Povežite se sa nama

Izdvojeno

VAKCINE PROTIV KORONE: Svjetlo na kraju tunela

Objavljeno prije

na

Velika Britanija je najavila početak vakcinacije protiv korona virusa. Zemlje EU očekuju da će se to desiti početkom januara. Crna Gora za sada čeka projekat SZO kojim se obezbjeđuje vakcinacija 20 odsto stanovništva, a za ostale zavisi da li će vakcina biti na tržištu

 

Velika Britanija je prva zemlja u svijetu koja je odobrila vakcinu protiv korona virusa, njemačke farmaceutske kompanija Biontek i američkog partnera Fajzer. Britanska vlada je saopštila da će vakcina biti dostupna od sljedeće nedjelje. Velika Britanija je naručila 40 miliona doza ove vakcine, što je dovoljno za vakcinisanje 20 miliona ljudi jer svaka osoba dobija po dvije.

Biontek i Fajzer su u samo 10 mjeseci došli od koncepta do realizacije, a prošli su iste razvojne faze kao u uobičajenom procesu proizvodnje koji može trajati i deset godina. Ove kompanije podnijele su nedavno zahtjev Evropskoj agenciji za ljekove za uslovno odobravanje vakcine protiv korona virusa. Navode da se podnošenjem tog zahtjeva okončava proces nadgledanja koji je počeo 6. oktobra. Zahtjev je podnijet dan nakon što je rivalska Moderna, biotehnološka kompanija iz Kembridža u Masačusetsu,  zatražila od američkih i evropskih agencija da hitno odobre upotrebu njene vakcine protiv korona virusa.

Britanski regulator je naveo da je Biontek i Fajzer vakcina, koje je efikasno oko 95 odsto u borbi protiv kovida, bezbjedna za upotrebu, javlja BBC. Iz Moderne tvrde da njihova vakcina ima učinkovitost od 94,5 odsto.

Frejzer i Biontekova vakcina testirana je na 43.000 ljudi.  Moderna je saopštila da je sprovela istraživanje na 30.000 osoba u SAD-u. Ruska vakcina Sputnjik V, koja je već odobrena u ovoj zemlji za ranu upotrebu,  ima efikasnost od 92 odsto. Pored navedenih u trećoj, završnoj, fazi testiranja je još devet vakcina, koje se razvijaju u SAD-u, Evropi, Kini i Australiji, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u različitim fazama kliničkih studija je još  preko 50 vakcina.

Frajzer Biontekova vakcina i ona koju razvija Moderna, koriste inovativnu mRNA genetičkim inženjeringom dobijenu vakcinu, koja ćeliji dostavlja informaciju kako da imuni sistem savlada virus. Riječ je o potpuno novoj tehnologiji.

Ruska vakcina Sputnjik V, koju je razvio Institut Gamalejev iz Moskve, koristi staru tehnologiju. Riječ je o poznatoj vakcini koja je modifikovana da djeluje i stvori imunitet na kovid 19. Iako je ruska vakcina na Zapadu kritikovana, prije svega jer je odobrena za ranu  upotrebu 11. avgusta, prije ulaska u treću fazu testiranja koja se trenutno sprovodi, vakcina koju  je razvio Univerzitet u Oksfordu sa Astra-Zenekom, kao i vakcina kompanije Džonson i Džonson, rade na istom principu kao ruska vakcina.

Kompanije Frajzer i Biontech podatke o svojoj vakcini predstaviće 10. decembra, a Moderna 17. decembra. Iz Moderne kažu da bi do kraja godine mogli proizvesti 20 miliona doza za američko tržište, a njime će se moći vakcinisati 10 miliona ljudi. Fajzer očekuje da će u decembru na raspolaganju imati 50 miliona doza, odnosno da će se njime moći vakcinisati 25 miliona ljudi.

Svaka od navedenih kompanija planira da tokom sljedeće godine plasira na tržište između milijardu i milijardu i po vakcina. Stručnjaci najavljuju da se, ako sa vakcinama bude sve u redu, normalizacija života može očekivati u drugoj polovini naredne godine.

Evropska agencija za ljekove odbila je zahtjev Biontek i Fajzera za uslovno odobravanje vakcine protiv korona virusa. Ona će mišljenje o toj vakcini dati 29. decembra, a nakon toga će mišljenje biti proslijeđeno državama članicama na usvajanje. Procjena vakcine rivalske Moderne odložena je za 12. januar 2021. godine. Sve to odlaže distribuciju vakcina u EU za početak naredne godine, iako je na primjer njemački ministar zdravlja Jens Špan najavio da bi vakcinacija  u toj zemlji mogla da počne prije kraja ove godine.

Vakcina protiv korona virusa biće besplatna u Italiji, gdje će se prvo davati ljekarima i starijim ljudima koji žive u domovima, kazao je italijanski ministar zdravlja Roberto Speranca. On je najavio da će kampanja vakcinacije početi na proljeće 2021. godine, ali prve serije vakcina Fajzer i Moderne treba da budu isporučene krajem decembra i početkom januara. Ministar je rekao da je Italija potpisala ugovore sa kompanijama AstraZenekom, Džonson & Džonson, Sanofijem, Fajzerom, KjurVakom i Modernom.

Belgija će početi da vakciniše stanovništvo protiv korona virusa 5. januara, ukoliko Evropska unija da ,,zeleno svjetlo” za taj proces, izjavio je belgijski premijer Aleksander de Kro i dodao da će strategija vakcinacije biti jasnija u narednih nekoliko dana.

Kompanije Fajzer i Biontek ove nedjelje predala je  Agenciji za ljekove i medicinska sredstva neophodnu dokumentaciju za registraciju vakcine protiv korona virusa u Srbiji, tvrdi RTS. Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je da će na građanima biti izbor koju će vakcinu protiv COVID-19 primiti – američku, kinesku ili rusku, nakon što je objavljeno da u Srbiju stiže 20 doza ruske vakcine Sputnjik V za laboratorijsku kontrolu.

Pored zdravlja, farmaceutskim kompanijama uspjeh u trci za vakcinom znači profit mjeren milijadama. Početkom ovog mjeseca pokrenuta je evropska građanska inicijativa  Vakcina protiv covida-19 kao javno dobro, besplatno i dostupno svima, čiji se organizatori nadaju da će prikupiti više od milion potpisa kako bi Evropska komisija otvorila raspravu o tom predlogu. ,,Multinacionalne farmaceutske kompanije ne smiju da ostvare profite na ovoj pandemiji”, istakli su potpisnici inicijative, podsjećajući da su 1990-ih laboratorije nametnule pretjerane cijene za liječenje od HIV-a, prenosi agencija Hina.

Ministarstvo zdravlja Crne Gore potpisalo je ljetos  dokument o zajedničkoj nabavci buduće vakcine protiv korona virusa: „Stavili smo se na listu da kada bude pronađena vakcina, budemo među prvim zemljama koje će je nabaviti za građane“, kazao je tadašnji ministar Kenan Hrapović u parlamentu tokom rasprave o Predlogu zakona o ljekovima.

Međutim nećemo biti među prvim zemljama, već ćemo vakcinu dobiti kada i ostali. Crna Gora je početkom oktobra, preko mehanizma COVAX, koji je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), potpisala Sporazum o nabavci vakcine. Radi se o projektu preko koga je SZO  uspjela da ubijedi preko 70 država da dotiraju sredstva i da okupi 90 siromašnih država u projektu COVAX, koji bi trebalo da za više od 150 zemalja svijeta obezbijedi ,,brz, pravičan i pravedan pristup vakcini”. Članice COVAX su sve zemlje EU. Projektom je propisano da će se najprije svim zemljama dati tri odsto za one na prvoj liniji, one koji treba da brinu o drugima – zdravstvene i socijalne radnike. Nakon toga 17 odsto od ukupnih potreba ide starijim i ugroženim kategorijama. Sve što je preko tih 20 odsto zavisiće od toga da li će biti vakcine na tržištu.

,,Sve zemlje regiona i Evrope su aplicirale u taj mehanizam i to je jedini način za pristup vakcini”, objasnio je ministar zdravlja Sjeverne Makedonije Venko Filipče. Međutim, on je objavio i neke specifičnosti. Prema njegovim riječima, Sjeverna Makedonija ima ponudu od još dvije zemlje članice EU, koje su potpisale dogovor o nabavci vakcina. ,,Poljska je ponodila da nam preproda određenu količinu. I premijer Grčke je premijeru Zaevu ukazao da možemo da računamo na određenu količinu vakcina iz Grčke”, rekao je Filipče.

Crna Gora je tražila blizu 250 hiljada doza, odnosno količinu koja bi pokrila 20 odsto stanovništva. Kao i ostalim zemljama u prvoj isporuci stiglo bi oko tri odsto doza, koje bi bile namijenjene za zdravstvene radnike i najstariju populaciju. To zanači da bi u prvom talasu bilo vakcinisano oko 3.700 ljudi, budući da su potrebne po dvije doze vakcine.

Ministar Hrapović je kazao da će jedna doza vakcine koštati 8,84 eura, a da je procijenjena ukupna vrijednost nabavke oko 2,1 milion eura.

Za sada, prema pisanju Vijesti Crna Gora još uvijek nije ispunila sve obaveze prema ovom programu SZO. Iz Ministarstva zdravlja su objasnili da je, osim avansa od oko 770 hiljada dolara, koje je državna apoteka Montefarm uplatila polovinom oktobra, potrebna i državna garancija za ovaj posao. Taj posao će što prije morati da riješi nova Vlada.

Za novu Vladu će izazov biti i to što, prema nedavnom istraživanju Ipsosa, skoro polovina građana Crne Gore se ne bi vakcinisala protiv korona virusa.

 

Nema odgovora na zahtjeve ljekara

Sindikat doktora medicine objavio je grafik u kome se navodi da je izabrana doktorica Doma zdravlja Podgorica, tokom novembra, radila 26 dana bez odmora, desetodnevnu smjenu u Kovid ambulanti. Napominje se da prema Zakonu o radu čak i u vanrednim situacijama, sedmični odmor zaposlenih ne može biti kraći od 20 sati.

Monitor je u dva prethodna broja pisao o 17 izrabanih ljekara koji brinu o preko 5.000 pacijenata oboljelih od korone, o nekoliko stotina  pacijenata dnevno koji zahtijevaju kućno liječenje, a doktori nijesu u mogućnosti da im ga pruže.

Poslali smo pitanja NKT-u i direktoru DZ Podgorica Nebojši Kavariću, tražeći odgovore na brojne probleme ljekara u DZ Podgorica, od preopterećenosti ljekara, do nepostojanja protokola o liječenju kovid bolesnika, te zahtjeva da se otvore privremene kovid bolnice. Odgovore nijesmo dobili.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Sada, prvi barski policajac pojašnjava i zašto se fotografija našla na policijskom panou u njegovoj kancelariji.

„Fotografiju Keljmendija sam postavio da bi službenici policije znali kako on izgleda, kao i na uspomenu da smo privodili tako značajnog kriminalca. Sa Keljmendijem, kako prije, tako i kasnije, osim navedenog dana nisam imao bilo kakvu komunikaciju bilo ličnu ili telefonskim putem“, dio je službene zabilješke koju je Tabaš sačinio u julu 2014. godine.

Nakon detaljnih provjera, Unutrašnja kontrola je utvrdila da nije prekršno nijedno pravilo službe i da nema osnova za pokretanje disiplinskog postupka protiv Tabaša. O svemu je odmah obaviješten i sam Konjević koji je i tada bio ministar policije, zbog čega je nejasno zašto se baš sada prisjetio stare fotografije.

Službenik Uprave policije Veselin Tabaš je kroz svoj dosadašnji radni angažman iskazao visok stepen profesionalizma uz zapažene rezultate rada, koji su i opredijelili sadašanji menadžement Uprave policije da mu povjeri obavljanje veoma složenih i kompleksnih poslova i zadataka koji se odnose na radno mjesto načelnika Centra bezbjednosti Bar. To je saopšteno iz Uprave policije zbog, kako su naveli „bezuspješnog pokušaja diskreditacije Tabaša“ od strane Konjevića.

Svojim saopštenjem, potvrdili su da je Konjević za sve znao još ranije, tačnije da je tokom 2014. godine, nakon što je fotografija postala dostupna drugim licima u okviru Uprave policije, tadašnji menadžment Uprave policije preduzeo aktivnosti na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti koje se odnose na postojanje potencijalne povezanosti službenika Tabaša i Keljmendija.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEVOLJE  RODITELJA DJECE SA AUTIZMOM: Prepušteni sebi

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored Centra za autizam u Podgorici, zbog nedostatka kadra i malog broja tretmana, roditelji djece su prinuđeni da svoju djecu vode u Beograd. Boravak tamo ih mjesečno košta od 800 do 1.200 eura. ,,Roditelji se snalaze kako znaju i umiju, podižu kredite, pozajmljuju, čak i prodaju nekretnine. Puno roditelja i djece je tamo i po više godina. Refundacija troškova ne postoji”, kaže Radmila Vukadinović

 

Tog maja, prije pet godina, građani Podgorice su sa strepnjom tragali za Ognjenom Rakočevićem. Lijepa priča o solidarnosti nije imala srećan kraj – jedanaestogodišnji dječak je pronađen u Morači. Tragedija je pokrenula širu priču o autizmu i neuslovima za liječenje i život osoba sa ovim razvojnim poremećajem.

Nakon dvije godine, krajem marta, otvoren je u Podgorici Centar za autizam, razvojne smetnje i dječju prihologiju Ognjen Rakočević.

Na otvaranju prvog nacionalnog centra ove vrste tadašnji ministar zdravlja Kenan Hrapović je obećao da će problem djece sa autizmom i njihovih porodica biti sistemski riješen. Tadašnji premijer Duško Marković je ustvrdio: ,,Zato od danas, i to treba da znaju svi građani, potrebe za dodatnim plaćanjima za liječenje ovih oboljenja iz džepa pacijenata i njihovih porodica, neće biti! To je sada briga Vlade i Ministarstva zdravlja”. Premijer je istakao i da više neće biti opterećenja porodica i državnog budžeta slanjem djece u zdravstvene centre u okruženju.

O tome kakvo je stanje danas, četiri godine nakon otvaranja Centra, svoje i iskustvo, kako kaže, većine roditelja djece sa smetnjama u razvoju za Monitor govori Radmila Vukadinović.

Prošle godine, njen sin koji je tada imao dvije godine i sedam mjeseci, dobija uput za liječenje na Institut za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora Đorđe Kostić u Beogradu. ,,Sin je imao problema sa govorom i ponašanjem. Kao roditelji koji se, u tom trenutku, prvi put susreću sa problemom te vrste, nama sve to djeluje strašno i bezizlazno. Dr Ivan Krgović, dječiji psihijatar nam detaljno opisuje problem, savjetuje nas da pođemo na Institut, jer je ključ napretka našeg sina u kontinuiranom svakodnevnom radu, što Centar za autizam u Podgorici nama i ne može da pruži. Maksimalan broj tretmana koji možemo da dobijemo u Centru je jednom nedeljno, što je premalo. Zahvaljujući dr Krgoviću, krećemo za Beograd”, priča Vukadinovićeva.

Na Institutu su proveli pet mjeseci, gdje je dječak dobijao 16 sati tretmana nedjeljno. Napredak je, kaže, bio veliki. ,,Vratili smo se kući iz razloga što smo ovih pet mjeseci, kao porodica, bili razdvojeni. Ja i mlađi sin u Beogradu, suprug i stariji sin od devet godina u Podgorici. Veoma teško porodica funkcioniše kad je razdvojenost u pitanju. Suprug se trudi da održi posao, jer nam je to trenutno, jedini izvor prihoda. Stariji sin školarac, njegove obaveze i prohtjeve ne smijemo ni na sekund zanemariti, jer u tom slučaju možemo imati problem i sa njim”, kaže.

Ističe da su troškovi u Beogradu ogromni – od 800 do 1.200 eura mjesečno. Nabraja – stan, režije, ishrana bez glutena i kezeina, razni suplementi… Institut nudi svakodnevni rad sa logopedima, ali nema oligofrenologe, pa se sve to plaća privatno, tretman je oko 20 eura. Vrtić i predškolsko su sastavni dio terapije tih mališana, a cijena je oko 200 eura za četiri sata boravka.

,,Roditelji se snalaze kako znaju i umiju, podižu kredite, pozajmljuju, čak i prodaju nekretnine. Puno roditelja i djece iz Crne Gore je tamo i po više godina. Refundacija troškova ne postoji. Veliki problem imamo i u ostvarivanju prava kod socijalnog. Od predavanja dokumentacije do ostvarivanja prava, nekad prođe i par godina. Često roditelji ne znaju sva prava svoje djece, a nema adekvatnog vida informisanja”, objašnjava Vukadinovićeva.

Monitor je već pisao da Centar za autizam od otvaranja ima brojne probleme. Najveći je nedostatak kadra – u Centru je zapošljeno osam psihologa, tri logopeda i jedan defektolog (oligofrenolog).

Vukadinovićeva kaže da je neophodno da Centar zaživi, da služi svojoj namjeni, da djeca mogu da dobiju adekvatnu pomoć u svojoj državi, da se porodice ne razdvajaju i ne  trpe ogromne troškove.

,,Porodica i zdrava sredina je osnov uspjeha naše djece. Centar nema adekvatan kadar, jer djece sa smetnjama u razvoju ima puno. Nema dovoljan broj terapeuta. Mišljenja sam da treba prvo napraviti registar djece sa smetnjama u razvoju, pa onda obezbijediti dovoljan broj terapeuta, jer ako znamo da u Centru postoji samo jedan oligofrenolog, a našoj djeci je vrlo potrebna ta pomoć defektologa-oligofrenologa, roditelji su primorani da plaćaju privatne tretmane”.

Registar djece sa smetnjama u razvoju, kojim bi bila obuhvaćena i djeca sa autizmom, najavljuje se duže od deceniju, ali ga još nema. U Centru za autizam imaju preko 5.000 kartona, sa upisanim između 5.000 i 6.000 djece sa smetanjama u razvoju ispod 18 godina na nivou cijele Crne Gore.

I pored obećanja da neće biti potrebe da se djeca šalju u inostranstvo ta praksa nije prestala otvaranjem Centra. Prema podacima Fond za zdravstveno osiguranje od 2018. godine kada je Centar otvoren, do kraja protekle za upućivanje u Beograd djece koja imaju autizam ili druge govorne smetnje u razvoju plaćeno je preko 1,6 miliona eura! U tom periodu u Institut Đorđe Kostić upućeno je 705 osiguranika.

,,Roditelji djece sa smetnjama u razvoju apeluju na nadležne pojedince i institucije, da se nešto pod hitno mora preduzeti po pitanju osposobljavanja Centra. Naš problem nije samo naš, već problem cijele države na dugoročnom nivou. Naša djeca, uz adekvatne tretmane i podršku postaće funkcionalni ljudi, sposobni da rade i doprinose sebi i zajednici. Bez toga oni će biti na margini društva, osuđeni da o njima cijeli život brine država. A svakim danom, nažalost, te djece je sve više. A naša djeca su naša nada u bolje sjutra”, zaključuje Vukadinovićeva.

Do sada, ove apele nije imao ko da čuje.

 

Molba za pomoć

Rožajka Jasminka Pačariz , majka dvije djevojčice od osam i četiri godine, od kojih je jedna sa autizmom, obratila se Monitoru da objavimo njen apel  humanitarnim organizacijama i ljudima dobre volje za pomoć. Jasminka je samohrana majka koja se bori da prehrani djecu od 146 eura socijalne pomoći.

Zahvalna je kaže što joj je ranije krov nad glavom obezbijedio humanista Hajriz Brčvak. Ističe da sem humanih ljudi o porodicama kao što je njena država ne vodi računa. Dobili smo socijalnu pomoć od koje ne možemo da živimo, za tuđu njegu smo odbijeni, priča.

,,Za liječenje od autizma potreban je odlazak u inostranstvo, a ja nemam para ni da mlađu ćerku od četiri godine povedem u Podgoricu zbog problema sa srcem”, kaže Pačariz.

,,Moram sve da platim, a nemam. Ne odustajem, ako ne nađem pare spremna sam i bubreg da prodam”. Pomoć za ovu porodicu može se uplatiti na žiro račun broj 530-0100100063730-43, kod Montenegrobanke, na ime Jasminke Pačariz i na IBAN CODE ME 25530013050006540119.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNE INVESTICIJE IZMEĐU STARIH I NOVIH VLASTI – KONTINUITET NEPRAVDI: Nekom hiljade, nekom euro

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kolašin i Mojkovac će iz ovogodišnjeg kapitalnog budžeta dobiti finansijsku injekciju od 1539, odnosno, 846 eura po stanovniku. Država će, istovremeno, u infrastrukturne radove u Ulcinju uložiti jedva jedan, a u Gusinju šest eura po stanovniiku. Da ne bude zabune: očigledna neravnoteža je, dominantno, zasluga prethodne vlade

 

Dočekali smo i peti mjesec tekuće godine bez usvojenog budžeta za 2021. Tvrdnja ministra Milojka Spajića o „najboljem budžetu u istoriji Crne Gore“ naći će se na provjeri početkom naredne sedmice, kada će u parlamentu krenuti rasprava o vladinom prijedlogu zakona o budžetu. Sudeći po najavama, biće to zanimljiva debata uz pregršt ideja o načinima na koji bi se mogao trošiti novac iz državne kase. I makar po neku o tome kako bi se ta kasa mogla popuniti, bez novih zaduženja.

Osvrnimo se, za sad, na onaj dio budžeta koji se tiče (infrastrukturnih) ulaganja u budućnost.

Predloženi kapitalni budžet za 2021. godinu vrijedan je 203,46 miliona (nepunih 8,5 odsto planirane budžetske potrošnje). Skoro dvije trećine tog novca otići će na završetak radova na izgradnji dionice autoputa Smokovac – Mateševo. Ostatak od nepunih 80 miliona podijeliće Uprava za javne radove (45,4 miliona) i Uprava za saobraćaj (30,5 miliona). U Vladi su izračunali da je predloženi kapitalni budžet za 38 miliona veći u odnosu na 2020. godinu, iskazujući tako naum da značajnije investiraju u neophodnu infrastrukturu.

Resorni ministar finansija i socijalnog staranja ipak je, predstavljajući vladin prijedlog, naglasio kako on nije ponosan na predloženo, objašnjavajući da najveći dio planiranih troškova kapitalnog budžeta čine započeti projekti i ugovorene obaveze prethodne vlade. „Takve obaveze dovode do  velike disproporcije, tako da imamo opštinu Kolašin koja će po stanovniku da dobije 1.500 eura kapitalnih investicija, Cetinje oko 700 eura, a Ulcinj će dobiti jedan euro. To je jedno zastiđe i to nije poruka ove Vlade…“, kazao je Spajić.

Računice potvrđuju da neke opštine, mjereno zahvatom u državnoj kasi, imaju privilegovan položaj u odnosu na druge. Tako će Kolašin i Mojkovac, ne bude li promjena u predloženom kapitalnom budžetu, na ime odobrenih investicija iz državne kase dobiti finansijsku injekciju od 1539, odnosno, 846 eura po stanovniku. Na osnovu ranije započetih ali i tek odobrenih projekata čija će realizacije početi ove godine. Na suprotnoj strani liste nalaze se opštine sa jugoistoka države. Tamo će država ove godine u infrastrukturne radove uložiti jedva jedan (Ulcinj) odnosno šest eura po stanovniku (Gusinje). Tek nešto veću pomoć iz državne kase, mada su u odnosu na Ulcinj i Gusinje sve crnogorske opštine u neuporedivo boljoj poziciji, imaće Bar (20), Budva (26), Plav (27) i Herceg Novi (33 eura po stanovniku).

Vladini podaci o kapitalnim investicijama per capita Petnjicu, Plužine i Šavnik ne prepoznaju kao zasebne opštine, već daju njihov zbirni prosjek. On iznosi  22 eura po stanovniku. Ili 70 puta manje nego u Kolašinu.

Država će u Nikšić, Tivat, Andrijevicu, Žabljak i Podgoricu na ime infrastrukturnih radova (ulice, saobraćajnice, vodovodna i kanalizaciona infrastruktura, zdravstvene i obrazovne ustanove…) ove godine investirati između 40 i 100 eura po stanovniku. Od 100 do 500 eura po stanovniku dobiće Bijelo Polje, Tuzi, Kotor, Berane, Pljevlja i Danilovgrad.  A Rožaje i Cetinje između 600 i 700.

Prikupljeni podaci bi se mogli analizirati prema regionalnoj uravnoteženosti, nacionalnoj pripadnosti ili političkom opredjeljenju stanovnika opština koje su favorizovane ili zanemarene u vladinim razvojnim projekcijama. Uz napomenu da je očigledna neuravnoteženost, dominantno, zasluga prethodne vlade Duška Markovića. Možda zato što je bivši premijer naglašeno ulagao u zavičaj i bliže okruženje, favorizujući srodne privredne aktivnosti, i pored njihove upitne samoodrživosti.

Marković se u aprilu prošle godine pohvalio: „Uprkos izazovima izazvanim epidemijom kovid 19, sva gradilišta na sjeveru Crne Gore, koja su tokom zime bila konzervirana, nastavljaju rad. Na gradilištima na sva tri skijališta – Ski centar Kolašin, Žarski i Cmiljača – investicije iznose blizu 70 miliona eura“. Njegova vlada se, u istom mandatu, skoro pa nije osvrtala na probleme sa kojima se godinama suočava Ada Bojana, iako oni prijete da unište jedan od dva najprepoznatljivija simbola (uz Sveti Stefan) crnogorskog ljetnjeg turizma.

Bivša vlast bi se Ulcinja sjetila samo u predizbornoj kampanji. Tako je i ljetos bivši premijer svratio do Velike i Male plaže da se pohvali: „Ohrabruje me ono što sam danas vidio u Ulcinju… Mijenja se i lice Velike Plaže, a nova Vlada će se fokusirati i za iznalaženje najboljeg rješenja za valorizaciju Ada Bojane“. Čim je Marković krenuo za Podgoricu zaključan je navodno završeni objekat koji je on pustio u rad, a novu vladu je formirala većina u kojoj nije bilo  DPS-a.  Ulcinj je i pored toga ostao bez novca iz kapitalnog budžeta.

Na očiglednu nesrazmjeru državnih ulaganja u pojedine crnogorske opštine značajno je uticala i nesposobnost bivših vlasti da planirane projekte završi u predviđenom roku. Da je dionica autoputa Smokovac – Mateševo, skupa sa pristupnim saobraćajnicama, završena u predviđenom roku – do 21. maja 2019,  onda bi aktuelni kapitalni budžet namijenjen ulaganjima u opštinu Kolašin bio manji za makar 5,2 miliona, namijenjenih rekonstrukciji puta od Mateševa do Kolašina.

Nije trebalo čekati mnogo da, sa lokala, stignu glasovi nezadovoljstva.

Sa Cetinja kažu da je dio kapitalnog budžeta namijenjen njima  – nezakonit. Pozivajući se na odredbe Zakona o Prijestonici, u kabinetu gradonačelnika Cetinja izračunali su da im iz kapitalnog budžeta Crne Gore za 2021. godinu pripada 5,7 miliona. A ne 3,8 koliko je predloženo. Od tog novca skoro 3,6 miliona treba da ode za izgradnju stadiona, dok bi država sa preostalih 210.000 finansirala tri od 14 projekata planiranih Programom razvoja Prijestonice. Predviđeni novac, tvrdi gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan, nije dovoljan ni da se plate ugovoreni i već realizovani radovi. „To bi dovelo do pokretanja tužbi od izvođača za izvedene i ugovorene poslove koji nijesu plaćeni. U ovom trenutku mi imamo ugovorenih i realizovanih oko 1,1 miliona eura koji moraju doći na naplatu. Sa odobrenim kapitalnim budžetom za 2021. godinu, to nije moguće”, tvrdi on.

Stav Ministarstva očekujemo tokom rasprave u Skupštini.

Primjedbe su stizale i sa sjevera. Predloženim budžetom za ovu godinu za investicije na Žabljaku predviđeno je oko 100.000 eura, za skijalište Savin kuk. „Imajući u vidu vrijednost započetih projekata na tom prostoru, možemo reći da su ovo minorna sredstva“, saopštili su iz Opštine Žabljak. „U Predlogu Zakona postoje i kumulativne stavke, ali nije definisano da li je i koliko sredstava sa tih stavki opredijeljeno za Žabljak”. Slično su reagovali i predstavnici SO Bijelo Polje.

„Predlogom Zakona o budžetu za 2021. godinu nisu dovoljno planirana finansijska sredstva za nastavak realizacije kapitalnih projekata kao što su Ski centar Cmiljača i Đalovića pećina. S obzirom na to da su već zaključeni ugovori za nastavak radova na navedenim projektima, po kojima je ugovorena vrijednost mnogo veća od one koja je planirana Predlogom Zakona o budžetu, odbornici Skupštine opštine Bijelo Polje, bez obzira na političku pripadnost, upućuju oštar protest na predlog Zakona o budžetu za 2021. godinu…“.

Nezadovoljstvo predloženim budžetom  je, nakon sastanka sa potpredsjednikom vlade Dritanom Abazovićem, iskazao i predsjednik Opštine Plav Nihad Canović. „Na sastanku sam upoznao potpredsjednika Vlade o kapitalnim investicijama koje su realizovane u prethodne tri godine (šest miliona eura) zahvaljujući podršci prošle Vlade, i istakao sam nezadovoljstvo Nacrtom  Budžeta za 2021“, objavio je Canović.

U ljutnji je najdalje otišao predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj. „Vlada Dritana Abazovića u predlogu budžeta za 2021. godinu nije planirala ni centa ulaganja u opštinu Tuzi iako nam pripada po zakonu“, saopšteno je iz Albanska alternative kojoj je Đeljošaj predsjednik, uz tvrdnju da Vlada ima za cilj „ekonomsku degradaciju autohtonih albanskih naselja“. Uz prijetnju koju, sudeći prema izostanku komentara, nijesu ozbiljno shvatili ni vlast ni opozicija na državnom nivou: „Ne preostaje nam ništa drugo (autohtonoj albanskoj zajednici), nego ozbiljno moramo razmisliti i nastojati da postanemo dio budžeta Albanije i Kosova“.

I ako se manemo politizacije, priča o kapitalnom budžetu je dovoljno komplikovana. Na stranu i to što para nema za sve. Suština je – ovo je u najvećoj mogućoj mjeri kapitalni budžet prošle vlade.

„Kapitalni budžet za narednu godinu je već napravljen i čeka novu Vladu“, upozorili su iz NVO Institut alternativa (IA) još u novembru prošle godine. „Projekti su predloženi, bodovani, izabrani i nova Vlada može napraviti svoj izbor od ponuđenih. Za predlaganje novih je prekasno – metodologija izrade prijedloga projekata zahtijeva mjesece rada na analizama i procjenama. Naknadno uključivanje nerazrađenih ideja bi bilo mimo procedura, populistički i neozbiljno.“

Da pojasnimo pomenutu proceduru: Postupak, rokovi i kriterijumi za izradu kapitalnog budžeta utvrđeni su Odlukom za izbor kapitalnih projekata koju je, 2018, donijela Markovićeva Vlada. Odluka predviđa da se lista prioritetnih projekata za narednu godinu utvrđuje najkasnije do 1. jula. Ranije započeti projekti ne podliježu proceduri novog kandidovanja i bodovanja.

Ministarstvo finansija je u januaru prošle godine (u mandatu ministra Darka Radunovića) izdalo uputstvo za pripremu kapitalnog budžeta prema kome su sve potrošačke jedinice (korisnici budžeta) bile u prilici da potencijalne projekte kandiduju do 15. marta. Potom je, 4. juna 2020, Vlada imenovala Komisiju za vrednovanje projekata. Nju su činili po dva predstavnika Uprave javnih radova, Uprave za saobraćaj, Ministarstva finansija i jedan predstavnik kabineta predsjednika Vlade (njihova imena nijesu navedena u Predlogu liste prioritetnih kapitalnih projekata za 2021).

„Od 60 novih predloženih projekata, 39 je odbijeno – zato što predloženi projekti nisu bili povezani sa strateškim dokumentima, nisu urađene potrebne analize i procjene ili projekti nisu dostavljeni na propisan način“, sumirali su izvještaj predstavnici IA, „samo je 20 organa predložilo kapitalne projekte – od toga samo 6 od 17 ministarstava, 9 od 24 opštine. Od tih devet opština koje su uspjele da predaju projekte, samo su projekti Kolašina i Mojkovca prihvaćeni – nijedna druga opština nije uspjela da zadovolji kriterijume.“

Te kriterijume, izgleda, nije lako zadovoljiti. Ili, barem, to nije svima jednako lako. Pogledali smo izvještaj. I ustanovili kako su, recimo, svi kapitalni projekti koje su kandidovale opštine Tuzi i Ulcinj, i skoro svi iz Berana (jedan je odbijen uz drugačije obrazloženje) odbijeni uz identično obrazloženje – nije povezan sa strateškim dokumentima. To, zapravo, znači da projekat mora biti ranije predviđen strateškim dokumentom Skupštine ili Vlade (član 4 Odluke o kriterijumima za izbor kapitalnih projekata). Odnosno, da ono što je važno za život građana neke opštine može biti finansirano državnim novcem samo u slučaju da ima podršku aktuelne većine na državnom nivou. Ko pogrešno glasa ima i da trpi. Ili postoji neko drugo objašnjenje za to što Kolašinci mogu da uređuju i rekonstruišu ulice (tri) finansirajući te radove novcem iz kapitalnog budžeta, a Ulcinjani ne mogu, na isti način, da završe ni bulevar kroz centar grada.

Politička prolaznost nije dovoljna. Svih pet projekata koji su prošle godine kandidovani od fakulteta Univerziteta Crne Gore  (Pomorski, Metalurško-tehnološki, Elektrotehnički, Mašinski i Arhitektonski fakultet) odbijeni su sa istim obrazloženjem: zahtjev nije dostavljen u skladu sa obrascem.

Suština i(li) forma, odlučite sami. Izvjesno je samo da u državnoj kasi para za razvoj infrastrukture nema dovoljno.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo