Povežite se sa nama

Izdvojeno

VAKCINE PROTIV KORONE: Svjetlo na kraju tunela

Objavljeno prije

na

Velika Britanija je najavila početak vakcinacije protiv korona virusa. Zemlje EU očekuju da će se to desiti početkom januara. Crna Gora za sada čeka projekat SZO kojim se obezbjeđuje vakcinacija 20 odsto stanovništva, a za ostale zavisi da li će vakcina biti na tržištu

 

Velika Britanija je prva zemlja u svijetu koja je odobrila vakcinu protiv korona virusa, njemačke farmaceutske kompanija Biontek i američkog partnera Fajzer. Britanska vlada je saopštila da će vakcina biti dostupna od sljedeće nedjelje. Velika Britanija je naručila 40 miliona doza ove vakcine, što je dovoljno za vakcinisanje 20 miliona ljudi jer svaka osoba dobija po dvije.

Biontek i Fajzer su u samo 10 mjeseci došli od koncepta do realizacije, a prošli su iste razvojne faze kao u uobičajenom procesu proizvodnje koji može trajati i deset godina. Ove kompanije podnijele su nedavno zahtjev Evropskoj agenciji za ljekove za uslovno odobravanje vakcine protiv korona virusa. Navode da se podnošenjem tog zahtjeva okončava proces nadgledanja koji je počeo 6. oktobra. Zahtjev je podnijet dan nakon što je rivalska Moderna, biotehnološka kompanija iz Kembridža u Masačusetsu,  zatražila od američkih i evropskih agencija da hitno odobre upotrebu njene vakcine protiv korona virusa.

Britanski regulator je naveo da je Biontek i Fajzer vakcina, koje je efikasno oko 95 odsto u borbi protiv kovida, bezbjedna za upotrebu, javlja BBC. Iz Moderne tvrde da njihova vakcina ima učinkovitost od 94,5 odsto.

Frejzer i Biontekova vakcina testirana je na 43.000 ljudi.  Moderna je saopštila da je sprovela istraživanje na 30.000 osoba u SAD-u. Ruska vakcina Sputnjik V, koja je već odobrena u ovoj zemlji za ranu upotrebu,  ima efikasnost od 92 odsto. Pored navedenih u trećoj, završnoj, fazi testiranja je još devet vakcina, koje se razvijaju u SAD-u, Evropi, Kini i Australiji, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u različitim fazama kliničkih studija je još  preko 50 vakcina.

Frajzer Biontekova vakcina i ona koju razvija Moderna, koriste inovativnu mRNA genetičkim inženjeringom dobijenu vakcinu, koja ćeliji dostavlja informaciju kako da imuni sistem savlada virus. Riječ je o potpuno novoj tehnologiji.

Ruska vakcina Sputnjik V, koju je razvio Institut Gamalejev iz Moskve, koristi staru tehnologiju. Riječ je o poznatoj vakcini koja je modifikovana da djeluje i stvori imunitet na kovid 19. Iako je ruska vakcina na Zapadu kritikovana, prije svega jer je odobrena za ranu  upotrebu 11. avgusta, prije ulaska u treću fazu testiranja koja se trenutno sprovodi, vakcina koju  je razvio Univerzitet u Oksfordu sa Astra-Zenekom, kao i vakcina kompanije Džonson i Džonson, rade na istom principu kao ruska vakcina.

Kompanije Frajzer i Biontech podatke o svojoj vakcini predstaviće 10. decembra, a Moderna 17. decembra. Iz Moderne kažu da bi do kraja godine mogli proizvesti 20 miliona doza za američko tržište, a njime će se moći vakcinisati 10 miliona ljudi. Fajzer očekuje da će u decembru na raspolaganju imati 50 miliona doza, odnosno da će se njime moći vakcinisati 25 miliona ljudi.

Svaka od navedenih kompanija planira da tokom sljedeće godine plasira na tržište između milijardu i milijardu i po vakcina. Stručnjaci najavljuju da se, ako sa vakcinama bude sve u redu, normalizacija života može očekivati u drugoj polovini naredne godine.

Evropska agencija za ljekove odbila je zahtjev Biontek i Fajzera za uslovno odobravanje vakcine protiv korona virusa. Ona će mišljenje o toj vakcini dati 29. decembra, a nakon toga će mišljenje biti proslijeđeno državama članicama na usvajanje. Procjena vakcine rivalske Moderne odložena je za 12. januar 2021. godine. Sve to odlaže distribuciju vakcina u EU za početak naredne godine, iako je na primjer njemački ministar zdravlja Jens Špan najavio da bi vakcinacija  u toj zemlji mogla da počne prije kraja ove godine.

Vakcina protiv korona virusa biće besplatna u Italiji, gdje će se prvo davati ljekarima i starijim ljudima koji žive u domovima, kazao je italijanski ministar zdravlja Roberto Speranca. On je najavio da će kampanja vakcinacije početi na proljeće 2021. godine, ali prve serije vakcina Fajzer i Moderne treba da budu isporučene krajem decembra i početkom januara. Ministar je rekao da je Italija potpisala ugovore sa kompanijama AstraZenekom, Džonson & Džonson, Sanofijem, Fajzerom, KjurVakom i Modernom.

Belgija će početi da vakciniše stanovništvo protiv korona virusa 5. januara, ukoliko Evropska unija da ,,zeleno svjetlo” za taj proces, izjavio je belgijski premijer Aleksander de Kro i dodao da će strategija vakcinacije biti jasnija u narednih nekoliko dana.

Kompanije Fajzer i Biontek ove nedjelje predala je  Agenciji za ljekove i medicinska sredstva neophodnu dokumentaciju za registraciju vakcine protiv korona virusa u Srbiji, tvrdi RTS. Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je da će na građanima biti izbor koju će vakcinu protiv COVID-19 primiti – američku, kinesku ili rusku, nakon što je objavljeno da u Srbiju stiže 20 doza ruske vakcine Sputnjik V za laboratorijsku kontrolu.

Pored zdravlja, farmaceutskim kompanijama uspjeh u trci za vakcinom znači profit mjeren milijadama. Početkom ovog mjeseca pokrenuta je evropska građanska inicijativa  Vakcina protiv covida-19 kao javno dobro, besplatno i dostupno svima, čiji se organizatori nadaju da će prikupiti više od milion potpisa kako bi Evropska komisija otvorila raspravu o tom predlogu. ,,Multinacionalne farmaceutske kompanije ne smiju da ostvare profite na ovoj pandemiji”, istakli su potpisnici inicijative, podsjećajući da su 1990-ih laboratorije nametnule pretjerane cijene za liječenje od HIV-a, prenosi agencija Hina.

Ministarstvo zdravlja Crne Gore potpisalo je ljetos  dokument o zajedničkoj nabavci buduće vakcine protiv korona virusa: „Stavili smo se na listu da kada bude pronađena vakcina, budemo među prvim zemljama koje će je nabaviti za građane“, kazao je tadašnji ministar Kenan Hrapović u parlamentu tokom rasprave o Predlogu zakona o ljekovima.

Međutim nećemo biti među prvim zemljama, već ćemo vakcinu dobiti kada i ostali. Crna Gora je početkom oktobra, preko mehanizma COVAX, koji je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), potpisala Sporazum o nabavci vakcine. Radi se o projektu preko koga je SZO  uspjela da ubijedi preko 70 država da dotiraju sredstva i da okupi 90 siromašnih država u projektu COVAX, koji bi trebalo da za više od 150 zemalja svijeta obezbijedi ,,brz, pravičan i pravedan pristup vakcini”. Članice COVAX su sve zemlje EU. Projektom je propisano da će se najprije svim zemljama dati tri odsto za one na prvoj liniji, one koji treba da brinu o drugima – zdravstvene i socijalne radnike. Nakon toga 17 odsto od ukupnih potreba ide starijim i ugroženim kategorijama. Sve što je preko tih 20 odsto zavisiće od toga da li će biti vakcine na tržištu.

,,Sve zemlje regiona i Evrope su aplicirale u taj mehanizam i to je jedini način za pristup vakcini”, objasnio je ministar zdravlja Sjeverne Makedonije Venko Filipče. Međutim, on je objavio i neke specifičnosti. Prema njegovim riječima, Sjeverna Makedonija ima ponudu od još dvije zemlje članice EU, koje su potpisale dogovor o nabavci vakcina. ,,Poljska je ponodila da nam preproda određenu količinu. I premijer Grčke je premijeru Zaevu ukazao da možemo da računamo na određenu količinu vakcina iz Grčke”, rekao je Filipče.

Crna Gora je tražila blizu 250 hiljada doza, odnosno količinu koja bi pokrila 20 odsto stanovništva. Kao i ostalim zemljama u prvoj isporuci stiglo bi oko tri odsto doza, koje bi bile namijenjene za zdravstvene radnike i najstariju populaciju. To zanači da bi u prvom talasu bilo vakcinisano oko 3.700 ljudi, budući da su potrebne po dvije doze vakcine.

Ministar Hrapović je kazao da će jedna doza vakcine koštati 8,84 eura, a da je procijenjena ukupna vrijednost nabavke oko 2,1 milion eura.

Za sada, prema pisanju Vijesti Crna Gora još uvijek nije ispunila sve obaveze prema ovom programu SZO. Iz Ministarstva zdravlja su objasnili da je, osim avansa od oko 770 hiljada dolara, koje je državna apoteka Montefarm uplatila polovinom oktobra, potrebna i državna garancija za ovaj posao. Taj posao će što prije morati da riješi nova Vlada.

Za novu Vladu će izazov biti i to što, prema nedavnom istraživanju Ipsosa, skoro polovina građana Crne Gore se ne bi vakcinisala protiv korona virusa.

 

Nema odgovora na zahtjeve ljekara

Sindikat doktora medicine objavio je grafik u kome se navodi da je izabrana doktorica Doma zdravlja Podgorica, tokom novembra, radila 26 dana bez odmora, desetodnevnu smjenu u Kovid ambulanti. Napominje se da prema Zakonu o radu čak i u vanrednim situacijama, sedmični odmor zaposlenih ne može biti kraći od 20 sati.

Monitor je u dva prethodna broja pisao o 17 izrabanih ljekara koji brinu o preko 5.000 pacijenata oboljelih od korone, o nekoliko stotina  pacijenata dnevno koji zahtijevaju kućno liječenje, a doktori nijesu u mogućnosti da im ga pruže.

Poslali smo pitanja NKT-u i direktoru DZ Podgorica Nebojši Kavariću, tražeći odgovore na brojne probleme ljekara u DZ Podgorica, od preopterećenosti ljekara, do nepostojanja protokola o liječenju kovid bolesnika, te zahtjeva da se otvore privremene kovid bolnice. Odgovore nijesmo dobili.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

INTERNA VLADINA DOKUMENTA: SLUČAJ TIVATSKIH SOLILA: Bivša vlast pokušala da ukine zaštitu rezervatu prirode međunarodnog značaja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz tajnih dokumenata, u koje je Monitor imao uvid, vidi se da je Vlada u proljeće 2016. naložila da se ukine zaštita Tivatskim solilima, međunarodno značajnom rezervatu prirode, pozivajući se prvo na pravne proceduralne razloge, a potom na navodni uticaj ptica na bezbjednost avio-saobraćaja

 

Dok je zvanično pričala o tome kako sve čini da zaštiti ovdašnje rezervate prirode i područja od posebnog značaja, bivša crnogorska vlada na čelu sa Milom Đukanovićem, pokušala je u proljeće 2016. godine da skine zakonsku zaštitu sa Tivatskih solila, koja su i međunarodno važan rezervat prirode. To je jasno iz  dokumenata sa dvije sjednice Vlade u  martu i aprilu  2016, na koje je potom stavljena oznaka interno, a u koje je Monitor imao uvid.

U zaključku sa sjednice Vlade iz marta 2016,  navodi se da se „zadužuje Ministarstvo održivog razvoja i Agencija za zaštitu životne sredine da pokrenu postupak stavljanja van snage Rješenja Republičkog zavoda za zaštitu prirode broj 1-12 od 26.08. 2008. godine o stavljanju pod zaštitu Tivatskih solila kao posebnog rezervata prirode i Rješenja od 4. 11. 2008. godine o upisu u Centralni registar zaštićenih objekata prirode“.

Osim što su bila zaštićena domaćim propisima, u vrijeme kada je Vlada pokušala da im oduzme poseban status i pravnu zaštitu, Tivatska solila su se već tri godine nalazila na međunarodnoj Ramsarovoj listi zaštićenih područja. Ramsar konvencijom štite se močvarna područja, a na toj  listi nalaze se 2.224  staništa od međunarodnog značaja. Na teritoriji Crne Gore to su: Skadarsko jezero, upisano na listu 15. decembra 1995. godine i Tivatska solila, koja su na listi od 31. januara 2013. godine.

Solila su prethodno, 2006, proglašena Emerald staništem Bernske Konvencije, a 2007. je ovo područje dobilo status IBA – područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori.  Na području Tivatskih solila registrovano je 48 vrsta ptica, od čega su četiri stalno prisutne vrste, 35 zimujućih vrsta i šest gnjezdarica, a zajedno sa ostalim grupama ptica (pjevačicama, grabljivicama) do sada je na ovom lokalitetu registrovano ukupno 112 vrsta ptica. Solila su jedno od najvažnijih preostalih slanih močvarnih staništa na tzv. Jadranskom vazdušnom koridoru.

Baš tog  proljeća, dok je tajno planirala da skine zakonsku zaštitu sa Tivatskih solila, Vlada je organizovala konferenciju na kojoj je javno izrazila brigu i za svjetska močvarna područja, i obećala dodatnu zaštitu za ovdašnja: „Kako je 2016, godina održivog korišćenja resursa, to predstavlja priliku za sve nas da ozbiljno i odgovorno sagledamo sa kakvim se izazovima svijet susreće kada je u pitanju održivo upravljanje istima. Ono što je izvjesno je da naša uloga u očuvanju resursa treba da bude usmjerena na razvijanje mehanizama zaštite i održivog korišćenja vlažnih staništa, kroz zajedničku implementaciju aktivnosti svih subjekata na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou“. Dobro zvuči, al ne radi, što bi rekli. Kao i mnoga obećanja prethodnog režima.

U obrazloženju, zbog ćega se traži skidanje statusa zaštićenog područja Tivatskim solilima, Vlada je iznašla proceduralne razloge za ukidanje Rješenja kojim su Tivatska solila 2008. stavljena pod zaštitu. Kako se navodi u zapisniku sa sjednice –  „Rješenje ima proceduralne propuste  u vezi sa rokovima“, ali navodno i „suštinski propust, jer se zahtjev odnosno otpočinjanje procedure zaštite odnosilo na status spomenika prirode, a Rješenje je donijeto o proglašenju rezervata prirode“.

Da bivšoj vladi nije prava briga bila pravna (ne)preciznost dokumenata kojima se štite Solila, već da je imala namjeru da to područje ostavi bez zakonske zaštite, jasno je već i iz zapisnika sa naredne sjednice Vlade, održane u aprilu 2016. godine. Tada se traži da se prethodni razlog ukidanja zaštite Solilima briše, i navodi se novi, zaista nevjerovatan razlog.

„Zadužuju se Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, da u saradnji s Agencijom za civilno vazduhoplovstvo pripreme i Vladi dostave studiju o procjeni rizika i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja za aerodrom Tivat zbog revizije stepena zaštite“, navodi se u Zaključku sa aprilske sjednice Vlade, koji potpisuje tadašnji generalni sekretar Žarko Šturanović. Vlada je, u prevodu, naložila da se ispita navodni uticaj ptica na bezbjednost avio-saobraćaja kao mogući razlog ukidanja zakonske zaštite Tivatskim solilima! Nije poznato da je Vlada imala ijedan realan razlog da pomisli da bi ptice negativno uticale na domaći avio-saobraćaj.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CENTAR ZA AUTIZAM: JOŠ JEDNO SKUPO NEISPUNJENO OBEĆANJE BIVŠE VLASTI: Umjesto u Centar, milioni otišli u Beograd

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je najavljeno je da će u Centar biti uloženo 1,5 miliona,  otvoren je sa manje od 100.000 eura. Uz obećanje da je problem odlaska djece na liječenje u Srbiju riješen. Tokom tri godine od otvaranja, institucijama u Beogradu, za smetnje iz domena koji pokriva Centar, plaćeno je preko 1,6 miliona eura

 

Za izgradnju Centra za autizam iz budžeta će biti opredijeljeno 1,5 miliona eura, izjavio je bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović, krajem 2017.

Prvi nacionalni Centar za autizam, razvojne smetnje i dječiju psihijatriju Ognjen Rakočević otvoren je 30. marta 2018. Zvanična informacija je glasila da su prostor površine 410 m² za aktivnosti Centra i medicinsku, didaktičku i drugu opremu u vrijednosti od 64.000 eura ustupili Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje. Za opremanje Centra, od donacija je skupljeno još 10.000 eura, kazao je tada ministar. O milion i po eura više nije bilo pomena. Na pitanja koliko je novca za Centar izdvojeno, što je bilo sa najavljenih 1,5 miliona i ostala, koja smo poslali bivšem ministru Hrapoviću, nijesmo dobili odgovore. Odgovore nam nijesu poslali ni iz Ministarstva zdravlja.

Iz Kliničkog centra Crne Gore, u sastavu kojeg Centar djeluje, dobili smo podatke koliko je od strane Ministarstva i putem donacija do sada uloženo. Ukupno 49.510 eura, od čega je Ministarstvo zdravlja iz budžeta opredijelilo 17.000 eura, a donacije su iznosile skoro duplo, 32.400 eura (vidi boks).

Slični centri u regionu koštali su znatno više. Isto u martu, ali 2019. u Osjeku je otvoren Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju. Investicija je koštala 2,6 miliona eura, a dobijen je savremeni regionalni centar za djecu iz Hrvatske i šire. Zgrada Centra za autizam u Albaniji na internetu se promoviše kao primjer moderne albanske arhitekture. Sadržaji koji se nude djeci i opremljenost ova dva centra su neuporedivi sa skromnim uslovima u podgoričkom centru.

,,Vodila sam dijete u Centar i osoblje se baš trudi, ali mi je uvijek čudna sama zgrada u kojoj ima jedna velika hala i tu je sve ispregrađivano i prostorije su male i zbijene”, kaže za Monitor majka jedne od korisnica Centra.

Prostor u kome je Centar smješten je u stvari donacija Zavoda za zapošljavanje. Gradnja je počela 2006, a prvobitna namjena prostora je bila osnivanje fabrike za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Iz Zavoda su prilikom otvaranja istakli da su u izgradnju i opremanje uložili preko dva miliona eura. Vlada je našla revolucionarno rješenje, pa je u prostoru za fabriku otvorila instituciju za najugroženije.

Ministar Hrapović je obećavao da će problem djece sa autizmom i njihovih porodica biti sistemski riješen. A na otvaranju Centra tadašnji premijer Duško Marković je ustvrdio: ,,Zato od danas, i to treba da znaju svi građani, potrebe za dodatnim plaćanjima za liječenje ovih oboljenja iz džepa pacijenata i njihovih porodica, neće biti! To je sada briga Vlade i Ministarstva zdravlja”. Premijer je istakao i da više neće biti opterećenja porodica i državnog budžeta slanjem djece u zdravstvene centre u okruženju.

Tri godine nakon ovih obećanja stvari stoje ovako: ,,Moja ćerka ide kod logopeda u Centar, ali samo jednom mjesečno. Mnogi roditelji su prinuđeni da idu u Beograd. Fond refundira troškove za tamošnje tretmane, ali roditelji plaćaju sve ostalo – smještaj, hranu i to duži period”, kaže majka korisnice Centra.

Otac djeteta sa autizmom kaže da stručnjaci u Centru daju maksimum, ali da nedostaje kadra: ,,Prije je bilo sat, sada se smanjilo kod psihologa na 45 minuta, a kod logopeda 30 minuta i to jedanput nedjeljno. Morali smo dva mjeseca da budemo u Beogradu jer su tamo tretmani svakodnevni. Fond je to platio, ali smo mi morali da plaćamo stan i sve ostalo.Nije mi jasno da ne mogu kod nas da se zaposle logopedi, a ne da se ide u Beograd”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo