Povežite se sa nama

Izdvojeno

PROSLAVA NEUSTAVNOG DANA RS: Zloslutna prizivanja 90-ih

Objavljeno prije

na

Ovogodišnjoj proslavi Dana RS je prethodila je državna proslava Božića uz bahaćenje i kolone vozila sa badnjacima, koje  su u nekim mjestima prolazile pored naselja sa bošnjačkim povratnicima uz pucnje i upućivanje pogrdnih poruka na nacionalnoj i vjerskoj osnovi

 

 

U utorak je proslavljen po 32. put neustavni  Dan Republike Srpske (RS) pod motom Simbol slobode sa velikim defileom 3 hiljade pripadnika raznih jedinica MUP-a ovog entiteta, civilnog sektora i ratnih veterana u Banja Luci. Proslava je organizovana i u Distriktu Brčko koje razdvaja RS na dva dijela. Predsjednik RS-a Milorad Dodik i predsjednik Narodne Skupštine RS-a Nenad Stevandić su sa delegacijom položili vijence i cvijeće na Spomenik srpskim braniocima Brčkog. U Brčkom su Srbi prije rata činili svega petinu stanovništva. U ratu je ostalo stanovništvo protjerano, poslato u logore ili poubijano. Dodik je pozvao tamošnje Srbe (koji više ne čine većinu) da čuvaju svoju porodicu, kulturu, vjeru i krsnu slavu,  i Republiku Srpsku, kao garanta slobodnog života srpskog naroda.  Stevandić je  primijetio da je RS „najveća srpska pobjeda u posljednih dva vijeka“ i da je „božansko u Republici Srpskoj“.  Osim pripisivanja „božanskog“ entitetu RS ogrezlom u nacionalizmu, kriminalu i sveprisutnoj korupciji, gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić je učinio još jedan tzv. „gest poštovanja i dobre volje“ kako je rekao. On je svojoj koleginici iz Sarajeva Benjamini Karić poslao paket sa 32 komada raznih torti ukrašenih srpskim simbolima, po jedan od svake vrste koja je poslužena na svečanoj proslavi u Istočnom Sarajevu.

Proglašenje Republike srpskog naroda BiH od strane nelegalne, i od srbijanske UDBE instruirane, Skupštine srpskog naroda BiH prije 32 godine (zbog čega i 32 komada torti) je bila uvertira za napad na tu zemlju i rat koji će odnijeti 100 hiljada života, nasilno raseliti 2 miliona stanovnika – polovinu predratne populacije, i na kraju do genocida u Srebrenici. Vojska Republike Srspke (VRS) je podvrgla Sarajevo, nezapamćenoj u novijoj istoriji, opsadi i razaranju koje je trajala preko 3 i po godine ubivši preko 5 i po hiljada civila. Sadašnji naziv Republika Srpska je dobila u avgustu 1992. godine dok je kao jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine priznata Dejtonskim mirovnim sporazumom 21. novembra 1995.

Sada otvoreno proputinovska i antizapadna, RS opstanak i međunarodnu verifikaciju najviše duguje Sjedinjenim Američkim Državama koje su je sačuvale od vojničkog kolapsa u jesen 1995. i ostavile u životu kao poseban entitet uz sve nacional-šovinističke odlike. Nakon Operacije Oluja u Hrvatskoj, u kojoj je zbrisana tzv. Republika Srpska Krajina, pokrenuta je združena ofanziva Armije BiH i Hrvatske vojske u zapadnoj Bosni. Ubrzo je došlo do sloma dva zapadna korpusa VRS i pored pojačanja koja je Srbija poslala.  Hrvatska vojska je stigla je na 25km od Banja Luke zauzevši zloglasni koncentracioni logor Manjaču i Hidroelektranu Bočac koja je napajala grad strujom. Bosanska vojska (njen Peti korpus  je takođe sa sjeverozapadne strane došla na 25 km do Banja Luke.  Ante Gotovina je naredio vojsci da se gradu isključi struja na 20 minuta kako bi stanovništvo uvjerilo da ih RTS obmanjuje o pravoj situaciji. Rukovodstvo RS-a sa Pala je poslalo poruku šefovima u Beogradu da slijedi ubrzani slom RS-a, prvo njegog zapadnog dijela.  Američki general Vesli Klark je pozvao hrvatskog vojnog  ministra Gojka Šuška i rekao da mora zaustaviti vojsku prema Banja Luci. Tadašnji američki izaslanik za Balkan Ričard Holbruk i ambasador u Zagrebu Piter Galbrajt su isto ponovili i Franju Tuđmanu i Aliji Izetbegoviću jer su takve bile naredbe iz Vašingtona i Njujorka.

Nakon Krajine i 200 hiljada izbjeglih, pad Banja Luke i zapadne RS izazvao bi egzodus još skoro pola miliona Srba što bi bila humanitarna katastrofa koju Amerika nije htjela dozvoliti. Danas general Klark otvoreno smatra da je odluka (da se ostavi RS u životu) bila pogrešna. Holbruk se nije do kraja života htio izjasniti da li su predsjednik Bil Klinton i državni sekretar Volken napravili grešku dok je Galbrajt priznao da su on i Holbruk bili rezervisani prema takvoj odluci američkog državnog vrha. Spašeni su mnogi životi ali je napravljena disfunkcionalna BiH koja u temeljima nosi nestabilnost i hrani apetite Dodika.

Sadašnji autokrata RS-a došao je na vlast zahvaljujući američkoj podršci – sve u želji da se potisne sa političke scene Srpska demokratska stranka (SDS) prvog RS predsjednika i osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića.

Svih ovih godina građani BiH i njenih susjeda su navikli na bombastične najave Milorada Dodika da će  entitet  RS izvesti iz post-dejtonske Bosne i učiniti ga nezavisnim ili pridružiti ga „savezu srpskih zemalja“.  Međutim, on je prošle godine počeo retoriku  pretakati u zakone kojima se direktno podriva BH kao država. Krajem juna  Skupština RS-a je donijela Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u RS. Dodik je tada, kao jedan od predlagača najavio da će nakon Ustavnog suda BiH, zabraniti djelovanje i Suda i Tužilaštva BiH, kao i Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na svojoj teritoriji. Povod za izglasavanje zakona je bila odluka Ustavnog suda BiH od 19. juna da se izmijeni Pravilnik suda i izbriše propis da na sjednicama na kojima se odlučuje o pitanjima ustavnosti zakona donesenih na nivou BiH ili nižim nivoima mora prisustvovati „najmanje jedan sudija iz RS i troje sudija iz Federacije”. Namjera je bila da se spriječe blokade odlučivanja Ustavnog suda u slučaju da Dodik zabrani svojim sudijama da prisustvuju sjednicama. Ustavni sud čini devet sudija, od čega četiri (po dva Bošnjaka i Hrvata) imenuje Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, dva Skupština RS (dva Srbina) dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura i oni su stranci koji ne mogu biti državljani zemalja koje su susjedi BiH.

I prije donešenja zakona kojim se neprimjenjuju odluke Ustavnog suda, RS nije poštovala ranije odluke. Tako je 9. januar kao Dan RS proglašen neustavnim 2015. godine. Prošle godine je Dodikov parlament ponovo uveo klevetu u Krivični zakonik i predvidio kazne za vrijeđanje funkcionera tog entiteta uprkos protestima novinarskih i nevladinih udruženja i međunarodne zajednice. U pripremi je i Zakon o stranim agentima koji je kopija zakona mađarskog autokratskog premijera Viktora Orbana od koga je Orban odustao nakon velikih pritisaka iz EU.

Ovogodišnjoj proslavi Dana RS je prethodila državna proslava  Božića uz bahaćenje i kolone vozila sa badnjacima koja su u nekim mjestima prolazila pored naselja sa bošnjačkim povratnicima uz pucnje i upućivanje pogrdnih poruka na  nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Vlasti RS-a vode dugu kampanju negiranja ili umanjivanja zločina, dok se Haški osuđenici koji odsluže kazne dočekuju kao srpski heroji. Dodik je nedvosmileno pozdravio rusku agresiju na Ukrajinu.  Istovremeno kriminal i korupcija su u procvatu i pod vođstvom ljudi u neposrednom okruženju predsjednika RS-a.

Ostaje da se vidi da li će pasivnost i zauzetost Zapada Bliskim Istokom i Ukrajinom i dalje ići na ruku Miloradu Dodiku i njegovima, ili će djelotvorna reakcija na kraju ipak doći. Možda je i prelijetanje 3 američka lovca bombardera iznad Banja Luke dan prije proslave signal da Zapad ovaj put neće sjediti skrštenih ruku. Dodik više nema iza sebe moćnu JNA dok je Rusija zauzeta ratom i daleko od njegovog feuda. Vrlo je upitno koliko bi RS imao šanse da preživi u slučaju nasilnog odvajanja i pokušaja spajanja sa „maticom“ Srbijom.


Crnogorski političari na proslavi u Banja Luci

Osim visoke delegacije Vlade Srbije predvođene ministrom odbrane Milošem Vučevićem (koji je formalno i predsjednik Vučićevog SNS-a) i patrijarhom Porfirijem Perićem u Banja Luku je stigla i grupa prosrpskih političara iz Crne Gore. Prijemu u Vladi RS povodom neustavnog Dana RS, prisustvovali su predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević sa partijskim kolegom i šefom Opštine Zeta Mihailom Asanovićem. Iz Nove srpske demokratije (NSD) su bili poslanik Jovan VučurovićBudimir Aleksić i šef Kabineta predsjednika Skupštine Velimir Đoković. Andrija Mandić je ranije najavio da neće ići jer je Sveti Stefan i njegova slava kada dočekuje goste kod kuće. Prisutan je bio i lider Prave Crne Gore Marko Milačić i njegov kum predsjednik Slobodne CG i šef podgoričke Službe za građane Vladislav Dajković. Dajković je ranije tokom srbijanske predizborne kampanje učestvovao u predizbornom spotu SNS-a sa gradonačelnikom Banja Luke Draškom Stanivukovićem i srbijanskim ministrom Vučevićem, akterom brojnih korupcionaških afera i produženom rukom Andreja Vučića – brata Aleksandra Vučića. U spotu je Vučević govorio kako sav srpski rod treba biti pod jednom kućom dok su Dajković i Stanivuković uz odobravanje pružili svoje podrške kao i Crne Gore i RS. Crnogorskoj delegaciji je bio namijenjen zadnji red na bini sa koje se posmatrao defile RS-ovih snaga bezbjednosti.

Ovi crnogorski političari su  bili gorljivi protivnici režima DPS i njenog lidera Mila Đukanovića (prijatelja Vučića i ranije Dodika) koga su optuživali sa organizovani kriminal, korupciju, namještanje izbora i autokratiju. Sada nemaju problem da budu viđeni u društvu identičnih režima Milorada Dodika i Aleksandra Vučića. Kada šverc , pohara države, krađe izbora i jednopartijske države imaju srpski predznak onda je izgleda sve drugo prihvatljivo.

Predsjednik Jakov Milatović ranije je rekao da neće prisustvovati Danu RS jer time pokazuje svoj odnos prema cjelovitosti BiH. Uslijedila  je oštra  Dodikova poruka da  crnogorskom predsjedniku može biti zabranjeno da dođe u zvaničnu posjetu BiH.

Sada se postavlja i pitanje hoće li i kako učešće na obilježavanju neustavnog Dana RS brojne delegacije iz koalicije Za budućnost Crne Gore, uticati na najavljenu rekonstrukciju vlade i ulazak te koalicije u vladu.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

FOKUS

TRI LICA VLASTI: Bitka za kormilo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državni prvaci vuku svako na svoju stranu. Neki sve  bliži, a neki sve dalji jedan od drugoga. Borba modela koji se u naznakama mogu prepoznati  kao građansko-evropski, klerikalno-svesrpski, diletantsko-populistički ,  mogla bi bitno odrediti budućnost Crne Gore. Bitka za kormilo nastaviće se svom žestinom. Uz moguće obrte i do  skoro nezamisliva savezništva. Ubrzalo se vrijeme

 

 

Predsjednik Jakov Milatović prenio je, onima koji su to htjeli da čuju, zaključke i utiske nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom. “Imajući u vidu da se nalazimo u ključnoj etapi evropskog puta Crne Gore, smatram izuzetno važnim da budete u potpunosti informisani o zaključcima razgovora koje sam imao u Briselu sa našim EU partnerima”, pisalo je u njegovom pozivu predsjednicima parlamentarnih partija.

Većina partija vlasti solidarisala se i izbjegla sastanak na kome su, iz prve ruke, mogli čuti izvještaj o posljedicama usvajanja tzv. Rezolucije o Jasenovcu. Mišel je zbog tog poteza vladajuće većine i otkazao dogovorenu posjetu Podgorici, sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i obraćanje poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Iz redova skupštinske većine pozivu su se odazvali samo predstavnici albanskih nacionalnih partija. Ostali su se podijelili u dvije grupe. Jedni su (PES, NDP, NSD) iskoristili priliku da Predsjedniku prebace, pored ostalog: da krši Ustav, izigrava  razrednog starješinu, te da je „sebe stavio u poziciju predvodnika političke manjine“. Drugi (Demokrate i SNP) su predsjednikov poziv prećutali i ignorisali.

I jedno i drugo svjedoči o novoj prirodi odnosa predsjednika države i parlamentarne većine. „Odgovor na pitanje kako je i zašto uspio da distancira od sebe one političke partije koje su ga dovele na poziciju koju trenutno obavlja, Milatović treba da potraži u sopstvenom ogledalu”, poručili su mu iz nekada njegovog PES-a, naglašavajući kako se  pozivu predsjednika države nije odazvalo „95 odsto političkih subjekata koji su ga podržali u prvom i drugom krugu predsjedničkih izbora“. Ali jesu tadašnji i sadašnji politički oponenti iz redova opozicije. U tome u PES-u prepoznaju „očigledno i neskriveno savezništvo između Milatovića i DPS-a“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SRPSKI SVET U PERMANENTNOJ OFANZIVI: Crna Gora i BiH kao meke mete

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima fokusiran pristup. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na veliku vojnu silu i išao gotovo  protiv svih u bivšoj Jugoslaviji, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora

 

 

U Srebrenici je bila brojna crnogorska delegacija na obilježavanju 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima. Osim delegacija koje je poslao predsjednik Jakov Milatović, Vlada (sa tri ministrice) otišla je i brojna delegacija parlamenta – 13 poslanika predvođenih potpredsjednicom Zdenkom Popović (Demokrate). Međutim u skupštinskoj delegaciji nije bilo nijednog predstavnika provučićevskog bloka (NSD, DNP i SNP). Njihovi predstavnici su ranije nekoliko puta rekli da se u Srebrenici desio zločin ali nije genocid. Pri tome su ove partije najgrlatije podržale skupštinsku rezoluciju o Jasenovcu u kojem su tokom četiri godine trajanja logora stradala 44 Crnogorca. Istovremeno oni ne žele rezoluciju o mirnodopskom pokolju u Šahovićima kod Bijelog Polja u kojima je u jednom danu masakrirano najmanje 350 Bošnjaka ili da osude četnički genocid 1943. u kome su, po izvještaju samih komandanata zločinaca, pobili osam hiljada žena, djece i staraca u Sandžaku.

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima pragmatičniji i pristup sa smanjenim fokusom. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na ogromnu vojnu silu i išao protiv gotovo  svih u SFR, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Situacija je relativno čista i u Sjevernoj Makedoniji gdje većinsko pravoslavno stanovništvo ne želi biti ni srpsko niti pod srbijanskim patrijarhom. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora, gdje iako nije većinski, postoji jak osjećaj pripadništva ili makar bliskosti, sa idejom pansrpstva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo