Desilo se očekivano. Tužilački savjet je za kandidata za državnog tužioca izabrao osobu po volji DPS-a. Predsjednik Osnovnog suda u Kotoru, Branko Vučković izbor je tog visokog tužilačkog tijela. Da je Vučković favorit vladajuće partije i da će ga Savjet predložiti parlamentu za državnog tužioca, mediji su objavili još ranije.
Nije moglo biti iznenađenih. I Tužilački savjet krojen je po mjeri vlasti. Cilj nedavnih ustavnih izmjena i zakona iz te oblasti bio je upravo da se pravosuđe oslobodi političkog pritiska. U Izvještaju o progresu za 2013. godinu Evropska komisija je ponovila da su kriterijumi za izbor sudija i tuzilaca u Sudski i Tužilački savjet i dalje nejasni i da se taj izbor ne sprovodi po sistemu zasluga i znanja.
Kojim se kriterijumima vodio Tužilački savjet kada je izabrao Vučkovića, nije pojašnjeno. Monitor je na adresu državnog tužilaštva uputio isto pitanje za članove Tužilačkog savjeta, ali do zaključenja ovog broja odgovor nije stigao.
Tužilački savjet je pored Vučkovića mogao da bira između još troje kandidata. To su Vesna Jovićević, tužiteljica i članica Tužilačkog savjeta, zamjenica VDT Stojanka Radović i advokat Goran Rodić. Rodić je jedini kandidat koji do sada nije bio na funkcijama u pravosudnom aparatu. Njega su u civilnom sektoru i opoziciji vidjeli kao kandidata koji bi mogao da napravi pomake u zacementiranom tužilaštvu koje je decenijama crna rupa za sve sumnjive poslove i zločine u koje su umiješani visoki državni funkcioneri.
V.D. državni tužilac Veselin Vučković, inače predsjednik Tužilačkog savjeta, pokušao je da pojasni odluku tog tijela.
,,Imali smo četvoro izuzetno kvalitetnih kandidata, sa dugogodišnjim iskustvom i stažom u svim oblastima pravne struke. Odlučili smo se za kolegu Vučkovića ne samo zbog njegovog rada i rezultata nego i velikog dopinosa pravnoj praksi i nauci”, kazao je on.
Branko Vučković je profesor na više fakulteta u Crnoj Gori. Državni tužilac bi međutim trebalo da zna da je obavljanje druge profesionalne djelatnosti nespojivo sa sudskom funkcijom. U članu 123 Ustava Crne Gore jasno se navodi da ,,sudija ne može vršiti poslaničku ili drugu javnu funkciju niti profesionalno obavljati drugu”.
Tužilački savjet je tako ne samo odabrao kandidata po volji vladajuće partije nego i osobu koja godinama krši Ustav Crne Gore. To potvrđuju pravnici koje smo konsultovali.
Branko Vučković je profesor na Univerzitetu Mediteran. Predaje i na Policijskoj akademiji, Pomorskom fakultetu u Baru i Fakultetu za mediteranske studije u Tivtu.
Vučković je na Fakultetu za mediteranske studije u Tivtu rukovodilac Studijskog programa Menadžment i bezbjednost marina i jahti. Izabran je 2009. godine za vanrednog profesora na tom fakultetu. Sudiju Vučkovića očigledno nije brinula odredba Ustava koja mu zabranjuje da radi neki drugi posao, pa je kao kontakt na sajtu fakulteta ostavio svoju mejl adresu koju je dobio kao sudija, sa domena sudstvo.me.
Vučković nema razloga da se sjekira. Na Fakultetu u Tivtu kolege su mu ministar Radoje Žugić i Predrag Sekulić… Pravnici sa kojima smo razgovarali ukazuju da Ustav i njima zabranjuje kao članovima Vlade da profesionalno obavljaju drugu djelatnost. A i Vučković je tokom dugogodišnjeg sudskog iskustva shvatio kako se selektivno zakoni primjenjuju u Crnoj Gori – što važi za carinika, za ministra ne važi.
Koleginica na fakultetu mu je i supruga Vesna Vučković, inače sutkinja Upravnog suda. Ona predaje Pravo jahti.
Tu su i bivši gradonačelnik Budve dr Rajko Kuljača, pomoćnik ministra kulture za medije mr Željko Rutović, donedavni direktor Uprave policije dr Božidar Vuksanović…
Osnivač tog, kao i Fakulteta u Baru na kom Vučković predaje, je Ortačko društvo za eksport-import, trgovinu i turizam Nikić i drugi – Markoni iz Kotora. Ovlašćena lica u Markoniju su Jadranka i Marko Nikić, čiji je otac Stevo redovni profesor Fakulteta za pomorstvo u Kotoru, državnog Univerziteta Crna Gore. Oni bi, valjda trebalo da su konkurencija. Iako je od otvaranja fakulteta u Tivtu 2009. bilo prozivki zbog konflikta interesa profesora Steva Nikića zbog rada na državnom a vlasništva u privatnim fakultetima, rektor UCG, Senat i Upravni odbor Univerziteta nijesu reagovali.
Tužilački savjet koji je birao Vučkovića nije bio u punom sastavu. Osim tužiteljice Jovović u izboru nije učestvovala Jelena Popović, inače bivša savjetnica predsjednika SDP-a Ranka Krivokapića.
Kadrova po mjeri vlasti nije falilo. O kandidatu za državnog tužioca odlučivao je recimo Vladimir Šušović, penzioner, veteran mračnih 1990-ih, bivši državni tužilac. Svi procesuirani ratni zločini izuzev Kaluđerskog laza, odigrali su se tokom mandata Šušovića koji je penzionisan 1998. Monitor je već ukazivao da je o svim tim zločinima izvještavano dok su se dešavali, ali da nijedan od predmeta nije procesuiralo Šušovićevo tužilaštvo.
Šušović je godinama „istraživao” o deportacijama. U intervjuu za Monitor 1. avgusta 1997. godine tvrdio je kako su mu u Hagu, gdje je bio pozvan zbog deportacija, kazali: „Vi ste postali majstori uništavanja dokumentacije’. Izgleda da se to potvrđuje i u ovom slučaju… teško dobijam dokumentaciju od MUP-a”.
U Tužilačkom Savjetu je i Mladen Vukčević, bivši predsjednik Izvršnog odbora DPS-a. I Vukčević predaje na Univerzitetu Mediteran, gdje je i dekan. Tamo je šef kandidatu Vučkoviću. Monitor je već pisao da je Vukčević godinama svoju luksuznu kuću izdavao hrvatskoj ambasadi.
Tu je i Miljana Radović. Ona je supruga bivšeg direktor ZIKS-a Milana Radovića, sada kandidata za člana Senata Državne revizorske institucije kog DPS zdušno protežira za to mjesto kako bi porobio rijetku relativno nezavisnu instituciju.
Jedan od članova je i zamjenik vrhovnog državnog tužioca Petar Kapuci koji je ovih dana potpisao obrazloženje Tužilaštva da odbije prijavu Mladena Bojanića, poslanika Pozitivne Crne Gore protiv Zorana Vukčevića, poslanika vladajuće DPS. Vukčević je Bojaniću u parlamentu zaprijetio da će ,,ako mu još jednom pomene ime, otkinuti glavu”. Kapuci je u obrazloženju naveo da u Vukčevićevim ,,radnjama nema elemenata ugrožavanja sigurnosti”. A i kako bi ih bilo. Da ih ima u Vukčevićevim, tužilaštvo bi ih moralo pronaći i u najsvježijim izlivima nježnosti Đukanovića u parlamentu.
I tako redom. Konačno, isti sastav Tužilačkog savjeta u maju ove godine predložio je za državnu tužiteljicu Ranku Čarapić, ali zbog procedure izmjene zakonodavstva Skupština nije raspravljala o njenom reizboru. Čarapićeva se sada nije prijavila.
Biće zanimljivo vidjeti kako će se poslanici izjasniti o kandidatu Tužilačkog savjeta. Da bi prošao, Vučković treba da dobije podršku dvije trećine parlamentaraca. To znači da opozicija i SDP mogu osujetiti plan Tužilačkog savjeta.
Režimski mediji javljaju da Vučković ima podršku vladajuće koalicije, i „da je načelno obezbijeđena podrška u redovima opozicije”. Monitorovi izvori tvrde da Vučković nema podršku SDP-a, ni opozicije, i da se trenutno pokušava lobirati SNP da glasa za Vučkovića.
Najnovije izmjene zakona omogućavaju opoziciji da mnogo više utiče na izbor državnog tužioca. U prvom krugu se, pri tom, glasa javno. Tim prije, smatraju Monitorovi izvori, teško da će SDP glasati za kandidata Tužilačkog savjeta.
Ukoliko Vučković ne prođe, u drugom krugu poslanici glasaju za preostala tri kandidata, a biće izabran onaj za kog bude glasalo tri petine parlamentaraca. Tada se glasa tajno, pa je moguće da se desi neki novi Drago Đurović, zahvaljujući čemu bi bio izabran kandidat po volji vladajuće partije. Stojanka Radović je prekaljeni kadar tužilaštva koje je svaku aferu usmjerenu ka Đukanoviću uspjelo da zaustavi. Isto važi i za tužiteljicu Jovićević.
DPS će pokušati svim silama da održi status kvo. A SDP će vrlo vjerovatno opet biti teg koji može povući naprijed ili još dublje u mrak.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
INTERVJU3 sedmice
DANAS, SJUTRA1 sedmica
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
FOKUS3 sedmice
HORIZONTI3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice