Povežite se sa nama

Izdvojeno

VAKCINE PROTIV KORONE: Svjetlo na kraju tunela

Objavljeno prije

na

Velika Britanija je najavila početak vakcinacije protiv korona virusa. Zemlje EU očekuju da će se to desiti početkom januara. Crna Gora za sada čeka projekat SZO kojim se obezbjeđuje vakcinacija 20 odsto stanovništva, a za ostale zavisi da li će vakcina biti na tržištu

 

Velika Britanija je prva zemlja u svijetu koja je odobrila vakcinu protiv korona virusa, njemačke farmaceutske kompanija Biontek i američkog partnera Fajzer. Britanska vlada je saopštila da će vakcina biti dostupna od sljedeće nedjelje. Velika Britanija je naručila 40 miliona doza ove vakcine, što je dovoljno za vakcinisanje 20 miliona ljudi jer svaka osoba dobija po dvije.

Biontek i Fajzer su u samo 10 mjeseci došli od koncepta do realizacije, a prošli su iste razvojne faze kao u uobičajenom procesu proizvodnje koji može trajati i deset godina. Ove kompanije podnijele su nedavno zahtjev Evropskoj agenciji za ljekove za uslovno odobravanje vakcine protiv korona virusa. Navode da se podnošenjem tog zahtjeva okončava proces nadgledanja koji je počeo 6. oktobra. Zahtjev je podnijet dan nakon što je rivalska Moderna, biotehnološka kompanija iz Kembridža u Masačusetsu,  zatražila od američkih i evropskih agencija da hitno odobre upotrebu njene vakcine protiv korona virusa.

Britanski regulator je naveo da je Biontek i Fajzer vakcina, koje je efikasno oko 95 odsto u borbi protiv kovida, bezbjedna za upotrebu, javlja BBC. Iz Moderne tvrde da njihova vakcina ima učinkovitost od 94,5 odsto.

Frejzer i Biontekova vakcina testirana je na 43.000 ljudi.  Moderna je saopštila da je sprovela istraživanje na 30.000 osoba u SAD-u. Ruska vakcina Sputnjik V, koja je već odobrena u ovoj zemlji za ranu upotrebu,  ima efikasnost od 92 odsto. Pored navedenih u trećoj, završnoj, fazi testiranja je još devet vakcina, koje se razvijaju u SAD-u, Evropi, Kini i Australiji, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u različitim fazama kliničkih studija je još  preko 50 vakcina.

Frajzer Biontekova vakcina i ona koju razvija Moderna, koriste inovativnu mRNA genetičkim inženjeringom dobijenu vakcinu, koja ćeliji dostavlja informaciju kako da imuni sistem savlada virus. Riječ je o potpuno novoj tehnologiji.

Ruska vakcina Sputnjik V, koju je razvio Institut Gamalejev iz Moskve, koristi staru tehnologiju. Riječ je o poznatoj vakcini koja je modifikovana da djeluje i stvori imunitet na kovid 19. Iako je ruska vakcina na Zapadu kritikovana, prije svega jer je odobrena za ranu  upotrebu 11. avgusta, prije ulaska u treću fazu testiranja koja se trenutno sprovodi, vakcina koju  je razvio Univerzitet u Oksfordu sa Astra-Zenekom, kao i vakcina kompanije Džonson i Džonson, rade na istom principu kao ruska vakcina.

Kompanije Frajzer i Biontech podatke o svojoj vakcini predstaviće 10. decembra, a Moderna 17. decembra. Iz Moderne kažu da bi do kraja godine mogli proizvesti 20 miliona doza za američko tržište, a njime će se moći vakcinisati 10 miliona ljudi. Fajzer očekuje da će u decembru na raspolaganju imati 50 miliona doza, odnosno da će se njime moći vakcinisati 25 miliona ljudi.

Svaka od navedenih kompanija planira da tokom sljedeće godine plasira na tržište između milijardu i milijardu i po vakcina. Stručnjaci najavljuju da se, ako sa vakcinama bude sve u redu, normalizacija života može očekivati u drugoj polovini naredne godine.

Evropska agencija za ljekove odbila je zahtjev Biontek i Fajzera za uslovno odobravanje vakcine protiv korona virusa. Ona će mišljenje o toj vakcini dati 29. decembra, a nakon toga će mišljenje biti proslijeđeno državama članicama na usvajanje. Procjena vakcine rivalske Moderne odložena je za 12. januar 2021. godine. Sve to odlaže distribuciju vakcina u EU za početak naredne godine, iako je na primjer njemački ministar zdravlja Jens Špan najavio da bi vakcinacija  u toj zemlji mogla da počne prije kraja ove godine.

Vakcina protiv korona virusa biće besplatna u Italiji, gdje će se prvo davati ljekarima i starijim ljudima koji žive u domovima, kazao je italijanski ministar zdravlja Roberto Speranca. On je najavio da će kampanja vakcinacije početi na proljeće 2021. godine, ali prve serije vakcina Fajzer i Moderne treba da budu isporučene krajem decembra i početkom januara. Ministar je rekao da je Italija potpisala ugovore sa kompanijama AstraZenekom, Džonson & Džonson, Sanofijem, Fajzerom, KjurVakom i Modernom.

Belgija će početi da vakciniše stanovništvo protiv korona virusa 5. januara, ukoliko Evropska unija da ,,zeleno svjetlo” za taj proces, izjavio je belgijski premijer Aleksander de Kro i dodao da će strategija vakcinacije biti jasnija u narednih nekoliko dana.

Kompanije Fajzer i Biontek ove nedjelje predala je  Agenciji za ljekove i medicinska sredstva neophodnu dokumentaciju za registraciju vakcine protiv korona virusa u Srbiji, tvrdi RTS. Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je da će na građanima biti izbor koju će vakcinu protiv COVID-19 primiti – američku, kinesku ili rusku, nakon što je objavljeno da u Srbiju stiže 20 doza ruske vakcine Sputnjik V za laboratorijsku kontrolu.

Pored zdravlja, farmaceutskim kompanijama uspjeh u trci za vakcinom znači profit mjeren milijadama. Početkom ovog mjeseca pokrenuta je evropska građanska inicijativa  Vakcina protiv covida-19 kao javno dobro, besplatno i dostupno svima, čiji se organizatori nadaju da će prikupiti više od milion potpisa kako bi Evropska komisija otvorila raspravu o tom predlogu. ,,Multinacionalne farmaceutske kompanije ne smiju da ostvare profite na ovoj pandemiji”, istakli su potpisnici inicijative, podsjećajući da su 1990-ih laboratorije nametnule pretjerane cijene za liječenje od HIV-a, prenosi agencija Hina.

Ministarstvo zdravlja Crne Gore potpisalo je ljetos  dokument o zajedničkoj nabavci buduće vakcine protiv korona virusa: „Stavili smo se na listu da kada bude pronađena vakcina, budemo među prvim zemljama koje će je nabaviti za građane“, kazao je tadašnji ministar Kenan Hrapović u parlamentu tokom rasprave o Predlogu zakona o ljekovima.

Međutim nećemo biti među prvim zemljama, već ćemo vakcinu dobiti kada i ostali. Crna Gora je početkom oktobra, preko mehanizma COVAX, koji je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), potpisala Sporazum o nabavci vakcine. Radi se o projektu preko koga je SZO  uspjela da ubijedi preko 70 država da dotiraju sredstva i da okupi 90 siromašnih država u projektu COVAX, koji bi trebalo da za više od 150 zemalja svijeta obezbijedi ,,brz, pravičan i pravedan pristup vakcini”. Članice COVAX su sve zemlje EU. Projektom je propisano da će se najprije svim zemljama dati tri odsto za one na prvoj liniji, one koji treba da brinu o drugima – zdravstvene i socijalne radnike. Nakon toga 17 odsto od ukupnih potreba ide starijim i ugroženim kategorijama. Sve što je preko tih 20 odsto zavisiće od toga da li će biti vakcine na tržištu.

,,Sve zemlje regiona i Evrope su aplicirale u taj mehanizam i to je jedini način za pristup vakcini”, objasnio je ministar zdravlja Sjeverne Makedonije Venko Filipče. Međutim, on je objavio i neke specifičnosti. Prema njegovim riječima, Sjeverna Makedonija ima ponudu od još dvije zemlje članice EU, koje su potpisale dogovor o nabavci vakcina. ,,Poljska je ponodila da nam preproda određenu količinu. I premijer Grčke je premijeru Zaevu ukazao da možemo da računamo na određenu količinu vakcina iz Grčke”, rekao je Filipče.

Crna Gora je tražila blizu 250 hiljada doza, odnosno količinu koja bi pokrila 20 odsto stanovništva. Kao i ostalim zemljama u prvoj isporuci stiglo bi oko tri odsto doza, koje bi bile namijenjene za zdravstvene radnike i najstariju populaciju. To zanači da bi u prvom talasu bilo vakcinisano oko 3.700 ljudi, budući da su potrebne po dvije doze vakcine.

Ministar Hrapović je kazao da će jedna doza vakcine koštati 8,84 eura, a da je procijenjena ukupna vrijednost nabavke oko 2,1 milion eura.

Za sada, prema pisanju Vijesti Crna Gora još uvijek nije ispunila sve obaveze prema ovom programu SZO. Iz Ministarstva zdravlja su objasnili da je, osim avansa od oko 770 hiljada dolara, koje je državna apoteka Montefarm uplatila polovinom oktobra, potrebna i državna garancija za ovaj posao. Taj posao će što prije morati da riješi nova Vlada.

Za novu Vladu će izazov biti i to što, prema nedavnom istraživanju Ipsosa, skoro polovina građana Crne Gore se ne bi vakcinisala protiv korona virusa.

 

Nema odgovora na zahtjeve ljekara

Sindikat doktora medicine objavio je grafik u kome se navodi da je izabrana doktorica Doma zdravlja Podgorica, tokom novembra, radila 26 dana bez odmora, desetodnevnu smjenu u Kovid ambulanti. Napominje se da prema Zakonu o radu čak i u vanrednim situacijama, sedmični odmor zaposlenih ne može biti kraći od 20 sati.

Monitor je u dva prethodna broja pisao o 17 izrabanih ljekara koji brinu o preko 5.000 pacijenata oboljelih od korone, o nekoliko stotina  pacijenata dnevno koji zahtijevaju kućno liječenje, a doktori nijesu u mogućnosti da im ga pruže.

Poslali smo pitanja NKT-u i direktoru DZ Podgorica Nebojši Kavariću, tražeći odgovore na brojne probleme ljekara u DZ Podgorica, od preopterećenosti ljekara, do nepostojanja protokola o liječenju kovid bolesnika, te zahtjeva da se otvore privremene kovid bolnice. Odgovore nijesmo dobili.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

GODINU POSLIJE: Čija je nula veća

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako ova Vlada sve više liči na DPS, makar u (ne)transparentnosti rada, (ne)poštovanju propisa, podsticanju podjela i favorizovanju partijskog na uštrb javnog interesa – da li je to ,,potreban i dovoljan uslov” da se njihovi prethodnici, u orginalu, vrate tamo odakle su otišli prije godinu dana. Ili je vrijeme da se pozabavimo alternativama

 

Aplauz socijalnih partnera za plan i predstojeće mjere ove Vlade najbolje pokazuje naš put, pohvalio se na Tviteru Milojko Spajić, ministar finansija u aktuelnoj/odlazećoj Vladi. Onda smo i od zvaničnika Unije poslodavaca i dvije reprezentativne sindikalne asocijacije čuli da oni podržavaju najavljeno povećanje zarada i smanjenje dažbina za poslodavce.

Tako su Spajić i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, njegov najbliži saradnik u promociji tzv. Maršalovog plana za Crnu Goru, dobili formalne partnere sa kojima će podijeliti teret ali i odgovornost za eventualni (ne)uspijeh najavljenog eksperimenta. Ali smo, ponovo, ostali bez odgovora na nekoliko jednostavnih i izuzetno važnih pitanja bez kojih je nemoguće dati valjan sud o stvarnim dometima Spajićevog plana.

Recimo: kako će Vlada nadomjestiti smanjenje prihoda od 180 – 200 miliona eura po osnovu ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje uz najavljeni rast izdataka za plate u javnom sektoru (zdravstvo, obrazovanje, pa redom…)? Šta će biti sa obećanim kapitalnim budžetom ,,najvećim u istoriji Crne Gore”? Da li će poslodavci, kada za to dođe vrijeme, bespogovorno prihvatiti ,,mali” rast troškova do koga će dovesti najavljeno povećanje minimalne i prosječne zarade i kako će se to odraziti na održivost njihovog biznisa? Kolika je vjerovatnoća da će neki od njih na povećane izdatke odgovoriti otpuštanjem radnika? Da li će najavljene mjere dovesti do nastavka trenda gašenja postojećih radnih mjesta, posebno na sjeveru zemlje?

Na kraju možda najvažnije – kako će armija penzionera i nezaposlenih preživjeti neminovni skok cijena koji je, makar to je jasno, neizbježan – što zbog globalnog rasta cijena hrane i energenata, što zbog Spajićeve namjere da sa sadašnjeg modela oporezivanja dohotka pređemo na oporezivanje potrošnje. Po uvećanim stopama poreza i dažbina (akcize…). Dok bi penzije i socijalne naknade ostale iste. Prema važećim propisima, usklađivanje sa najavljenim rastom zarada i cijena može uslijediti tek početkom 2023. godine.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZVJEŠTAJ O POSTUPANJU BEZBJEDNOSNOG SEKTORA NA CETINJU: Papir bez pravne snage

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komisiju Vladinog Biroa za operativnu koordinaciju ne prepoznaje zakon, zbog čega njen izvještaj nema pravnu snagu.  Međutim, ovaj dokument  može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu eventualne postupke

 

Nešto više od mjesec dana od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, završen je dokument komisije, koju je osnovao Biro za operativnu koordinaciju (BOK), a koja je trebala da utvrdi šta se dešavalo na dan ustoličenja na Cetinju, 5. septembra ove godine, i da li je bilo propusta u radu izvršnih organa.

Noć uoči ustoličenja došlo je do sukoba između premijera Zdravka Krivokapića i ministra unutrašnjih poslova (MUP) Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina, jer su navodno, vođeni bezbjednosnim procjenama Agencije za nacionalnu bezbjendost (ANB) i Uprave policije, čelnici policije bili za to da se ustoličenje izmjesti ili odgodi. Krivokapić je navodno tražio smjenu Sekulovića i Brđanina, ali se predomislio prije konferencije na kojoj je to trebao da najavi, a nakon reakcija zemalja Kvinte i najave Građanskog pokreta URA da će uskratiti podršku Vladi. Na toj konferenciji je, međutim, premijer iznio da će Vlada obrazovati tijelo, koje će ispitati rad svih državnih organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Iza Krivokapića stali su Demokratski front i Demokratska Crna Gora, dok je iza Sekulovića i Brđanina stao potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnih službi Dritan Abazović.

Izvještaju o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, prethodilo je prepucavanje između političkih lidera. Vlast i dalje preokupira  ko je bio za, a ko protiv ustoličenja novog mitropolita, dok se gotovo i ne pominje  uloga najvećeg opozicionog subjekta Demokratske partije socijalista (DPS) u neredima na Cetinju.

Komisija, na čijem čelu je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, konstatovala je u Izvještaju  da su lica kojima tu nije bilo mjesto i koja nisu u lancu odgovornosti, prisustvovala  sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija. Situaciju je, piše u izvještaju, dodatno usložnila činjenica da su se Sekulović i Brđanin protivili ustoličenju na Cetinju, pozivajuću se na procjene ANB-a i Uprave polcije. Komisija je zaključila da je Uprava policije profesionalno odradila svoj posao.

,,Uzimajući u obzir sve okolnosti, probleme i uočene nedostatke, UP je 5. septembra svoj zadatak obavila profesionalno i efikasno, čuvajući ustavni poredak i štiteći zagarantovana vjerska prava i slobode”, navodno piše u Izvještaju.

Na posljednjoj sjednici BOK-a nije usvojen Izvještaj, niti se razmatrao, jer je Ivanović bio odsutan. Abazović je rekao da je na sjednici preovladao stav da u Izvještaju nije dovoljno potencirana uloga državnog tužilaštva u potencijalnom suzbijanju rizika za dešavanje na Cetinju 4. i 5. septembra.

,,Siguran sam da će to biti glavni komentar nakon što se mi i zvanično izjasnimo, i vjerujem da će i Komisija to prihvatiti. Možda je to nešto što je promaklo, ali to je jako važna činjenica vezana za aktivnosti državnog tužilaštva u susret i tokom dešavanja na Cetinju”, kazao je Abazović.

Članovi Biroa za operativnu koordinaciju će na narednoj sjednici dati komentare na Izvještaj, ali i usvojiti zaključke. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, pojedini članovi će insistirati da se kroz zaključke precizira da Sekulović i Brđanin nijesu bili protiv ustoličenja mitropolita, već da nijesu željeli da ugrožavaju bezbjednost štićene ličnosti (patrijarha Porfirija), za čiji su život bili najodgovorniji kao rukovodioci policije. Da je postojao visok stepen opasnost po život štićene ličnosti ukazuju bezbjednosne procjene ANB-a.

Iako bi Izvještaj trebao da završi priču o događajima na Cetinju, sagovornici Monitora iz izvršne vlasti smatraju da se to neće dogoditi. Jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević tražio je da Izvještaj, koji trenutno nosi oznaku tajnosti, bude dostavljen članovima tog tijela. Takođe je tražio da se taj dokument otvori za javnost.

Nezvanični izvori Monitora tvrde da je i ministar Sekulović predložio da se svi iskazi, na osnovu kojih je sačinjen Izvještaj, učine javnim. O tome će se, međutim, takođe raspravljati na narednoj sjednici BOK-a, a i na nekoj od narednih sjednica Vlade.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, ORGANIZACIJA KOD: Samo bjesomučna borba za moć

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izdijeljena, posvađana i bez jasne ideje kako pokrenuti temeljne reforme, i korak dalje, kako izvući zemlju recimo iz problema da naše stanovništvo stari, da ulazimo u zonu bijele kuge, da postajemo odredište nekvalifikovane i niskoplaćene radne snage… nova većina razumije da je glavni problem odgovor na pitanje ko će biti ,,DPS poslije DPS-a”.

 

MONITOR:  Demokratski front najavio je bojkot parlamenta i svih Vladinih zakona, ukoliko u Vladu  ne uđe lider DF-a Andrija Mandić. Kako vidite taj zahtjev?

PERIĆ: Ukoliko nova vlast želi da bude operativna, ona mora pronaći put uzajamnog uvažavanja. Niti je uvažavanje da nekoga unaprijed proglasite nepoželjnim za ministarske pozicije bez obzira na procenat koji osvoji na izborima, niti je od onog ko osvoji najviše glasova u novoj vlasti korektno da insistiranjem nametanja svojih političkih ciljeva doslovno uništava subjekt koji treba da obezbijedi većinu. Da ne govorimo koje su refleksije takve pozicije na cijelu zajednicu. U tom kontekstu valja demistifikovati određenje u odnosu na državu. Ako uzmemo jednu od najneutralnijih definicija da je država skup procedura koji nam omogućava da funkcionišemo kao zajednica, onda svi treba da prihvate da će poštovati te procedure i da će činiti što i koliko mogu da se društvo nepoštovanjem tih procedura ne bi dezintegrisalo. Bez toga je doslovno nemoguće, ne samo formirati djelotvornu većinu, već i funkcionisati uopšte.

Nama fali plan i dogovor na mnogim poljima, a posebno u politici. Političari bi trebalo da rješavaju probleme, da razumiju značaj kompromisa i da podnose odgovornost. Nažalost, ovo ostaje samo lijepa želja – u praksi je to bjesomučna borba za moć uz pomoć koje onda želite da raspolažete resursima svih nas.

Sve političke partije rasporedile su  svoje ljude u javnim preduzećima na čelnim pozicijama i ,,po dubini” uveliko kadriraju. Tu vidimo da onamo gdje imaju zajedničke interese partije se bez većih problema dogovaraju – bez obzira da li je to u interesu građana ili ne. Razumijem da mnogi ljudi zbog političke pripadnosti nisu mogli da se zaposle i/ili napreduju, ali taj problem se mora rješavati time što će se prvo procesuirati svi oni koji su radili nezakonito u prethodnom periodu i tako što ćete kadrirati najkvalitetnije, a ne ,,najzaslužnije” ljude.

MONITOR: Da li pregovori parlamentarne većine vode izborima ili će se nastaviti sa krizama, uslovljavanjima i pregovorima?

PERIĆ: Nije bilo teško predvidjeti da će se tokom pregovora nastaviti uzajamne optužbe unutar vlasti. Činjenica je da svaka od koalicija ima svoj ucjenjivački kapital, ali bojim se da će stalnim naglašavanjem te pozicije građani postajati taoci te političke realnosti. Ko će biti vještiji, a čija će procjena biti loša je nešto što razumijem da zanima stranke, ali šta to znači iz perspektive propuštanja prilike realizacije suštinskih promjena koju su sami akteri nazvali istorijskom i koja zaista ima taj potencijal?

Da li su razjašnjenje ovog rebusa izbori? Oni jesu opcija, ali ne vjerujem da je ijedan subjekt spreman za njih, a još manje da je siguran da bi mogao da politički kapitalizuje to što bi ih izazvao – tako da ne očekujem izbore u najmanje narednih pola godine.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo