Povežite se sa nama

MONITORING

ITALIJA: SUDSKI PROCES ZA MEĐUNARODNI ŠVERC CIGARETA: Mafijaška posla

Objavljeno prije

na

Zamislite državu i pripadajuće joj tužilaštvo koji ćute na svjedočenje, recimo, švajcarskog krimosa Đerarda Kuoma kada se objelodani da je italijanskim istražiteljima, konkretno – bivšem tužiocu Đuzepeu Šelziju, ispričao kako su crnogorski političari dijelili milione od posla sa ,,tranzitom” cigareta. Ili, na primjer, kada se objavi da je likvidirani italijanski mafijaš Poro Oracio, na ispitivanju tokom 1998. godine, kazao da su njegovi kompanjoni slavili kada je ,,Milo pobijedio Moma” na izborima, jer im je ,,Milo davao pokriće, a Momo ne”. Ili, kada se pojavi ozbiljna sumnja da su se italijanski krimosi družili sa premijerovim bratom Acom Đukanovićem poklanjali mu stvari, dok im je tadašnji prvi čovjek barske policije Vaso Baošić čuvao leđa. Ili, kada istaknuti član Sakre Korone Unite Tomazo Laraspata pojasni kako je pomenuti Aco tih godina bio nerazdvojan sa visokorangiranim članom kriminalnog klana Konstantinom Sarnom… Crna Gora – karika u lancu mafije.

To su tek obrisi onoga što isplivava nakon početka suđenja za međunarodni šverc cigareta između Crne Gore i Italije (pokrenut sredinom devedesetih, sa sankcijama, okončan početkom dvijehiljaditih, mnogo nakon sankcija), suđenja koje je nakon trogodišnjih preliminarnih saslušanja počelo februara prošle godine, u Italiji.

Sada su ispitana tri svjedoka, italijanski policijski službenici, a nastavak je zakazan za 14. jul naredne godine, zbog zahtjeva odbrane da se ispita vjerodostojnost transkripta 500 prisluškivanih telefonskih razgovora, čiji su dijelovi uključeni u optužnicu. Tek nakon toga – Vijesti s lica mjesta prenose da je realno da se vještačenja, nakon dva odgađanja istim povodom, konačno završe do tada – mogu se očekivati ispitivanja ključnih svjedoka.

Sudi se ljudima od velikog povjerenja crnogorskog premijera, ljudima dvora: Branislavu Branu Mićunoviću, Dušanki Pešić Jeknić, Veselinu Baroviću i Branku Vujoševiću. Na spisku je i Andrija Drašković, kako se to kaže – kontroverzni biznismen iz Srbije sa porodičnim i svakim drugim vezama u Crnoj Gori. Dvojac sa optužnice – Miroslav Ivanišević i Stanko Subotić Cane – ranije je oslobođen optužbi u odvojenim postupcima. Vođu “udružene kriminalne organizacije”, kako je crnogorskog premijera na početku pravosudne priče označio Šelzi, štiti državnički imunitet, tako da je njegovo ime arhivirano.

Narečene u ime tužilaštva Italije goni Karmelo Riko. Slučaj je zadužio ljetos, pošto je Eugenija Pontasulja napustila specijalno tužilaštvo za borbu protiv mafije. Istekao joj je desetogodišnji mandat. Ranije, Pontasulja je radila kao saradnica tužioca Đuzepea Šelzija koji je pokrenuo čitavu istragu o međunarodnom organizovanom kriminalu – švercu cigareta, do njegovog prelaska u generalno tužilaštvo, koncem 2011, kada Pontasulja preuzima slučaj.

Dok se Đukanovićevim najodanijim saradnicima sudi za ono što je jedino mogao aminovati i tolerisati sam Đukanović – i tada, kao i danas premijer – Đukanović uživa imunitet do koga je došao na veoma specifičan način. Naime, Vrhovni Kasacioni sud Italije, 17. septembra 2004. godine (u sastavu: predsjednik – Đuzepe Savinjano, savjetnici – Amedeo Postiljone, Alfredo Terezi, Amedeo Franko, Vinčenco Tardino) odlučivao je da li da potvrdi odluku napuljskog tužioca, koji je podnio zahtjev za pritvaranje Đukanovića, osumnjičenog za krivično djelo kriminalno udruživanje u cilju uvoza i stavljanja u promet stranih ilegalnih cigareta i saučestvovanje u više epizoda krijumčarenja.

Presudom (br. 1050. Reg. gen. br. 22570/2004; 49666/04. Deponovana: 28. decembra 2004. godine) je odlučeno da ranija odluka niže sudske instance (sud u Napulju) o ukidanju Đukanovićevog hapšenja i pritvaranja (zahtijevalo tužilaštvo!) ,,mora biti poništena i vraćena napuljskom sudu na novu sudsku raspravu.” Kasacioni sud je u obrazloženju, prihvativši žalbu, naveo i to da Italija, u tom trenutku, ne priznaje suverenitet Crne Gore, jer je riječ o članici savezne države čijim najvišim predstavnicima ne može biti priznat međunarodni imunitet! Prevedeno: nema pravnih smetnji za Đukanovićevo hapšenje i pritvaranje.

Sudija Savinjano zauzima stav da je Đukanovića potrebno uhapsiti jer je ,,evidentna opasnost od ponavljanja istih krivičnih postupaka kao i postojanje potrebe za specijalnim preventivnim mjerama, što dokazuju kontinuirane kriminalne radnje koje vrši lice pod istragom preko svojih ljudi, a koje se ogledaju u obezbjeđivanju logističke baze saučesnicima, u odabiru krijumčara u skladu sa njihovom profesionalnošću i u njihovom favorizovanju posredstvom stvaranja ilegalnih monopola.”

Pa, nadalje: „Postoji evidentna opasnost od sabotiranja dokaznog materijala, što dokazuje priprema lažnih dokumenata, kao i beskrupuloznost i podmuklost iskazane u postupcima koji su imali za cilj prikupljanje informacija koje bi se iskoristile u cilju izbjegavanja kazne. Neophodnost primjene zatražene mjere proističe i iz transnacionalnog karaktera kriminalne organizacije i iz svojstva njenog centralnog čvora da opstane uprkos raznim okolnostima koje zadese njene pojedinačne članove.”

Nakon narečenoga Đukanović shvata da mora obezbijediti imunitet. Godinu i osam mjeseci nakon pomenute presude, dobija ga: Crna Gora, maja 2006. godine, postaje nezavisna. Valja oslušnuti ,,koincidenciju”: te iste godine Đukanović se povlači sa funkcije na dvije godine. U tom periodu bez imuniteta, na pamet mu ne pada da svrati do Italije, da svjedoči. To će uraditi tek 29. marta 2008. godine, tačno mjesec (!) nakon što se vratio na funkciju, te vratio imunitet! Odlazi u Bari, komotno, gdje ga tužilac ispituje šest sati. Ništa zato: imunitet je tu.

No, dok iščekujemo početak ispitivanja glavnih svjedoka u postupku, te iščitavamo u medije dospjele transkripte razgovora sa ukusom mafije, sjetimo se slikovitog primjera o eventualnom uključivanju crnogorskih institucija u slične optužbe. Pretprošlog novembra, pred sudom u Hofu, Njemačka, nakon vjerovatne nagodbe, Srećko Kestner osuđen je na godinu i po uslovno, zbog toga što je nakon uvođenja sankcija organizovao četiri nezakonita kamionska transporta: ukupno 44 miliona cigareta vrijednih 720.000 američkih dolara.

Iako je deceniju ranije, u hrvatskom Nacionalu koji je otvorio priču o švercu (prvi čovjek lista Ivo Pukanić ubijen 23. oktobra 2008. godine, nalogodavci nijesu pronađeni; prvi čovjek lista Dan koji je prenosio tekstove Nacionala ubijen 27. maja 2004., nalogodavci nijesu pronađeni), uz mnoštvo sočnih detalja, Kestner upro prstom direktno u Đukanovića kao pokrovitelja čitavog mafijaškog posla šverca cigareta, te nakon narečene pravosnažne presude u Bavarskoj za šverc cigareta u Crnu Goru, niko iz pravosuđa te Crne Gore nije reagovao!

Pisali smo i tada, pitali, bez odgovora ili reakcije: iako je na osnovu (dva) ugovora o pravnoj pomoći u krivičnim stvarima bilo logično da se od Berlina službeno zatraže spisi predmeta i otvori istraga o više nego ozbiljnim sumnjama, o tome što se desilo sa 44 miliona cigareta koje je Kestner ljeta 1992. prošvercovao u Crnu Goru – niko ništa.

Treba li onda išta drugačije očekivati od domaćih pravosudnih institucija kada se, ovih dana, pojavi saslušanje, recimo, mafijaškog bosa Sakre Korone Unite Benedeta Stana (tokom 1997. godine se od italijanskog pravosuđa skrivao u Crnoj Gori; jedan od mnogih tog kalibra)? On Šelziju doslovce kaže: ,,Prudentino poznaje Brana, Brano je za Mila rodbinski vezan i budući da je veliki mafijaš tamo, tamo sve tako funkcioniše: tamo su svi mafijaši. Tamo je to tako: i Milo Đukanović je mafijaš! Tako funkcioniše. Čak je Prudentino, kako je meni poznato, sproveo vodovod od Podgorice do Nikšića, do Branovog rodnog mjesta. Doveo je svoje radnike.”

Sjetimo se: Frančesko Prudentino alias Ćićo je onaj tip, mafijaški bos, za koga je nekadašnji italijanski ministar finansija Otavijano del Turko jednom rekao: ,,Bez Prudentina ne bi bilo Đukanovića, a bez Đukanovića ne bi bilo Prudentina”!

Mafijaška posla.

Nervoza aktera

Istakao bih da u bilateralnoj ravni između Crne Gore i Republike Italije egzistira sporazum o međusobnom izručenju sopstvenih državljana. Ova činjenica je važna jer u slučaju da dođe do osuđujuće presude pred italijanskim pravosuđem Crna Gora bi bila u obavezi da izruči svoje državljane koji bi ovakvom presudom bili obuhvaćeni. Ovakav scenario bi van svake sumnje izazvao potrese na crnogorskoj političkoj sceni s obzirom na to da se radi o osobama koje su u vezi sa ljudima iz najužeg državnog vrha, pa se kao legitimno može postaviti pitanje da li bi nadležni organi u Crnoj Gori bili sposobni da sprovedu takvu međunarodnu obavezu, kaže za Monitor pravnik Boris Marić. ,,S druge strane, kontekst, koji imamo prilike da čitamo u dnevnoj štampi, utiče na međunarodni ugled Crne Gore te bi negdje bilo logično da se crnogorski nadležni organi ‘zainteresuju’ za ovaj slučaj. Činjenica da postupak pred italijanskim pravosuđem traje neprimjereno dugo, što van svake sumnje unosi nervozu kod svih aktera, te da Crna Gora hronično pati od neefikasnosti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, govori o potrebi da bi i crnogorski organi trebalo da se bave nekima od osnova sumnje koje imamo priliku da čitamo iz spisa italijanskih organa gonjenja.”

Institucije pod kontrolom onih koje opterećuju sumnje

Ovaj slučaj koji ukazuje na sumnje u povezanost određenih funkcionera iz Crne Gore u djela organizovanog kriminala nije nešto potpuno novo. Svakako da u pravnoj državi, kakva Crna Gora nažalost još nije, to bi nametalo obaveze državnim organima, prije svega Vrhovnom državnom tužilaštvu, da postupi i izvrši provjere. Da preduzme mjere kako bi putem međunarodne pravne pomoći dobili više informacija o eventualnoj umiješanosti bilo koje osobe u međunarodni šverc. Međutim, to se ne dešava, kaže za naš list advokat Veselin Radulović. „Jasno je da crnogorske institucije, prije svega pravosuđe, ne sarađuju na adekvatan način na međunarodnom nivou. Podsjećam: kada su ispitivali ko je postavio snimak svadbe Safeta Kalića na YouTubu, uradili su to vrlo efikasno, koristili su međunarodnu pravnu pomoć – ja bih rekao zloupotrijebili međunarodno pravnu pomoć – samo da bi došli do podatka sa koje adrese je to učinjeno, te da bi kasnije preduzimali određene mjere prema MANS-u. Zašto se to ne radi? Očigledno je da su te institucije pod kontrolom onih koje te sumnje opterećuju i vjerovatno im funkcija zavisi od volje tih ljudi i u svakom slučaju oni ne žele da ugroze svoju poziciju tako što će preduzeti nešto što bi bilo na štetu tih koji su pod ozbiljnim sumnjama u umiješanost u organizovani kriminal”.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo