Povežite se sa nama

Izdvojeno

VAKCINE PROTIV KORONE: Svjetlo na kraju tunela

Objavljeno prije

na

Velika Britanija je najavila početak vakcinacije protiv korona virusa. Zemlje EU očekuju da će se to desiti početkom januara. Crna Gora za sada čeka projekat SZO kojim se obezbjeđuje vakcinacija 20 odsto stanovništva, a za ostale zavisi da li će vakcina biti na tržištu

 

Velika Britanija je prva zemlja u svijetu koja je odobrila vakcinu protiv korona virusa, njemačke farmaceutske kompanija Biontek i američkog partnera Fajzer. Britanska vlada je saopštila da će vakcina biti dostupna od sljedeće nedjelje. Velika Britanija je naručila 40 miliona doza ove vakcine, što je dovoljno za vakcinisanje 20 miliona ljudi jer svaka osoba dobija po dvije.

Biontek i Fajzer su u samo 10 mjeseci došli od koncepta do realizacije, a prošli su iste razvojne faze kao u uobičajenom procesu proizvodnje koji može trajati i deset godina. Ove kompanije podnijele su nedavno zahtjev Evropskoj agenciji za ljekove za uslovno odobravanje vakcine protiv korona virusa. Navode da se podnošenjem tog zahtjeva okončava proces nadgledanja koji je počeo 6. oktobra. Zahtjev je podnijet dan nakon što je rivalska Moderna, biotehnološka kompanija iz Kembridža u Masačusetsu,  zatražila od američkih i evropskih agencija da hitno odobre upotrebu njene vakcine protiv korona virusa.

Britanski regulator je naveo da je Biontek i Fajzer vakcina, koje je efikasno oko 95 odsto u borbi protiv kovida, bezbjedna za upotrebu, javlja BBC. Iz Moderne tvrde da njihova vakcina ima učinkovitost od 94,5 odsto.

Frejzer i Biontekova vakcina testirana je na 43.000 ljudi.  Moderna je saopštila da je sprovela istraživanje na 30.000 osoba u SAD-u. Ruska vakcina Sputnjik V, koja je već odobrena u ovoj zemlji za ranu upotrebu,  ima efikasnost od 92 odsto. Pored navedenih u trećoj, završnoj, fazi testiranja je još devet vakcina, koje se razvijaju u SAD-u, Evropi, Kini i Australiji, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u različitim fazama kliničkih studija je još  preko 50 vakcina.

Frajzer Biontekova vakcina i ona koju razvija Moderna, koriste inovativnu mRNA genetičkim inženjeringom dobijenu vakcinu, koja ćeliji dostavlja informaciju kako da imuni sistem savlada virus. Riječ je o potpuno novoj tehnologiji.

Ruska vakcina Sputnjik V, koju je razvio Institut Gamalejev iz Moskve, koristi staru tehnologiju. Riječ je o poznatoj vakcini koja je modifikovana da djeluje i stvori imunitet na kovid 19. Iako je ruska vakcina na Zapadu kritikovana, prije svega jer je odobrena za ranu  upotrebu 11. avgusta, prije ulaska u treću fazu testiranja koja se trenutno sprovodi, vakcina koju  je razvio Univerzitet u Oksfordu sa Astra-Zenekom, kao i vakcina kompanije Džonson i Džonson, rade na istom principu kao ruska vakcina.

Kompanije Frajzer i Biontech podatke o svojoj vakcini predstaviće 10. decembra, a Moderna 17. decembra. Iz Moderne kažu da bi do kraja godine mogli proizvesti 20 miliona doza za američko tržište, a njime će se moći vakcinisati 10 miliona ljudi. Fajzer očekuje da će u decembru na raspolaganju imati 50 miliona doza, odnosno da će se njime moći vakcinisati 25 miliona ljudi.

Svaka od navedenih kompanija planira da tokom sljedeće godine plasira na tržište između milijardu i milijardu i po vakcina. Stručnjaci najavljuju da se, ako sa vakcinama bude sve u redu, normalizacija života može očekivati u drugoj polovini naredne godine.

Evropska agencija za ljekove odbila je zahtjev Biontek i Fajzera za uslovno odobravanje vakcine protiv korona virusa. Ona će mišljenje o toj vakcini dati 29. decembra, a nakon toga će mišljenje biti proslijeđeno državama članicama na usvajanje. Procjena vakcine rivalske Moderne odložena je za 12. januar 2021. godine. Sve to odlaže distribuciju vakcina u EU za početak naredne godine, iako je na primjer njemački ministar zdravlja Jens Špan najavio da bi vakcinacija  u toj zemlji mogla da počne prije kraja ove godine.

Vakcina protiv korona virusa biće besplatna u Italiji, gdje će se prvo davati ljekarima i starijim ljudima koji žive u domovima, kazao je italijanski ministar zdravlja Roberto Speranca. On je najavio da će kampanja vakcinacije početi na proljeće 2021. godine, ali prve serije vakcina Fajzer i Moderne treba da budu isporučene krajem decembra i početkom januara. Ministar je rekao da je Italija potpisala ugovore sa kompanijama AstraZenekom, Džonson & Džonson, Sanofijem, Fajzerom, KjurVakom i Modernom.

Belgija će početi da vakciniše stanovništvo protiv korona virusa 5. januara, ukoliko Evropska unija da ,,zeleno svjetlo” za taj proces, izjavio je belgijski premijer Aleksander de Kro i dodao da će strategija vakcinacije biti jasnija u narednih nekoliko dana.

Kompanije Fajzer i Biontek ove nedjelje predala je  Agenciji za ljekove i medicinska sredstva neophodnu dokumentaciju za registraciju vakcine protiv korona virusa u Srbiji, tvrdi RTS. Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je da će na građanima biti izbor koju će vakcinu protiv COVID-19 primiti – američku, kinesku ili rusku, nakon što je objavljeno da u Srbiju stiže 20 doza ruske vakcine Sputnjik V za laboratorijsku kontrolu.

Pored zdravlja, farmaceutskim kompanijama uspjeh u trci za vakcinom znači profit mjeren milijadama. Početkom ovog mjeseca pokrenuta je evropska građanska inicijativa  Vakcina protiv covida-19 kao javno dobro, besplatno i dostupno svima, čiji se organizatori nadaju da će prikupiti više od milion potpisa kako bi Evropska komisija otvorila raspravu o tom predlogu. ,,Multinacionalne farmaceutske kompanije ne smiju da ostvare profite na ovoj pandemiji”, istakli su potpisnici inicijative, podsjećajući da su 1990-ih laboratorije nametnule pretjerane cijene za liječenje od HIV-a, prenosi agencija Hina.

Ministarstvo zdravlja Crne Gore potpisalo je ljetos  dokument o zajedničkoj nabavci buduće vakcine protiv korona virusa: „Stavili smo se na listu da kada bude pronađena vakcina, budemo među prvim zemljama koje će je nabaviti za građane“, kazao je tadašnji ministar Kenan Hrapović u parlamentu tokom rasprave o Predlogu zakona o ljekovima.

Međutim nećemo biti među prvim zemljama, već ćemo vakcinu dobiti kada i ostali. Crna Gora je početkom oktobra, preko mehanizma COVAX, koji je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), potpisala Sporazum o nabavci vakcine. Radi se o projektu preko koga je SZO  uspjela da ubijedi preko 70 država da dotiraju sredstva i da okupi 90 siromašnih država u projektu COVAX, koji bi trebalo da za više od 150 zemalja svijeta obezbijedi ,,brz, pravičan i pravedan pristup vakcini”. Članice COVAX su sve zemlje EU. Projektom je propisano da će se najprije svim zemljama dati tri odsto za one na prvoj liniji, one koji treba da brinu o drugima – zdravstvene i socijalne radnike. Nakon toga 17 odsto od ukupnih potreba ide starijim i ugroženim kategorijama. Sve što je preko tih 20 odsto zavisiće od toga da li će biti vakcine na tržištu.

,,Sve zemlje regiona i Evrope su aplicirale u taj mehanizam i to je jedini način za pristup vakcini”, objasnio je ministar zdravlja Sjeverne Makedonije Venko Filipče. Međutim, on je objavio i neke specifičnosti. Prema njegovim riječima, Sjeverna Makedonija ima ponudu od još dvije zemlje članice EU, koje su potpisale dogovor o nabavci vakcina. ,,Poljska je ponodila da nam preproda određenu količinu. I premijer Grčke je premijeru Zaevu ukazao da možemo da računamo na određenu količinu vakcina iz Grčke”, rekao je Filipče.

Crna Gora je tražila blizu 250 hiljada doza, odnosno količinu koja bi pokrila 20 odsto stanovništva. Kao i ostalim zemljama u prvoj isporuci stiglo bi oko tri odsto doza, koje bi bile namijenjene za zdravstvene radnike i najstariju populaciju. To zanači da bi u prvom talasu bilo vakcinisano oko 3.700 ljudi, budući da su potrebne po dvije doze vakcine.

Ministar Hrapović je kazao da će jedna doza vakcine koštati 8,84 eura, a da je procijenjena ukupna vrijednost nabavke oko 2,1 milion eura.

Za sada, prema pisanju Vijesti Crna Gora još uvijek nije ispunila sve obaveze prema ovom programu SZO. Iz Ministarstva zdravlja su objasnili da je, osim avansa od oko 770 hiljada dolara, koje je državna apoteka Montefarm uplatila polovinom oktobra, potrebna i državna garancija za ovaj posao. Taj posao će što prije morati da riješi nova Vlada.

Za novu Vladu će izazov biti i to što, prema nedavnom istraživanju Ipsosa, skoro polovina građana Crne Gore se ne bi vakcinisala protiv korona virusa.

 

Nema odgovora na zahtjeve ljekara

Sindikat doktora medicine objavio je grafik u kome se navodi da je izabrana doktorica Doma zdravlja Podgorica, tokom novembra, radila 26 dana bez odmora, desetodnevnu smjenu u Kovid ambulanti. Napominje se da prema Zakonu o radu čak i u vanrednim situacijama, sedmični odmor zaposlenih ne može biti kraći od 20 sati.

Monitor je u dva prethodna broja pisao o 17 izrabanih ljekara koji brinu o preko 5.000 pacijenata oboljelih od korone, o nekoliko stotina  pacijenata dnevno koji zahtijevaju kućno liječenje, a doktori nijesu u mogućnosti da im ga pruže.

Poslali smo pitanja NKT-u i direktoru DZ Podgorica Nebojši Kavariću, tražeći odgovore na brojne probleme ljekara u DZ Podgorica, od preopterećenosti ljekara, do nepostojanja protokola o liječenju kovid bolesnika, te zahtjeva da se otvore privremene kovid bolnice. Odgovore nijesmo dobili.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera Belivuk, koja se, između ostalog,  stavlja na teret Lazoviću i Katniću  nije samo, kako je svojevremeno o njoj pisao Njujork tajms – „priča o sječenju glava i kokainu“.  To je priča, kako ju je  prezentovao ovaj ugledni amerčki list –  priča o vezama vrha vlasti sa kriminalnim grupama. Suštinsko pitanje danas je, otuda,  po čijem je nalogu i za čije potrebe u Crnoj Gori prljave poslove obavljao kavački klan. Za Lazovića, Katnića, ili nekog iznad njih?

 

 

U nedjelju, 14 aprila, uhapšeni su bivši visoki funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović i bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić.  Oni su uhapšeni po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT),  nakon višemjesečne akcije koju su SDT i Specijalno policijsko odeljenje vodili uz saradnju sa Europolom.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Specijalno tužilaštvo tereti Lazovića i Katnića za stvaranje kriminalne organizacije i zlupotrebu službenog položaja. Prema SDT,  Lazović je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi Katnić, bivši zamjenik tužioca Saša Čađenović i Zoranov sin, Petar Lazović, bivši agent Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Čađenović i Petar Lazović od ranije su u pritvoru. Čađenović, koji je bio zamjenik Milivoja Katnića, uhapšen je u decembru 2022. zbog veza sa kavačkim klanom. Petar Lazović je uhapšen u julu 2022. pod optužbama za  stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Iako SDT nije precizirao šta se Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću tačno stavlja na teret, na osnovu izjava njihovih branioca, te napisa medija, tužilaštvo ih, između ostalog, tereti  za slučaj skidanja zabrana ulaska u Crnu Goru pripadnicima kriminalne grupe iz Srbije, Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, iz 2021. godine. Ono što povezuje ovu, kako je tužilaštvo vidi, organizovanu kriminalnu grupu je – kavački klan. I Lazoviću i Katniću određen je pritvor od 30 dana „zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke“. Odluku o pritvoru donio je sudija Goran Šćepanović. Kako nezvanično  saznaju Vijesti, u odluci o pritvoru Zorana Lazovića navodi se da bi mogao da utiče na vođe kavačkog klana Radoja Zvicera i Milana Vujotića.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo