Povežite se sa nama

Izdvojeno

PROSLAVA NEUSTAVNOG DANA RS: Zloslutna prizivanja 90-ih

Objavljeno prije

na

Ovogodišnjoj proslavi Dana RS je prethodila je državna proslava Božića uz bahaćenje i kolone vozila sa badnjacima, koje  su u nekim mjestima prolazile pored naselja sa bošnjačkim povratnicima uz pucnje i upućivanje pogrdnih poruka na nacionalnoj i vjerskoj osnovi

 

 

U utorak je proslavljen po 32. put neustavni  Dan Republike Srpske (RS) pod motom Simbol slobode sa velikim defileom 3 hiljade pripadnika raznih jedinica MUP-a ovog entiteta, civilnog sektora i ratnih veterana u Banja Luci. Proslava je organizovana i u Distriktu Brčko koje razdvaja RS na dva dijela. Predsjednik RS-a Milorad Dodik i predsjednik Narodne Skupštine RS-a Nenad Stevandić su sa delegacijom položili vijence i cvijeće na Spomenik srpskim braniocima Brčkog. U Brčkom su Srbi prije rata činili svega petinu stanovništva. U ratu je ostalo stanovništvo protjerano, poslato u logore ili poubijano. Dodik je pozvao tamošnje Srbe (koji više ne čine većinu) da čuvaju svoju porodicu, kulturu, vjeru i krsnu slavu,  i Republiku Srpsku, kao garanta slobodnog života srpskog naroda.  Stevandić je  primijetio da je RS „najveća srpska pobjeda u posljednih dva vijeka“ i da je „božansko u Republici Srpskoj“.  Osim pripisivanja „božanskog“ entitetu RS ogrezlom u nacionalizmu, kriminalu i sveprisutnoj korupciji, gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić je učinio još jedan tzv. „gest poštovanja i dobre volje“ kako je rekao. On je svojoj koleginici iz Sarajeva Benjamini Karić poslao paket sa 32 komada raznih torti ukrašenih srpskim simbolima, po jedan od svake vrste koja je poslužena na svečanoj proslavi u Istočnom Sarajevu.

Proglašenje Republike srpskog naroda BiH od strane nelegalne, i od srbijanske UDBE instruirane, Skupštine srpskog naroda BiH prije 32 godine (zbog čega i 32 komada torti) je bila uvertira za napad na tu zemlju i rat koji će odnijeti 100 hiljada života, nasilno raseliti 2 miliona stanovnika – polovinu predratne populacije, i na kraju do genocida u Srebrenici. Vojska Republike Srspke (VRS) je podvrgla Sarajevo, nezapamćenoj u novijoj istoriji, opsadi i razaranju koje je trajala preko 3 i po godine ubivši preko 5 i po hiljada civila. Sadašnji naziv Republika Srpska je dobila u avgustu 1992. godine dok je kao jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine priznata Dejtonskim mirovnim sporazumom 21. novembra 1995.

Sada otvoreno proputinovska i antizapadna, RS opstanak i međunarodnu verifikaciju najviše duguje Sjedinjenim Američkim Državama koje su je sačuvale od vojničkog kolapsa u jesen 1995. i ostavile u životu kao poseban entitet uz sve nacional-šovinističke odlike. Nakon Operacije Oluja u Hrvatskoj, u kojoj je zbrisana tzv. Republika Srpska Krajina, pokrenuta je združena ofanziva Armije BiH i Hrvatske vojske u zapadnoj Bosni. Ubrzo je došlo do sloma dva zapadna korpusa VRS i pored pojačanja koja je Srbija poslala.  Hrvatska vojska je stigla je na 25km od Banja Luke zauzevši zloglasni koncentracioni logor Manjaču i Hidroelektranu Bočac koja je napajala grad strujom. Bosanska vojska (njen Peti korpus  je takođe sa sjeverozapadne strane došla na 25 km do Banja Luke.  Ante Gotovina je naredio vojsci da se gradu isključi struja na 20 minuta kako bi stanovništvo uvjerilo da ih RTS obmanjuje o pravoj situaciji. Rukovodstvo RS-a sa Pala je poslalo poruku šefovima u Beogradu da slijedi ubrzani slom RS-a, prvo njegog zapadnog dijela.  Američki general Vesli Klark je pozvao hrvatskog vojnog  ministra Gojka Šuška i rekao da mora zaustaviti vojsku prema Banja Luci. Tadašnji američki izaslanik za Balkan Ričard Holbruk i ambasador u Zagrebu Piter Galbrajt su isto ponovili i Franju Tuđmanu i Aliji Izetbegoviću jer su takve bile naredbe iz Vašingtona i Njujorka.

Nakon Krajine i 200 hiljada izbjeglih, pad Banja Luke i zapadne RS izazvao bi egzodus još skoro pola miliona Srba što bi bila humanitarna katastrofa koju Amerika nije htjela dozvoliti. Danas general Klark otvoreno smatra da je odluka (da se ostavi RS u životu) bila pogrešna. Holbruk se nije do kraja života htio izjasniti da li su predsjednik Bil Klinton i državni sekretar Volken napravili grešku dok je Galbrajt priznao da su on i Holbruk bili rezervisani prema takvoj odluci američkog državnog vrha. Spašeni su mnogi životi ali je napravljena disfunkcionalna BiH koja u temeljima nosi nestabilnost i hrani apetite Dodika.

Sadašnji autokrata RS-a došao je na vlast zahvaljujući američkoj podršci – sve u želji da se potisne sa političke scene Srpska demokratska stranka (SDS) prvog RS predsjednika i osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića.

Svih ovih godina građani BiH i njenih susjeda su navikli na bombastične najave Milorada Dodika da će  entitet  RS izvesti iz post-dejtonske Bosne i učiniti ga nezavisnim ili pridružiti ga „savezu srpskih zemalja“.  Međutim, on je prošle godine počeo retoriku  pretakati u zakone kojima se direktno podriva BH kao država. Krajem juna  Skupština RS-a je donijela Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u RS. Dodik je tada, kao jedan od predlagača najavio da će nakon Ustavnog suda BiH, zabraniti djelovanje i Suda i Tužilaštva BiH, kao i Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na svojoj teritoriji. Povod za izglasavanje zakona je bila odluka Ustavnog suda BiH od 19. juna da se izmijeni Pravilnik suda i izbriše propis da na sjednicama na kojima se odlučuje o pitanjima ustavnosti zakona donesenih na nivou BiH ili nižim nivoima mora prisustvovati „najmanje jedan sudija iz RS i troje sudija iz Federacije”. Namjera je bila da se spriječe blokade odlučivanja Ustavnog suda u slučaju da Dodik zabrani svojim sudijama da prisustvuju sjednicama. Ustavni sud čini devet sudija, od čega četiri (po dva Bošnjaka i Hrvata) imenuje Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, dva Skupština RS (dva Srbina) dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura i oni su stranci koji ne mogu biti državljani zemalja koje su susjedi BiH.

I prije donešenja zakona kojim se neprimjenjuju odluke Ustavnog suda, RS nije poštovala ranije odluke. Tako je 9. januar kao Dan RS proglašen neustavnim 2015. godine. Prošle godine je Dodikov parlament ponovo uveo klevetu u Krivični zakonik i predvidio kazne za vrijeđanje funkcionera tog entiteta uprkos protestima novinarskih i nevladinih udruženja i međunarodne zajednice. U pripremi je i Zakon o stranim agentima koji je kopija zakona mađarskog autokratskog premijera Viktora Orbana od koga je Orban odustao nakon velikih pritisaka iz EU.

Ovogodišnjoj proslavi Dana RS je prethodila državna proslava  Božića uz bahaćenje i kolone vozila sa badnjacima koja su u nekim mjestima prolazila pored naselja sa bošnjačkim povratnicima uz pucnje i upućivanje pogrdnih poruka na  nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Vlasti RS-a vode dugu kampanju negiranja ili umanjivanja zločina, dok se Haški osuđenici koji odsluže kazne dočekuju kao srpski heroji. Dodik je nedvosmileno pozdravio rusku agresiju na Ukrajinu.  Istovremeno kriminal i korupcija su u procvatu i pod vođstvom ljudi u neposrednom okruženju predsjednika RS-a.

Ostaje da se vidi da li će pasivnost i zauzetost Zapada Bliskim Istokom i Ukrajinom i dalje ići na ruku Miloradu Dodiku i njegovima, ili će djelotvorna reakcija na kraju ipak doći. Možda je i prelijetanje 3 američka lovca bombardera iznad Banja Luke dan prije proslave signal da Zapad ovaj put neće sjediti skrštenih ruku. Dodik više nema iza sebe moćnu JNA dok je Rusija zauzeta ratom i daleko od njegovog feuda. Vrlo je upitno koliko bi RS imao šanse da preživi u slučaju nasilnog odvajanja i pokušaja spajanja sa „maticom“ Srbijom.


Crnogorski političari na proslavi u Banja Luci

Osim visoke delegacije Vlade Srbije predvođene ministrom odbrane Milošem Vučevićem (koji je formalno i predsjednik Vučićevog SNS-a) i patrijarhom Porfirijem Perićem u Banja Luku je stigla i grupa prosrpskih političara iz Crne Gore. Prijemu u Vladi RS povodom neustavnog Dana RS, prisustvovali su predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević sa partijskim kolegom i šefom Opštine Zeta Mihailom Asanovićem. Iz Nove srpske demokratije (NSD) su bili poslanik Jovan VučurovićBudimir Aleksić i šef Kabineta predsjednika Skupštine Velimir Đoković. Andrija Mandić je ranije najavio da neće ići jer je Sveti Stefan i njegova slava kada dočekuje goste kod kuće. Prisutan je bio i lider Prave Crne Gore Marko Milačić i njegov kum predsjednik Slobodne CG i šef podgoričke Službe za građane Vladislav Dajković. Dajković je ranije tokom srbijanske predizborne kampanje učestvovao u predizbornom spotu SNS-a sa gradonačelnikom Banja Luke Draškom Stanivukovićem i srbijanskim ministrom Vučevićem, akterom brojnih korupcionaških afera i produženom rukom Andreja Vučića – brata Aleksandra Vučića. U spotu je Vučević govorio kako sav srpski rod treba biti pod jednom kućom dok su Dajković i Stanivuković uz odobravanje pružili svoje podrške kao i Crne Gore i RS. Crnogorskoj delegaciji je bio namijenjen zadnji red na bini sa koje se posmatrao defile RS-ovih snaga bezbjednosti.

Ovi crnogorski političari su  bili gorljivi protivnici režima DPS i njenog lidera Mila Đukanovića (prijatelja Vučića i ranije Dodika) koga su optuživali sa organizovani kriminal, korupciju, namještanje izbora i autokratiju. Sada nemaju problem da budu viđeni u društvu identičnih režima Milorada Dodika i Aleksandra Vučića. Kada šverc , pohara države, krađe izbora i jednopartijske države imaju srpski predznak onda je izgleda sve drugo prihvatljivo.

Predsjednik Jakov Milatović ranije je rekao da neće prisustvovati Danu RS jer time pokazuje svoj odnos prema cjelovitosti BiH. Uslijedila  je oštra  Dodikova poruka da  crnogorskom predsjedniku može biti zabranjeno da dođe u zvaničnu posjetu BiH.

Sada se postavlja i pitanje hoće li i kako učešće na obilježavanju neustavnog Dana RS brojne delegacije iz koalicije Za budućnost Crne Gore, uticati na najavljenu rekonstrukciju vlade i ulazak te koalicije u vladu.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

FOKUS

DUŠKO KNEŽEVIĆ MEĐU NAMA: Biznisi posrnulog tajkuna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kad govori o odbrani svoje imovine Knežević ne pominje ulogu koju su u njenom sticanju imali nekadašnji DPS prvaci Milo Đukanović, Svetozar Marović, Branimir Gvozdenović… I zajedničkim kombinacijama. O tome svjedoče uništene Atlas banka, Jadranski sajam, bolnica u Meljinama

 

„Vrši se pljačka moje imovine u Crnoj Gori i htio sam da dođem da to zaustavim, ali i da dokažem svoju nevinost, jer svi ljudi koji su me optuživali sada su već u zatvoru”, poručio je uoči ekstradicije iz Londona  Duško Knežević, donedavno odbjegli a sada pritvoreni, kontroverzni biznismen. Jedan od šampiona tajkunske akumulacije i privatizacije u Crnoj Gori.

Šta će sve i kako braniti Knežević tek treba da vidimo. Zato se možemo prisjetiti makar dijela svega onoga što mu je prošlo kroz ruke preko više desetina kompanija koje je registrovao u Crnoj Gori, Srbiji, na Kipru… Uglavnom pod okriljem Atlas grupe.

Najveću pozornost javnosti Kneževićevi poslovni poduhvati privukli su tokom stečaja u njegovoj Atlas banci, nakon što je po nalogu CBCG likvidirana njena mlađa sestra Investiciona banka Montenegro (IBM). Pošto su banke ostale bez novca svojih deponenata, iz Fonda za zaštitu državnih depozita isplaćen je 101 milion vlasnicima uloga do 50.000 eura. Privatni vlasnici računa na kojima je bilo više od 50.000, te državna i lokalna preduzeća morali su da približno još toliko novca pokušaju naplatiti iz stečajne mase. Vlada i državna preduzeća imali su u Kneževićevim bankama 10, 5 miliona, a opštine još pet.

Na teret države palo je i više od osam miliona koje je Atlas banka dugovala Ivesticiono razvojnom fondu, ali i garancije za kredit koje je ta banka uzela od Evropske investicione banke. Tek tada je objelodanjeno da su Kneževićeve firme u njegovim bankama držale manje od 1,5 miliona eura, odnosno, tek nešto više od 0,5 odsto ukupnih depozita. Zapravo, njima je banka služila za uzimanje (tuđeg) novca, u sumnjivim kreditnim aranžmanima. Naknadne dubinske analize pokazale su da je približno trećina visokorizičnih kredita data firmama u Kneževićevom vlasništvu. Ili njemu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SRPSKI REVIZIONIZAM O SREBRENICI KAO POKRIĆE KORUMPIRANIM POLITIČARIMA: Ponovno guranje Crne Gore u kandže mitomanija i zavjera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić  je juče( četvrtak)  rekao da će Vlada glasati za rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici . No, otvaranje ovih bolnih tema očito stvara  nelagodu Spajiću koji se koalicionim sporazumom obavezao na rekonstrukciju Vlade i uvođenje vučićevskih DNP-a i NSD.  Srbijanski režimski mediji neprestano vrte revizionističke priče o ratu u i oko Srebrenice  po kojima na kraju  ispada da je genocid zapravo izvršen nad Srbima. Istina je, naravno, drugačija

 

 

Ko prati vučićevsku štampu i njegove marionete u Srbiji, BiH i Crnoj Gori lako stiče utisak da je UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici jula 1995. pitanje života i smrti za sav srpski narod, Srbiju i Republiku Srpsku (RS). Predsjednik Aleksandar Vučić govori kako će Srbi  biti proglašeni za genocidni narod, rezolucija će dovesti do ukidanje Republike Srpske, dok će Srbiji biti nametnuto plaćanje ratne odštete. I Vaskršnji sabor Srbije i Srpske je pomjeren jer se čeka glasanje u UN-u. U samom tekstu rezolucije se ni Srbi kao narod, niti vojska, niti bilo koja osoba spominje, a još manje etiketira kao „genocidan“. Uprkos tome, crnogorski podržavaoci Prve familije Srbije su se uključili u beogradsku propagandu. Jovan Vučurović, poslanik Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednik parlamentarnog Odbora za ljudska prava i slobode je pozvao Vladu da ne podrži rezoluciju jer je „usmjerena protiv srpskog naroda“. Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP) je rekao da Njemačka (kosponzor rezolucije) je „država koja je svijetu podarila Hitlera, Himlera, Gebelsa, Aušvic proglašava nas Srbe genocidnim a najstradalniji smo narod Balkana“. Pri tome zgodno zaboravlja da sadašnja Njemačka priznaje holokaust čije negiranje, nacistički simboli i pozdravi su zabranjeni zakonom. SNP-ov Dragoslav Šćekić, jedan od potpredsjednika Vlade Milojka Spajića kaže da će glasati protiv ako rezolucija dođe na Vladu jer „nećemo dozvoliti da bilo koji narod u ovom momentu nazivamo genocidnim“.

Demokratska partija socijalista (DPS) je tražila da Vlada bude kosponzor rezolucije zgodno zaboravljajući svoju i bivšeg lidera Mila Đukanovića ratnu prošlost. Bivši ministar u vladi RS-a Momčilo Mandić je još 2012. pohvalio ulogu Đukanovića za „pomoć koju su on i njegova vlada 1994. upućivali VRS-u i srpskom narodu“ u vremenu kad je Milošević uveo sankcije RS-u. „Gorivo za naše tenkove koji su se borili od Foče preko Srebrenice do Bihaća i dalje slao je upravo Đukanović i ko zna šta bi bilo sa RS da te pomoći nije bilo“ rekao je Mandić. Na Youtube-u postoji snimak u kome se Đukanović hvali da Momir Bulatović „ne treba da štiti srpstvo“ od njega, jer vlada koju on vodi je „morala godinama kriomice od Slobodana Miloševića i Bulatovića da pomaže srpski narod u Hercegovini i Republici Srpskoj, kad su joj oni odlučno i bezdušno spustili rampu“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ESKOBAR I MI: Specijalan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mandat Gabrijela Eskobara bez sumnje je, kada je u pitanju Crna Gora, bio – specijalan. Po dolasku na tu poziciju, mnogi su ga analitičari najavljivali kao neuobičajenog, direktnijeg diplomatu koji „nameće rješenja“. Povremeno je bio toliko direktan, da se činilo da je predsjednik crnogorskog parlamenta, ili šef ovašnje vlade, a ne diplomata strane države

 

Crna Gora će biti naredna članica EU, poručio je optimistično Gabriel Eskobar, specijalni izaslanik  SAD za Zapadni Balkan, pred sam kraj svoga mandata.  Da odlazi sa te pozicije potvrdio je i sam,   istovremeno demantujući pisanje portala Frontliner, koji je prije nekoliko dana ustvrdio da je Eskobar u stvari razriješen.

Frontliner tvrdi da je  Eskobar razriješen dužnosti izaslanika SAD za Zapadni Balkan nakon njihovog istraživanja u kom su  „otkriveni potencijalni sukobi interesa i doveden u sumnju Eskobarov diplomatski integritet“.

Medij navodi da je  kontroverza oko Eskobara počela njihovim istraživanjem, objavljenim 22. marta, u kom su „iznijete tvrdnje o finansijskim vezama između Eskobarove porodice i srpskih državnih organa“. To se,  kako se u tekstu ocjenjuje, „dovodi u sumnju neutralnost američkog izaslanika u osjetljivom dijalogu Kosova i Srbije.“

Eskobar je oštro demantovao te navode: “Želim direktno da kažem da je sve u tom izvještaju laž koja se može provjeriti. Prije svega, nisam otpušten i svi u Stejt dipartmentu su to potvrdili. Drugo, moja supruga ne prima novac ni od jedne strane vlade. Moja supruga u svakoj ambasadi u kojoj smo služili, u Boliviji, Portugalu, Italiji, pa čak i Srbiji, bila je ponosna zagovornica međuljudskih kontakata. Ali ona to radi bez ikakvog plaćanja, bez ikakvog ugovora. Ona će to nastaviti da radi. Treće, nemam veze sa navodnim advokatom u advokatskoj firmi u Teksasu. A ta advokatska kancelarija ima veb-sajt i odgovorni novinar može doći do njih i potvrditi da nema veza. I četvrto, tvrdnja da su informacije potekle iz kongresnih izvora je lažna jer Kongres nije obaviješten o bilo kakvim kadrovskim promjenama”, prokomentarisao je Eskobar pisanje Frontlinera.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo