Povežite se sa nama

OKO NAS

Pukla i vlast i sezona

Objavljeno prije

na

To ni najveći pesimisti nijesu mogli predvidjeti. Za manje od dvije godine vladajuća koalicija koju u Ulcinju čine Nova demokratska snaga FORCA, Demokratska partija Fatmira Đeke, Socijaldemokratska partija i Građanski pokret Perspektiva Amira Holaja nepovratno je propustila šansu da Ulcinj učini prijatnijim mjestom za življenje. U suštini, osim donošenja detaljnih urbanističkih planova, na svim drugim poljima ona je u prethodnih 600 dana doživjela potpuni debakl. Dugovi su rasli, zarade zaposlenima u opštini i preduzećima, čiji je ona osnivač, kasne od tri do 14 mjeseci, nije započeta gradnja nijednog novog hotela, čak nije usvojen ni strateški plan opštine, što znači da trenutna vlast nema ni vizije kako dalje.

To se može zaključiti i iz izvještaja o radu za 2012. godinu predsjednika opštine Nazifa Cungua, koji nakon 50 stranica opisivanja stanja u „Prijedlozima i mjerama” tek jednom jedinom rečenicom zaključuje: „Pošto se opština Ulcinj i javna preduzeća nalaze u veoma teškoj finansijskoj situaciji, neophodna je pomoć Vlade i Ministarstva finansija. Time bi bile stvorene realne pretpostavke za početak valorizacije najznačajnijih privrednih resursa Crne Gore i ujedno spriječene moguće teške posljedice”. No, one su već tu. Cungu je prije mjesec dana potpisao Sanacioni plan s Ministarstvom finansija, kojim je, kako tvrde u Socijalističkoj narodnoj partiji, uveden stečaj u opštini Ulcinj. I poslanik Pozitivne Crne Gore Dritan Abazović smatra da je na taj način „Cungu priznao poraz, a da je novi predsjednik opštine Ulcinj crnogorski ministar finansija Radoje Žugić”. U opoziciji pozivaju vlast da javnosti prezentuje taj dokument kako bi se znalo da li su potpisali otpuštanje gotovo trećine zaposlenih radnika i značajno smanjenje zarada. „Time su jednim potezom pera derogirali ingerencije lokalne samouprave, dok su im istovremeno usta puna priče o decentralizaciji”, kaže šefica odborničkog kluba Demokratske unije Albanaca Hadidža Đonović. Cungu nevoljno priznaje: „Sanacioni plan podrazumijeva prenošenje nadležnosti i odlučivanja na Ministarstvo finansija i na crnogorsku Vladu”. On navodi da opština mora da uzme novi kredit od oko dva miliona eura da bi izmirivala obaveze za poreze i doprinose na plate zaposlenih koje nijesu uplaćivane godinama. „Opština je bila dužna da potpiše protokol o izmirivanju tih obaveza, jer bi nam uzeli 2.450.000 eura koliko smo dužni, odnosno bio bi nam stalno blokiran žiro-račun”, napominje on.

No, njegovi koalicioni partneri tvrde da nijesu učestvovali u donošenju te odluke, te da su sasvim marginalizovani u upravljanju lokalnom samoupravom. ,,Sporazum o vršenju koalicione vlasti kojeg smo mi potpisali predviđa stalnu saradnju, međusobno uvažavanje i potpunu saglasnost koalicionih partnera kod predlaganja i usvajanja nekih važnih akata, kao što je budžet, završni račun, odluke o zaduženjima i slično. Ovaj dio Sporazuma je kršen od početka i u kontinuitetu od strane najjačeg partnera u koaliciji, to jest FORCE”, navodi predsjednik OO SDP i potpredsjednik opštine Ulcinj Selim Resulbegović.

,,Cungu nikada nije iskazivao spremnost za saradnju. Vjerovali smo da će se vremenom to popraviti. Ali, sada znamo da je on nepopravljiv”, kazali su Monitoru iz Demokratske partije Fatmira Đeke. Stoga je ta stranka, koja ima pet odbornika u opštinskoj Skupštini, odlučila da ne podrži Cunguov Izvještaj o radu, što su učinile i ostale dvije članice koalicije, pa se Cungu početkom ovog mjeseca na zasijedanju Skupštine opštine našao na ledu. Spas je pokušao da nađe u opozicionoj Demokratskoj partiji socijalista, koja u lokalnom parlamentu ima sedam odbornika. No, promptna reakcija iz centrale stranke spriječila je čelnika opštinskog odbora Đukanovićevih socijalista Ljora Nrekića da Cunguu pruži ,,pojas za spasavanje”, tako da je sada FORCA ostala praktično sama.

Nastavak sjednice, koja je prekinuta upravo dok se raspravljalo o Izvještaju o radu predsjednika opštine i koja se mora okončati do kraja jula, pokazaće kako će se stvari dalje odvijati na ulcinjskoj političkoj sceni. Ako on ne bude prihvaćen, a malo je naznaka, to će praktično značiti da se ne samo vladajuća koalicija i formalno raspala, nego i da Cunguova administracija može ,,pakovati kofere”. „Nezadovoljan sam radom koalicionih partnera. Lokalna vlast ne funkcioniše kako treba, tako da bi uskoro mogli očekivati izbore. Možda bi to bilo najkorektnije prema građanima”, kaže sada predsjednik Ulcinja i lider FORCE.

To je stav i gotovo svih ostalih aktera na političkoj sceni, pa će se novi lokalni izbori u Ulcinju održati najesen. Ako budu i parlamentarni na nivou države, onda u paketu sa njima. Odlazeća vlast je strašno razočarala građane koji su ih očekivali kao spasioce, pa za njom niko neće žaliti. Posebno ne nakon još jedne u nizu veoma loših turističkih sezona. Ko se ne bi sjećao sa koliko su se žara tokom čitave zime i proljeća dežurni optimisti utrkivali u procjenama da će ona biti uspješna. Ljudima koji jedinu priliku za dobit imaju tokom ljeta, gradu koji ima najmanju prosječnu zaradu u zemlji i koji jedini na Primorju bilježi pad broja stanovnika, ova bi kap mogla preliti čašu.

Za Abazovića to je i koketiranje FORCE, protivno želji birača i simpatizera, sa DPS-om, koji je, kako tvrdi, najveći krivac za stanje u Ulcinju. ,,Ulcinju trebaju ne samo novi izbori, već i nova politička klasa. Ovaj grad je umoran od političkih patuljaka i digitron-uprava koji se kontrolišu sa drugih adresa”, poručuje Abazović.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo