Povežite se sa nama

Izdvojeno

RADIKALIZACIJA USPORILA TREND PRIHVATANJA LGBT OSOBA U CRNOJ GORI: Kornjačinim korakom do prava i zaštite

Objavljeno prije

na

Prema nedavnoj analizi Centra za građansko obrazovanje, smanjuje se broj onih koji misle da su osobe drugačije seksualne orijentacije opasne za društvo. Ipak, radikalizacija društva i učestaliji govor mržnje uticali su na stagnaciju, pa čak i unazađivanje u pojedinim oblastima koje se tiču prava i zaštite LGBT osoba

 

Nedavno istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) pokazalo je – u Crnoj Gori se smanjuje broj onih koji smatraju da su osobe različite seksualne orijentacije štetne i opasne. Ipak, blizu polovine građana smatra da te osobe nijesu ugrožene. Na stagnaciju, pa čak i unazađivanje u pojedinim oblastima uticale su radikalizacija i klerikalizacija društva u posljednjih par godina.

„Skoro polovina ispitanika vjeruje da je u javnom diskursu korisno čuti naučno objašnjenje različite seksualne orijentacije radi boljeg razumijevanja ove pojave. No, u odnosu na 2019, osjetan je porast onih koji misle da su te priče u javnom prostoru nepotrebne i da ne bi pomogle, kao i da, uprkos naučnom tumačenju, ta pojava ostaje izuzetno štetna za svako društvo“, saopštila je na prezentaciji rezultata istraživanja javnog mnjenja koordinatorka pri CGO-u Željka Ćetković.

U posljednje tri godine, prema riječima izvršnog direktora NVO Spektra Jovana Džolija Ulićevića, naše se društvo radikalizovalo i svjedočimo pojačanom govoru mržnje. ,,Uglavnom se targetiraju žene, osobe sa invaliditetom i LGBTI osobe. Uprkos povećanju podrške unutar opšte populacije prema LGBTI osobama, važno je imati na umu radikalizaciju mladih, koja je posljedica neadekvatnog obrazovnog sistema i opšte klerikalizacije društva. U obrazovnom sistemu izostaje volja da se predmeti kao što su građansko obrazovanje, zdravi stilovi života ili medijska pismenost učine obaveznim, ali se nedovoljno pažnje daje i adresiranju pitanja roda, pola i seksualnosti i kroz prirodne nauke, recimo biologiju“.

Kako je istakao, zaštititi prava marginalizovanih grupa, a naročito LGBT osoba, je i dalje hrabrost i avangardna politika, ali samo onda kada je autentična i iskrena, a ne instrument u pristupnom procesu Evropskoj uniji.

Istraživanje CGO-a je pokazalo rast podrške političarima i političarkama koji bi otvoreno govorili o svom LGBT identitetu, kao i političkim partijama koje bi aktivnije radile na unapređenju ljudskih prava LGBT osoba. ,,Kada bi jednog dana saznali da im je dijete homoseksualne orijentacije, skoro trećina građana i građanki bi ga podržalo u potpunosti, desetina djelimično (tako da ostane u krugu porodice), a dvije petine bi pokušalo da pomogne putem liječenja. Ovaj podatak je ohrabrujući jer se radi o jednom od najosjetljivijih pitanja“, navela je Jelena Ćetković. Ipak, veću šansu za prihvatanje, prema istim podacima, od LGBT djeteta imaju LGBT prijatelji, poznanici, kolege ili komšije.

„Uz napredovanje imamo i nazadovanje, što je posljedica govora mržnje kojim se, u većoj ili manjoj mjeri, onda kada im to politički odgovara, služe političke partije, poslanici i poslanice i pojedine osobe koje imaju javni autoritet. Mi smo društvo u kojem se mržnja podgrijava, ne samo prema LGBT osobama, nego i prema drugim ranjivim kategorijama društva”, kazao je za Monitor izvršni direktor NVO Queer Montenegro Danijel Kalezić.

Kao pozitivan primjer kako lokalne samouprave mogu poboljšati kvalitet života LGBT osoba, Kalezić navodi Kotor, koji se nalazi na listi Rainbow Cities Network-a (Mreže duginih gradova), koje su prijateljski nastrojene prema LGBT zajednici. „Ima i drugih gradova koji su prepoznali važnost ovog pitanja, poput Podgorice i Kolašina. Ima i onih koji nijesu uradili ništa. Crna Gora ima prilično dobar zakonodavni okvir, ali izostaje njegovo primjenjivanje. Kaskamo u borbi sa kulturalnom homofobijom, u kojoj se uvjerenje da je biti LGBT nemoralno, grešno ili neispravno prenosi s koljena na koljeno“.

Ministarstvo zdravlja ni nakon pet godina nije riješilo problem nestašice hormonske terapije estradiolom. „Ministarstvo ne radi ništa da građanke koje su u potrebi za estradiolom imaju pristup ovoj terapiji, što im garantuje i naš zakonodavni okvir, ali i Pozitivna lista ljekova. Osim brojnih inicijativa Spektre, Koalicija Zajedno za LGBT, koju čini 37 nevladinih organizacija i institucija, uputila je javni zahtjev Ministarstvu zdravlja za rješavanje ovog problema. Urgenciju je uputilo i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, te institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, a u kontaktu smo i sa Kliničkim centrom Crne Gore. Spektra je još jednom nakon toga poslala zahtjev za sastanak Ministarstvu zdravlja, međutim – bez odgovora. Ovakvo ponašanje je prilično razočaravajuće“, kaže Ulićević.

Zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola, usvojen 2020. godine, daleko je od potpune primjene u praksi. Istopolni parovi mogu da sklope životna partnerstva, ali tu se njihova prava završavaju. Da bi ostvarili sva prava koja proizilaze iz ovog zakona, preko 20 zakona tek mora biti izmijenjeno u Skupštini.

U Strategiji za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba u Crnoj Gori za period od 2019. do 2023. godine navodi se da te osobe, u odnosu na druge ranjive grupe uživaju najmanju podršku građana i građanki u borbi za svoja prava. „Oko 57 odsto građana ne podržava napore u ostvarivanju prava ove društvene grupe”, navodi se u ovom dokumentu.

Među građanima i građankama Crne Gore, prema analizi Centra za građansko obrazovanje, preovladava mišljenje da transrodne osobe treba da imaju pravo na promjenu oznake pola u ličnim dokumentima samo na osnovu samoodređenja, odnosno bez operativne promjene pola.

Ti podaci, prema riječima Ulićevića, ohrabruju. „Crna Gora je jedna od devet evropskih zemalja koje zahtijevaju sterilizaciju trans osoba. Vjerujem da imamo jedinstvenu priliku da izađemo iz jedne od najgorih praksi, usvajanjem Zakona o rodnom identitetu baziranog na samoodređenju. On bi značio jednostavnu administrativnu proceduru promjene oznake pola u ličnim dokumentima, bez invazivnih medicinskih intervencija koje dovode do sterilizacije osoba“, objašnjava on, napominjući da bi ga trebalo usvojiti do kraja 2023.

Kalezić ističe da sve dok sistem pojedince svrstava u kategorije gdje ne pripadaju, ne možemo govoriti o jednakim pravima. ,,Zato je Zakon o rodnom identitetu baziran na samoodređenju od životnog značaja“.

Prošlogodišnje istraživanje NVO LGBT Foruma progres pokazalo je da se u udžbenicima koji su studentima Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore obavezna literatura, homoseksualnost tretira kao bolest ili antidruštveno ponašanje. ,,Lezbejstvo i pederastija, kao dva prisutna i raširena vida seksualnih devijacija nastaju po pravilu, kao posljedica određenih defekata u psihičkom i socijalnom razvoju”, navodi se u dijelu sporne literature.

Iz te nevladine organizacije su od 15. marta 2020. do istog datuma 2021. godine, pružili psihološku pomoć za 242 korisnika njihovih programa podrške, psihijatrijsku za 56, a socijalnu za njih 179. Psihosocijalnu podršku dobile su 242 osobe. U pojedinim mjesecima COVID-19 krize, naročito tokom prvog i drugog „zaključavanja”, zabilježili su porast broja korisnika i korisnica pojedinih servisa od čak 500 odsto u odnosu na ranije godine, dok je registrovan i porast broja slučajeva mržnje, diskriminacije i nasilja.

Prema istraživanju Evropske unije i Vijeća Evrope koje je prije dvije godine u Crnoj Gori sproveo Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), trećina građana nije željela da živi u istoj državi u kojoj žive LGBTI osobe, a čak 43 odsto je smatralo da te osobe ne bi trebalo da imaju ista prava kao ostali građani.

Crna Gora je ove godine na osmom mjestu u Evropi na Rainbow Europe mapi, koja rangira države prema postojećem zakonodavnom i normativnom okviru. Napredujemo, ali kornjačinom brzinom.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Mnogo toga je na Milatovićevoj strani kada je u pitanju ishod izbora  2. aprila. No stvari nijesu završene, i Milatović ne smije unprijed slaviti. Đukanović je, odmah, nakon prvog kruga predsjedničkih izbora poručio  kako se uzda, u kako ih je nazvao neiskorišćene rezervoare podrške. ,,Jasno smo prepoznali određene rezervoare biračke podrške koji nijesu aktivirani u prvom krugu. Znamo gdje su ti džepovi buduće podrške u drugom krugu i radićemo na tome da se aktiviraju”, kazao je.

Rezervoari o kojima govori Đukanović, smatraju analitičari su – glasovi koje je osvojila kandidatkinja SDP-a Draginja Stanković Vuksanović, potencijalno glasovi onih koji nijesu izašli u prvom krugu u krajevima u kojima Đukanović ima tradicionalnu podršku, te glasovi dijaspore, koji  takođe nijesu iskorišćeni u prvom krugu. Em je Đukanovićev prolazak dalje bio sasvim izvjestan, em putovanja do domovine i nazad koštaju.  Ubačena rezerva  mogu biti i glasovi koji su namjenski i uzaludno u prvom krugu udijeljeni Mandiću. Analitičari takođe napominju  da će Đukanović učiniti sve kako bi pobijedio Milatovića, pošto su ovi izbori za njega igra na sve ili ništa.

Milica Kovačević, izvršna direktorica CDT-a kaže da niko nema podatak koliko državljana Crne Gore u inostranstvu ima pravo glasa.

,,Ovo pitanje se potpuno ležerno uzima u okolnostima dovođenja i odvođenja… Važno je kazati da Crna Gora ima veliki broj državljana koji nijesu odjavili prebivalište i žive u zemljama zapadne Evrope, Sjeverne Amerike, ali žive i u susjednim zemljama. Sve različite politike su te građane do sada tretirale na ovaj način – kao korisnu masu za mobilizaciju u slučaju izbora…”.

V.d. pomoćnika direktora Uprave za saradnju sa dijasporom Arben Jakupi, saopštio je da je poziv dijaspori da glasa u drugom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori zloupotreba i da se ona neće u velikm broju odazvati. ,,Neće doći ni dvije hiljade ljudi. I vjerujte da brojka koju očekuje Đukanović neće biti toliko na njegovoj strani, već da i naša dijaspora razumije ove procese i da žele da konačno i Crna Gora postane članica EU”, saopštio je on.

Koliki je ,,rezervoar” Đukanovića, vidjećemo. Jasno je da Milatović  računa na glasove koje su u prvom krugu dobili kandidati iz redova avgustovskih pobjednika –  Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Goran Danilović. Ukoliko tu podršku dobije, njegova pobjeda je sasvim izvjesna. Mandić je u prvom krugu osvojio 19 posto glasova, Bečić 11, Danilović 1,4 odsto.  Više nego dovoljno da pobijedi Đukanovića.

Pitanje, međutim, koje se takođe postavlja ovih dana je – koliko je podrška dijela avgustovskih pobjednika  deklarativna, a  koliko stvarna.  Za sada je Milatović dobio deklarativnu podršku od svih avgustovskih pobjednika.

,,Demokratska Crna Gora će u drugom krugu predsjedničkih izbora podržati kandidata Pokreta Evropa sad Jakova Milatovića, poručio je predsjednik partije Aleksa Bečić. On je saopštio da je tu odluku, o ,,bezrezervnoj podršci Milatoviću”, donio Glavni odbor partije.  ,,Nedvosmislenu podršku Milatoviću” dala je i URA, partija na čijem je čelu premijer Dritan Abazović, i koja je u prvom krugu podržala Bečića, koji je osvojio 11 odsto glasova. Očito ni to nije pomoglo. Na avgustovskim izborima 2020, Demokrate, odnosno koalicija Mir je naša nacija osvojila je 12, 5 odsto glasova, a lista Crno na bijelo, koju je predvodila URA 5,53 glasova. To je sedam posto glasova više nego što je Bečić dobio na predsjedničkim izborima.  Analitičari ukazuju i da je jedna od poruka građana na ovim izborima  –  nezadovoljstvo zbog načina na koji je parlamentarna većina iz avgusta vršila vlast.

Podršku Milatoviću  najavila je i Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Socijalistička narodna partija…

Pod posebnom lupom javnosti je glasna, nekako isuviše glasna, podrška Demokratskog fronta. Mandić je odmah nakon prvog kruga pozvao glasače da glasaju Milatovića u drugom krugu,  čak je i osvanuo bilbord DF-a kao podrška Milatoviću. No primijećeno je da  lideri DF-a u pozivima glasačima da daju  podršku Milatoviću, uvijek napomenu  i ,,opravdanu ljutnju” na Evropu sad  „zbog izjednačavanja DPS-a i DF-a“, te naglašavaju da će oni biti zaslužni za Milatovićevu pobjedu.

,,Molim hrabre i odane borce protiv Mila Đukanovića i svega što on simbolizuje da bez izuzetka poslušaju poziv Andrije Mandića i da pored sve opravdane ljutnje, daju konačni doprinos našoj zajedničkom cilju”, saopštio je ove sedmice funkcioner Slaven Radunović. On je dodao da ,,razumije bijes kod pristalica Fronta kad neko bazira kampanju na jednačini DF=DPS”.

,,Ali, ne dozvolite da vas neka ‘Milojkova baba’ skrene sa puta koji smo mi zacrtali, utabali, asfaltirali”, napisao je Radunović na Fejzbuku. Ovakvo, preglasno prisvajanje Milatovićeve pobjede, od strane lidera DF-a,  u realnom  svijetu, ne smeta Đukanoviću. Naprotiv. On se nada da to može  podstaći neke neodlučne birače suverniste, da  u drugom krugu prelome i glasaju za njega.

Da partnerstvo Đukanovića i Mandića postoji, sugerišu i podaci sa terena, nakon prvog kruga predsjedničkih izbora.  Jedna od ,,enigmi” prvog kruga je svakako i izborni uspjeh Andrije Mandića u Tuzima.

Prema preliminarnim podacima Opštinske izborne komisije (OIK), Mandić je u Tuzima imao 827 glasova, odnosno podržalo ga je 13,4 odsto ukupno izašlih birača. Na lokalnim izborima u toj opštini 5. marta, DF nije ni učestvovao.  Mandić dobar rezultat u Tuzima vidi kao odgovor građana na njegov poziv da, kako kaže, zajedno grade novu Crnu Goru. Građanski aktivisti i partijski zvaničnici iz te opštine ukazuju da bi po srijedi mogla biti  politička trgovina. „Meni je najzanimljivije to što je Mandić  te glasove dobio u mjestima gdje su birači na lokalnim izborima dominantno glasali za Albanski forum,” prokomentarisao je te rezultate građanski aktivista Dževdet Pepić. ,,Da li je to preko lokalnih političara, kojima je odgovaralo da Mandić  bude u drugom krugu ili je to neka vrsta usluge Đukanovića? Zna se da su Tuzi tradicionalno većinski za Đukanovića”, smatra on.  Funkcioner Demokrata  Štjefan Camaj  za rezultat Mandića u Tuzima nema dilemu. On je ocijenio je da je ,,jasno da je ovo inženjering DPS-a”.  I njihov pokušaj  da se  u drugi krug izbora, kako kaže,  ugura Andrija Mandić.

Milatović je nesporan favorit. Ali ishod trke  u drugom krugu predsjedničkih izbora nije tako unaprijed poznat kako se na prvi pogled čini. Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće, svakako, od njihovih „rezervoara“. Očitih i skrivenih.

 

Milatoviću se dodjeljuje policijsko obezbjeđenje

Predsedničkom kandidatu Pokreta Evropa sad (PES) Jakovu Milatoviću biće dodeljeno policijsko obezbeđenje, koje je tražila njegova partija zbog bojazni da je fizički ugrožen, pišu Vijesti.

Vlada će o tome odlučiti na telefonskoj sednici ove sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Ta Vladina odluka biće privremena, sve dok Agencija za  nacionalnu bezbednost (ANB) i Uprava policije ne urade procjenu bezbijednosti.

“Ministarstvu unutrašnjih poslova – Upravi policije je dostavljen zahtev od strane Pokreta Evropa sad koji je potpisala potpredsednica Olivera Injac, za izradu bezbednosne procjene stepena ugroženosti gospodina Jakova Milatovića. Postupak po ovom zahtevu je u toku”, saopštili su iz MUP-a.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi.

Službenici SPO su u srijedu veče, 22. marta, ušli u prostorije Uprave policije – Ministarstva unutrašnjih poslova i tamo izvršili pretres. U toku je analiza pronađenih dokumenata a, nezvanično, najavljena su nova hapšenja.

Nešto ranije, crnogorska policija raspisala je i nacionalnu potragu za komandirom u kotorskoj policiji Ivanom Nikolićem i Markom Novakovićem iz te opštine, ali i Milošem Mišurovićem iz Podgorice.

Da je spisak „prljavih“ policajaca sve duži pokazuje i podatak da je zbog sumnje da su bili dio ekipe osumnjičene za međunarodni šverc narkotika i transport ilegalno stečenog novca, nacionalna potraga raspisana i za službenicima policije Ivanom Stamatovićem i Nebojšom Bugarinom, a ponovljena je i za službenikom Uprave policije Ljubom Milovićem, koji je crnogorskim službama nedostupan još od ljeta 2022. godine.

Sumnje da je kriminal duboko ukorijenjen u ovdašnje službe bezbjednosti ojačane  su prošle nedjelje kada su u akciji koja je pripremana više mjeseci (prema zvaničnom saopštenju), lisice na ruke stavljene službeniku Potražne jedinice iz Podgorice Goranu Stojanoviću  i inspektoru za droge iz Kotora Milanu Popoviću, ali i njihovim nekadašnjim kolegama – bivšem specijalcu Vladimiru Bajčeti, Kotoraninu Mileti Ojdanići, kao i Tihomiri Adžiću iz Podgorice.

U srijedu je i iz Beograda stigla vijest da je Tužilaštvo za organizovani kriminal Republike Srbije podiglo optužnicu protiv devetočlane grupe koja se sumnjiči za krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike. Među optuženima (optužnica još nije pravosnažna) nalaze se i pripadnici srpske policije i Bezbjednosno informativne agencije (BIA) a tužilaštvo u Beogradu tvrdi da je na čelu te grupe bio odbjegli crnogorski policajac Ljubo Milović.

Na spisku osumnjičenih saradnika kotorskih narkoklanova nalazi se i bivši službenik ANB-a Petar Lazović, koji se od ranije nalazi u spuškom zatvoru zbog sumnje da je kao član kriminalne grupe „kavčani“ počinio niz krivičnih djela.

Prema sumnjama SDT-a kriminalnom organizacijom kojoj su pripadali uhapšeni pripadnici crnogorske policije rukovodio je odbjegli šef kavačkog klana Radoje Zvicer. Navodno je na njegov zahtjev policajac Milović okupio oko sebe aktivne i bivše policajce, sa kojima je bio u prijateljskim ili kumovskim vezama tokom službovanja u Kotoru i Podgorici.

Premijer Dritan Abazović, nakon prošlonedeljne akcije, saopštio je da je jedan od uhapšenih „u top pet krijumčara kokaina u Evropi”. Prema novinarskim saznanjima riječ je o Mileti Ojdaniću koji je do prije petnaestak godina službovao u Kotoru. Nakon odlaska iz MUP-a, pišu mediji, rođeni Beranac je jedno vrijeme boravio u Holandiji, a tokom 2020. godine osnovao je firmu Ruža u Tivtu.

Na njegovo ime već dvije decenije registrovana je i firma Džoker u kotorskom naselju Vidikovac, čija je djelatnost – kockanje i klađenje. Mediji su došli do podatka da je Ojdanić bio osnivač i izvršni direktor tivatske kompanije Wynn, koja je u međuvremenu promijenila ime u Cattaro Company Group, a sada je u vlasništvu tivatskog biznismena Rada Arsića, inače kuma optužene nekadašnje predjsednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.

Iako zvaničnici MUP-a i premijer Abazović tvrde da su aktuelna privođenja i hapšenja policajaca među kojima ima i visokih policijskih funkcionera „plod višemjesečnog rada“ činjenice im ne idu u prilog.

Prije nepunih mjesec dana direktor Uprave policije Dejan Brđanin je predložio, a ministar Adžić prihvatio da se njegovim pomoćnicima Dejanu Kneževiću, Milošu Rakonjcu i Draganu Goroviću produži v.d. mandat za još šest mjeseci, nakon što je isti istekao 23. februara. Da ministar MUP-a nije samo formalno potvrdio prijedlog direktora UP svjedoči to što četvrti predloženi – Dragan Klikovac – nije dobio novi mandat. Teško je povjerovati da su čelni ljudi MUP-a i policije  u tom trenutku imali makar naznake svega što se dešava ovih dana. A valjda bi ih imali da su njihovi operativci zaista radili na raskrinkavanju OKG u crnogorskoj policiji.

 

Ko je uhapšeni policajac Dejan Knežević

„Za svoj dosadašnji rad i ostavrene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u službenoj biografiji uhapšenog pomoćnika direktora UP. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Tadašnji potpredsjednik Vlade Zdravka Krivokapića Dritan Abazović je 2021. godine, povodom Dana nezavisnosti, Dejanu Kneževiću uručio zahvalnicu zbog doprinosa Sektora kojim je rukovodio ,,u suzbijanju djelovanja organizovanih kriminalnih grupa”.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Treba razviti formulu za procjenu uporedivosti imovine, drugih rashoda i prihoda, predloženo je. „Razmotriti uvođenje prava Agencije da traži informacije od stranih organa i istraži mogućnosti za zaključivanje i sprovođenje relevantnih sporazuma sa inostranstvom”, navodi se u analizi.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović Marković više puita je ukazivala na pitanje imovine ovdašnjih  funkcionera u inostranstvu. Gotovo nijedan funkcioner nema prijavljenu imovinu u drugoj zemlji, dok Agencija nema mehanizme da to ispita.

„Gotovo ni u jednom izvještaju javnih funkcionera nećete naći da posjeduje imovinu u inostranstvu. Pa čak ni u Beogradu. Ne pominje se makar ni nekakvo nasljedstvo bilo gdje van Crne Gore, a da ne pričamo o onoj ogromnoj imovini koja je iznešena iz zemlje. Sjetimo se samo onog ‘trasta’ ofšor kompanija predsjednika Mila Đukanovića koji je trebalo da prijavi. Tu su u velikoj mjeri Agenciji vezane ruke“, naglasila je Ćalović Marković.

Ministar bez portfelja i potpredsjednik Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Zoran Miljanić najavio je da će to ubrzo biti omogućeno. Tvrdi da će Ministarstvo pravde uskoro završiti sve potrebne procedure i proslijediti Skupštini na ratifikaciju međunarodni sporazum kojim treba da se operacionalizuje i zaživi program kontrole imovine javnih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Kaže da sporazum treba do omogući regionalnu saradnju u kojoj će države razmjenjivati podatke o imovini funkcionera, a za Crnu Goru je najinteresantnija Srbija koja je prepoznata kao jedna od omiljenih destinacija za sticanje nekretnina.

„Poseban akcenat je na kontroli imovine u Srbiji, jer, kako građani, tako i funkcioneri vole nekretnine u toj državi, a u našem fokusu će sigurno najviše biti Beograd na vodi, krug dvojke, Dedinje, Kopaonik i Zlatibor, ali i druge lokacije, mada se ovi elitni djelovi izdvajaju. Naravno, kontrolisaće se i potencijalna imovina u Sjevernoj Makedoniji, ali ipak računamo da će u fokusu biti Srbija“, pojašnjava Miljanić.

U Skupštini je trenutno aktuelna izmjena važećeg Zakona o sprečavanju korupcije kako bi se onemogućilo kreativno tumačenje zakona od strane funkcionera i čelnika Agencije, koju trenutno vodi direktorica Jelena Perović – i sama sklona radnjama koje podsjećaju na zloupotrebu moći i konflikt interesa. Direktor istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac očekuje da će rad na izmjenama zakona „rezultirati usvajanjem rješenja koja će smanjiti prostor ne samo za koruptivno ponašanje crnogorskih javnih funkcionera, već i biti pravi test političke volje za adekvatnu primjenu zakona, prije svega od strane ASK”.

Milovac naglašava da to treba uraditi „prije svega iz razloga što je i dosadašnja primjena zakona od strane ASK-a pokazala da se korisne nejasnoće u tom propisu prečesto koriste kako bi javni funkcioneri izbjegli očigledno kršenje zakona, prikrivanje imovine i prihoda”.

Očekuje i da će posebna pažnja biti posvećena definisanju toga što je poklon. Agencija trenutnu definiciju tumači na način koji i dalje omogućava funkcionerima da na račun drugih osoba putuju, ljetuju i koriste beneficije zbog svoje javne funkcije, sa ogromnim potencijalom za nedozvoljeni uticaj na njihovo donošenje odluka. „Tako još uvijek ne znamo razloge putovanja i ko je pokrivao troškove neobjašnjenih letova predsjednika Mila Đukanovića i premijera Dritana Abazovića, kojima je ASK povjerovao da se hiljade eura potrošenih na njihova putovanja ne mogu smatrati poklonom”, upozorio je Milovac.

U Crnoj Gori ima gotovo 7.500 javnih funkcionera i državnih službenika koji su dužni da prijavljuju imovinu na osnovu odredbi Zakona o sprečavanju korupcije i posebnih zakona. Do 20. marta, prema saopštenju Agencije za sprječavanje korupcije, primljeno je oko 1.700 imovinskih kartona. Rok za prijavu je 31. mart.

Kao prihvaćeni standard u većini zemalja koje sprovode preventivne antikorupcijske mjere, obaveza javnih funkcionera da prijavljuju svoje prihode i imovinu je značajan alat u borbi protiv korupcije, kojim se doprinosi jačanju povjerenja građana u javnu upravu. Međutim, uz manjkav zakon i Agenciju koja selektivno koristi svoja ovlašćenja i alate, percepcija korupcije je samo veća.

 

Mijenjanje tablica kao štit od javnosti

Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović i zaposleni u toj instituciji imaju običaj da na svom službenom automobilu marke BMW 318 državne registarske oznake mijenjaju civilnim. Takve radnje ranije su koristili službenici drugih institucija kako bi prikrili da službene automobile koriste u privatne svrhe.

Perovićevoj je to dozvolilo Ministarstvo unutrašnjih poslova kako u ASK-u ne bi trpjeli pritisak dijela medija i pojedinih nevladinih organizacija. To stoji u rješenju koje potpisuje Sergej Sekulović, tadašnji ministar, a aktuelni savjetnik premijera Dritana Abazovića za unutrašnju politiku i politički sistem.

Vijesti su ranije objavile da su Perović i njena pomoćnica Nina Paović samo za jedan mjesec, u septembru prošle godine, službenim automobilima prešle više od 6.800 kilometara.

Agencija je još 2016. godine donijela pravilnik o uslovima i načinu korišćenja prevoznih sredstava. Ova institucija je raspolagala sa pet automobila. Direktorica Perović sebi je dodijelila na 24-časovno korišćenje limuzine BMW 318, a pomoćnici direktora terenac „nisan x-trejl”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo