Povežite se sa nama

OKO NAS

Pukla i vlast i sezona

Objavljeno prije

na

To ni najveći pesimisti nijesu mogli predvidjeti. Za manje od dvije godine vladajuća koalicija koju u Ulcinju čine Nova demokratska snaga FORCA, Demokratska partija Fatmira Đeke, Socijaldemokratska partija i Građanski pokret Perspektiva Amira Holaja nepovratno je propustila šansu da Ulcinj učini prijatnijim mjestom za življenje. U suštini, osim donošenja detaljnih urbanističkih planova, na svim drugim poljima ona je u prethodnih 600 dana doživjela potpuni debakl. Dugovi su rasli, zarade zaposlenima u opštini i preduzećima, čiji je ona osnivač, kasne od tri do 14 mjeseci, nije započeta gradnja nijednog novog hotela, čak nije usvojen ni strateški plan opštine, što znači da trenutna vlast nema ni vizije kako dalje.

To se može zaključiti i iz izvještaja o radu za 2012. godinu predsjednika opštine Nazifa Cungua, koji nakon 50 stranica opisivanja stanja u „Prijedlozima i mjerama” tek jednom jedinom rečenicom zaključuje: „Pošto se opština Ulcinj i javna preduzeća nalaze u veoma teškoj finansijskoj situaciji, neophodna je pomoć Vlade i Ministarstva finansija. Time bi bile stvorene realne pretpostavke za početak valorizacije najznačajnijih privrednih resursa Crne Gore i ujedno spriječene moguće teške posljedice”. No, one su već tu. Cungu je prije mjesec dana potpisao Sanacioni plan s Ministarstvom finansija, kojim je, kako tvrde u Socijalističkoj narodnoj partiji, uveden stečaj u opštini Ulcinj. I poslanik Pozitivne Crne Gore Dritan Abazović smatra da je na taj način „Cungu priznao poraz, a da je novi predsjednik opštine Ulcinj crnogorski ministar finansija Radoje Žugić”. U opoziciji pozivaju vlast da javnosti prezentuje taj dokument kako bi se znalo da li su potpisali otpuštanje gotovo trećine zaposlenih radnika i značajno smanjenje zarada. „Time su jednim potezom pera derogirali ingerencije lokalne samouprave, dok su im istovremeno usta puna priče o decentralizaciji”, kaže šefica odborničkog kluba Demokratske unije Albanaca Hadidža Đonović. Cungu nevoljno priznaje: „Sanacioni plan podrazumijeva prenošenje nadležnosti i odlučivanja na Ministarstvo finansija i na crnogorsku Vladu”. On navodi da opština mora da uzme novi kredit od oko dva miliona eura da bi izmirivala obaveze za poreze i doprinose na plate zaposlenih koje nijesu uplaćivane godinama. „Opština je bila dužna da potpiše protokol o izmirivanju tih obaveza, jer bi nam uzeli 2.450.000 eura koliko smo dužni, odnosno bio bi nam stalno blokiran žiro-račun”, napominje on.

No, njegovi koalicioni partneri tvrde da nijesu učestvovali u donošenju te odluke, te da su sasvim marginalizovani u upravljanju lokalnom samoupravom. ,,Sporazum o vršenju koalicione vlasti kojeg smo mi potpisali predviđa stalnu saradnju, međusobno uvažavanje i potpunu saglasnost koalicionih partnera kod predlaganja i usvajanja nekih važnih akata, kao što je budžet, završni račun, odluke o zaduženjima i slično. Ovaj dio Sporazuma je kršen od početka i u kontinuitetu od strane najjačeg partnera u koaliciji, to jest FORCE”, navodi predsjednik OO SDP i potpredsjednik opštine Ulcinj Selim Resulbegović.

,,Cungu nikada nije iskazivao spremnost za saradnju. Vjerovali smo da će se vremenom to popraviti. Ali, sada znamo da je on nepopravljiv”, kazali su Monitoru iz Demokratske partije Fatmira Đeke. Stoga je ta stranka, koja ima pet odbornika u opštinskoj Skupštini, odlučila da ne podrži Cunguov Izvještaj o radu, što su učinile i ostale dvije članice koalicije, pa se Cungu početkom ovog mjeseca na zasijedanju Skupštine opštine našao na ledu. Spas je pokušao da nađe u opozicionoj Demokratskoj partiji socijalista, koja u lokalnom parlamentu ima sedam odbornika. No, promptna reakcija iz centrale stranke spriječila je čelnika opštinskog odbora Đukanovićevih socijalista Ljora Nrekića da Cunguu pruži ,,pojas za spasavanje”, tako da je sada FORCA ostala praktično sama.

Nastavak sjednice, koja je prekinuta upravo dok se raspravljalo o Izvještaju o radu predsjednika opštine i koja se mora okončati do kraja jula, pokazaće kako će se stvari dalje odvijati na ulcinjskoj političkoj sceni. Ako on ne bude prihvaćen, a malo je naznaka, to će praktično značiti da se ne samo vladajuća koalicija i formalno raspala, nego i da Cunguova administracija može ,,pakovati kofere”. „Nezadovoljan sam radom koalicionih partnera. Lokalna vlast ne funkcioniše kako treba, tako da bi uskoro mogli očekivati izbore. Možda bi to bilo najkorektnije prema građanima”, kaže sada predsjednik Ulcinja i lider FORCE.

To je stav i gotovo svih ostalih aktera na političkoj sceni, pa će se novi lokalni izbori u Ulcinju održati najesen. Ako budu i parlamentarni na nivou države, onda u paketu sa njima. Odlazeća vlast je strašno razočarala građane koji su ih očekivali kao spasioce, pa za njom niko neće žaliti. Posebno ne nakon još jedne u nizu veoma loših turističkih sezona. Ko se ne bi sjećao sa koliko su se žara tokom čitave zime i proljeća dežurni optimisti utrkivali u procjenama da će ona biti uspješna. Ljudima koji jedinu priliku za dobit imaju tokom ljeta, gradu koji ima najmanju prosječnu zaradu u zemlji i koji jedini na Primorju bilježi pad broja stanovnika, ova bi kap mogla preliti čašu.

Za Abazovića to je i koketiranje FORCE, protivno želji birača i simpatizera, sa DPS-om, koji je, kako tvrdi, najveći krivac za stanje u Ulcinju. ,,Ulcinju trebaju ne samo novi izbori, već i nova politička klasa. Ovaj grad je umoran od političkih patuljaka i digitron-uprava koji se kontrolišu sa drugih adresa”, poručuje Abazović.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo