Povežite se sa nama

Izdvojeno

PROSVJETARI ODBILI POVEĆANJE PLATA OD 15 ODSTO: Neće mrvice

Objavljeno prije

5 mjeseci

na

Sindikat prosvjete je pod pritiskom baze morao da odbije predlog o povećanju plate od 15 odsto. Telefonske ankete koje je sindikat radio sa zaposlenima u školama, u koje je Monitor imao uvid, pokazale su da je 90 odsto bilo za odbijanje ponuđenog povećanja

 

Prosvjetari nijesu prihvatili prijedlog ministara prosvjete i finansija Miomira Vojinovića i Aleksandra Damjanovića da im se plata od januara poveća samo 15 odsto, a u naredne dvije godine dodatno do iznosa od 45 odsto. Na Glavnom odboru Sindikata prosvjete izjasnili su se da su protiv i traže da se što skorije nastave pregovori.

Telefonske ankete koje je sindikat radio sa zaposlenima u školama, u koje je Monitor imao uvid, pokazale su da je 90 odsto bilo za odbijanje ponuđenog povećanja.

Pregovori koji su počeli u julu odvijali su se tako što je Sindikat tražio da se plate prosvjetarima povećaju 45 odsto. Sindikatu je najprije bio prihvatljiv model da se to povećanje ostvari kroz tri godine. Tražili su da prvi dio uvećanja, od januara, bude 20 odsto. Ministri su se izjasnili da nemaju para, te su ponudili 12,5 odsto, da bi se na kraju ,,dogovorili” na 15 odsto.

Sindikat sada traži da ponovo sjednu za sto, ali uz prisustvo premijera Dritana Abazovića.

Prosvjetna zajednica Crne Gore kritikovalo je predlog Sindikata o povećanju od 45 za tri godine, kao nedopustiv zbog inflacije i diskriminacije prema prosvjetnim radnicima. Oni su krajem decembra prošle godine dostavila peticiju da se povećaju koeficijenti. Peticiju je potpisalo 7.500 nastavnika ali se niko nije obazirao na nju. Sada traže da im se objasni zašto 13.000 nastavnika mora da dobije povećanje na kašičicu.

Zahtjev Prosvjetne zajednice je da im se koeficijent poveća za 65 odsto, sa 7.67 na 12.56. Kako bi se kome u tom slučaju, odrazilo na platu zavisi od staža, zvanja, norme… Računaju da bi tada većina imala platu od 900 do 1.100 eura. Negoduju što trenutno medicinski tehničar ima veću platu od profesora u školi za oko 100 -150 eura, a imaju i prekovremeni rad.

Sada je nastavnicima prosječna plata oko 700 eura, te bi se, uz 15 odsto povećanja, što je ponuda ministara, uvećala do 100 eura. To bi primili tek prvog februara i procjenjuju da bi bar pola pojela inflacija.

Ono što nastavnici ističu da je sada odnos plate između univerzitetskog profesora i profesora u srednjoj školi 3 naprema 1, smatraju da bi morao da bude makar 2 naprema 1. Sadašnji koeficijent profesora u srednjoj školi je 7.67 dok redovni profesor univerziteta ima tri puta veći koeficijent 21.62.

,,Da li se razmišljalo o poboljšanju cjelokupnog sistema ili su se razmatrali interesi manje skupine koja ima svoje predstavnike u Skupštini Crne Gore? Je li ovo još jedan pokazatelj da nije kod nas toliko važno koliko znaš, već koga znaš? Pa imati univerzitetskog profesora ili doktora u Skupštini da pokrenu inicijativu za povećanje koeficijentaje unaprijed zagarantovan uspjeh. Dakle, koeficijent profesorima univerziteta je jednim podizanjem ruku poslanika u Skupštini povećan za 65 odsto odmah, bez postepenog uvećanja kroz par godina. Tako je došlo i do povećanja koeficijenta medicinskom osoblju”, izjavila je za Pobjedu Danijela Delibašić, članica Upravnog odbora Prosvjetne zajednice.

Da je razočaranje među prosvjetarima ogromno tvrdi predsjednica Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta Stanka Vukčević koja je konstatovala da ministar prosvjete nije, kako je ranije najavio, stao iza prosvjetnih radnika, nije se potrudio da prosvjetu sačuva od posrnuća, da ostane djelatnost od nacionalnog i opšteg interesa.

Profesori nikšićke Gimnazije „Stojan Cerović“ poručili su da su diskriminisani, jer je profesorima na fakultetu tri puta veća plata iako je njima sedmična norma četiri časa, a srednjoškolskim kolegama 18. Stava su i da Sindikat, odnosno predstavnici koji su pregovarali sa nadležnima, nijesu obavili zadatak na valjan i pravedan način.

Kritike na rad Sindikata uputili su i iz Sindikalne organizacije Gimnazije ,,Slobodan Škerović” u Podgorici, koja je zbog, kako su naveli, brojnih grešaka rukovodstva Sindikata prosvjete istupila iz ove organizacije 1. oktobra. Oni su poručili da su najnovijim predlogom dobili šamar te da je otpor jedina šansa.

,,Pitate li se ministri, da li i mi imamo porodice, da li i mi treba da prehranimo našu djecu. Da li vam je palo na pamet, da u zdravstvu, bez namjere da ikoga uvrijedimo, medicinske sestre (IV stepen stručne spreme), imaju veću platu od nas? Da li vam je palo na pamet da u Elektroprivredi i Rudniku uglja higijeničarke imaju veću platu od nas… Da li ste svjesni činjenice da na nama počiva budućnost ove države…”, poručili su iz Opštinskog odbora Sindikata prosvjete Pljevlja uz konstataciju da je ponuđeno povećanje uvreda.

Uvrede se uglavnom pravdaju nemanjem novca. Tako je tokom pregovora poregnut problem nastavnika koji putuju iz jedne opštine u drugu na posao, jer im prevoz nije plaćen. Nadležni su kazali da nemaju novca da im plate prevoz, pa su razgovori vođeni o modelu da mogu da kupe autobuse koji bi ih odvozio do posla, dok se ne zaposle u gradu u kom žive. ,,Za sada neće plaćati prevoz, nemaju novca”, izjavio je Radomir Božović, predsjednik Sindikata prosvjete.

Plan da prosvjeta i dalje ostane na margini bio je jasan i nakon rebalansa budžeta, kada se ispostavilo da se odustaje od izgradnje i rekonstrukcije 11 škola i dva vrtića. Monitor je već pisao da se time samo nastavlja toliko kritikovana naslijeđena praksa – ovogodišnjim budžetom, prije rebalansa, za usluge prevoza predviđeno je miliona eura, a još devet miliona za rashode za gorivo. Pod stavkom ostale usluge, u koje se može strpati sve, ide 8,8 miliona, službena putovanja tri miliona, i tako redom kao u najboljim DPS vremenima.

,,Izgovor da para nema je samo loš izgovor ako se imaju u vidu izdaci iz budžeta: 17 miliona eura dodijeljeno je političkim partijama u posljednje dvije godine, za tri godine je isplaćeno šest miliona eura po osnovu funkcionerskih nadoknada”, navodi Delibašić. Dodaje da nas mjesečno
poslaničke i savjetničke  plate koštaju 171.500 eura, imamo 4.573 vozila date na raspolaganju funkcionerima i službenicima za koje ćemo platiti 2.300.000 eura samo goriva, a gdje je održavanje i sve ostalo…

Iz Sindikata sada čekaju nastavak razgovora. Ako za to ne bude prostora, Božović najavljuje radikalizaciju. Objasnio je da to znači protest, štrajk upozorenja ili obustava nastave.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

6 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

6 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

6 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo