Povežite se sa nama

Izdvojeno

PROIZVODNJA AFERA: Estradizacija na kvadrat

Objavljeno prije

na

Ko je uzeo novac od kog bjelosvjetskog prevaranta, ko je zloupotrijebio službeni položaj, ko šuruje s Depesom, ko švercuje cigarete, teško je razaznati iz kontinuiranih predizbornih međusobnih optužbi svih protiv svakoga na političkoj sceni . Rezultat te dnevne proizvodnje afera, koje se rađaju i u istom danu poput leptira umiru u medijima, umjesto pred institucjama,   je – opšte nepovjerenje u političare. Masovno nevjerovanje u javnu riječ

 

 

Nije lako crnogorskom građaninu. A otvori oči, kreće novi krug ozbiljnih međusobnih optužbi političkih aktera. Ko je uzeo novac od kog bjelosvjetskog prevaranta, ko je zloupotrijebio službeni položaj, ko šuruje s Depesom, ko švercuje cigarete, teško je razaznati iz kontinuiranih predizbornih međusobnih optužbi svih protiv svakoga . Rezultat te dnevne proizvodnje afera, koje se rađaju i u istom danu poput leptira umiru u medijima, umjesto pred institucijama,  je – opšte nepovjerenje u političare. Masovno nevjerovanje u javnu riječ.  Građaninu ostaje da se svrsta i navija. Ili da čeka stasavanje nove generacije političke klase koja će stvoriti ambijent za zdrave institucije.  U koje će političari  odlaziti da prijave šta znaju o korupciji i kriminalu svojih konkurenata. I to ne pred izbore, nego onda kad budu imali realan osnov da sumnjaju.

U pravu je, otuda, premijer Milojko Spajić kada kaže da je na djelu “estradizacija politike”. On je to ocijenio, po povratku iz San Tropea, gdje je ljetovao, kako je pojasnio, o svom trošku sa suprugom i bratom. Dok je Spajić uživao u suncu Azurne obale, njegovi politički konkurenti i mediji “zapalili” su javnu scenu cijenama boca šampanjca koje je premijer navodno pio, fotografijama njegove supruge iz aviona, fotografijama vile u kojoj je odsjeo.  Bez dokaza, da je premijer u San Tropeu trošio novac crnogorskih obveznika. Ili da u bijelom svijetu troši novac koji nije mogao da zaradi. To bi onda bio razlog za opravdanu kritiku na njegov račun.  I poziv institucijama da reaguju. Ovako se sve pretvorilo u jeftinu zabavu za narodne mase, iza koje uobičajeno stoji borba za moć konkurenata.

Spajić je po povratku, uredno dodao ulje na tu istu „estradizaciju politike“ koju je, koji minut prije  kritikovao. Nakon što je pojasnio da je putovao o svom trošku, i izvinio se građanima što oni žive u zemlji u kojoj je standard takav da o San Tropeu mogu samo da sanjaju, a o sopstvenom trošku ne mogu ni u prodavnicu, premijer je optužio neke od svojih kritičara tviteraša da iza njih stoje kriminalne strukture.

On je ocijenio da kriminalnim organizacijama ne odgovara trenutno stanje u Crnoj Gori i da oni odgovaraju na ovaj način preko političkih struktura “koje su im na izvol’te”.

„Do 2020. kriminalne grupe podržavale su DPS, a od tada podržavaju najmanje dvije političke opcije“, saopštio je premijer. Na zahtjev novinara da tu ozbiljnu tvrdnju konkretizuje on je saopštio: “Nisam tip političara koji dijeli operativne informacije detaljno”.  Ispalo je da je  Spajić ovdašnji tip političara koji „operativne informacije“ sa javnošću dijeli na kašičicu i kad zatreba u borbi protiv političkih konkurenata. Konferencija za medije je završena, premijer dokaze za svoje tvrdnje nije iznio, niti je obećao da će svoja saznanja proslijediti nadležnim službama .

Par sati uoči Spajićeve konferencije, na mreži Iks, nekadašnjem Tviteru,   atmosferu je podgrijao  Andrej Milović, bivši ministar pravde u Spajićevoj vladi, nekadašnja „Spajićeva politička kičma“, kako je sam sebe nazivao, a sada njegov ljuti  konkurent na predstojećim podgoričkim izborima.

Milović je objavio fotografije Spajića sa Džordžom Kotrelom, i zatražio od njega  da „upozna javnost, PES i Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) s tim koliko je novca primio od osuđenog prestupnika Džordža Kotrela“.

Kotrel je, kako je kazao, prema informacijama od insjadera sa njihovih sastanaka, finansirao i pomagao Spajića. „ Novčane ‘donacije’ dogovarane su u Podgorici i po primorju, sastanci se održavali na jahtama u Luštici i Porto Montenegru, uz prisustvo određenih arapskih investitora, a Kotrel je posjećivao i prostorije PES-a”, tvrdi Milović. On je napisao  i da su Kotrel i njegov tim pratili Spajića tokom predaja lokalnih lista u Pljevljima i Bijelom Polju.

Milović se, kao i DPS koji se saopštenjem  pridružio  Milovićevim optužbama na račun finnsiranja Spajića i PES-a od strane Kotrela, pozvao na pisanje britanskog Gardijana. Naravno, fotografije je brižno čuvao od javnosti dok nije postao Spajićev politički konkurent.

I Milović i PES, ispustili su da prenesu i par pasusa Gardijana koji malo mijenjaju stvar. Prema pisanju uglednog britanskog lista, „Kotrel, koji je rođen u Britaniji, preselio se u  malu balkansku zemlju nešto posle 2017. godine kada je osuđen u SAD“. Dakle, u vrijeme kada je na vlasti bio DPS.  List dalje navodi da je Kotrel proveo osam mjeseci u američkom zatvoru nakon što je optužen da je nudio usluge pranja novca na mračnom vebu. Odležao je kaznu zbog jedne tačke optužnice za prevaru nakon što je odbačeno 20 drugih optužbi kao dio sporazuma o priznanju krivice.

Takođe, značajan dio koji su ovdašnji uzbunjivači propustili da saopšte je da Gardijan istina navodi da je Kotrel  „poznat po svojim vezama sa političkom scenom Crne Gore, uključujući sadašnjeg premijera zemlje Milojka Spajića i njegovu Evropu sad“,  ali i da konstatuje da je  „kako je Spajić prošle godine bio na ivici vlasti, za Kotrelom zatražen pretres i potjernica zbog optužbi da je nezakonito finansirao stranku. Predsjedavajući sudija odbio je zahtev kao neosnovan i ‘dio političke igre’“.

Spajić je na konferenciji za novinare nakon San Tropea ponovio da je za potrebe kampanje partije podignut kredit. No, nije lako vjerovati ni premijeru javno uhvaćenom u laži na samom početku političke karijere u vezi sa temom dvojnog državljanstva. Tako bi, umjesto saopštenja iz PES-a o tome da je Milović ako je imao sumnje trebao da ih iznese dok je bio ministar pravde, premijer trebalo da objasni javnosti kakve su veze njega i Kotrela. Fotografije vidimo.

Ovonedeljna sapunica o Spajiću, San Tropeu i Kotrelu vodila se u sjenci priče o tome zbog koga se ne zakazuje sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost Crne Gore. Počelo je sa kritikama iz kabineta predsjednika države Jakova Milatovića, čiji je savjetnik za bezbjednost Dejan Vukšić pojasnio da se sjednica neće održati 20 avgusta, za kada je zakazao predsjednik Milatović, jer  je Spajić opet otkazao zbog puta u San Trope. „Šta je to potrebno da taj čovjek jednom postupi odgovorno“,  kazao je Vukšić medijima.

Iz Spajićevog kabineta su se oglasili objašnjenjem da sjednica nije bila zakazana jer je, kako su objasnili,  za to bilo potrebno da saglasnost za termin daju sva tri člana Savjeta. To se po njima nije desilo, nego je Spajić tražio da sjednica bude zakazana nakon 20. avgusta. Premijer je demantovao da zbog odlaska u San Trope  nije prisustvovao sjednici Savjeta za odbranu. Objasnio je da je imao neodložne privatne obaveze – 18. avgusta pomen 40 dana ocu i 20. avgusta ostavinski postupak. U San Tropeu je bio prije toga. Nakon tog pojašnjenja, postalo je i pomalo tužno.

Prethodno je u medijima Spajić tražio da sjednica bude zakazana za 2. avgust, što se nije desilo, niti se bilo ko bavio time zašto nije.

Sve u svemu, politička trvenja konkurenata ne trpe samo novinski papir  i građani, već i institucije i normalno funkcionisanje sistema.

Prošlonedeljne „afere“ već su i zaboravljene. Ko se još sjeća da je poslanik PES-a Vasilije Čarapić recimo  najavio da će otkriti „zašto investitor koji je uložio u poljoprivredni projekat u Tuzima kune ime Dritana Abazovića i bježi iz Crne Gore“. I bi – ništa. Ili, recimo,  zaboravljene sjednice Odbora za bezbjednost i međusobnih optužbi tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića i šefa Specijalnog policijskog odeljenja Predraga Šukovića o vezama sa organizovanim kriminalom.

Besomučna proizvodnja afera, proizvodi samo –  opšte nepovjerenje.

 Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

INFRASTRUKTURNO SIROMAŠTVO: Samo smeća ne fali

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suve česme, fekalije teku rijekama, ulice zatrpane smećem uz zapaljene divlje deponije, opasan otpad krišom se prebacuje iz opštine u opštinu i zatrpava na tuđim imanjima… Kada govori o planiranim investicijama u infrastrukturu  vlast, uglavnom, nudi vizije budućih autoputeva i brzih cesta

 

Desetak dana Moračom, praktično od centra Podgorice pa do njenog ušća u Skadarskom jezeru, teče fekalna kanalizacija. Iz gradskog kolektora u rijeku se izliva prečišćena, poluprečišćena i neprečišćena kanalizacija. Novina je da smo, zbog kvara na gradskom kanalizacionom sistemu koji je u međuvremenu otklonjen (kažu), dobili još jedno izvoršite zagađenja kod Vezirovog mosta  – uzvodno od centra grada i pristojno posjećenih gradskih plaža. Uz boju vode uz desnu obalu rijeke, o zagađenju svjedoči i nesnosan smrad koji se širi ulicama i bulevarima  uz obalu, sve do kružnog toka gdje se račvaju magistrale za Nikšić i Cetinje. Visoke temperature i nizak vodostaj Morače samo su potpomogle  da se najnovije zagađenje bolje vidi i osjeti.

Stara je priča: gradski kolektor nije u stanju da prečisti otpadne vode koje u njega doprema postojeći sistem gradske kanalizacije. O gradnji novog, priča se godinama. „Prečišćavanje otpadnih voda je najznačajniji infrastrukturni projekat u istoriji grada, a samo postrojenje najvažniji segment budućeg sistema“, kazao je bivši gradonačelnik Ivan Vuković, sredinom 2022., prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji glavnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Posao je trebalo da počne početkom prošle godine, a EU je do tada izdvojila skoro 33 miliona bespovratnog novca da bi pomogla projekat. Međutim, početak izgradnje (prema prvobitnom planu taj posao bi trebalo da traje 36 mjeseci) neprestano se odlaže zbog protivljenja mještana Botuna. Oni tvrde da će „po cijenu života“ spriječiti izgradnju kolektora u blizini svojih domova i imanja. Prema poslednjim, proljetošnjim, najavama posao je trebalo da počne ovog mjeseca. Izvjesno je da se to neće doseti. Makar do formiranja narednih gradskih vlasti.

„Realizacijom sistema za prečišćavanje otpadnih voda, u vrijednosti od 47,3 miliona eura, biće sačuvane podzemne vode Ćemovskog polja, zetske ravnice, rijeka Morača, a samim tim i vodoizvorište Bolje sestre i Skadarsko jezero“, objašnjavao je prije više od dvije godine tadašnji direktor podgoričkog Vodovoda Filip Makrid. U međuvremenu nije urađeno ništa. Podzemne i nadzemne vode i dalje se zagađuju a cijena budućeg kolektora raste. Od sve priče o novom kolektoru izvjesno je samo jedno: on mora biti napravljen nizvodno od Podgorice.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOSIOCI IZBORNIH LISTA ZA PODGORIČKE IZBORE:  Dva lica kampanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove političke jeseni, kada je u pitanju predizborna  promocija,  na cijeni su oni koji u svojim biografijama nemaju samo političke funkcije, već i stručne reference. Nosioci lista i potencijalni budući gradonačelnici/ce nerijetko su ljekari i profesori.  No, kampanju uglavnom vode iskusni političari i vlastodršci.  Reklama je jedno,  život drugo

 

 

Izbornoj komisiji Glavnog grada predato je 13 lista za učešće na lokalnim izborima, od kojih je do sada potvrđeno osam. To je saopštio predsjednik komisije Vladimir Filipović.  Dvije liste vraćene su na doradu – lista  Crnogorska evropska partija – Novak Adžić i Pokret podstanara Podgorica Naš grad – naš dom,. Posljednje tri  predate liste još su u obradi.To su liste Bošnjačke stranke na čijem je čelu Edin Tuzović, lista Evropa sad – Demokrate – Još jače – Profesor doktor Saša Mujović i lista koalicije Za Budućnost Podgorice, na čijem je čelu Jelena Bojović Borovinić.

Osam potvrđenih lista su: Demokratska partija socijalista koju predvodi Nermin Abdić, Podgorička lista Andreja Milovića, Stranka evropskog progresa Duška Markovića na čijem je čelu Ilija Mugoša,  Evropski savez na čijem je čelu Boris Mugoša, Pokret Preokret  Srđana Perića i Pokret Naprijed Vuka Kadića, lista  koalicije Za bolju Podgoricu Jakov Milatović koju predvodi Luka Rakčević, kao i Crnogorska građanska akcija  Stanka Đuričića.

Nosioci potvrđenih i predatih listi potencijalni su gradonačelnici/ce Podgorice. Centar za ženska prava primijetio je da su samo dvije žene na čelu izbornih listi, iako su partije mahom ispunile kvotu od 40 posto žena na listama. Dosadašnja gradonačelnica Olivera Injac prva je na listi čije je lice za javnost ministar energetke Saša Mujović, a koju su predali PES i Demokrate. Druga žena koja je prva na listi je Jelena Bojović Borovinić dosadašnja je predsjednica Skupštine Glavnog grada.  Listu koju Bojović Borovinić  vodi čini koalicija –  Nova srpska demokratija Andrije Mandića, Demokratska narodna partija Milana Kneževića, Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, Ujedinjena Crna Gora Gorana Danilovića, Radnička partija Maksima Vučinića, Slobodna Crna Gora Vladislava Dajkovića i Prava Crna Gora Marka Milačića.

Nakon dvije godine njihovog rukovođenja gradom, a nakon pregrupisanja i usitnjavanja političke scene, izglasano je skraćenje mandata lokalnoj Skupštini, što je dovelo do vanrednih izbora, koji će se održati 29. septembra ove godine. PES je potom odlučio da kao lice predizborne kampanje u Podgorici predstavi ministra energetike, iako je prva na listi Injac.

Među nosiocima lista, odnosno  potencijalnim budućim gradonačelnicima Podgorice ima i novih lica, koja međutim nastupaju u ime iskusnih i poznatih političkih lidera. Tako je, recimo, na čelu liste  nove partije Duška Markovića, bivšeg premijera i dugogodišnji šefa tajne policije, je  Ilija Mugoša,  magistar ekonomskih nauka i asistent na Univerzitetu Donja Gorica..

“Dokazaćemo da politika ne mora značiti svađe, podmetanja, nepotizam, partijska zapošljavanja. Ljudima je dosta toga. To koči razvoj našeg grada”,kazao je Mugoša na predstavljanju liste.  Možda je Mugoša zaboravio da je ljudima  toga bilo dosta i onda kada je na izborima 2020. izgubila Demokratska partija socijalista, čiji je Marković bio dvodecenijski visoki funkcioner. Kako god, obećao je drugačiju praksu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA: MUP će viriti u džepove policajaca

Objavljeno prije

na

Objavio:

Skupština Crne Gore usvojila je zakon kojim se detaljnije utvrđuje postupak prijave i kontrole imovine službenika policije

 

Bivši policijski službenik Petar Lazović u aprilu je Višem sudu u Podgorici ponudio 9,3 miliona eura kao jemstvo da ga puste iz zatvora. To je najveća ponuđena suma u istoriji crnogorskog pravosuđa, pred kojim su gonjeni neki od najvećih svjetskih narko bosova.Ipak, najveću sumu ponudio je bivši pripadnik policije. Optužen da je dio kriminalne organizacije koja je krijumčarila drogu, švercovala cgarete, ubijala, prebijala i mučila druge ljude.

Sud je odbio jemstvo i u obrazloženju, između ostalog, naveo da je Lazović raspolagao računom od preko 40 miliona eura. Međutim, do danas nije poznato da li neko od nadležnih provjerava njegovu imovinu i povezanost sa firmama i licima koja su stala iza ovog jemstva.

O policijskim službenicima i njihovoj djeci sa zavidnom imovinom pisalo se decenijama. Mnoge nevladine organizacije, od kojih se najviše isticala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), godinama pišu o značajnoj disproporciji zvaničnih prihoda i imovine policijskih funkcionera i njihove djece, ali i najobičnijih policijskih službenika.

U posljednje četiri godine, od razbijanja kriptovane aplikacije za komunikaciju SKY ECC, u Crnoj Gori je uhapšeno više desetina pripadnika policije, aktuelnih i bivših, koji su bili na vezi sa kriminalcima i pomagali im u krivičnim djelima. Mnogi od njih su nudili velika jemstva za svoju slobodu.

Iako odavno postoji potreba da se ispita imovina policajaca i njihove aktivnosti, Vlada je tek nedavno ušla u taj postupak. Do sada je postojala obaveza funkcionera u Upravi policije da prijavljuju imovinu, ali u sklopu Zakona o sprječavanju korupcije koji se odnosi na sve državne funkcionere. Postojao je i mehanizam provjere u Zakonu o unutrašnjim poslovima, kroz Odjeljenje za antikorupciju, ali taj se mehanizam do sada nije primjenjivao. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je ovo pitanje, a pred Skupštinom je izložio izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima se planira dodatno tretiranje ovog problema. Zakon je najprije predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, a ponovo je usvojen na zasijedanju u srijedu.

„Postoje bivši, ali i neki sadašnji policijski službenici čija je imovina višestruko veća od one koju mogu opravdati i ako se to i potvrdi kroz provjere, za njih neće biti mjesta u službi“, kazao je Šaranović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo