Povežite se sa nama

Izdvojeno

REKONSTRUKCIJA CENTRALNOG TRGA U PODGORICI: Vuković traži partnera ili kupca

Objavljeno prije

na

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković najavio je da će tražiti investitora koji bi rekonstruisao Trg nezavisnosti, a zauzvrat nude parking mjesta i poslovne prostore na privremeno ili trajno korišćenje

 

Otkad je krajem avgusta raspisan konkurs za idejno rješnje rekonstruisanog Trga nezavisnosti u Podgorici, otvorene su brojne dileme u javnosti. Na društvenim mrežama je uočljivo i da su građani sumnjičavi prema još jednoj rekonstrukciji glavnog gradskog trga. Da li je usljed drastične epidemiološke situacije, pravi trenutak za ulazak u taj projekat? Da li Glavni grad, zbog teške finansijske situacije, može da izgura takav projekat? Zašto svaki gradonačelnik Podgorice ima neku potrebu da nešto mijenja na centralnom trgu? Na svako  postavljeno pitanje, Glavni grad bi odgovarao tako što je izazivao nove nedoumice.

Krajem novembra je objavljeno izabrano rješenje za novi izgled Trga nezavisnosti. Njime je na samom trgu predviđeno više stabala drveća – njih 60, a zelenilo je predviđeno i na krovovima okolnih zgrada. Ispod trga  je planirana izgradnja 737 parking mjesta i 4.500 kvadrata poslovnih prostora. Idejno rješenje je uradio autorski tim sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, a koji čine Konstatina Cemou, Ninoslav Krgović, Tomaso Bernabo Silorata, Džejms Ričardson, Veljko Knežević i Jungvon Jais Kvon. Među 35 pristiglih radova na konkursu Glavnog grada, njihov je izabran kao najbolji.

To rješenje je bilo predmet masovne poruge na društvenim mrežema i povod za pravljenje mnogih internet mimova. Potom je Glavni grad objavio da će rekonstrukcija i izgradnja novih sadržaja koštati oko 12,4 miliona eura, što je zabrinjavajuće visoka suma. Potom je saopšteno da će uprava grada nastojati da rekonstrukcija centralnog trga građane ne košta „ni euro“, jer će pokušali da nađu investitora kome će dati garaže i poslovne prostore ispod površine na „privremeno ili trajno korišćenje“. Mnogi su to protumačili kao najavu privatizacije trga.

Iz Glavnog grada su kao odgovor na pitanja Monitora proslijedili komentar gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića, objavljenog prije nekoliko dana na njegovoj Fejsbuk stranici, koji ne odgovara na većinu postavljenih pitanja. „Za precizne i konkretne odgovore na pitanja koja ste postavili potrebna je detaljnija razrada idejnog rješenja i izrada Glavnog projekta trga. Kao i do sada, o svim detaljima ovog projekta javnost će biti blagovremeno informisana“, navodi se u odgovoru PG biroa.

Vuković se u komentaru na FB stranici osvrnuo na „kompetentnost autora rješenja“, „principijelnost kritičara“, argumente kritičara i političke protivnike. Ponovio je i da se projekat neće finansirati iz gradskog budžeta, već da će tražiti partnera za taj posao.

„… Umjesto trošenja novca iz budžeta, projekat ćemo realizovati kroz javno-privatno partnerstvo… Trg ostaje javna površina u vlasništvu Grada. Garažom i poslovnim prostorima upravljao bi partner, pod određenim uslovima i na određeni vremenski period“, navodi Vuković u svom komentaru.

Odbornik građanskog pokreta URA u Skupštini Glavnog grada Luka Rakčević smatra da je „uvrjedljiva za svakog ko voli glavni grad sama zamisao da se centralni prostor u Podgorici trajno  preda u ruke privilegovanom tajkunu, pod plaštom javnog interesa.

„Svi su saglasni da sadašnji izgled trga, za koji je DPS-ova gradska uprava u više navrata potrošila milione eura, nije na zadovoljavajućem nivou i da je njegova rekonstrukcija neophodna. Ali smo i ranije upozoravali da gradske finansije u ovom trenutku ne mogu izdržati takav kapitalni projekat“, ocijenio je Rakčević.

On je rekao da nikome nije ni padalo na pamet da bi se gradonačelnik Podgorice usudio da pokuša da proda glavni gradski trg i na taj način zaokruži projekat rekonstrukcije. Smatra da toliko lošem i zlonamjernom odnosu prema Podgorici i gradskoj imovini nisu svjedočili ni za vrijeme okupacije.

Rakčević upozorava da bi nas, ukoliko bi „sjedjeli skrštenih ruku“ nova rupa – poput one u blizini Kliničkog centra, na prostoru takozvanog hotela Bolići, mogla zateći i na poziciji glavnog gradskog trga.

Peticiju protiv najavljene rekonstrukcije Trga nezavisnosti,  koju je pokrenula agencija Fidelity Consulting, za samo tri dana potpisalo je 5.000 građana. Peticija će biti upućena mandataru Zdravku Krivokapiću, ukoliko bude izabran na mjesto premijera.

U nevladinoj organizaciji KANA, koja se bavi arhitekturom, tvrde da nedostaci predstavljenog rješenja počinju od raspisivanja konkursa. Ukazuju da je konkurs raspisan, a da prije toga nije donesen detaljni urbanistički plan za taj dio Nove varoši, niti su pripremljene potrebne analize, u prvom redu analiza stanja u saobraćaju, kao i načina da se motorizovani saobraćaj izmjesti iz centra grada.

Kada je riječ o kvalitetu rješenja, smatraju da amfiteatarska struktura koju projektanti predlažu čini da Trg nezavisnosti okreće leđa zgradi Beko i zanemaruje važnost Ulice slobode kao centralne gradske promenade. Njihov stav je da su zelene strukture na fasadama zgrada koje okružuju trg teško izvodljiva zamisao, jer nije jasno kako bi ove konstrukcije bile izvedene (o kakvim elementima se tačno radi, ko finansira izvođenje) i ko bi imao obavezu da ih održava.

„Kad smo kod održavanja, vidimo potencijalni problem i sa planiranim vodenim elementom u centru trga, za koji je predviđeno da bude korišćen na različite načine tokom različitih godišnjih doba. Imajući u vidu kako su loše održavani drugi prostori u gradu koji sadrže vodeni element,  možemo biti s pravom zabrinuti za funkcionalnost i dugovječnost ovog rješenja.  Uz to, nemamo procjenu troškova održavanja ovog sistema. Smatramo da bi trebalo voditi računa i o tome, s obzirom na tešku finansijsku situaciju u kojoj se Glavni grad nalazi“, saopštili su iz organizacije KANA.

Ono što najviše brine ovu NVO, ali i ostale građane Podgorice je to što nema  analiza koje bi potkrijepile tvrdnje Glavnog grada da je izgradnja novih komercijalnih prostora u centru  potez koji će imati pozitivan uticaj na ekonomiju i kvalitet života. U javno-privatnim partnerstvima, ne samo u našim uslovima, koristi  uglavnom imaju privatni partneri, a rizike za neuspjeh projekta snose građani. Ako do ove rekonstrukcije dođe, velike su šanse da dobijemo još jednu  skupu  investiciju. I novu, lošu verziju glavnog trga.

 

Rakčević: Rasipa se nikada vrjedniji novac

Luka Rakčević je podsjetio da je budžet Glavnog grada u deficitu od preko 32 miliona eura, a duguje i  dodatnih nekoliko desetina miliona po različitim osnovama. Tekuća potrošnja gradskih preduzeća je, tvrdi, na istorijskom maksimumu, prevashodno zbog nikada većeg broja zaposlenih, šta  destabilizuje gradske finansije i finansije svih navedenih preduzeća čiji je osnivač gradska Skupština. Podgoricu i Crnu Goru pogađa i nikada veća zdravstvena kriza, dok je javni dug same države na nivou od rekordnih gotovo 100 odsto GDP-a. „Grad nije u mogućnosti gotovo nijedan kapitalni projekat da realizuje iz sopstvenih sredstava, već se prodaje svako iole vrijedno parče gradske imovine ili se sredstva obezbjeđuju iz novih kredita. Vrijedne gradske parcele – poput prostora Kasarne Morača, su založene kao hipoteke za navedene kredite, dok se najavljuje prodaja i drugih važnih objekata u Podgorici, koje su oduvijek bile u javnom vlasništvu“, pojasnio je Rakčević.

Rakčević smatra da je ulaganje preko 13 miliona eura u projekat rekonstrukcije trga neodgovorno i izuzetno riskantno, jer gradske finansije, vođene na neodgovoran način, ne mogu biti dugoročno održive. Rakčević smatra da je, gradskoj upravi i gradonačelniku Vukoviću mnogo bitnije podizanje sopstvenog političkog rejtinga i rasipanje nikada vrjednijeg novca na različite konkurse, nego  krpljenje ogromnih budžetskih rupa i suštinsko rješavanje brojnih problema koje Podgorica ima.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLADA PREUZELA KONTROLU NAD VRHOM UP, TUŽILAŠTVO PROVJERAVA ANB: Kraj početka demontiranja DPS policije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Promjenama u vrhu Uprave policije Vlada je razriješila dio prepreka koje su stajale pred njom, na proklamovanom putu depolitizacije i dekriminalizacija crnogorske policije

 

Nakon iznuđene ostavke dugogodišnjeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića, ni Zoran Lazović više nije šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala.

Dugo očekivana, i od strane novoformirane vladajuće većine – zahtijevana, vijest do nas je stigla preko Fejsbuk stranice Građanskog pokreta URA: ,,Kao što je najavio potpredsjednik Vlade i predsjednik pokreta URA dr Dritan Abazović, smijenjen je šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Zoran Lazović, kao i svi pomoćnici Uprave policije”, pisalo je u objavljenom postu: „Nastavljamo sa dubinskim promjenama u bezbjednosnom sektoru! Vrijeme je da rukovodeće pozicije u Upravi policije zauzmu neukaljani profesionalci“.

Tek je potom slijedila službena obavijest da je smijenjen Lazović a sa njim i svi dosadašnji pomoćnici direktora UP: Enis Baković, Dejan Đurović, Vesko Damjanović, Dragan Blagojević, Drago Spičanović i Zoran Tomčić. Vlada je izvela brzu, jednostavnu i efikasni operaciju: samo nekoliko dana nakon što je za v.d. direktora UP imenovan Zoran Brđanin, Vlada je usvojila novu sistematizaciju, što je Brđaninu dalo pravni osnov za smjenu zatečenih „pomoćnika“. Koji su prethodno odbili njegovu ponudu da sami podnesu ostavke.

„Neću podnijeti ostavku to je sigurno i valjda vam ja ne ličim na čovjeka koji se predaje bez borbe“, poručivao je ranije Lazović koji je trenutno neraspoređen. Baš kao i njegove kolege smijenjene na istom talasu dubinskih promjena o čijoj ćemo svrsishodnosti tek biti u prilici da sudimo.

Ne čudi što se Lazović našao na vrhu liste nepodobnih policijskih funkcionera na čijoj smjeni je insistirao dobar dio vladajuće većine u parlamentu ali i brojni predstavnici civilnog društva koji su se bavili radom javnih i tajnih službi bezbjednosti. Baš kao što su na njegovoj profesionalnosti, privrženosti pravdi i patriotizmu insistirali svi oni koji javno tuguju za bivšim vlastima. Plus Milivoje Katnić, glavni SDT i Lazovićev prijatelj od studentskih dana.

Zato je teško zaključiti da li bivšem pomoćniku direktora UP-a i nekadašnjem funkcioneru ANB-a (i prethodne DB) više šteti, odnosno pomaže, to što nakon njegove smjene javno likuju osobe bliske tzv. bezbjednosno interesantnim osobama iz kriminalnog miljea, ili što za njim javno tuguju patriote iz okruženja DPS-a.

Tek, portal standard.co.me objavljuje kako su smjenu Lazovića „na društvenim mrežama pozdravili i bliski prijatelji članova budvanske organizovane kriminalne grupe (OKG) Marka Ljubiše Kana“. To ilustruju  skrinšotom sa navodnog profila (anonimne) djevojke kontroverznog Budvanina na kome je vijest o Lazovićevoj smjeni propraćena ciničnim pozdravom i uvredljivom porukom. Standard taj postupak stavlja u kontekst nedavnog hapšenja Lazara Ilića (23) iz Kraljeva, koga je CG policija privela u Budvi pod optužbom da je planirao Kanovu likvidaciju. To bi, po njima, trebalo da posvjedoči o nezahvalnosti budvanske OKG.

Za razumijevanje odnosa Lazovića i ovdašnjih (međunarodnih) kriminalnih grupa možda su relevantniji neki drugi događaji. Recimo, aktuelno suđenje Nikšićaninu Ranku Radulovića koji je optužen za stvaranje kriminalne grupe koja je, u saradnji sa škaljarskim klanom iz Kotora, planirala niz ubistava. Na listi za likvidaciju nalazio se i Lazović (skupa sa prijateljima Milivojem Katnićem i Duškom Golubovićem, bliskim saradnikom iz vremena rada u ANB-u i UP-u). Ostalo je nejasno zbog čega je Lazović, u to vrijeme neraspoređeni službenik ANB-a, zasmetao jednom od kotorskih klanova. Jednako, nikada nije objašnjeno njegovo prisustvo na svadbi Rožajca Safeta Kalića, osuđivanog narkodilera sa međunarodnom reputacijom.

Zoran RADULOVIĆ
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Danas se bar ima šta popravljati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gore je sretna država jer je, bez nasilja, uspjela da od kriminalne vlasti otrgne državu koja je i sama bila kriminalac

 

Sadašnja društveno-politička situacija u Crnoj Gori daleko je povoljnija nego što je bila prije godinu dana, kaže u razgovoru za Monitor Blagoje Grahovac.

MONITOR:  Mnogi se neće složiti sa Vašom ocjenom?

GRAHOVAC:  Naravno da neće, jer većina građana ili nije htjela, ili nije bila u stanju da vidi stvarno stanje u kojem se Crna Gora nalazila. Godinama  upozoravam da je u našoj zemlji dio građana obuzet srpskim klerofašizmom, u čijoj osnovi je srpski nacionalizam, dok je nemali broj građana obuzet crnogorskim neofašizmom, u čijoj osnovi su korupcija i kriminal. DF je pretežno politički subjekat onog prvog, dok je DPS politički subjekat onog drugog. Prvi ima uobličenu institucionalnu formu, onaj drugi je kapilaran, pa ga je  teže i prepoznati i rješavati.

MONITOR: Kakav je njihov međusobni odnos?

GRAHOVAC: Oni su nemilosrdni u međusobnom optuživanju. Ono što jedni o drugima govore ili je potpuno ili je približno tačno. Čak su i istorijske činjenice – one u kojima jedni negiraju Crnu Goru da bi veličali Srbiju, dok drugi veličaju Crnu Goru a za mnogo šta okrivljuju Srbiju – takođe tačne, ali su izvučene iz istorijskog konteksta, te i jedni, i drugi ističu što njima odgovara. To što rade olakšano im je zbog viška međusobne crnogorsko-srpske sličnosti! Srpsko-crnogorske svađe zbog istorije su ušle u relikvijsku mitomaniju. Država Srbija i država Crna Gora, te Srbi i Crnogorci su kako istorijska konstanta, tako su i današnja realnost. Ko to ne shvata, taj je nacionalna i regionalna štetočina.

Na ,,eks-JU” prostoru, politika je postala biznis, pa ne treba da čudi nemilosrdna borba između DF-a i DPS-a, iako su oni krajem 20. vijeka ponikli u istom nacionalističkom inkubatoru. Časnih i moralnih a zavedenih pojedinaca ima i u jednoj, i u drugoj grupaciji, dok kod većine preovlađuje malograđanska sitnosopstvenička psihologija.

MONITOR:  Kako ocjenjujete rad Vlade u njenih prvih stotinu dana?

GRAHOVAC:  U pravu su i oni koji rad Vlade ocjenjuju veoma uspješnim, i oni koji smatraju da je ona neuspješna. Evo kako – Vlada  je u prvih  sto dana građanima Crne Gore učinila bjelodanim da je trodecenijska vlast DPS-a državu  pretvorila u državu-kriminalca. U tom periodu vlasnici privatne države  nisu krali, nego brutalno pljačkali. Biblijske su razmjere  njihovog nepočinstva.

To bi trebalo biti dovoljan argument  da građani nikada više svoju državu ne prepuste u ruke DPS-a, iako bi bilo dobro da se iz te partije sačuva onaj dio zdravog tkiva. A ima ga!

Nova vlast je nastavila mnogo grdnog što je radila i prethodna. Pomenimo samo partijsko zapošljavanje. Time se umnogome  relativizira odgovornost DPS-a i SD-a koji su radili to isto. Time je vulgarizovan  pojam ekspertske vlade, koja to u suštini i nije.

Zbog svega toga ne treba očajavati. Desiće se veoma brzo još dvije – tri promjene vlasti i tek onda ćemo moći reći da je Crna Gora na stabilnom putu građenja pravne države.

MONITOR:  Kako se promjena vlasti u Crnoj Gori odrazila na njen međunarodni položaj?

GRAHOVAC:  Sa olakšanjem je primljena činjenica da je u Crnoj Gori došlo do mirne smjene višedecenijske korumpirane vlasti. Ne treba, ipak, zanemariti da vrh DPS-a u značajnim institucijama međunarodne zajednice ima čitave čete lobista i  korumpiranih birokrata, a da se aktuelna vlast po mnogim pitanjima ponaša kao slon u staklenoj radnji.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo