Povežite se sa nama

Izdvojeno

PROSLAVA NEUSTAVNOG DANA RS: Zloslutna prizivanja 90-ih

Objavljeno prije

na

Ovogodišnjoj proslavi Dana RS je prethodila je državna proslava Božića uz bahaćenje i kolone vozila sa badnjacima, koje  su u nekim mjestima prolazile pored naselja sa bošnjačkim povratnicima uz pucnje i upućivanje pogrdnih poruka na nacionalnoj i vjerskoj osnovi

 

 

U utorak je proslavljen po 32. put neustavni  Dan Republike Srpske (RS) pod motom Simbol slobode sa velikim defileom 3 hiljade pripadnika raznih jedinica MUP-a ovog entiteta, civilnog sektora i ratnih veterana u Banja Luci. Proslava je organizovana i u Distriktu Brčko koje razdvaja RS na dva dijela. Predsjednik RS-a Milorad Dodik i predsjednik Narodne Skupštine RS-a Nenad Stevandić su sa delegacijom položili vijence i cvijeće na Spomenik srpskim braniocima Brčkog. U Brčkom su Srbi prije rata činili svega petinu stanovništva. U ratu je ostalo stanovništvo protjerano, poslato u logore ili poubijano. Dodik je pozvao tamošnje Srbe (koji više ne čine većinu) da čuvaju svoju porodicu, kulturu, vjeru i krsnu slavu,  i Republiku Srpsku, kao garanta slobodnog života srpskog naroda.  Stevandić je  primijetio da je RS „najveća srpska pobjeda u posljednih dva vijeka“ i da je „božansko u Republici Srpskoj“.  Osim pripisivanja „božanskog“ entitetu RS ogrezlom u nacionalizmu, kriminalu i sveprisutnoj korupciji, gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić je učinio još jedan tzv. „gest poštovanja i dobre volje“ kako je rekao. On je svojoj koleginici iz Sarajeva Benjamini Karić poslao paket sa 32 komada raznih torti ukrašenih srpskim simbolima, po jedan od svake vrste koja je poslužena na svečanoj proslavi u Istočnom Sarajevu.

Proglašenje Republike srpskog naroda BiH od strane nelegalne, i od srbijanske UDBE instruirane, Skupštine srpskog naroda BiH prije 32 godine (zbog čega i 32 komada torti) je bila uvertira za napad na tu zemlju i rat koji će odnijeti 100 hiljada života, nasilno raseliti 2 miliona stanovnika – polovinu predratne populacije, i na kraju do genocida u Srebrenici. Vojska Republike Srspke (VRS) je podvrgla Sarajevo, nezapamćenoj u novijoj istoriji, opsadi i razaranju koje je trajala preko 3 i po godine ubivši preko 5 i po hiljada civila. Sadašnji naziv Republika Srpska je dobila u avgustu 1992. godine dok je kao jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine priznata Dejtonskim mirovnim sporazumom 21. novembra 1995.

Sada otvoreno proputinovska i antizapadna, RS opstanak i međunarodnu verifikaciju najviše duguje Sjedinjenim Američkim Državama koje su je sačuvale od vojničkog kolapsa u jesen 1995. i ostavile u životu kao poseban entitet uz sve nacional-šovinističke odlike. Nakon Operacije Oluja u Hrvatskoj, u kojoj je zbrisana tzv. Republika Srpska Krajina, pokrenuta je združena ofanziva Armije BiH i Hrvatske vojske u zapadnoj Bosni. Ubrzo je došlo do sloma dva zapadna korpusa VRS i pored pojačanja koja je Srbija poslala.  Hrvatska vojska je stigla je na 25km od Banja Luke zauzevši zloglasni koncentracioni logor Manjaču i Hidroelektranu Bočac koja je napajala grad strujom. Bosanska vojska (njen Peti korpus  je takođe sa sjeverozapadne strane došla na 25 km do Banja Luke.  Ante Gotovina je naredio vojsci da se gradu isključi struja na 20 minuta kako bi stanovništvo uvjerilo da ih RTS obmanjuje o pravoj situaciji. Rukovodstvo RS-a sa Pala je poslalo poruku šefovima u Beogradu da slijedi ubrzani slom RS-a, prvo njegog zapadnog dijela.  Američki general Vesli Klark je pozvao hrvatskog vojnog  ministra Gojka Šuška i rekao da mora zaustaviti vojsku prema Banja Luci. Tadašnji američki izaslanik za Balkan Ričard Holbruk i ambasador u Zagrebu Piter Galbrajt su isto ponovili i Franju Tuđmanu i Aliji Izetbegoviću jer su takve bile naredbe iz Vašingtona i Njujorka.

Nakon Krajine i 200 hiljada izbjeglih, pad Banja Luke i zapadne RS izazvao bi egzodus još skoro pola miliona Srba što bi bila humanitarna katastrofa koju Amerika nije htjela dozvoliti. Danas general Klark otvoreno smatra da je odluka (da se ostavi RS u životu) bila pogrešna. Holbruk se nije do kraja života htio izjasniti da li su predsjednik Bil Klinton i državni sekretar Volken napravili grešku dok je Galbrajt priznao da su on i Holbruk bili rezervisani prema takvoj odluci američkog državnog vrha. Spašeni su mnogi životi ali je napravljena disfunkcionalna BiH koja u temeljima nosi nestabilnost i hrani apetite Dodika.

Sadašnji autokrata RS-a došao je na vlast zahvaljujući američkoj podršci – sve u želji da se potisne sa političke scene Srpska demokratska stranka (SDS) prvog RS predsjednika i osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića.

Svih ovih godina građani BiH i njenih susjeda su navikli na bombastične najave Milorada Dodika da će  entitet  RS izvesti iz post-dejtonske Bosne i učiniti ga nezavisnim ili pridružiti ga „savezu srpskih zemalja“.  Međutim, on je prošle godine počeo retoriku  pretakati u zakone kojima se direktno podriva BH kao država. Krajem juna  Skupština RS-a je donijela Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u RS. Dodik je tada, kao jedan od predlagača najavio da će nakon Ustavnog suda BiH, zabraniti djelovanje i Suda i Tužilaštva BiH, kao i Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na svojoj teritoriji. Povod za izglasavanje zakona je bila odluka Ustavnog suda BiH od 19. juna da se izmijeni Pravilnik suda i izbriše propis da na sjednicama na kojima se odlučuje o pitanjima ustavnosti zakona donesenih na nivou BiH ili nižim nivoima mora prisustvovati „najmanje jedan sudija iz RS i troje sudija iz Federacije”. Namjera je bila da se spriječe blokade odlučivanja Ustavnog suda u slučaju da Dodik zabrani svojim sudijama da prisustvuju sjednicama. Ustavni sud čini devet sudija, od čega četiri (po dva Bošnjaka i Hrvata) imenuje Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, dva Skupština RS (dva Srbina) dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura i oni su stranci koji ne mogu biti državljani zemalja koje su susjedi BiH.

I prije donešenja zakona kojim se neprimjenjuju odluke Ustavnog suda, RS nije poštovala ranije odluke. Tako je 9. januar kao Dan RS proglašen neustavnim 2015. godine. Prošle godine je Dodikov parlament ponovo uveo klevetu u Krivični zakonik i predvidio kazne za vrijeđanje funkcionera tog entiteta uprkos protestima novinarskih i nevladinih udruženja i međunarodne zajednice. U pripremi je i Zakon o stranim agentima koji je kopija zakona mađarskog autokratskog premijera Viktora Orbana od koga je Orban odustao nakon velikih pritisaka iz EU.

Ovogodišnjoj proslavi Dana RS je prethodila državna proslava  Božića uz bahaćenje i kolone vozila sa badnjacima koja su u nekim mjestima prolazila pored naselja sa bošnjačkim povratnicima uz pucnje i upućivanje pogrdnih poruka na  nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Vlasti RS-a vode dugu kampanju negiranja ili umanjivanja zločina, dok se Haški osuđenici koji odsluže kazne dočekuju kao srpski heroji. Dodik je nedvosmileno pozdravio rusku agresiju na Ukrajinu.  Istovremeno kriminal i korupcija su u procvatu i pod vođstvom ljudi u neposrednom okruženju predsjednika RS-a.

Ostaje da se vidi da li će pasivnost i zauzetost Zapada Bliskim Istokom i Ukrajinom i dalje ići na ruku Miloradu Dodiku i njegovima, ili će djelotvorna reakcija na kraju ipak doći. Možda je i prelijetanje 3 američka lovca bombardera iznad Banja Luke dan prije proslave signal da Zapad ovaj put neće sjediti skrštenih ruku. Dodik više nema iza sebe moćnu JNA dok je Rusija zauzeta ratom i daleko od njegovog feuda. Vrlo je upitno koliko bi RS imao šanse da preživi u slučaju nasilnog odvajanja i pokušaja spajanja sa „maticom“ Srbijom.


Crnogorski političari na proslavi u Banja Luci

Osim visoke delegacije Vlade Srbije predvođene ministrom odbrane Milošem Vučevićem (koji je formalno i predsjednik Vučićevog SNS-a) i patrijarhom Porfirijem Perićem u Banja Luku je stigla i grupa prosrpskih političara iz Crne Gore. Prijemu u Vladi RS povodom neustavnog Dana RS, prisustvovali su predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević sa partijskim kolegom i šefom Opštine Zeta Mihailom Asanovićem. Iz Nove srpske demokratije (NSD) su bili poslanik Jovan VučurovićBudimir Aleksić i šef Kabineta predsjednika Skupštine Velimir Đoković. Andrija Mandić je ranije najavio da neće ići jer je Sveti Stefan i njegova slava kada dočekuje goste kod kuće. Prisutan je bio i lider Prave Crne Gore Marko Milačić i njegov kum predsjednik Slobodne CG i šef podgoričke Službe za građane Vladislav Dajković. Dajković je ranije tokom srbijanske predizborne kampanje učestvovao u predizbornom spotu SNS-a sa gradonačelnikom Banja Luke Draškom Stanivukovićem i srbijanskim ministrom Vučevićem, akterom brojnih korupcionaških afera i produženom rukom Andreja Vučića – brata Aleksandra Vučića. U spotu je Vučević govorio kako sav srpski rod treba biti pod jednom kućom dok su Dajković i Stanivuković uz odobravanje pružili svoje podrške kao i Crne Gore i RS. Crnogorskoj delegaciji je bio namijenjen zadnji red na bini sa koje se posmatrao defile RS-ovih snaga bezbjednosti.

Ovi crnogorski političari su  bili gorljivi protivnici režima DPS i njenog lidera Mila Đukanovića (prijatelja Vučića i ranije Dodika) koga su optuživali sa organizovani kriminal, korupciju, namještanje izbora i autokratiju. Sada nemaju problem da budu viđeni u društvu identičnih režima Milorada Dodika i Aleksandra Vučića. Kada šverc , pohara države, krađe izbora i jednopartijske države imaju srpski predznak onda je izgleda sve drugo prihvatljivo.

Predsjednik Jakov Milatović ranije je rekao da neće prisustvovati Danu RS jer time pokazuje svoj odnos prema cjelovitosti BiH. Uslijedila  je oštra  Dodikova poruka da  crnogorskom predsjedniku može biti zabranjeno da dođe u zvaničnu posjetu BiH.

Sada se postavlja i pitanje hoće li i kako učešće na obilježavanju neustavnog Dana RS brojne delegacije iz koalicije Za budućnost Crne Gore, uticati na najavljenu rekonstrukciju vlade i ulazak te koalicije u vladu.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

TRAGOM PISANJA MONITORA O NOVOM STUDENTSKOM DOMU: Vladino čišćenje  

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Govorili ste o tome da je kupljeno nešto? Nije, mi taj objekat nismo kupili. Ni jedan euro iz državnog budžeta nije otišao za kupovinu bilo kog objekta”, odgovorio je premijer na poslaničko pitanje o detaljima sumnjivog posla kupovine novog studentskog doma od Tomislava Čelebića. Monitor otkriva kako su nadležni „čistili“ urađeno nakon poništenja spornog ugovora

 

Krajem protekle sedmice u Skupštini se, na premijerskom satu, raspravljalo i o Studentskom domu u Donjoj Gorici. Poslanica Posebnog kluba Radinka Ćinćur uputila je premijeru Milojku Spajiću pitanja: ,,Objasnite javnosti situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici, od firme Čelebić, kako bi se preuredio u Studentski dom. Da li su postojale analize o potrebama studenata, zašto je odabrana ova lokacija koja je daleko od našeg najvećeg univerziteta, državnog, te koiiko je studenata iskazalo zainteresovanost za dom na ovom mjestu? Da li je predviđena izgradnja menze u ovom domu za koji bi država trebala da izdvoji 6,4 miliona eura i koliko bi to koštalo?”

Premijer Spajić je odgovorio i naveo ono o čemu je Monitor već pisao –  da je u julu raspisan tender na koji se javila samo jedna firma Čelebić City i da je prihvaćena njena ponuda od 6,3 miliona eura. Naveo je i da je 21. oktobra ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović potpisala ugovor o kupovini objekta. Nedelju dana nakon potpisivanja ugovora dobijaju negativno mišljenje Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa o ovom poslu, a ministarka 5. oktobra raskida ugovor.

Premijer nije rekao da je postupak nezakont te da je mimo zakonske procedure Ministarstvo prosvjete uz saglasnost Vlade prihvatilo duplo veću cijenu koju je ponudila kompanije Čelebić City od one propisane tenderom koja je iznosila 2,9 miliona. Kao i da je sami objekat opterećen brojnim hipotekama.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 29. novembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

STADIONI, VLAST, NAVIJAČI: Mržnja iznad zakona

Objavljeno prije

na

Objavio:

Primjera iz sudske prakse u kojima se sankcioniše govor mržnje i nacionalistički ispadi na stadionima – nema. Blage sankcije uglavnom snose klubovi, a pojedinci koji prave nerede i šire govor mržnje su još uvijek izvan zakona. Monitorovi sagovornici iz Berana kažu da će se i posljednji incidenti, tokom utakmice Berane Lovćen,  završiti na prekršajnim prijavama

 

Rukometni derbi između Berana i Lovćena u nedjelju u Beranama tri puta je prekidan. Igrače sa Cetinja  navijači su gađali raznim predmetima, čak i staklenim flašama. U finišu utakmice, pojedinci su iz publike pokušali da uđu u teren i obračunaju se sa igračima Lovćena.

U navijačkoj koreografiji nijesu izostale ni baklje, kao ni klicanje Kosovo-  Srbija, Draži Mihailoviću. Igračima sa Cetinja je skandirano ustaše.

Sem štete u sportskoj sali, utakmica je završena bez povrijeđenih. Lovćen je pobijedio, a nakon gostovanja predsjednik ovog rukometnog kluba Vido Đakonović, istakao je da su čelnici Rukometnog kluba Berane bili korektni, ali da su derbi apsolutno pokvarili navijači tog kluba.

Beranska navijačka grupa Streetboys, baš na ovoj utakmici proslavila je jubilej – 30 godina postojanja. Grupa je osnovana 1994. kao navijači FK Berana. Na sajtu Balkanski navijači, naveli su svoje principe: ,,Princip slobode, jednakosti i zajedništva kao sredstvo protiv siromaštva, korupcije, nepravde i zaborava a specifičnim mentalitetom, rasnom i etničkom raznolikošću…”.

Iako Steetboysi, kako tvrde upućeni u beranske prilike, jesu etnički raznoliki, na utakmicama, pa i na ovoj posljednjoj u Beranama, ne ponašaju se tako. Nijedan od proklamovanovih  principa nije bio vidan ni na posljednjem derbiju.  Dio medija je optužio prije svega Andriju Mandića i njegove prosrpske partije da stoje iza ovog incidenta samo desetak dana prije lokalnih izbora u ovom gradu.

Sličan incident Streetboysi su napravili u oktobru 2017. u Ulcinju. Tada su na fudbalskoj utakmici FK Berane sa Otrant Olimpit klicali Ratku Mladiću, te skandirali Srbiji i klicalii –  ,,ubij Hrvata da Šiptar nema brata”. Privedeno je 15 navijača FK Berana. Sudija ih je nakon saslušanja pustio da se brane sa slobode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 29. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ BORISA RAONIĆA, GENERALNOG DIREKTORA RTCG: Kikiriki servis

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je tužilaštvo podiglo optužni prijedlog protiv dijela Savjeta zbog Raonićevog nezakonitog drugog izbora za generalnog direktora, on je odlučio da im uzvrati –  preko RTCG.  Kao jedini gost emisije televizije kojom rukovodi. Ništa druga strana, neugodna pitanja, istina i bakrači. Zategneš kravatu i obrvu i pričaš svom zaposlenom šta ti je volja. Dok javnost ubjeđuješ da vodiš javni servis

 


Boris Raonić
, dva puta nezakonito izabrani generalni direktor RTCG, slikovito  je ove sedmice demonstrirao kako izgleda  javni servis koji se to samo pravi da jeste. Domaći, balkanski model. Za koji svi znamo da to baš i nije, a napredak mjerimo po tome koliko liči na to što treba da bude.

Nakon što je obznanjeno da je Osnovno tužilaštvo u Podgorici podiglo optužni prijedlog protiv više članova Savjeta RTCG zbog Raonićevog nezakonitog drugog izbora na čelo te kuće u junu prošle godine, on je odlučio da im odgovori, kako drugačije, nego –  preko RTCG.  Kao jedini gost emisije televizije kojom rukovodi. Ništa druga strana, nezavisni stručnjaci, neugodna pitanja, istina i bakrači. Sjedneš lijepo, zategneš kravatu i obrvu i pričaš svom zaposlenom šta ti je volja. Dok javnost ubjeđuješ da vodiš javni servis.

No i Raonić zna da RTCG treba da liči na javni servis, pa na prvo pitanje novinara hoće li podnijeti ostavku nakon optužnog prijedloga, prigodno uzdahne: „Prvo pa muško.Drago mi je da ste se odlučili za takav pristup.U nekim drugim vremenima bi vjerovatno rekli – nijesmo se tako dogovorili“.  Pošto se nisu dogovorili, slijedi pola sata priče o uspjesima Raonića i  opstrukcijama „medijskih i političkih struktura protiv RTCG“, koje i novinar lično primjećuje. Pa o tome kako RTCG već sad može „rame uz rame sa evropskim javnim servisima“. Idila.

Napokon, opet pitanje o optužnom prijedlogu. “Ne postoji šansa da će bilo koji sud potvrditi ovaj optužni prijedlog”, saopštava  sigurno  Raonić, diplomirani pravnik od 2018. godine, zbog čega, a ne samo zbog konflikta interesa kako to želi predstaviti, nije mogao biti zakonito izabran na čelo RTCG  u avgustu 2021.  Novinar normalno – ništa.  Ni pomena o tome da  Raonić,  da su se sprovodili zakoni,  nije mogao biti tu gdje je sve do  2028. godine, kada bi ispunio tadašnji uslov od deset godina radnog iskustva u odgovarajućoj spremi. Vlada mu je, u međuvremenu, priskočila i smanjila uslov na – pet godina.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 29. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo