Povežite se sa nama

MONITORING

OPŠTINE DUŽNE STOTINE MILIONA EURA: U dužničkom ropstvu

Objavljeno prije

na

Gradonačelnica Kolašina, Željka Vuksanović, koja odnedavno vodi taj grad, iznijela je krajem prošle sedmice poražavajuće podatke o rezultatu dugogodišnje vladavine DPS-a u toj opštini. Kolašin, saopštila je ona , sada duguje sedam sopstvenih godišnjih budžetskih prihoda, odnosno 9,2 miliona eura.

„Kada je DPS došao na vlast, dug je iznosio oko 150 000 eura”, saopštila je gradonačelnica Kolašina.

Kolašin nije usamljen slučaj. Ogroman rast dugova, koji su nerijetko i nekoliko puta veći nego prije nekoliko godina, uočljiv je u najvećem broju crnogorskih opština. Od 2008. godine, ukupan dug lokalnih samouprava, porastao je čak deset puta!

Prema izvještaju Ministarstva finansija iz te godine, ukupno budžetsko zaduženje lokalne samouprave u prvih šest mjeseci 2008. godine iznosilo je 21, 99 miliona eura. Krajem prošle godine, Ministarstvo finansija objavilo je podatak da ukupan dug opština samo po osnovu kredita iznosi 170,55 miliona eura ili 5,15 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Danas su ta zaduženja prešla 250 miliona eura, a nezvanično se u državnim medijima pominjao i iznos od nevjerovatnih 350 miliona eura.

Prema podacima Ministarstva finansija s kraja prošle godine, najzaduženija je Budva sa preko 69 miliona eura. Zatim slijedi Bar sa 31 milion eura, Podgorica sa 27,56 miliona eura, Nikšić sa 16,74 miliona eura…

Najzaduženije su one opštine u kojima DPS u kontinuitetu vrši vlast. Budvu dugo vode kadrovi Svetozara Marovića. Podgoricu je gotovo dvije decenije vodio Miomir Mugoša. U Baru je u oktobru vlast od dugogodišnjeg gradonačelnika Žarka Pavićevića iz DPS-a, preuzeo njegov partijski kolega i šef lokalnog DPS Zoran Srzentić. Dok su se dugovanja gomilala DPS gradonačelnici su gomilali imovinu i krivične prijave u ladicama tužilaštva

,,Trenutna finansijska situacija je najgora od oslobođenja grada, koje se desilo na današnji dan prije 70 godina. Dosadašnja vlast (a izgleda da će i sadašnja biti takva) finansijski je uspjela da uruši grad gore i od zemljotresa 1979. godine”, ocijenio je odbornik barskog parlamenta Goran Đurović. Prema njegovim riječima iznos od 31 miliona eura koliki je dug te opštine, nije konačan.

Sa dugovanjima ne zaostaju ni ostale opštine pod vođstvom vladajuće partije. Nakon što je opozicija preuzela vlast u Beranama, objavljen je podatak da je ta opština zadužena preko 15 miliona eura. Do tada je beranski gradonačelnik Vuka Golubović, još jedan DPS kadar sa bogatom istorijom krivičnih prijava, tvrdio da je ta opština dužna tek nešto preko četiri miliona eura.

Opozicija je nakon dolaska na čelo tog grada podnijela i krivičnu prijavu tužilaštvu tražeći da se ispitaju različite finansijske malverzacije vezane za lokalnu kasu. Golubović je nastavio da insistira da je sve čisto i da je opština dužna četiri miliona, navodeći da će sve ,,rasvijetliti revizija.”

Dok se revizorski izvještaj za Berane čeka, Državna revizorska institucija (DRI) je tokom protekla dva mjeseca objavila revizorske izvještaje za Cetinje i Mojkovac, još dvije opštine koje vodi DPS. Mojkovačka opština je među rijetkima čiji dugovi ne prelaze million eura. To se ne može reći za Cetinje. Za stanje u toj opštini DRI je dala negativno mišljenje.

Prema izvještaju DRI, Cetinje je zaduženo ukupno 6.680.462 eura. Radi se o kreditima kod poslovnih banaka i Investiciono razvojnog Fonda (IRF). Prema podacima koje je objavila DRI, krediti kod crnogorskih banaka i IRF, preko 6 miliona eura, uzeti su u periodu od 2008. godine do danas. Neizmirene obaveze opštine Cetinje na kraju 2013. godine, prema izvještaju su veće i iznose 7.396.960 eura.

Dugovi Cetinja su počeli da rastu nakon što je 2006. sa vlasti otišao Liberalni savez. Dug je 2006. godine bio nešto oko 760 hiljada eura, dok je na kraju 2010. iznosio otprilike koliko i danas – 6.770.000 eura.

Slično je i u drugim opštinama. U izvještaju DRI iz 2004. navodi se da je Nikšić te godine imao neizmirenih obaveza oko 300 hiljada eura. Opština je uzela oko 300 hiljada eura kredita kod poslovnih banaka, a neizmirene obaveze te godine vezano za kratkoročne kredite iznosile – 97.947 eura. U kratkom periodu, od septembra 2003. godine do kraja 2004. godine gradom je upravljao Labud Šljukić iz LSCG. Već 2009. Nikšić je zadužen sa 4.350.000 eura kredita. Danas je to preko 15 miliona eura.

U dugovanjima ne zaostaje ni Bijelo Polje. Zaduženje te opštine, koju takođe vodi DPS, 31.12. 2012. godine iznosilo je 7.454.400 eura, navodi DRI. U revizorskom izvještaju za 2012, DRI ukazuje da je ta opština jedan od kredita koristila za isplatu zarada, navodeći da je tako nešto zakonom nedozvoljeno.

,,Opština Bijelo Polje je iznos od 323.824 eura dugoročnog kredita iskoristila za pokriće isplaćenih zarada zaposlenim tokom 2010. i 2011. godine, što nije u skladu sa čl. 62 Zakona o finansiranju lokalne samouprave, kojim je utvrđeno da se dugoročni zajam ne može koristiti za finansiranje tekućih rashoda”, upozorila je DRI.

Ogromna zaduženja opština ne bi bila moguća bez saglasnosti Vlade. Zakonom o budžetu propisano je da lokalne samouprave ne mogu uzimati dugoročne kredite bez prethodne saglasnosti Vlade. Desetostruki rast zaduženja u opštinama tokom proteklih sedam godina aminovan je od strane vrha vladajuće partije. Ironično je kada na ogromna dugovanja opština prijekornim tonom upozorava Zoran Jelić, poslanik DPS.

,,Svakako da se više ne može tolerisati takvo zaduženje lokalnih samouprava, naročito u dijelu koji se odnosi na javnu potrošnju”, saopštio je Jelić prošle sedmice. Nije pojasnio zašto su ih u vrhu njegove partije odobravali. Jasno je ko bi mogao da odgovara, kad vrh partije odluči da odglumi još jednu epizodu vladavine prava. Jelić je za Pobjedu kao loše primjere naveo Budvu, čija je lokalna vlast odavno na meti tužilaštva, i Bar.

„DPS kadrovi se na lokalnom nivou ponašaju kao njihove kolege koje vode državu. Zadužuju se samo sa jedinim ciljem, da održe vlast, bez razmišljanja o tome ko će taj ogroman novac da vrati”, komentariše za Monitor ekonomista Mladen Bojanić.

On upozorava na začarani krug u kom se nalaze opštine u kojima vlast od DPS preuzme opozicija. ,,Opozicija se suočava sa ogromnim dugovima, dok ih istovremeno sabotiraju iz Vlade, ostavljaju bez novca iz državnih fondova i vladinih garancija za kredite, pokušavajući da ih onemoguće da vrše vlast . Onda ide čuvena – eto kako opozicija ne može da upravlja gradovima, samo DPS “.

Među dugovanjima opština, u dobrom dijelu se, osim kredita, nalaze i dugovi prema državi – obaveze za poreze i doprinose. Neke od opština dugovale su poreze i doprinose na zarade i za po više godina, poput opštine Bar. U izvještaju DRI za tu opštinu iz 2013. se navodi da je ta opština imala neisplaćene doprinose za 2010. i 2011. godinu u iznosu od 1.395.736 eura.

Bojanić podsjeća da je i na državnom nivou dug porastao čak duplo nego što se predviđalo. U Izvještaju EK o napretku Crne Gore za 2014. godinu navodi se da se ,,javni dug od 2008. godine udvostručio i dosegao 58 odsto BDP”. Tokom 2014. godine neznatno je opao na 57, 5 posto.

Samo prošle godine 14 od 23 crnogorske opštine koristile su sredstva državnog fonda za pomoć opštinama od 25 miliona eura. Ni to nije pomoglo.

Račun nas tek čeka.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo