Povežite se sa nama

MONITORING

PROTEST STUDENATA FILOZOFSKOG FAKULTETA: Utihnula pobuna

Objavljeno prije

na

Umjesto najavljenog javnog časa, ovonedjeljni protest studenata na Filozofskom fakultetu imenovan je kao konferencija za štampu. Za razliku od javnog časa, održanog prije dvije nedjelje, bilo je znatno manje studenata ali i energije. Studenti su uputili zahtjeve Vladi i ministarstvu, i pozvali se na obećanja dekana i rektorke.

Oštriji od studenata bili su malobrojni profesori koji su se okupili u amfiteatru Filozofskog. Tatjana Bečanović je podsjetila studente na njihovu raniju najavu – dva javna časa a zatim protesti, i najavila da će se i ona pridružiti protestima. Profesor Pravnog fakulteta Milan Popović je svoje izlaganje završio riječima: ,,Ostavke čelnih ljudi Univerziteta su samo prvi korak na putu od sedam milja. Ali i put od sedam milja počinje prvim korakom”.

Da li su studenti nakon prvog koraka naišli na opstrukcije i prijetnje, pitali smo Strahinju Vasiljevića, predsjednika Studentskog vijeća Filozofskog fakulteta. On za Monitor kaže da je razlog slabog odziva studenata opterećenost učenjem, veliki broj kolokvijuma kao i priprema za završne ispite, pa da bi im dolazak na javni čas predstavljao dodatno opterećenje. ,,Ovo ne treba da se tumači kao odustajanje od naših okupljanja, već samo kao još jedna javna opomena da tražimo ispunjenje svih naših zahtjeva”, kaže Vasiljević. O pritiscima kaže: ,,Odrasle smo osobe, akademski građani, i prosto niko ne može da na nas vrši pritisak bilo kakve vrste, jer znamo šta hoćemo, imamo svoj cilj, i zaista se ne osvrćemo na komentare i pritiske bilo kakve vrste”.

Iz NVO Hiperion, koji je bio suorganizator prvog javnog časa, kažu da nijesu učestvovali u organizaciji ovonedjeljnog okupljanja. ,,Nakon što smo krenuli u organizovanje javnog časa zajedno sa Studentskim vijećem, krenule su reakcije sa nadređenih nam instanci. Zbunila nas je reakcija na gostovanje intelektualca, koji su nekom zasmetali. Još prije održavanja prvog javnog časa uslijedili su pokušaji marginalizacije naše organizacije”, kaže za Monitor Ksenija Rakočević, predsjednica NVO Hiperion.

Ona kaže da su odmah nakon reakcije ove organizacije na smjenu dekana Ekonomskog fakulteta uslijedila ispitivanja ko stoji iza Hiperiona. ,,Tu su i optužbe djevojkama od 23 godine, da su izmanipulisale Studentskim vijećem i da snose odgovornost i ličnu krivicu za prošli javni čas”, kaže Rakočević.

U Hiperionu smatraju da ni podrška profesora, u ovakvim uslovima, u kojima i oni trpe konstantne prijetnje i nije toliko loša. Ističu podršku Tatjane Bečanović, Rajke Glušice, Milorada Simunovića, Šerba Rastodera, ali i Milana Popovića i Branke Bošnjak.

,,Podrška je pokazatelj da smo mi, koji pripadamo UCG već počeli sa ‘integracijom’ koju rektorka željno priželjkuje. No, njena integracija, plašimo se, vodi nečemu sasvim drugom; odnosno gašenju pojedinih ‘neposlušnih’ katedra i pripajanje kvazifakultetima, koje je osnovala Vlada”, kaže Ksenija Rakočević.

Vasiljević ističe da oni brane prava studenata, a da profesori znaju sami da se brane. ,,Svaka podrška od njih je korisna, ali ne i neophodna za ostvarivanje naših prava. Svim profesorima koji su nas podržali se zahvaljujemo, pokazali su da su uz studente, a oni koji nisu ne zamjeramo im, jer postoje mnogi razlozi zbog kojih nisu uz nas”.

Predstavnicima studenata posebno smetaju optužbe iz uprave UCG da se oni ponašaju kao glasnogovornici svojih profesora. U Rektoratu su to drugačije zamislili. Kako, objasnili su čelnici Studentskog parlamenta: ,,Samostalna istupanja u medijima i pred ostalom javnošću ne mogu da dobiju podršku SP ukoliko nijesu prošla redovnu proceduru”.

Na ovonedjeljnoj pres konferenciji bilo je riječi o učincima predstavnika studenata na UCG – Studentskom parlamentu. „Koliko se u zadnje tri godine studentski parlament, čast izuzecima, založio za prava studenata. Koliko je studentskih problema adresirao i pokušao da riješi. Ni jedan”, kazao je predstavnik studenata Fakulteta političkih nauka Marko Koković.

Čule su se i optužbe na račun funkcionera Studentskog parlamenta da pare koje dobijaju ne troše na poboljšanje studentskog života i uslova studija. Navedeno je i da bivši predstavnik studenata Pravnog fakulteta, kao i osnivač Studentskog parlamenta Ivica Todorović, imaju lokale u Podgorici, dok bivši predstavnik studenata Ekonomskog fakulteta ima agenciju za izdavanje stanova.

Nijesmo dobili odgovore od par predstavnika studenata koje smo kontaktirali s molbom da pričaju o eventualnim problemima u radu Studentskog parlamenta. Jedan od njih je odbio da priča podsjećajući na slučaj s kraja 2006. kada se osnivač SP Ivica Todorović šamarima obračunao sa studentom koji se usudio da u TV emisiji kaže da ,,studentski predstavnici ne štite interese studenata”.

Na sajtu Studentskog parlamenta UCG udarna je slika sa međunarodnog dana studenata 17. novembra. Na njoj predsjednik SP Miloš Pavićević, između rektorke Radmile Vojvodić i predsjednika UO UCG Duška Bjelice, tu su i vd ministra prosvjete Sonja Vlahović (kojoj komisija nikako da utvrdi da li je plagirala rad), i ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković. Umije slika da progovori.

Jedan od studenata je na ovonedjeljnoj pres konferenciji kazao: ,,U Crnoj Gori sve je podređeno partiji koja sa svojim ‘vojnicima’ pokušava od Univerziteta da napravi štalu, a od studenata ovce koje će da bleje kako partiji odgovara”.

Na studentima i ostalima je da se ne daju.

Nezgode profesora Mujovića

Zgrada Pravnog fakulteta i okolina, ove nedjelje, oblijepljeni su plakatima na kojima piše: ,,Stefan Vujotić Pravni fakultet (Univerzitet Crne Gore) je platio 700 eura da položi međunarodno pravo. Uprava ćuti! Bruka!”. Profesor Međunarodnog javnog prava, Međunarodnih odnosa i Međunarodnih organizacija Ranko Mujović, kao i mnogo puta do sada, sve demantuje. ,,Dekan je po službenoj dužnosti pokrenuo proces utvrđivanja činjenica i odgovornosti. Pretpostavljam da se radi o gruboj šali, ali je ovog puta zaista jako neprijatna”, kazao je Mujović za Vijesti. Dekan Pravnog fakulteta Dragan Radonjić istakao je da je uprava preduzela sve mjere, kako bi se slučaj razriješio. ,,Profesor Mujović i student Vujotić će dati i pismeno izjašnjenje o svemu ovome”. Za sada, dekan pretpostavlja da se radi o šali i određenom sukobu među visokoškolcima. U komentarima na ovu vijest podsjeća se da je Mujović završio ONO (Opštenarodnu odbranu) a da predaje međunarodno pravo, dok drugi tvrde da je plaćanje ispita javna tajna, te da je jedino netačna cijena – ispit, navodno, ne košta 700 već 500 eura. No sve te sumnje, kao i do sada, istražiće nadležne fakultetske i državne službe. Protiv Mujovića su i ranije podnošene prijave da je naplaćivao ispite studentima. Pređašnji rektor Predrag Miranović je Upravi policije tokom 2010. proslijedio anonimnu prijavu protiv Mujovića. Policija je prijavu procesuirala tek nakon pola godine, u martu 2011, i upoznala sa njom Osnovnog državnog tužioca u Podgorici. Odjeljenje za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala počelo je u prvoj polovini 2010. pretkrivični proces protiv tadašnjeg dekana Pravnog fakulteta Mujovića, koji je u anonimnoj prijavi osumnjičen za korupciju i zloupotrebu službenog položaja. Dekan Mujović se teretio da je falsifikovao ocjene i diplome, putne naloge, isplaćivao fiktivne naknade zaposlenima, te za korupciju. Dalje, početkom 2011. student četvrte godine Prava Koča Đurišić podnio je krivičnu prijavu protiv dekana Mujovića uz obrazloženje da mu je prijetio, „uhvatio rukama za kragnu” i ogrebao. Uz brojne afere, utvrđeno je i da je profesor Mujović za vrijeme dok je bio dekan Pravnog, za godinu i po prihodovao 80.000 eura, od čega polovinu novca na ime naknade od samofinansirajuće nastave. Zajedničko svim aferama koje se vežu za profesora Mujovića je da nemaju epilog. Treba li podsjećati da je Mujović bio poslanik DPS-a, da je bio mentor prvom policajcu Veselinu Veljoviću…

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROMJENE U JAVNOM SERVISU: Kocka je bačena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da će promjena vlasti konačno značiti i oslobađanje RTCG-a i stvaranje istinskog javnog servisa obećali su poslanici većine u Skupštini. Dosadašnji potezi ne ulivaju nadu da će se to stvarno i desiti

 

Sa promjenama u Radio-televiziji Crne Gore nova vlast nije žurila. Tek prošle subote je Skupština, sa 43 glasa za, imenovala nove članove Savjeta RTCG-a. Izabrani su Bojan Baća (Univerzitet Crne Gore), Žarko Mirković (CANU), Naod Zorić (predlog nacionalnih ustanova kulture i NVO), Filip Lazović (Unija poslodavaca), Veselin Drljević (NVO iz oblasti medija), Milica Špajak i Amina Murić (NVO koje se bave ljudskim pravima), Marijana Camović-Veličković (Unija slobodnih sindikata) i Predrag Marsenić (Crnogorski olimpijski i paraolimpijski komitet).

Za ovu sedmicu je najavljena konstitutivna sjednica, a predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je u srijedu izvlačio žrijeb kojim je ispalo da mandat od pet godina u Savjetu imaju Marsenić, Drljević, Špajak i Lazović, od četiri godine Murić, Camović Veličković i Mirković, a na tri Bojan Baća i Naod Zorić.

Bečić je najavio da novi Savjet u roku od osam dana od imenovanja treba da započne postupak izbora novog generalnog direktora RTCG-a. Za izbor novog generalnog direktora Savjet raspisuje javni konkurs koji traje 15, a najduže mjesec dana, nakon čega postoji rok od 20 dana za žalbe. Tako da bi u avgustu RTCG trebao da ima novog direktora.

Aktuelnom generalnom direktoru  RTCG-a Božidaru Šundiću, koji je na toj poziciji od  novembra 2018, mandat je trebao da traje četiri godine. On je ranije najavio da menadžerski i urednički tim  neće podnijeti ostavke. Šundić nema zakonskog osnova da kao neki od njegovih prethodnika tuže RTCG – Branku Vojičiću isplaćeno 80.000, a Rade Vojvodić potraživao blizu 250.000 eura.

Prošlonedjeljna skupštinska rasprava o RTCG-u, prošla je bez opozicije, a vladajuće partije su jednoglasno obećale da ,,javni servis” više neće služiti vlasti već građanima.

Govorilo se nadahnuto:,,Uredništvo Radio-televizije Crne Gore konačno selimo iz Splendida i vraćamo u Bulevar revolucije”, kazao je Boris Bogdanović iz Demokrata. Poslanica SNP-a Milosava Paunović nazvala je RTCG štetočinama društva. Poslanica Pokreta za promjene (PzP) Branka Bošnjak pohvalila je obrazovni program TVCG-a, ali je rekla da je informativni program ,,javno zastiđe”. Božena Jelušić, iz URA, pomenula je rijetke svijetle trenutke u radu: ,,Govorim na primjer o emisiji Mehanizam. Znamo da smo imali jednu epizodu kada je javni servis krenuo boljim putem kad su na čelu bili Mićunović i Kadija. Kad je javni servis pokušao da odgovori zadacima na putu pridruživanja EU”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BURNA UVERTIRA UOČI DODJELE TRINAESTOJULSKE NAGRADE: Duhovi vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Četnici su gospoda, tvrdi Bećir Vuković koji je predložen za predsjednika žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade. Bili i ostali, a poslije njih gospode i nema, obrazlaže dalje. Izbor Vukovića samo oslikava gdje smo. I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena

 

Predlog da na čelu žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja u Crnoj Gori, bude Bećir Vuković, pjesnik koji veliča četnički pokret, izazvao je buru.

Administrativni odbor Skupštine je pored Vukovića za članove žirija predložio prof. dr Dragana Koprivicu, mr Isidoru Damjanović, prof. dr Miletu Marka Ivanovića, dr Milenu Burić, Gorana Batrićevića i Miomira Vojinovića.

Iz DPS-a je ocijenjeno da se radi o još jednom „ekspertu u negiranju antifašističkih temelja Crne Gore.“ SDP je kritiku usmjerio na URU: „Sramotno je što je URA, a i ostale nazovi građanske partije, za komisiju koja slavi 13. jul, Dan državnosti i Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma izabrala osobu kojoj je ‘Draža vođa trećeg srpskog ustanka'“.

Predsjednik Administrativnog odbora je Milutin Zogović iz DF-a, a članovi su Luiđ Škrelja (DPS), Radoš Zečević (DF), Vladan Raičević (DF), Dragan Vukić (SNP), Momo Koprivica (Demokrate), Vladan Martinović (Demokrate), Miloš Konatar (URA), Daliborka Pejović (DPS), Suzana Pribilović (DPS), Damir Šehović (SD), Kenana Strujić-Harbić (Bošnjačka stranka) i Raško Konjević (SDP).

Kako je Vuković bio član ovog žirija i prošle godine, iz URE su odgovorili da SDP-u tada to nije smetalo. Iz DPS-a su prošlogodišnju podršku Vukoviću, koji je predložen od strane DF-a, obrazložili kao pokušaj „zdravog dijaloga“ sa jedinim djelom opozicije koji je tada učestvovao u radu parlamenta.

I ovom prilikom potvrdila se praksa nove vlasti koja uporno zanemaruje manjine. O predlogu Bošnjačke stranke da Suljo Mustafić bude član žirija, Odbor nije ni raspravljao. Objasnili su da je bio sedmi na listi, a oni biraju šest članova.

Reagovali su i iz Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore. Oni  smatraju da je Vuković „negator antifašističkih tekovina Trinaestojulskog ustanka crnogorskog naroda, te da mu ne pripada mjesto predsjednika žirija za dodjelu ovog najvišeg državnog priznanja”. Jedan od dobitnika 13-julske nagrade Vukić Pulević izjavio je da je ovo riskantan potez, preko kojeg se ne smije olako preći. Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik, koji je ovu nagradu dobio 2018. ironično je konstatovao: „Da se kojim slučajem 13-julska nagrada može dodjeljivati posthumno, nema sumnje da bi je ovaj žiri gotovo jednoglasno dodijelio Pavlu Đurišiću, za životno djelo.“

Za Vukovića su „četnici gospoda.“ Bili i ostali, piše Vuković na portalu Vidovdan 2018. godine i dodaje da poslije njih gospode i nema. Nakon promjene vlasti, Vuković veliča DF a kritikuje Vladu,  za URU, koja ga izglasa, tvrdi da je „Udbina Udba.“ Nije mu po volji ni novi premijer Zdravko Krivokapić jer je sve više protiv njemu omiljenog DF-a. Posebno ga je šokirala vijesti da je podržao osnivanje Monitora. Piše da je na Trgu bana Jelačića kada se pojavio prvi broj Monitora bilo opšte veselje. Premda: „Nije svakome bilo do slavlja. Neki ustaški tjednici uplašili su se konkurencije, jer je Monitor na samom startu daleko dobacio, i evo do danas ne podbacuje…“ U tom stilu objašnjava i današnju situaciju: „Zar nije kohabitacija crnogorskih partizana i crnogorskih ustaša protiv crnogorskih četnika, vrlo inspirativan uzor…“  A čovjek može biti izabran da odlučuje o najznačajnijoj državnoj nagradi za 2021. godinu – 76 ljeta nakon Drugog svjetskog rata.

I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena.

Prošle godine, kada se pandemija zahuktavala, nagrada je dodijeljena Institutu za javno zdravlje, doktoru Ranku Lazovići i istoričaru Živku Andrijaševiću. Jedan od lidera DF-a Milan Knežević tvrdio je da je prekršen Zakon o državnim nagradama jer on predviđa da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada.

I 2018. u žiži je bio predsjednik žirija – slikar Ranko Todorović Todor koji nakon postavljenja izjavio da „dokazani neprijatelji Crne Gore ne mogu da dobiju Trinaestojulsku nagradu.“ Da podsjetimo da je tada, a umnogome i sada, potvrde o patriotizmu izdavao DPS.

Ipak, dešavalo se i da politički nepodobni dobiju nagradu. Tako je 2015. Trinaestojulsku dobio dramski pisac Ljubomir Đurković, koji u kritikama nije štedio prošlu vlast. I to u oštroj konkurenciji – te godine KAP je predložio tajkuna Veselina Pejovića. Objasnili su da bez njega ne bi bilo ni Kombinata.

Pojedini dobitnici ove nagrade prijetili su 2013. da će je vratiti. Te godine nagrada je dodijeljena politikologu Radulu Kneževiću, književniku Iliji Lakušiću i književniku Gojku Čelebiću, bivšem ministru kulture u Vladi Mila Đukanovića od 1993. do 1996. Kritičari su bili bijesni, tvrdeći da se najznačajnija državna nagrada dodjeljuje dvojici protivnika nezavisnosti Crne Gore Lakušiću i Čelebiću, te anonimnom zagrebačkom politologu. Književnik Andrej Nikolaidis je napustio žiri u kojem su, pored njega, bili predsjednik prof. dr Dragan K. Vukčević i članovi prof. dr Predrag Ivanović, prof. dr Dragan Koprivica i prof. dr Milenko Popović. Dodjeli nagrade nijesu prisustvovali tadašnji predsjednik Filip Vujanović, niti premijer Đukanović, a svoju obavezu dodjele priznanja eskivirao je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. Nagradu je dobitnicima uručio tadašnji potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić.

Kakav nas još skandal očekuje tokom ovogodišnje dodjele, uskoro ćemo saznati.

Na brojne kritike Vuković nije odgovarao. Za Dan je izjavio da će svoje reći tek nakon dodjele nagrade.

A odluku o predlogu Administrativnog odbora o članovima ovogodišnjeg saziva žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade donijeće poslanici na zasijedanju koje je u toku.

 

Dobitnici

Prošle godine Trinaestojulsku nagradu su dobili Institut za javno zdravlje, ljekar Ranko Lazarević i istoričar Živko Andrijašević. Književni istoričar Dragan B. Perović, istoričar Božidar Šekularac i književnik Pavle Goranović nagrađeni su 2019, a 2018. slikar Krsto Andrijašević, violončelista Aleksa Asanović i filolog Adnan Čirgić.

  1. godine nagradu su dobili vajar Miodrag Šćepanović, prof. dr David Kalaj i dr Svetozar Savić; 2016 – prof. dr Igor Đurović, pisac Milorad Popović i kantautor Miladin Šobić; 2015 – književnik Ljubomir Đurković, univerzitetska profesorica Vesna Kilibarda i slikar Srđan Vukčević; 2014 – reditelj Gojko Kastratović, istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov i direktor Muzeja i galerija Podgorice Niko Martinović, te godine je nagradu za životno djelo, koja se može dodijeliti svake druge godine, dobio slikar Vojislav Vojo Stanić.

Godine 2012. nagrada je pripala kompaniji 13. jul Plantaže, ŽRK Budućnost i reditelju Branku Baletiću. Marina Abramović dobila je nagradu za životno djelo; 2011 – laureati su bili reditelj Slobodan Milatović, kompozitor Žarko Mirković i istoričar Šerbo Rastoder.

Miodrag Dado Đurić primio je Trinaestojulsku nagradu za životno djelo 2010, te godine godišnjim nagradama ovjenčani su slikar Luka Lagator, književnik Radoslav Rotković i VK Primorac. Rajko Todorović Todor nagrađen je 2009, zajedno sa timom arhitekata koji je izlagao na Venecijanskom bijenalu i izdavačkom kućom CID. Dobitnici 2007. bili su šahista Božidar Ivanović, dramski pisac Veljko Radović i pjesnik Mladen Lompar, a 2005. ljekar Pero Lompar, biolog Vukić Pulević i pisac Zuvdija Hodžić.

 

Biografija potencijalnog predsjednika žirija

Bećir Vuković, rođen je 1954. godine u Kolašinu. Studirao na Filološkom fakultetu u Beogradu, Opštu i jugoslovensku književnost.

Od 1980. do 2016. objavio je 16 knjiga poezije. Nagradu Risto Ratković, dobio je godinu dana nakon što se njom ovjenčao sada presuđeni ratni zločinac Radovana Karadžić, 1994. godine. Nagrada Marko Miljanov dodijeljena mu je 1989, Kočićevo pero 2010, Zlatno pero Rusije 2011…

Član je Udruženja književnika Srbije i Pokreta pjesnika Svijeta (Poetas del Mundo). Predsjednik je Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine i glavni i odgovorni urednik časopisa Srpki jug.

Na Vukovićevom zvaničnom sajtu istaknut je citat iz njegove poezije: lep je/ ni noć na njega ne može da padne/ lep je lep je.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo