Povežite se sa nama

Izdvojeno

RADOVI NA KOLAŠINSKOM SPOMEN DOMU: Kako je radosna vijest postala – problem

Objavljeno prije

na

Kolašinski Spomen dom trebalo je “novo ruho” da dobije početkom oktobra. No, radovi koje je prekinuo snijeg daleko su od kraja. U međuvremenu, umjesto adaptacija, taj posao je nazvan “redovnim održavanjem” i poskupio je za 100.000 eura. Opozicija optužuje vlast da objekat zaštićen zakonom adaptira nestručna firma, bez konzervatorskog projekta i stručnog nadozora

 

Radovi na kolašinskom Spomen domu,  podignutom 1976. godine, prema ideji slovenačkog arhitekte Marka Mušiča, umjesto 60 traju gotovo 150 dana i ne nazire im se kraj. Zbog toga, u centru grada,  pred sam početka zimske turističke sezone, stoje skele. Nema ni  radnika niti zvaničnih objašnjenja za brojne nedoumice oko tog posla.

Kada su, početkom avgusta, lokali čelnici otvorili radove na, kako je tada saopšteno, “adaptaciji Spomen doma”, bila je to jedna od ljepših vijesti pristiglih  sa adrese kolašinske Opštine poslednjih 30 godina.  Taj objekat, jedan od arhitektonskih simbola Kolašina, podignut u znak sjećanja na prvo zasijedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (ZAVNO) Crne Gore i Boke, održanog 1943. godine, bio je na putu da postane ruina. Radovi započeti tokom ljeta, ujedno su bili i prvi u poslednjih nekoliko decenija, pa se činilo da je aktuelna lokalna vlast na putu da riješi jedan od krupnih problema u tom gradu. Početak adaptacije,  tadašnji predsjednik Opštine Vladimir Martinović, nazvao je “velikim danom za građane Kolašina.

“Nažalost, od dana kada je Spomen dom sagrađen, nije se imalo sluha za njegovu adaptaciju. Zbog toga su brojne kancelarije u tom objektu, gdje se nalaze i kancelarije lokalne samouprave i državnog katastra, uveliko oronule. Sve to zbog nemara mnogih koji su bilo dužni da vode računa svih ovih godina”, rekao je Martinović.

Prvom fazom projekta predviđeni su demontažni radovi, postavljanje skele, armirano-betonski radovi i sanacija fasadnih površina (termoizolacija i hidroizolacija), kao i zamjena stakala na svim prozorima. Nakon toga trebalo je, u kasnijim fazama, da uslijedi   saniranje unutrašnjosti, posebno  velike kongresne sale, koja već godinama nije u funkciji. Vijest o adaptaciji Spomen doma stigla je i do Slovenije. Mušić je predsjedniku Opštine odmah poslao pismo u kojem veliča njegov trud.

“…Sa malim zakašnjenjem je do mene stigla radosna vijest o adaptaciji i obnovi Spomen doma u Kolašinu. Kao arhitekta i autor tog, širom svijetu visoko cijenjenog objekta, presretan sam, te Vama čestitam na toj historiskoj odluci…Želim Vas uvjeriti, da sam uvijek spreman na saradnju kod obnove i adaptacije te moje arhitekture i to, ako je potrebno pro bono, dakle bez honorara za moj autorski rad”, napisao je, očigledno, ushićeni Mušič.

Radovi na Spomen domu mjesec i po  išli su “kao po loju”, a povjerenje je ulivalo i to što je kao izvođač izabrano preduzeće , koje je, neposredno  prije toga, ekspresno i uspješno obnovilo fasadu zgrade Zavičajnog muzeja. No, u vrijeme kad se očekivalo da će biti završeni stigla je informacija da još ima posla, ali da će taj posao, prema novoj računici,  koštati 100.000 više u odnosu na, prvobitno planiranih, 560.000 eura.

Razlog poskupljenja je, kako objašnjavaju iz Opštine, izuzetno loše stanje pojedinih elemenata objekata, koji su otkriveni tokom izvođenja radova.  Prilikom izvođenja demontažnih radova primijećeno je, kako tvrde, između ostalog, da je stanje čelične konstrukcije prozorskih ramova u veoma lošem stanju.

“Poslije uklanjanja limenih lajsni utvrđeno je da su čelični elementi ramova-kutijasti profili i obodni ramovi, usljed korozije  truli, u tolikoj mjeri da ih je nemoguće reparirati. S tim u vezi, potrebno je nabaviti sve nove čelične elemente, koji će biti ugrađeni na pripremljenim pozicijama, a kako bi uslijedila promjena i ugradnja stakala. Takođe, po uvođenju izvođača u posao, primijećeno je da odvodi za atmosfersku kanalizaciju propuštaju vodu. Kako su cijevi ugrađene čitavom dužinom kroz beton , ne mogu se sanirati već je potrebno napraviti nove sa cijevnim razvodom na predviđenim mjestima…”, neki su od razloga za koje iz Opštine tvrde da su poskupjeli radove.

Prilikom demontaže limova na krovu, navodno, utvrđeno je i da  ispod njih ne postoji armirano-betonska ploča, kako se očekivalo, već je prostor bio ispunjen mineralnom vunom. Takođe, na kupolama su, tvrde iz opštine, stradali nosači stakala, koji su istrurili, a ni ti radovi nijesu bili predviđeni prvobitnim tenderom. To je, kažu, zahtijevalo hitnu intervencija, koja podrazumijeva antikorozionu zaštitu i dodatne ankerne držače. Iz lokalne uprave  su, početkom jeseni, to što su se posao odužio pravdali i činjenicom da je rok podrazumijevo “60 radnih dana, uz idealne vremenske uslove (suvo i sunčano vrijeme)”. Kad je vlažno vrijeme, tvrde, nije mogao biti nanošen materijali za hidroizolaciju.

Kako su radovi odmicali, lokalni čelnici su ih i “preimenovali” , pa, umjesto adaptacijom, sada ih nazivaju  “redovno održavanje”. Ubrzo su stigle i kritike opozicije i civilnog sektora, blaže zbog kašnjenja i poskupljenja, a oštre zbog načina na koji se posao obavlja. Kako tvrde iz  Pokretu Zajedno gradimo Kolašin (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti) “redovno održavanje Spomen doma lokalna uprava izvodi bez konzervatorskog projekta i bez stručnog nadzora konzervatora”.

“Kako se radovima na kulturnom dobru ne nazire kraj, a vrijednost projekta je  narasla na preko 700.000 eura , postavlja se pitanje zakonitosti te investicije. Ne sporeći značaj  objekta, koji je podignut u znak sjećanja na  ZAVNO  i kojem je potrebna temeljna restauracija,  kako bi povratio svoj pređašnji arhitektonski sjaj, važno je napomenuti da se postojeći radovi izvode bez konzervatorskog projekta i bez stručnog nadzora konzervatora”, tvrde odbornici Pokreta.

Oni podsjećaju da je, “na zahtjev Martinovića, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, izdala konzervatorske uslove za izradu konzervatorskog projekta”. Međutim, kako tvrde, “ slučajnim ili namjernim obrtom sudbine bivši predsjednik  Opštine zaobilazi izdate konzervatorske uslove i planirane radove na Spomen domu podvodi pod radove na “redovnom održavanju”. Opozicioni odbornici podsjećaju da su, i u slučaju redovnog održavanja zakon i Uprava za zaštitu kulturnih dobara predvidjeli  stručni nadzor i radove po instrukcijama konzervatora”.

“Javni tender je na brzinu sklapan , predviđa “adaptaciju Spomen doma”, a više od polovine stavki u tom tenderu se odnosi na radove koji obuhvataju zamjenu postojećih prozora, staklenih površina i vrata. To se ne može podvesti pod “redovno održavanje”. Na osnovu tog tendera, čija je ugovorena vrijednost 540.000 eura, jedini ponuđač se u avgustu uvodi u posao i od tada svjedočimo višemjesečnom mučenju izvođača da ovaj posao privede kraju”, tvrde iz Pokreta Zajedno gradimo Kolašin.

Oni su sigurni da će se ta investiciji “jednom, kada bude izrađen konzervatorski projekat, pokazati kao uzaludna, jer je obavljana od firme koja nema stučne reference da radi restauraciju i adaptaciju jednog kulturnog dobra”. Kolašinska opozicija je, zbog toga, poslala dopis Upravi za zaštitu kulturnih dobara, Ministartvu kulture, Ministartvu prostornog planiranja i predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, zahtijevajući “da u domenu svojih nadležnosti spriječe varvarizam koji se trenutno vrši nad kulturnim dobrom i simbolom Kolašina”.

Za sada sa tih adresa nema rekacije na sumnje Pokreta. Izostao je i odgovor novog predsjednika Opštine Petka Bakića.  Izvjesno je i da radovi neće biti skoro nastavljeni, pa za preispitivanje načina na koji su do sada obavljani ostaje cijela zima. Umjesto u novom ruhu Spomen dom, koji je, prema izboru platforme Word Monuments Fund, svrstan među 30 najatraktivnijih arhitektonskih dostignuća na svijetu, prezimiće okovan skelama.

                                                                                                            Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo