Povežite se sa nama

Izdvojeno

REKONSTRUKCIJA CENTRALNOG TRGA U PODGORICI: Vuković traži partnera ili kupca

Objavljeno prije

na

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković najavio je da će tražiti investitora koji bi rekonstruisao Trg nezavisnosti, a zauzvrat nude parking mjesta i poslovne prostore na privremeno ili trajno korišćenje

 

Otkad je krajem avgusta raspisan konkurs za idejno rješnje rekonstruisanog Trga nezavisnosti u Podgorici, otvorene su brojne dileme u javnosti. Na društvenim mrežama je uočljivo i da su građani sumnjičavi prema još jednoj rekonstrukciji glavnog gradskog trga. Da li je usljed drastične epidemiološke situacije, pravi trenutak za ulazak u taj projekat? Da li Glavni grad, zbog teške finansijske situacije, može da izgura takav projekat? Zašto svaki gradonačelnik Podgorice ima neku potrebu da nešto mijenja na centralnom trgu? Na svako  postavljeno pitanje, Glavni grad bi odgovarao tako što je izazivao nove nedoumice.

Krajem novembra je objavljeno izabrano rješenje za novi izgled Trga nezavisnosti. Njime je na samom trgu predviđeno više stabala drveća – njih 60, a zelenilo je predviđeno i na krovovima okolnih zgrada. Ispod trga  je planirana izgradnja 737 parking mjesta i 4.500 kvadrata poslovnih prostora. Idejno rješenje je uradio autorski tim sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, a koji čine Konstatina Cemou, Ninoslav Krgović, Tomaso Bernabo Silorata, Džejms Ričardson, Veljko Knežević i Jungvon Jais Kvon. Među 35 pristiglih radova na konkursu Glavnog grada, njihov je izabran kao najbolji.

To rješenje je bilo predmet masovne poruge na društvenim mrežema i povod za pravljenje mnogih internet mimova. Potom je Glavni grad objavio da će rekonstrukcija i izgradnja novih sadržaja koštati oko 12,4 miliona eura, što je zabrinjavajuće visoka suma. Potom je saopšteno da će uprava grada nastojati da rekonstrukcija centralnog trga građane ne košta „ni euro“, jer će pokušali da nađu investitora kome će dati garaže i poslovne prostore ispod površine na „privremeno ili trajno korišćenje“. Mnogi su to protumačili kao najavu privatizacije trga.

Iz Glavnog grada su kao odgovor na pitanja Monitora proslijedili komentar gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića, objavljenog prije nekoliko dana na njegovoj Fejsbuk stranici, koji ne odgovara na većinu postavljenih pitanja. „Za precizne i konkretne odgovore na pitanja koja ste postavili potrebna je detaljnija razrada idejnog rješenja i izrada Glavnog projekta trga. Kao i do sada, o svim detaljima ovog projekta javnost će biti blagovremeno informisana“, navodi se u odgovoru PG biroa.

Vuković se u komentaru na FB stranici osvrnuo na „kompetentnost autora rješenja“, „principijelnost kritičara“, argumente kritičara i političke protivnike. Ponovio je i da se projekat neće finansirati iz gradskog budžeta, već da će tražiti partnera za taj posao.

„… Umjesto trošenja novca iz budžeta, projekat ćemo realizovati kroz javno-privatno partnerstvo… Trg ostaje javna površina u vlasništvu Grada. Garažom i poslovnim prostorima upravljao bi partner, pod određenim uslovima i na određeni vremenski period“, navodi Vuković u svom komentaru.

Odbornik građanskog pokreta URA u Skupštini Glavnog grada Luka Rakčević smatra da je „uvrjedljiva za svakog ko voli glavni grad sama zamisao da se centralni prostor u Podgorici trajno  preda u ruke privilegovanom tajkunu, pod plaštom javnog interesa.

„Svi su saglasni da sadašnji izgled trga, za koji je DPS-ova gradska uprava u više navrata potrošila milione eura, nije na zadovoljavajućem nivou i da je njegova rekonstrukcija neophodna. Ali smo i ranije upozoravali da gradske finansije u ovom trenutku ne mogu izdržati takav kapitalni projekat“, ocijenio je Rakčević.

On je rekao da nikome nije ni padalo na pamet da bi se gradonačelnik Podgorice usudio da pokuša da proda glavni gradski trg i na taj način zaokruži projekat rekonstrukcije. Smatra da toliko lošem i zlonamjernom odnosu prema Podgorici i gradskoj imovini nisu svjedočili ni za vrijeme okupacije.

Rakčević upozorava da bi nas, ukoliko bi „sjedjeli skrštenih ruku“ nova rupa – poput one u blizini Kliničkog centra, na prostoru takozvanog hotela Bolići, mogla zateći i na poziciji glavnog gradskog trga.

Peticiju protiv najavljene rekonstrukcije Trga nezavisnosti,  koju je pokrenula agencija Fidelity Consulting, za samo tri dana potpisalo je 5.000 građana. Peticija će biti upućena mandataru Zdravku Krivokapiću, ukoliko bude izabran na mjesto premijera.

U nevladinoj organizaciji KANA, koja se bavi arhitekturom, tvrde da nedostaci predstavljenog rješenja počinju od raspisivanja konkursa. Ukazuju da je konkurs raspisan, a da prije toga nije donesen detaljni urbanistički plan za taj dio Nove varoši, niti su pripremljene potrebne analize, u prvom redu analiza stanja u saobraćaju, kao i načina da se motorizovani saobraćaj izmjesti iz centra grada.

Kada je riječ o kvalitetu rješenja, smatraju da amfiteatarska struktura koju projektanti predlažu čini da Trg nezavisnosti okreće leđa zgradi Beko i zanemaruje važnost Ulice slobode kao centralne gradske promenade. Njihov stav je da su zelene strukture na fasadama zgrada koje okružuju trg teško izvodljiva zamisao, jer nije jasno kako bi ove konstrukcije bile izvedene (o kakvim elementima se tačno radi, ko finansira izvođenje) i ko bi imao obavezu da ih održava.

„Kad smo kod održavanja, vidimo potencijalni problem i sa planiranim vodenim elementom u centru trga, za koji je predviđeno da bude korišćen na različite načine tokom različitih godišnjih doba. Imajući u vidu kako su loše održavani drugi prostori u gradu koji sadrže vodeni element,  možemo biti s pravom zabrinuti za funkcionalnost i dugovječnost ovog rješenja.  Uz to, nemamo procjenu troškova održavanja ovog sistema. Smatramo da bi trebalo voditi računa i o tome, s obzirom na tešku finansijsku situaciju u kojoj se Glavni grad nalazi“, saopštili su iz organizacije KANA.

Ono što najviše brine ovu NVO, ali i ostale građane Podgorice je to što nema  analiza koje bi potkrijepile tvrdnje Glavnog grada da je izgradnja novih komercijalnih prostora u centru  potez koji će imati pozitivan uticaj na ekonomiju i kvalitet života. U javno-privatnim partnerstvima, ne samo u našim uslovima, koristi  uglavnom imaju privatni partneri, a rizike za neuspjeh projekta snose građani. Ako do ove rekonstrukcije dođe, velike su šanse da dobijemo još jednu  skupu  investiciju. I novu, lošu verziju glavnog trga.

 

Rakčević: Rasipa se nikada vrjedniji novac

Luka Rakčević je podsjetio da je budžet Glavnog grada u deficitu od preko 32 miliona eura, a duguje i  dodatnih nekoliko desetina miliona po različitim osnovama. Tekuća potrošnja gradskih preduzeća je, tvrdi, na istorijskom maksimumu, prevashodno zbog nikada većeg broja zaposlenih, šta  destabilizuje gradske finansije i finansije svih navedenih preduzeća čiji je osnivač gradska Skupština. Podgoricu i Crnu Goru pogađa i nikada veća zdravstvena kriza, dok je javni dug same države na nivou od rekordnih gotovo 100 odsto GDP-a. „Grad nije u mogućnosti gotovo nijedan kapitalni projekat da realizuje iz sopstvenih sredstava, već se prodaje svako iole vrijedno parče gradske imovine ili se sredstva obezbjeđuju iz novih kredita. Vrijedne gradske parcele – poput prostora Kasarne Morača, su založene kao hipoteke za navedene kredite, dok se najavljuje prodaja i drugih važnih objekata u Podgorici, koje su oduvijek bile u javnom vlasništvu“, pojasnio je Rakčević.

Rakčević smatra da je ulaganje preko 13 miliona eura u projekat rekonstrukcije trga neodgovorno i izuzetno riskantno, jer gradske finansije, vođene na neodgovoran način, ne mogu biti dugoročno održive. Rakčević smatra da je, gradskoj upravi i gradonačelniku Vukoviću mnogo bitnije podizanje sopstvenog političkog rejtinga i rasipanje nikada vrjednijeg novca na različite konkurse, nego  krpljenje ogromnih budžetskih rupa i suštinsko rješavanje brojnih problema koje Podgorica ima.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

SRPSKI SVET U KOMŠIJSKOJ AVLIJI: Joanikije kao izvidnica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Fotografija bilježi: na skupu Dodiku čuvaju leđa Aleksandar Vulin, Bratislav Gašić i, pomalo stiješnjen među njima, mitropolit MCP-a Joanikije Mićović. Bilo bi bespredmetno pitati šta je on , toga dana i u tom društvu, radio u Banjaluci. Svoj posao. Ne mislimo na molitvu

 

Postao je običaj da, nakon proslave dva Božića i dočeka Nove godine, s neizvjesnošću čekamo 9. januar. Dan kada se u BiH entitetu, Republici Srpskoj, a bogme i šire, obilježava njen Dan.

Neustavan, ne propuštaju da naglase oni koji drže do zakona, skupa sa svima kojima, možda, i nije toliko do prava koliko ih je strah neskrivenih težnji  da se  nastavi sa realizacijom projekta stvaranja tzv. velike Srbije. Odnosno, srpskog sveta. Uz sve ono što takve rabote neizbježno prati, a o čemu smo svjedočili u posljednjoj deceniji XX vijeka.

Ustavni sud BiH je, u novembru 2015, presudio da je obilježavanje dana RS 9. januara diskriminišuće prema nesrbima. Taj datum se vezuje za 1992, kada je   samoproglašena  Skupština srpsakog naroda, donijela odluku o stvaranju srspskih  oblasti u BiH,  što je bio uvod u kasnije etničko čišćenje, masovne zločine i genocid u Srebrenici.

Vlasti u Banjaluci, predvođene Miloradom Dodikom, ne mare za tu odluku. I slave, pogleda uprtog preko Drine, ka Beogradu.

,,Svečani defile ni ovaj put nije mogao da prođe bez pjesme”, čitamo i slušamo na portalu srpskainfo. ,,Za to su zaduženi pripadnici SAJ-a MUP-a Srpske, koji su bez muzike otpjevali Za krst.’Za krst, za krsta Nemanjića, za slavu, za slavu Obilića. Banjaluko, naša diko’, glase stihovi ove pjesme, u kojoj se još kaže ‘stasala je naša dika, nova Srpska Republika’“, prenosi nam dio atmosfere razdragani izvještač.

Dio. Priču upotpunjuje Dragan Bursać, nagrađivani novinar iz Banjaluke. ,,Svi oni koji su imali tu nesreću da gledaju obilježavanje neustavnog Dana RS, mogli su vidjeti kako pripadnici specijalne antiterorističke jedinice MUP-a RS-a pjevaju ultranacionalističku pjesmu sa stihovima ‘Srba ima kao lista, nema više komunista; Za krst, za krst…’”, svjedoči Bursać u kolumni na poratlu Aljazeera. ,,Specijalne jedinice se tako jasno i nadasve glasno legitimišu i svojom pjesmom poručuju da nisu tu da bi štitile ‘sve građane Republike Srpske’, a pogotovo ne nesrbe. Na koncu, budimo iskreni, nije RS pravljena niti je nastajala za neke druge. Ti drugi, dakle nesrbi  su ništeni, protjerivani, ustavom tog entiteta odijeljeni i na koncu u zločinima i u genocidu ubijani”.

O ovonedjeljnom banjalučkom hepeningu svjedoče i fotografije. Na jednoj od njih, na svečanoj pozornici sa koje su zvanice pratile defile sigurnosnih snaga RS, iza Milorada Dodika stoji čovjek sijede kose i brade. Ratni zločinac Vinko Pandurević, u Hagu pravosnažno osuđen na 13 godina zatvora. Penzionisani general-major vojske RS bio je komandant Zvorničke brigade. Na teritoriji pod njenom kontrolom bilo je nekoliko stratišta na kojima su strijeljani Bošnjaci iz Srebrenice. Pandurević je osuđen za više ubistava, istrjebljivanje i progon ,,putem ubistava ili okrutnog i nečovječnog postupanja”. Ima ih što komentarišu ,,pravi čovjek na pravom mjestu”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo