Povežite se sa nama

INTERVJU

RAE magija

Objavljeno prije

na

Crnogorski građani su ogorčeni zbog januarskih računa za električnu energiju na kojima se prvi put nalaze stavke koje plaćaju za usluge Elektroprivredi Crne Gore i Prenosu. To je bio povod za razgovor sa Goranom Đurovićem, koji je sa grupom građana, predstavnika nevladinog sektora, nedavno ponovo podnio tužbu protiv Regulatorne agencije za energetiku, jer tvrde da je Agencija oštetila potrošače u Crnoj Gori. MONITOR: Kako objašnjavate fenomen – struja pojeftinila, a računi koje su građani dobili ovih dana enormno porasli?
ĐUROVIĆ: RAE magija. Objašnjenja treba da daju oni koji su kreatori ,,fenomena”. Običnim građanima, kojima i sam pripadam, vjerujem da su prilično jasne stvari. Vjerovatno bih i sebi i drugima djelovao malo čudno ako bih pokušao da objasnim ,,fenomen”.

MONITOR: Da li je struja zaista pojeftinila za 15 odsto ili je tačno da je to pojeftinjenje podijeljeno na rate za ovu i narednu godinu?
ĐUROVIĆ: Kada bi građani uvijek vjerovali sebi i svojim očima kao sada kada su dobili račune za struju, život svih nas bio bi bolji. Odlukom RAE od 23. decembra 2009, utvrđene su korekcije po osnovu razlike odobrenih i ostvarenih troškova u 2009. godini i po osnovu uvoza u ukupnom iznosu od 39.062.103 eura. Toliko je zapravo, više nego što je trebalo, naplaćeno od građana. RAE je odlučila da samo jedna polovina (tj. 19.531.051 euro) treba da se vrati u 2010, a druga polovina u 2011. Članom 7 stav 1 Pravilnika o tarifama za električnu energiju je propisano da se dozvoljeni prihod utvrđuje ,,uz primjenu odgovarajuće korekcije po osnovu realizacije dozvoljenog prihoda za prethodni regulatorni period”. Ovo znači da se korekcija po osnovu realizacije dozvoljenog prihoda iz prethodnog regulatornog perioda (to je 2009. godina) mora u potpunosti obračunati prilikom određivanja dozvoljenog prihoda za prvi naredni regulatorni period (to je 2010. godina), i ne može se ni djelimično prenijeti u neki naredni regulatorni period (2011. godina), zato jer tada to više neće biti korekcija za prethodni regulatorni period. Ovo je jedan od razloga zašto je grupa građana pred Upravnim sudom pokrenula i treći postupak u cilju poništenja nezakonite Odluke o utvrđivanju tabela sa cijenama za električnu energiju koja se primjenjuje od 1. januara ove godine. Povećanjem stope povrata na investicije sa 2,5 iz prethodne odluke na 4,9% u osporenoj odluci iz decembra 2009, došlo je do značajnog povećanja odobrenih troškova EPCG (16.678.248 eura više u odnosu na 2009. godinu). Ako bi ovome dodali i povećanje po istom osnovu i u istom procentu za AD Prenos (koji se u međuvremenu osamostalio, pa je njegov prihod za 2010. određen Odlukom 23. decembra prošle godine) sa 3.454.835 na 6.301.904 eura, tj. 2.847.069 eura više, dobili bi ukupno povećanje troškova po ovom osnovu za 19.525.317 eura. Ako ovo povećanje troškova, tj. prihoda EPCG i Prenosa (imajući u vidu da i jedno i drugo plaćaju potrošači) uporedimo sa umanjenjem po osnovu korekcije, koja iznosi 19.531.051 euro, vidjećemo da je razlika samo 5.734 eura. Iz navedenog se vidi da je RAE Odlukom iz decembra 2009, sa stanovišta potrošača skoro u potpunosti poništen efekat korekcije po osnovu razlike odobrenih i ostvarenih troškova u prošloj godini koji je predstavljen građanima kao pojeftinjenje.

MONITOR: Građani su saznali da je u njihovim računima uključena i stavka – struja koju Prenos izgubi na mreži. Je li to zakonito?
ĐUROVIĆ: U Zakonu o energetici nevedene su obaveze tarifnog kupca-potrošača. Tarifni kupac je dužan da: uredno izmiruje obaveze po osnovu pruženih usluga za isporuku energije; održava u tehnički ispravnom stanju instalacije i uređaje koji su u njegovom vlasništvu; obezbijedi ovlašćenim licima pristup mjernim uređajima i instalacijama radi očitavanja, kontrole, ugradnje, zamjene ili opravke istih; spriječi priključenje drugih objekata sa sopstvenih instalacija. Nigdje ne piše da je dužan da plati gubitke ili krađu ili da daje donacije bilo kome za bilo što. Problem je u Pravilniku o tarifama za električnu energiju. Do sada je najviše zahvaljujući neinformisanosti građana bilo moguće da se događaju ovakvi slučajevi. Nije zakonito ako plaćate za nešto što niste dobili kao robu ili uslugu. Ukradena struja je gubitak kompanije. Siguran sam da postoji više načina da se problem krađe struje i gubitaka, ako ih uopšte ima u takvom stepenu, riješi. Uprava EPCG treba da brine o tome.

MONITOR: Iz RAE su saopštili da je cijena prenosa struje porasla skoro 50 odsto zbog toga što je smanjena potrošnja. Znači li to da su prošlogodišnje kampanje Vlade i EPCG da trošimo manje imale za cilj da plaćamo više?
ĐUROVIĆ: Osim igre sa našim živcima i logikom, interesantna je i pravna dimenzija porasta prenosa struje. Odlukom Regulatorne agencije za energetiku od 23. decembra 2009. godine odobren je regulatorno dozvoljeni prihod AD Prenos za 2010. godinu u iznosu od 25.769.976 eura. U okviru ovih sredstava trošak povrata na investicije uvećan je za 82% u odnosu na prethodnu odluku. Ovako veliki trošak određen bez ikakvog obrazloženja, jer se pozivanje na izvjesnu Projekciju koja nijednim propisom nije definisana kao osnova za određivanje bilo čega, ne može smatrati obrazloženjem ovog troška. Jedan od ciljeva zbog kojih je RAE osnovana je da obezbijedi pouzdanu, bezbjednu i ekološki adekvatnu isporuku energije tarifnim kupcima u Crnoj Gori po pravednim cijenama; S kakvim uspjehom RAE ostvaruje ovaj cilj svog rada – građani sami moraju da odgovore na ovo pitanje.

MONITOR: Zašto Elektroprivreda Crne Gore i Regulatorna agencija nisu usvojili vaše zahtjeve o smanjenju cijena električne energije zbog pogrešno obračunatih podataka?
ĐUROVIĆ: Razlog je novac, i to ne mala suma. RAE je svojom odlukom iz decembra 2009. priznala da je od građana više naplaćeno oko 40 miliona eura. Za početak, toliko mora da se vrati uz kamatu.

MONITOR: Hoće li građani morati da plate ove račune ili će doći do korekcije cijene struje?
ĐUROVIĆ: Vjerujem da će Upravni sud uskoro donijeti presudu u sporu koji smo pokrenuli protiv RAE i da će interes građana i građanki biti zaštićen. Nadam se da će ovoga puta RAE shvatiti da na terenu prava ne može da odbrani svoje loše poslovne poteze. Do sada se RAE veoma neodgovorno odnosila prema obavezama proisteklim iz sudske presude. Suma novca koja se nezakonito naplaćuje građanima, i koja će morati da im se vrati, sve je veća. Građanima niko ništa nije vraćao svih ovih godina, a puno se od nas uzelo. Hoće li se nešto promijeniti, zavisi i od samih građana. Snažnije iskazivanje interesovanja za zaštitu sopstvenih prava može biti dovoljno jak signal RAE da konačno donese odluku kojom će obavezati EPCG da uz ili preko umanjenih računa vrati građanima nezakonito oduzeto. Grupa građana koja je započela procese pred sudom, nastaviće da kroz institucije sistema traži načine zaštite interesa građana.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

RATKA JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ, NOVINARKA: Potpis dajem, uspjehu se ne nadam

Objavljeno prije

na

Objavio:

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

 

 

MONITOR:  Kako vidite predlog građanskog pokreta URA o formiranju manjinske vlade bez DPS-a i DF-a?

 JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ: Jasno je da manjinska vlada nije optimalno nego iznuđeno rješenje, pokušaj da se izborom – uslovno rečeno – manjeg zla zaustavi nepodnošljivo mrcvarenje Crne Gore i svih nas u njoj.

Premijer Zdravko Krivokapić ili nije htio ili nije umio da ispuni obaveze preuzete Sporazumom lidera tri pobjedničke koalicije. Jedino što mu je pošlo za rukom jeste da održi obećanje dato njegovoj crkvi i njenim vjernicima, i to po cijenu raspirivanja podjela koje je izazvao bivši režim.

Evrope  i većih plata premijer se sjetio tek kad je izgubio podršku poslanika i povjerenje birača, nakon višemjesečne uzajamne blokade izvršne i zakonodavne vlasti.

Alternativa predlogu URA-e mogu biti samo novi izbori. Pošto je sasvim izvjesno da će oni donijeti stare rezultate, jedini izlaz i tada će biti – manjinska vlada…

MONITOR: A je li taj prijedlog realan? Demokrate su se već izjasnile da neće dati podršku manjinskoj vladi.

JOVANOVIĆ -VUKOTIĆ:   Demokrate neće dati podršku ni ulasku FK Zeta u Premijer ligu ako taj projekat predloži Dritan Abazović. Njihov animozitet prema lideru URA-e više je za medicinsku nego za političku analizu. Žali bože partije koja je do ulaska u vlast bila vjesnik moderne Crne Gore…

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

Činjenica da URA nikad nije igrala na kartu podjela, da je nacionalne strasti stišavala čak i na svoju štetu, da građanska Crna Gora jeste svrha njenog postojanja, preporučuje tu partiju kao okosnicu projekta manjinske vlade.

To što podrška URA-i ne prelazi desetak posto ne znači da njen kurs nije ispravan. Nijesu devedesetih ni ideje liberala, monitorovaca i esdepeovaca imale više pristalica, a danas najmanje dvije trećine Crne Gore podržavaju njen demokratski evropski put…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr TVRTKO JAKOVINA, ISTORIČAR, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA ZAGREB: Što je više nacionalizma, to je više izjedanja nacionalnog tkiva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada bismo znali kako graditi vlastitu sigurnosnu, razvojnu, obrazovnu politiku unutar EU, kako mi možemo pomoći EU da ojača europske vrijednosti, bili bismo korisni svima

 

MONITOR: Kao istoričar koji se posebno bavi 20. vijekom, koje biste momentume izdvojili kao one na koje bi građanke i građani Hrvatske trebalo danas da se oslanjaju kada razmišljaju o boljoj budućnosti?

JAKOVINA: Ja bih birao istinu ili barem najviše što dobra historiografija može učiniti. Svaki istraživač treba biti pošten i navesti koje su njegove vrijednosti kada piše, a ne praviti se da klerikalizam ili nacionalizam nisu ideologije ili da su prihvatljive, kako bi se u Hrvatskoj reklo, „državotvorne“. Što je više nacionalizma, to je više izjedanja nacionalnog tkiva. Hrvatska je jedan od školskih primjera kako se to ne bi trebalo raditi, kada govorite o prošlosti, onda birate samo negativno, namjerno se forsiraju samo loša, jalova zbivanja iz prošlosti. Ne znači to da se treba zaboravljati ili prešutjeti ono što je bilo loše. Takvi su događaji obično zanimljiviji za istraživanje, ali ako namjerno stvarate samo negativan niz, onda nemate volju niti želju da se stvari ikada pomaknu. Primjerice, ja bih volio da se barem jednako onoliko puta koliko su spomenuta ratna epizoda Crnogoraca kod Dubrovnika, navede i da je arhitekt iz Trogira Slade gradio brojne reprezentativne zgrade na Cetinju, da je Baltazar Bogišić stvarao zakonodavstvo Kneževine, da je biskup Strossmayer bio u dobrim odnosima s knjazom Nikolom, da je Veljko Bulajić crnogorski, koliko i hrvatski, da je isto s Dimitrijem Popovićem, da je u Zagrebu desetljećima profesor bio Dragan Lalović… Pa to su valjda primjeri koje treba naglasiti, ako cilj nije novi rat.

Ako će instrukcije za politiku i suživot dolaziti iz Ostroga ili ćete inzistirati da je Miro Barešić, koji je bio razlogom zašto je Švedska donijela svoj prvi antiteroristički zakon, točka slavlja, onda želite sukob.

MONITOR: Prema najnovijem popisu iz 2021, Hrvatska je manja za 400.000 stanovnika. To je premijer Andrej Plenković protumačio kao rezultat negativnog prirodnog priraštaja. Postoji li korelacija između politike restriktivnog nacionalizma zatvorenih društava, relativnog siromaštva i gubljenja stanovništva?

JAKOVINA: Premijer Plenković rezultate popisa komentirao je poput birokrata, bez političke i povijesne odgovornosti, bez traga državništva. Čudi to, jer su pripreme na „loše“ vijesti s popisom krenule davno. Pojavio se najprije niz paničnih tekstova novinara navezanih na Katoličku crkvu, kako tobože unuci namjerno popisuju svoje djedove i bake kao ateiste, pa tako smanjuju broj katolika. Kako su Crkvi bliski novinari to saznali, ostalo je nejasno, jer sve do danas tih podataka nema. Iz onoga što se do sada pojavilo, pad broja stanovnika za 9.25 posto u 10 godina. Kolega iz Zadra Sven Marcelić pokazao je da je tamo gdje je najveći pad broja stanovnika, najviše glasača najdesnijih opcija. Najmanji je pad uz obalu i oko Zagreba. Postavlja to jedno drugo pitanje: izborne jedinice trebale bi se korigirati, jer već i do sada su Slavonci birali s manje glasova saborske zastupnike. To bi moglo djelovati i na političku scenu, no kako je ipak riječ o hrvatskim sudovima i HDZ-u, ne očekujem korekciju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MARKO VIDOJKOVIĆ, PISAC: Ljudi nisu svjesni kakav je život nas koji smo u prvom rovu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Knjiga će nadživjeti i svoje junake, i nas, i ova vremena. Ostaće zauvijek kao spomenik dobu u kom smo bili gori čak nego i u vrijeme Slobodana Miloševića

 

MONITOR: Direktan ste očevidac događaja i jedna od najaktivnijih javnih ličnosti u Srbiji… Kakva je bila 2021. u Srbiji što se tiče politike i kulture?

VIDOJKOVIĆ: Da počnemo od kulture, pošto je nepostojeća. Zadnja rupa na bilo čijoj svirali, a kamoli ove vlasti. Sam kraj godine je obeležio kulturni skandal u kome je Jelena Trivan poništila konkurs Kulturnog centra Srbije koji je odobrio sredstva za filmove Gorana Markovića, Želimira Žilnika i Srđana Dragojevića. Konačno se desio pravi staljinistički cenzorski potez. Autori koji ne štede ovu vlast bivaju uskraćivani za novčana sredstva za filmove samo zato što su to ti autori. Dragojević sa istim filmom godinama pokušava da dobije novac i ne ide mu. Markovićev film Doktor D je priča o čoveku optuženom za ratne zločine koji uzima novi identitet i bavi se nadrilekarstvom. Poznata priča. Poznavajući Gorana ne bi me čudilo da je konkurisao sa ciljem da ne dobije pare. Da dokaže sa kakvim staljinistima imamo posla. Žilnik bi možda i vratio pare kada bi ih dobio.

Mislim da režim baš zabole za film o Radovanu Karadžiću. Nisu oni ideološki ostrašćeni. Oni su poslovno i partijski angažovani. Da je neko drugi došao sa idejom da snimi film o doktoru D možda bi dobio pare, ali Goran Marković je pokazao zavidan autoritet kakav nisam video u ovoj zemlji. Ima stvarno puno poznatih ljudi koji laju protiv režima, ali jedini on može policajcu u civilu koji ga legitimiše da kaže – ‘Ne dam ličnu kartu, vodite me u zatvor’ i da se policija povuče. Eto, umjetnost je živa, ali kroz javno izražavanje umjetnika, pre svega. Goran Marković je pokazao da mu ne treba nikakva zaštita. Nikakvi „mi“ mu ne trebamo da pričamo: „Ne damo Gorana“. Čovek je umetnik. A to se ne vidi samo po filmovima već i po tom autoritetu koji poseduje da mu oni ništa ne mogu.

MONITOR: Nedavno ste za naš list komentarisali posljednja dešavanja i ekološke proteste. Izvojevane su neke zanimljive pobjede. Da li su to taktike vladajućih struktura pred izbore ili su se ipak za neka pitanja preračunali?

VIDOJKOVIĆ: Ekološki ustanak sam na početku potcenio. Najviše se bavim organizovanim kriminalom u vrhu države, telima kojima upravlja lično Vučić i njemu najbliži ljudi, pa mi je ekološki ustanak delovao smešno. Međutim, onaj ko je cenio situaciju u Srbiji, ispravno je ocenio da veliki broj naroda ne želi da izlazi na ulice zbog mafije koja seče ruke i noge, valja gudru, ubija, radi najgore stvari… nego da je ekologija koja je naš hronični problem odlična tema za novu političku opciju. To smo na kraju i dobili. Oni sada prema istraživanjima imaju preko 10 odsto. To je fantastičan uspeh srpske opozicije. U Beogradu sigurno, a za Srbiju videćemo. Ono što je još bitno je to da mi ne znamo koliko SPS ima. Prema tome situacija na biralištima će da bude daleko zanimljivija nego što smo mislili. Glavni razlog za to je, po meni, politički događaj godine – američke sankcije.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo