Povežite se sa nama

MONITORING

PROTEST STUDENATA FILOZOFSKOG FAKULTETA: Utihnula pobuna

Objavljeno prije

na

protest-studenti-filozofski

Umjesto najavljenog javnog časa, ovonedjeljni protest studenata na Filozofskom fakultetu imenovan je kao konferencija za štampu. Za razliku od javnog časa, održanog prije dvije nedjelje, bilo je znatno manje studenata ali i energije. Studenti su uputili zahtjeve Vladi i ministarstvu, i pozvali se na obećanja dekana i rektorke.

Oštriji od studenata bili su malobrojni profesori koji su se okupili u amfiteatru Filozofskog. Tatjana Bečanović je podsjetila studente na njihovu raniju najavu – dva javna časa a zatim protesti, i najavila da će se i ona pridružiti protestima. Profesor Pravnog fakulteta Milan Popović je svoje izlaganje završio riječima: ,,Ostavke čelnih ljudi Univerziteta su samo prvi korak na putu od sedam milja. Ali i put od sedam milja počinje prvim korakom”.

Da li su studenti nakon prvog koraka naišli na opstrukcije i prijetnje, pitali smo Strahinju Vasiljevića, predsjednika Studentskog vijeća Filozofskog fakulteta. On za Monitor kaže da je razlog slabog odziva studenata opterećenost učenjem, veliki broj kolokvijuma kao i priprema za završne ispite, pa da bi im dolazak na javni čas predstavljao dodatno opterećenje. ,,Ovo ne treba da se tumači kao odustajanje od naših okupljanja, već samo kao još jedna javna opomena da tražimo ispunjenje svih naših zahtjeva”, kaže Vasiljević. O pritiscima kaže: ,,Odrasle smo osobe, akademski građani, i prosto niko ne može da na nas vrši pritisak bilo kakve vrste, jer znamo šta hoćemo, imamo svoj cilj, i zaista se ne osvrćemo na komentare i pritiske bilo kakve vrste”.

Iz NVO Hiperion, koji je bio suorganizator prvog javnog časa, kažu da nijesu učestvovali u organizaciji ovonedjeljnog okupljanja. ,,Nakon što smo krenuli u organizovanje javnog časa zajedno sa Studentskim vijećem, krenule su reakcije sa nadređenih nam instanci. Zbunila nas je reakcija na gostovanje intelektualca, koji su nekom zasmetali. Još prije održavanja prvog javnog časa uslijedili su pokušaji marginalizacije naše organizacije”, kaže za Monitor Ksenija Rakočević, predsjednica NVO Hiperion.

Ona kaže da su odmah nakon reakcije ove organizacije na smjenu dekana Ekonomskog fakulteta uslijedila ispitivanja ko stoji iza Hiperiona. ,,Tu su i optužbe djevojkama od 23 godine, da su izmanipulisale Studentskim vijećem i da snose odgovornost i ličnu krivicu za prošli javni čas”, kaže Rakočević.

U Hiperionu smatraju da ni podrška profesora, u ovakvim uslovima, u kojima i oni trpe konstantne prijetnje i nije toliko loša. Ističu podršku Tatjane Bečanović, Rajke Glušice, Milorada Simunovića, Šerba Rastodera, ali i Milana Popovića i Branke Bošnjak.

,,Podrška je pokazatelj da smo mi, koji pripadamo UCG već počeli sa ‘integracijom’ koju rektorka željno priželjkuje. No, njena integracija, plašimo se, vodi nečemu sasvim drugom; odnosno gašenju pojedinih ‘neposlušnih’ katedra i pripajanje kvazifakultetima, koje je osnovala Vlada”, kaže Ksenija Rakočević.

Vasiljević ističe da oni brane prava studenata, a da profesori znaju sami da se brane. ,,Svaka podrška od njih je korisna, ali ne i neophodna za ostvarivanje naših prava. Svim profesorima koji su nas podržali se zahvaljujemo, pokazali su da su uz studente, a oni koji nisu ne zamjeramo im, jer postoje mnogi razlozi zbog kojih nisu uz nas”.

Predstavnicima studenata posebno smetaju optužbe iz uprave UCG da se oni ponašaju kao glasnogovornici svojih profesora. U Rektoratu su to drugačije zamislili. Kako, objasnili su čelnici Studentskog parlamenta: ,,Samostalna istupanja u medijima i pred ostalom javnošću ne mogu da dobiju podršku SP ukoliko nijesu prošla redovnu proceduru”.

Na ovonedjeljnoj pres konferenciji bilo je riječi o učincima predstavnika studenata na UCG – Studentskom parlamentu. „Koliko se u zadnje tri godine studentski parlament, čast izuzecima, založio za prava studenata. Koliko je studentskih problema adresirao i pokušao da riješi. Ni jedan”, kazao je predstavnik studenata Fakulteta političkih nauka Marko Koković.

Čule su se i optužbe na račun funkcionera Studentskog parlamenta da pare koje dobijaju ne troše na poboljšanje studentskog života i uslova studija. Navedeno je i da bivši predstavnik studenata Pravnog fakulteta, kao i osnivač Studentskog parlamenta Ivica Todorović, imaju lokale u Podgorici, dok bivši predstavnik studenata Ekonomskog fakulteta ima agenciju za izdavanje stanova.

Nijesmo dobili odgovore od par predstavnika studenata koje smo kontaktirali s molbom da pričaju o eventualnim problemima u radu Studentskog parlamenta. Jedan od njih je odbio da priča podsjećajući na slučaj s kraja 2006. kada se osnivač SP Ivica Todorović šamarima obračunao sa studentom koji se usudio da u TV emisiji kaže da ,,studentski predstavnici ne štite interese studenata”.

Na sajtu Studentskog parlamenta UCG udarna je slika sa međunarodnog dana studenata 17. novembra. Na njoj predsjednik SP Miloš Pavićević, između rektorke Radmile Vojvodić i predsjednika UO UCG Duška Bjelice, tu su i vd ministra prosvjete Sonja Vlahović (kojoj komisija nikako da utvrdi da li je plagirala rad), i ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković. Umije slika da progovori.

Jedan od studenata je na ovonedjeljnoj pres konferenciji kazao: ,,U Crnoj Gori sve je podređeno partiji koja sa svojim ‘vojnicima’ pokušava od Univerziteta da napravi štalu, a od studenata ovce koje će da bleje kako partiji odgovara”.

Na studentima i ostalima je da se ne daju.

Nezgode profesora Mujovića

Zgrada Pravnog fakulteta i okolina, ove nedjelje, oblijepljeni su plakatima na kojima piše: ,,Stefan Vujotić Pravni fakultet (Univerzitet Crne Gore) je platio 700 eura da položi međunarodno pravo. Uprava ćuti! Bruka!”. Profesor Međunarodnog javnog prava, Međunarodnih odnosa i Međunarodnih organizacija Ranko Mujović, kao i mnogo puta do sada, sve demantuje. ,,Dekan je po službenoj dužnosti pokrenuo proces utvrđivanja činjenica i odgovornosti. Pretpostavljam da se radi o gruboj šali, ali je ovog puta zaista jako neprijatna”, kazao je Mujović za Vijesti. Dekan Pravnog fakulteta Dragan Radonjić istakao je da je uprava preduzela sve mjere, kako bi se slučaj razriješio. ,,Profesor Mujović i student Vujotić će dati i pismeno izjašnjenje o svemu ovome”. Za sada, dekan pretpostavlja da se radi o šali i određenom sukobu među visokoškolcima. U komentarima na ovu vijest podsjeća se da je Mujović završio ONO (Opštenarodnu odbranu) a da predaje međunarodno pravo, dok drugi tvrde da je plaćanje ispita javna tajna, te da je jedino netačna cijena – ispit, navodno, ne košta 700 već 500 eura. No sve te sumnje, kao i do sada, istražiće nadležne fakultetske i državne službe. Protiv Mujovića su i ranije podnošene prijave da je naplaćivao ispite studentima. Pređašnji rektor Predrag Miranović je Upravi policije tokom 2010. proslijedio anonimnu prijavu protiv Mujovića. Policija je prijavu procesuirala tek nakon pola godine, u martu 2011, i upoznala sa njom Osnovnog državnog tužioca u Podgorici. Odjeljenje za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala počelo je u prvoj polovini 2010. pretkrivični proces protiv tadašnjeg dekana Pravnog fakulteta Mujovića, koji je u anonimnoj prijavi osumnjičen za korupciju i zloupotrebu službenog položaja. Dekan Mujović se teretio da je falsifikovao ocjene i diplome, putne naloge, isplaćivao fiktivne naknade zaposlenima, te za korupciju. Dalje, početkom 2011. student četvrte godine Prava Koča Đurišić podnio je krivičnu prijavu protiv dekana Mujovića uz obrazloženje da mu je prijetio, „uhvatio rukama za kragnu” i ogrebao. Uz brojne afere, utvrđeno je i da je profesor Mujović za vrijeme dok je bio dekan Pravnog, za godinu i po prihodovao 80.000 eura, od čega polovinu novca na ime naknade od samofinansirajuće nastave. Zajedničko svim aferama koje se vežu za profesora Mujovića je da nemaju epilog. Treba li podsjećati da je Mujović bio poslanik DPS-a, da je bio mentor prvom policajcu Veselinu Veljoviću…

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo