Povežite se sa nama

Izdvojeno

PROSVJETARI ODBILI POVEĆANJE PLATA OD 15 ODSTO: Neće mrvice

Objavljeno prije

na

Sindikat prosvjete je pod pritiskom baze morao da odbije predlog o povećanju plate od 15 odsto. Telefonske ankete koje je sindikat radio sa zaposlenima u školama, u koje je Monitor imao uvid, pokazale su da je 90 odsto bilo za odbijanje ponuđenog povećanja

 

Prosvjetari nijesu prihvatili prijedlog ministara prosvjete i finansija Miomira Vojinovića i Aleksandra Damjanovića da im se plata od januara poveća samo 15 odsto, a u naredne dvije godine dodatno do iznosa od 45 odsto. Na Glavnom odboru Sindikata prosvjete izjasnili su se da su protiv i traže da se što skorije nastave pregovori.

Telefonske ankete koje je sindikat radio sa zaposlenima u školama, u koje je Monitor imao uvid, pokazale su da je 90 odsto bilo za odbijanje ponuđenog povećanja.

Pregovori koji su počeli u julu odvijali su se tako što je Sindikat tražio da se plate prosvjetarima povećaju 45 odsto. Sindikatu je najprije bio prihvatljiv model da se to povećanje ostvari kroz tri godine. Tražili su da prvi dio uvećanja, od januara, bude 20 odsto. Ministri su se izjasnili da nemaju para, te su ponudili 12,5 odsto, da bi se na kraju ,,dogovorili” na 15 odsto.

Sindikat sada traži da ponovo sjednu za sto, ali uz prisustvo premijera Dritana Abazovića.

Prosvjetna zajednica Crne Gore kritikovalo je predlog Sindikata o povećanju od 45 za tri godine, kao nedopustiv zbog inflacije i diskriminacije prema prosvjetnim radnicima. Oni su krajem decembra prošle godine dostavila peticiju da se povećaju koeficijenti. Peticiju je potpisalo 7.500 nastavnika ali se niko nije obazirao na nju. Sada traže da im se objasni zašto 13.000 nastavnika mora da dobije povećanje na kašičicu.

Zahtjev Prosvjetne zajednice je da im se koeficijent poveća za 65 odsto, sa 7.67 na 12.56. Kako bi se kome u tom slučaju, odrazilo na platu zavisi od staža, zvanja, norme… Računaju da bi tada većina imala platu od 900 do 1.100 eura. Negoduju što trenutno medicinski tehničar ima veću platu od profesora u školi za oko 100 -150 eura, a imaju i prekovremeni rad.

Sada je nastavnicima prosječna plata oko 700 eura, te bi se, uz 15 odsto povećanja, što je ponuda ministara, uvećala do 100 eura. To bi primili tek prvog februara i procjenjuju da bi bar pola pojela inflacija.

Ono što nastavnici ističu da je sada odnos plate između univerzitetskog profesora i profesora u srednjoj školi 3 naprema 1, smatraju da bi morao da bude makar 2 naprema 1. Sadašnji koeficijent profesora u srednjoj školi je 7.67 dok redovni profesor univerziteta ima tri puta veći koeficijent 21.62.

,,Da li se razmišljalo o poboljšanju cjelokupnog sistema ili su se razmatrali interesi manje skupine koja ima svoje predstavnike u Skupštini Crne Gore? Je li ovo još jedan pokazatelj da nije kod nas toliko važno koliko znaš, već koga znaš? Pa imati univerzitetskog profesora ili doktora u Skupštini da pokrenu inicijativu za povećanje koeficijentaje unaprijed zagarantovan uspjeh. Dakle, koeficijent profesorima univerziteta je jednim podizanjem ruku poslanika u Skupštini povećan za 65 odsto odmah, bez postepenog uvećanja kroz par godina. Tako je došlo i do povećanja koeficijenta medicinskom osoblju”, izjavila je za Pobjedu Danijela Delibašić, članica Upravnog odbora Prosvjetne zajednice.

Da je razočaranje među prosvjetarima ogromno tvrdi predsjednica Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta Stanka Vukčević koja je konstatovala da ministar prosvjete nije, kako je ranije najavio, stao iza prosvjetnih radnika, nije se potrudio da prosvjetu sačuva od posrnuća, da ostane djelatnost od nacionalnog i opšteg interesa.

Profesori nikšićke Gimnazije „Stojan Cerović“ poručili su da su diskriminisani, jer je profesorima na fakultetu tri puta veća plata iako je njima sedmična norma četiri časa, a srednjoškolskim kolegama 18. Stava su i da Sindikat, odnosno predstavnici koji su pregovarali sa nadležnima, nijesu obavili zadatak na valjan i pravedan način.

Kritike na rad Sindikata uputili su i iz Sindikalne organizacije Gimnazije ,,Slobodan Škerović” u Podgorici, koja je zbog, kako su naveli, brojnih grešaka rukovodstva Sindikata prosvjete istupila iz ove organizacije 1. oktobra. Oni su poručili da su najnovijim predlogom dobili šamar te da je otpor jedina šansa.

,,Pitate li se ministri, da li i mi imamo porodice, da li i mi treba da prehranimo našu djecu. Da li vam je palo na pamet, da u zdravstvu, bez namjere da ikoga uvrijedimo, medicinske sestre (IV stepen stručne spreme), imaju veću platu od nas? Da li vam je palo na pamet da u Elektroprivredi i Rudniku uglja higijeničarke imaju veću platu od nas… Da li ste svjesni činjenice da na nama počiva budućnost ove države…”, poručili su iz Opštinskog odbora Sindikata prosvjete Pljevlja uz konstataciju da je ponuđeno povećanje uvreda.

Uvrede se uglavnom pravdaju nemanjem novca. Tako je tokom pregovora poregnut problem nastavnika koji putuju iz jedne opštine u drugu na posao, jer im prevoz nije plaćen. Nadležni su kazali da nemaju novca da im plate prevoz, pa su razgovori vođeni o modelu da mogu da kupe autobuse koji bi ih odvozio do posla, dok se ne zaposle u gradu u kom žive. ,,Za sada neće plaćati prevoz, nemaju novca”, izjavio je Radomir Božović, predsjednik Sindikata prosvjete.

Plan da prosvjeta i dalje ostane na margini bio je jasan i nakon rebalansa budžeta, kada se ispostavilo da se odustaje od izgradnje i rekonstrukcije 11 škola i dva vrtića. Monitor je već pisao da se time samo nastavlja toliko kritikovana naslijeđena praksa – ovogodišnjim budžetom, prije rebalansa, za usluge prevoza predviđeno je miliona eura, a još devet miliona za rashode za gorivo. Pod stavkom ostale usluge, u koje se može strpati sve, ide 8,8 miliona, službena putovanja tri miliona, i tako redom kao u najboljim DPS vremenima.

,,Izgovor da para nema je samo loš izgovor ako se imaju u vidu izdaci iz budžeta: 17 miliona eura dodijeljeno je političkim partijama u posljednje dvije godine, za tri godine je isplaćeno šest miliona eura po osnovu funkcionerskih nadoknada”, navodi Delibašić. Dodaje da nas mjesečno
poslaničke i savjetničke  plate koštaju 171.500 eura, imamo 4.573 vozila date na raspolaganju funkcionerima i službenicima za koje ćemo platiti 2.300.000 eura samo goriva, a gdje je održavanje i sve ostalo…

Iz Sindikata sada čekaju nastavak razgovora. Ako za to ne bude prostora, Božović najavljuje radikalizaciju. Objasnio je da to znači protest, štrajk upozorenja ili obustava nastave.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi  pravosuđe po svojoj mjeri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osam neuspjelih  pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda samo su  dodatna potvrda urušenosti crnogorskog sudstva. Odbijanjem da  vlastitog vođu izabere iz reda svojih kolega, crnogorsko sudstvo negiralo je sopstveni autoritet, dostojanstvo i poštovanje

 

 

MONITOR:  Od šestoro sudija Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici, četvoro se prijavilo u Apelacioni sud, nakon što  je Sudski savjet  raspisao konkurs. Kao kandidatkinja za poziciju predsjednice Vrhovnog suda ocijenili ste da to ne bi trebalo dozvoliti. Šta bi to značilo za Specijalno odeljenje i neke od ključnih procesa koji traju?

VUKOVIĆ: Značaj Specijalnog odjeljenja u ukupnim društvenim reformama nije potrebno posebno objašnjavati. Nedovoljan kadrovski potencijal Specijalnog odjeljenja mora  se hitno ojačati. U suprotnom, odliv kadra će neminovno dovesti do  zastoja u funkcionisanju ovog odjeljenja, a svaka sporost  je ozbiljna prijetnja pravdi.

MONITOR: Šta se može uraditi da Odeljenje koje inače ima problem sa kadrovskim kapacitetima ostane bez sudija?

VUKOVIĆ: Pravosuđe je u brojnim problemima. Nije ih moguće sve riješiti, ali  neke je moguće spriječiti. Napredovanje sudija  Specijalnog odjeljenja u višu instancu,u ovom trenutku,  sigurno nije  dio rješenja problema. U nove  procese izbora sudija ne smijemo  ući uz loše i sporo sprovođenje pravde. Ceh loše kreirane kadrovske politike,  koji već plaćamo, ne ostavlja puno mogućnosti da se upražnjena sudijska mjesta blagovremeno popune kadrovima odgovarajućih stručnih i iskustvenih kompetencija.

MONITOR: Kazali ste da ste čuli da je većina sudija koji su konkurisali to učinila iz inata, kako bi dobili reakciju na težinu posla i stanja u kom se nalaze.   Gdje leži odgovornost za takvo stanje, i na kome je da to riješi?

VUKOVIĆ: Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, već duže  funkcioniše u smanjenim kadrovskim i prostornim kapacitetima,  što se uz veliki priliv predmeta složene strukture odrazilo na dugo trajanje sudskih postupaka i mali broj prvostepenih presuda. Predstojeća izmjena  procesnog zakona (ZKP)omogućiće veću efikasnost u  postupanju i  eliminisati brojne zloupotrebe koje su  značajno uticale na ažurnost procedura. Ipak,  i u postojećim uslovima organizaciju rada  ovog odjeljenja moguće je unaprijediti  brižljivim planiranjem  svih aktivnosti sa jasno definisanim rokovima, uz uspostavljanje mehanizama kontrole djelotvornosti sprovedenih aktivnosti.

Odgovornost je na svakom sudiji pojedinačno. Profesionalac je onaj koji daje sve od sebe i  onda kada su postojeći uslovi za to daleko od zadovoljavajućih. Integritet, stručnost i lična posvećenost svakog sudije ponaosob, dodatna su  afirmacija garancije nezavisnog sudstva, čiju  potvrdu u hijerarhiji sudske vlasti, svojim ličnim primjerom mora obezbijediti Predsjednik suda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić ne haje za neispunjena obećanja. Umjesto toga najavljuje nove povišice. I investicije. Na sve strane. To što para nema nije, izgleda, njegov problem. Ali jeste građana

 

Dok se nadležni skupštinski odbori lagano pripremaju za predstojeću raspravu o prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu, informacije sa raznih strana ukazuju da bi taj dokument (budžet) mogao imati ozbiljnih problema pri susretu sa realnošću. Najprostije, nema para. Odnosno, ako ih možda i ima onda one nijesu dobro raspoređene. Fali tamo gdje ne bi smjelo.

Krenimo iz Skupštine Crne Gore. Naumljeno je da se poslanicima, kao i svim drugim javnim funkcionerima, zarade uvećaju za 30 odsto. Tako bi predstavnici zakonodavne vlasti ubuduće imali, u prosjeku, startnu platu od približno 2,6 hiljada eura. Kada se doda dodatak na staž i raznorazne skupštinske naknade (predsjednici poslaničkih klubova, skupštinskih odbora…) izaći će to na tri hiljade eura.

Da narodni predstavnici budu još malo rasterećeniji, pomoći će i personalni asistenti/savjetnici. Na zahtjev predsjednika parlamenta Andrije Mandića novac za njihovo angažovanje predviđen je budžetom za narednu godinu. Mada se, izgleda, ministar finanasija Novica Vuković nada da  poslanici neće prihvatiti dar. “Oni kao posebna grana vlasti imaju mogućnost da sami donose zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Izvršna vlast u tom smislu nema uticaja na Skupštinu“, kazao je  Vuković. „Na poslanicima je da se odrede tokom glasanja da li ta sredstva njima trebaju u tu svrhu ili se to može preusmjeriti, recimo, za sanaciju nekog vrtića.” Biće to zanimljivo ispratiti.

Krenimo sada sa tanje strane. U prijedlogu budžeta za 2025. godinu  za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za ovu godinu, požalio se Zoran Brđanin, direktor UP, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. To, po njegovoj računici, znači da neće biti novca za zapošljavanje novih policajaca. Njih, prema važećoj sistematizaciji, nedostaje makar 1.200. Zapravo, objasnio je direktor UP, u predloženom budžetu nema novca čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije. „To nam je nekih milion i po“, kazao je, pa primijetio kako su ostali i bez traženih sredstava (138 hiljada eura) za nabavku uniformi. „Ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju i forenzički centar…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo