Povežite se sa nama

MONITORING

Rat za status kvo

Objavljeno prije

na

Desilo se očekivano. Tužilački savjet je za kandidata za državnog tužioca izabrao osobu po volji DPS-a. Predsjednik Osnovnog suda u Kotoru, Branko Vučković izbor je tog visokog tužilačkog tijela. Da je Vučković favorit vladajuće partije i da će ga Savjet predložiti parlamentu za državnog tužioca, mediji su objavili još ranije.

Nije moglo biti iznenađenih. I Tužilački savjet krojen je po mjeri vlasti. Cilj nedavnih ustavnih izmjena i zakona iz te oblasti bio je upravo da se pravosuđe oslobodi političkog pritiska. U Izvještaju o progresu za 2013. godinu Evropska komisija je ponovila da su kriterijumi za izbor sudija i tuzilaca u Sudski i Tužilački savjet i dalje nejasni i da se taj izbor ne sprovodi po sistemu zasluga i znanja.

Kojim se kriterijumima vodio Tužilački savjet kada je izabrao Vučkovića, nije pojašnjeno. Monitor je na adresu državnog tužilaštva uputio isto pitanje za članove Tužilačkog savjeta, ali do zaključenja ovog broja odgovor nije stigao.

Tužilački savjet je pored Vučkovića mogao da bira između još troje kandidata. To su Vesna Jovićević, tužiteljica i članica Tužilačkog savjeta, zamjenica VDT Stojanka Radović i advokat Goran Rodić. Rodić je jedini kandidat koji do sada nije bio na funkcijama u pravosudnom aparatu. Njega su u civilnom sektoru i opoziciji vidjeli kao kandidata koji bi mogao da napravi pomake u zacementiranom tužilaštvu koje je decenijama crna rupa za sve sumnjive poslove i zločine u koje su umiješani visoki državni funkcioneri.

V.D. državni tužilac Veselin Vučković, inače predsjednik Tužilačkog savjeta, pokušao je da pojasni odluku tog tijela.

,,Imali smo četvoro izuzetno kvalitetnih kandidata, sa dugogodišnjim iskustvom i stažom u svim oblastima pravne struke. Odlučili smo se za kolegu Vučkovića ne samo zbog njegovog rada i rezultata nego i velikog dopinosa pravnoj praksi i nauci”, kazao je on.

Branko Vučković je profesor na više fakulteta u Crnoj Gori. Državni tužilac bi međutim trebalo da zna da je obavljanje druge profesionalne djelatnosti nespojivo sa sudskom funkcijom. U članu 123 Ustava Crne Gore jasno se navodi da ,,sudija ne može vršiti poslaničku ili drugu javnu funkciju niti profesionalno obavljati drugu”.

Tužilački savjet je tako ne samo odabrao kandidata po volji vladajuće partije nego i osobu koja godinama krši Ustav Crne Gore. To potvrđuju pravnici koje smo konsultovali.

Branko Vučković je profesor na Univerzitetu Mediteran. Predaje i na Policijskoj akademiji, Pomorskom fakultetu u Baru i Fakultetu za mediteranske studije u Tivtu.

Vučković je na Fakultetu za mediteranske studije u Tivtu rukovodilac Studijskog programa Menadžment i bezbjednost marina i jahti. Izabran je 2009. godine za vanrednog profesora na tom fakultetu. Sudiju Vučkovića očigledno nije brinula odredba Ustava koja mu zabranjuje da radi neki drugi posao, pa je kao kontakt na sajtu fakulteta ostavio svoju mejl adresu koju je dobio kao sudija, sa domena sudstvo.me.

Vučković nema razloga da se sjekira. Na Fakultetu u Tivtu kolege su mu ministar Radoje Žugić i Predrag Sekulić… Pravnici sa kojima smo razgovarali ukazuju da Ustav i njima zabranjuje kao članovima Vlade da profesionalno obavljaju drugu djelatnost. A i Vučković je tokom dugogodišnjeg sudskog iskustva shvatio kako se selektivno zakoni primjenjuju u Crnoj Gori – što važi za carinika, za ministra ne važi.

Koleginica na fakultetu mu je i supruga Vesna Vučković, inače sutkinja Upravnog suda. Ona predaje Pravo jahti.

Tu su i bivši gradonačelnik Budve dr Rajko Kuljača, pomoćnik ministra kulture za medije mr Željko Rutović, donedavni direktor Uprave policije dr Božidar Vuksanović…

Osnivač tog, kao i Fakulteta u Baru na kom Vučković predaje, je Ortačko društvo za eksport-import, trgovinu i turizam Nikić i drugi – Markoni iz Kotora. Ovlašćena lica u Markoniju su Jadranka i Marko Nikić, čiji je otac Stevo redovni profesor Fakulteta za pomorstvo u Kotoru, državnog Univerziteta Crna Gore. Oni bi, valjda trebalo da su konkurencija. Iako je od otvaranja fakulteta u Tivtu 2009. bilo prozivki zbog konflikta interesa profesora Steva Nikića zbog rada na državnom a vlasništva u privatnim fakultetima, rektor UCG, Senat i Upravni odbor Univerziteta nijesu reagovali.

Tužilački savjet koji je birao Vučkovića nije bio u punom sastavu. Osim tužiteljice Jovović u izboru nije učestvovala Jelena Popović, inače bivša savjetnica predsjednika SDP-a Ranka Krivokapića.

Kadrova po mjeri vlasti nije falilo. O kandidatu za državnog tužioca odlučivao je recimo Vladimir Šušović, penzioner, veteran mračnih 1990-ih, bivši državni tužilac. Svi procesuirani ratni zločini izuzev Kaluđerskog laza, odigrali su se tokom mandata Šušovića koji je penzionisan 1998. Monitor je već ukazivao da je o svim tim zločinima izvještavano dok su se dešavali, ali da nijedan od predmeta nije procesuiralo Šušovićevo tužilaštvo.

Šušović je godinama „istraživao” o deportacijama. U intervjuu za Monitor 1. avgusta 1997. godine tvrdio je kako su mu u Hagu, gdje je bio pozvan zbog deportacija, kazali: „Vi ste postali majstori uništavanja dokumentacije’. Izgleda da se to potvrđuje i u ovom slučaju… teško dobijam dokumentaciju od MUP-a”.

U Tužilačkom Savjetu je i Mladen Vukčević, bivši predsjednik Izvršnog odbora DPS-a. I Vukčević predaje na Univerzitetu Mediteran, gdje je i dekan. Tamo je šef kandidatu Vučkoviću. Monitor je već pisao da je Vukčević godinama svoju luksuznu kuću izdavao hrvatskoj ambasadi.

Tu je i Miljana Radović. Ona je supruga bivšeg direktor ZIKS-a Milana Radovića, sada kandidata za člana Senata Državne revizorske institucije kog DPS zdušno protežira za to mjesto kako bi porobio rijetku relativno nezavisnu instituciju.

Jedan od članova je i zamjenik vrhovnog državnog tužioca Petar Kapuci koji je ovih dana potpisao obrazloženje Tužilaštva da odbije prijavu Mladena Bojanića, poslanika Pozitivne Crne Gore protiv Zorana Vukčevića, poslanika vladajuće DPS. Vukčević je Bojaniću u parlamentu zaprijetio da će ,,ako mu još jednom pomene ime, otkinuti glavu”. Kapuci je u obrazloženju naveo da u Vukčevićevim ,,radnjama nema elemenata ugrožavanja sigurnosti”. A i kako bi ih bilo. Da ih ima u Vukčevićevim, tužilaštvo bi ih moralo pronaći i u najsvježijim izlivima nježnosti Đukanovića u parlamentu.

I tako redom. Konačno, isti sastav Tužilačkog savjeta u maju ove godine predložio je za državnu tužiteljicu Ranku Čarapić, ali zbog procedure izmjene zakonodavstva Skupština nije raspravljala o njenom reizboru. Čarapićeva se sada nije prijavila.

Biće zanimljivo vidjeti kako će se poslanici izjasniti o kandidatu Tužilačkog savjeta. Da bi prošao, Vučković treba da dobije podršku dvije trećine parlamentaraca. To znači da opozicija i SDP mogu osujetiti plan Tužilačkog savjeta.

Režimski mediji javljaju da Vučković ima podršku vladajuće koalicije, i „da je načelno obezbijeđena podrška u redovima opozicije”. Monitorovi izvori tvrde da Vučković nema podršku SDP-a, ni opozicije, i da se trenutno pokušava lobirati SNP da glasa za Vučkovića.

Najnovije izmjene zakona omogućavaju opoziciji da mnogo više utiče na izbor državnog tužioca. U prvom krugu se, pri tom, glasa javno. Tim prije, smatraju Monitorovi izvori, teško da će SDP glasati za kandidata Tužilačkog savjeta.

Ukoliko Vučković ne prođe, u drugom krugu poslanici glasaju za preostala tri kandidata, a biće izabran onaj za kog bude glasalo tri petine parlamentaraca. Tada se glasa tajno, pa je moguće da se desi neki novi Drago Đurović, zahvaljujući čemu bi bio izabran kandidat po volji vladajuće partije. Stojanka Radović je prekaljeni kadar tužilaštva koje je svaku aferu usmjerenu ka Đukanoviću uspjelo da zaustavi. Isto važi i za tužiteljicu Jovićević.

DPS će pokušati svim silama da održi status kvo. A SDP će vrlo vjerovatno opet biti teg koji može povući naprijed ili još dublje u mrak.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U PREDMETU DRŽAVNI UDAR: U krug

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon najnovije oslobađajuće presude u predmetu državni udar, istina o tom slučaju nije ništa bliže. Različite verzije sudskih instanci i tužilaštva o tome šta se dogodilo u jesen 2016., dodatno pojačavaju utisak  da su istina i institucije i dalje u službi političkih interesa

 

 

Lideri Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Andrija MandićMilan Knežević oslobođeni su krajem prethodne sedmice  optužbi u predmetu poznatom kao “državni udar”, navodnom pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

Presudu je izreklo Vijeće Višeg suda u Podgorici na čijem je čelu Zoran Radović, koji je nedavno zamijenio Borisa Savića na poziciji predsjednika tog suda.

“Da bi se neko oglasio krivim za neko krivično djelo mora postojati izvjesnost u pogledu činjenica koje čine obilježja krivičnog djela…Ovakve izvjesnosti u konkretnom slučaju nema te je sud donio presudu da se optuženi oslobađaju od optužbe jer nije dokazano da su učinili krivična djela za koje ih tereti specijalno tužilaštvo”, obrazložio je svoju odluku Radović. Takođe,konstatovao je i i da su sve radnje  navedene u optužnici  “pripremne radnje za terorizam”, te da nije dokazano da je započela radnja izvršenja “jer od svog tog silnog oružja i opreme jedino što je unijeto u Crnu Goru su dva telefona ‘lenovo'”.

Radović je ocijenio i da je “put ovom sudu  bio olakšan do utvrđivanja pravednog i potpunog činjeničnog stanja rješenjem Apelacionog suda kojim je ukinuta prva presuda i koji sadrži precizne upute kako se treba postupti u ponovnom postupku”.

Oslobađajuća presuda Višeg suda donijeta je u ponovljenom postupku. Prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima Mandić i Knežević, osuđeni su na ukupno 70 godina zatvora. Tu presudu donijela je sutkinja Suzana Mugoša, a ukinuo ju je Apelacioni sud u februaru 2021. godine. Sutkinja Mugoša tvrdila je da “vjeruje da je presuda Apelacionog  kupljena”. Zbog te tvrdnje Mugoši je izrečena disciplinska kazna- 30 odsto na platu  tri mjeseca  i zabrana napredovanja dvije godine. Protiv nje je disciplinski postupak podnio tadašnji predsjednik Višeg suda Boris Savić.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

“Da li se za ovo tužilaštvo dogodilo neko krivično djelo nakon 30. avgusta 2020. godine ili su nišanske sprave tužilaštva podešene tako  da se kriminalizuje bivša vlast DPS-a?”,  ponovio je tezu DPS-a i ove sedmice u parlamentu, poslanik te partije Andrija Nikolić.  “Sve ukazuje na to da se radi o združenoj akciji koju pripremaju poltika i mediji, a kasnije razrađuje SDT u svojim akcijama. Pokušaj kriminalizacije DPS-a i lijepljenje etiketa kako je DPS političko krilo mafije i kako ovi ljudi ovdje rade za neku mafiju”, kazao je Nikolić. Zaboravljajući da su predmeti SDT protiv visokih funkcionera tokom prethodne vlasti građeni mahom na skaj prepiskama, te podacima EUROPOL-a. Koji, prateći Nikolićevu logiku, izgleda imaju nešto protiv DPS-a.

Nikolić se u jednom trenutku ipak sjetio skaj dokaza.  “Da li se u tim transkriptima pojavljuju funkcioneri iz sastava nove vlasti nakon 2020. godine? Spominju. Da li to može nešto da znači? Ne znam. Nećemo ništa da tvrdimo, ali vidimo selektivnost u postupanju tužilaštva, kao i u čitanju skaj transkripata”, ocijenio je.

S druge strane, ZBCG ne vidi selektivnost već politiku u tužilaštvu, koja hapsi njihove funkcionere radi balansiranosti. Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocijenio je da je metod rada glavnog specijalnog tužioca i vrhovnog državnog tužioca preslikan od njihovih prethodnika Milivoja Katnića i Ivice Stankovića. “Oni redovno prave balanse nakon svake medijske kritike i političkog saopštenja želeći da pošalju poruku kako su im svi jednaki”, saopštio je Knežević, dodajući da  ono što radi SDT prethodnih nedjelja “predstavlja obrazac ponašanja Katnića iz njegovog zlatnog perioda zato što prave ravnotežu između poslanika koalicije ZBCG i onih koji su mljeli ljude”.

U centru medijskog izvještavanja o ovonedeljnoj parlamentarnoj raspravi o izvještajima pravosuđa, tokom koje se najmanje pričalo upravo o tim dokumentima, našla se Kneževićeva optužba da su mu, kako je kazao, “dolazili da ga ubijede” da glasa za Markovića. Pa da se skupa sa njim, dok je bio kandidat za vrhovnog državnog tužioca, našao na sastanku u kabinetu premijera Milojka Spajića, koji je organizovao aktuelni ministar poravde Andrej Milović.

“Da li se sjećate tog sastanka? Da li smo razgovarali u kabinetu premijera Spajića? I da li sam tad rekao da vas neću podržati zato što mi je puna glava više kumova, pobratima, posestrima u Specijalnom državnom tužilaštvu i u sudovima? Jeste li mi tada rekli da se vi ne odričete vaših kumova? Jesam li saopštio da neću da glasam više, neko je nekome kum, čija sestra je posestrima sa nekim u tužilaštvu, neko je nekome kidao pupak, neko je nekome išao na povojnicu”, kazao je  Knežević.

Marković je odgovorio da je njegovo postupanje „uvijek u skladu sa Ustavom i zakonom“ i da nikad nije prisustvovao bilo kojem sastanku gdje se pregovoralo o tome hoće li on biti VDT.

“Nikad nisam nikome ništa obećao da bih bio VDT. Nikad nisam imao takve komunikacije i nikad nisam posalo bilo koga da utiče na bilo koga da budem izabran. Nisam imao komunikaciju ni sa jednim političarem od kada sam izabran, osim sa ministrima sa kojima sarađujem“, saopštio je.   “Ako je postojao stav da se glasanjem za mene može vršiti politički uticaj na tužilaštvo, to neće biti slučaj” , kazao je.

Lider DPS-a Danijel Živković ocijenio je da neko ne govori istinu:  “Iili Marković danas, ili Milan Knežević juče.”.

Nijesu to jedini detalji koje je Knežević odlučio nakon podužeg vremena da podijeli sa javnošću. On je saopštio i da je sa jednim od aktulenih tužilaca u predmetu “državni udar”, Zoranom Vukčevićem, svojevremeno “jeo svinjetinu” i  razgovarao o tom predmetu, koji se vodi protiv njega i  Andrije Mandića, aktuelnog predsjednika parlamenta.

“Gospodin Vučinić je na Božić prisustvovao jednom ručku koji sam ja organizovao u kući jednog mog prijatelja. Došao čovjek i svašta rekao za ‘državni udar’ – da je to sramota, da je kriminal što rade Katnić i Čađenović i čak me molio da iskoristim svoj uticaj da on bude šef tužilačke organizacije u Podgorici. I umjesto da se čovjek izuzme, jer je jeo svinjetinu sa mnom, on traži da budem osuđen pet godina… Brat ovog drugog, Siniše Milića, dolazi u DNP da traži člansku kartu kako bi ostao savjetnik u jednom državnom preduzeću”, kazao je lider DNP u Parlamentu.

Dio javnosti ukazuje da je Kneževićevo naprasno “otvaranje” u parlamentu uslijedilo nekoliko dana pred presudu u slučaju državni udar.  Izricanje nove presude u tom slučaju očekuje se krajem sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u prodaji.

Radi se o  ponovljenom postupku, nakon što su prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima su i lideri ZBCG , osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Ta je presuda poništena prije tri godine u Apelacionom sudu. Novo suđenje počelo je u junu prošle godine, a  završno ročište okončano je prošlog mjeseca.

Specijalno državno tužilaštvo nije promijenilo optužnicu protiv Kneževića i ostalih koju je 2017. godine podiglo SDT na čijem je čelu bio danas pritvoreni bivši Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, a zastupao je takođe pritvoreni tužilac Saša Čađenović. Optužnicu sada zastupaju specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić.

Na kraju,  gotovo bez riječi o onome što je prezentovano u izvještajima o pravosuđu, te razgovora o suštinskoj reformi tužilaštva, jačanju njegovih kapaciteta i organizacionim problemima,  u parlamentu je završena rasprava. Poslanici će se o izvještajima izjasniti naknadno.

Ko je s kime gdje razgovarao, ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja. Jedno je, ipak, sasvim sigurno. Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, sa sigurnošću pokazuju  da se ni  nova vlast  živa ne odriču pokušaja kontrole nad pravosuđem.

Poslanici su nastavili raspravu o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo