Povežite se sa nama

Izdvojeno

MJEŠTANI ZLATICE NEZADOVOLJNI PREDLOŽENIM RJEŠENJEM GRADNJE BULEVARA: Saobraćajnica koja obesmišljava živote

Objavljeno prije

na

Bulevar Vilija Branta, na potezu od starog stadiona Koma do budućeg kružnog toka prije Zlatičkog potoka, a ujedno i priključak na petlju za auto-put na Smokovcu, nije valjano urađen, tvrde mještani dijela Zlatice. Institucije žmure na nepoštovanje prostornih i urbanističkih planova

 

Kod nas se uobičailo – planska dokumenta, važe po potrebi.  Vođene tom praksom  institucije su zažmurile na nepoštovanje onog što stoji u prostornim i urbanističkim planovima prilikom izgradnje Bulevara Vilija Branta u podgoričkom naselju Zlatica.

Taj bulevar, na potezu od starog stadiona Koma do budućeg kružnog toka prije Zlatičkog potoka, a ujedno i priključak na petlju za auto-put na Smokovcu, nije valjano urađen, tvrde mještani dijela Zlatice.

,,Izgradnja bulevara, onako kako su to osmislili nadležni, ostavlja nas bez pristupnih puteva kućama i obesmišljava naše živote. Puteve, bez obavještenja i potrebe planiraju ispred i preko porodičnih kuća koje su više od 50 godina stare. Takvo rješenje, zbog važnosti saobraćajnice, ide i na štetu države”, kaže za Monitor Vladimir Ivanović, mještanin i, po struci, arhitekta.

Projekat, prema njegovom mišljenju, tretira gradski bulevar  izolovano bez kvalitetnih veza sa okolinom. ,,Nema analize naseljenih područja, ni ulica kroz naselja koje ‘zavise’ od bulevara. Potpuno se guše postojeće privredne aktivnosti i eliminiše buduća ekonomska inicijativa. Ne pruža se radost pješaku, nema mjesta za bicikliste, ni za drvored. Nema slike koja bi ‘značila’ putniku  na najznačajnijem ulazu u grad“, objašnjava Ivanović.

Oko stotinjak građana koji tu žive obraćalo se institucijama brojnim dopisima. Jedan od razloga za nezadovoljstvo je to što je broj kolovoznih traka, sa planirane tri, od kojih je jedna vodila ka želježničkoj stanici, smanjen a dvije. ,,Drastičnim smanjenjem saobraćajnih kapaciteta i prihvatanjem rješenja iz Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Zlatica B, kao i naslanjanjem na rješenje DUP-a Murtovina, napraviće se nenadoknadivi gubici. Treća ili isključna traka na tom potezu je osnova za planiranje kod isključenja. Bez nje, obezvređuje se cio ovaj potez i njegov značajan ekonomski potencijal. Do teretne željezničke stanice ne može  se doći vozilima, kamionom, prikoličarem i drugim prevoznim sredstvima većeg gabarita”, navodi se u jednom od dopisa mještana.

Mještani ukazuju da mnogi tu imaju poslovne prostore. “ Planom bulevara zatvara se prilaz do njih, čime nam se nanosi šteta”.

DUP Murtovina, koji obuhvata ovaj prostor, je, tvrde, usvojen u neregularnoj proceduri – bez javne rasprave. Obraćali su se tim povodom Ministarstvu saobraćaja i pomorstva. ,,Pod velikim znakom pitanja je formalna zakonitost tog DUP-a. Zašto manje izmjene, odnosno izvjesne korekcije glavnih projekata ulica, parkinga i pješačkih i biciklistističkih staza ne idu ka tome da poboljšaju kvalitet života stanovnika? Ili je ipak cilj da se zadovolje potrebe pojedinaca, na uštrb drugih”, piše u dopisu mještana ministru Osmanu Nurkoviću, koji je tada rukovodio tim  resorom.

Ivanović  napominje da su mještani u dopisu ministru Nurkoviću posebno ukazali i na problem eksproprijacije. ,,Predloženim rješenjem investitori moraju eksproprijatisati od 50 do skoro 100 odsto više terena  u startu, jer su brojni objekti projektom ostali bez pristupa saobraćajnicama”.

Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva su kazali da je sve  u skladu sa propisima. No, način na koji su iz Ministarstva utvrdili da je izgradnja bulevara u skladu sa propisima je problematičan. ,,Ne ulazeći u planska rješenja DUP Zlatica B i DUP Murtovina, zaključeno je da je položaj osovine bulevara, kojim je definisano saobraćajno rješenje sadržano u Glavnom projektu, usklađen sa važećim planovima”, pokušali su da objasne.

Kako su, ne ulazeći u planska rješenja, utvrdili da je sve po propisima, ne znaju ni mještani. ,, Nije se moglo postupati po našem zahtjevu ne ulazeći u planska rješenja, jer to nije u skladu sa zakonom”, navodi u ime mještana Sandra Ivanović.

Iz Vladinog resora za saobraćaj i pomorstvo tvrde i da je broj saobraćajnih traka istovjetan sa brojem iz DUP-a Zlatica B, izuzev u zoni raskrsnice sa Dunavskom ulicom. ,,Na raskrsnici sa Dunavskom ulicom je zbog smaknutih rakrsnica iz oba kontaktna plana (DUP Zlatica B i DUP Murtovina), iz razloga bezbjednog odvijanja saobraćaja, u glavnom projektu zatvoreno ostrvo, tako da nema lijevih skretanja ni iz jednog smjera. U toj zoni su projektovane tri trake: dvije za smjer pravo i jedna za desno iz smjera Podgorice ka Kolašinu, dok su u suprotnom smjeru projektovane dvije trake”, kazali su još iz Ministarstva.

Mještani ni sa ovim navodima nadležnih nisu saglasni. ,,Nije jasno na što se misli pod raskrsnicom sa Dunavskom ulicom. Ta ulica i bulevar se nigdje ne ukrštaju diretno. Pod pretpostavkom da se misli na ulicu koja direktno spaja bulevar i teretnu željezničku stanicu, koja se ukršta sa Dunavskom ulicom, tvrdimo da tu ne postoji nikakav konflikt u DUP-ovima, niti ima nebezbjednih tačaka”, kaže Ivanovićeva.

Početkom godine, održan je sastanak sa projektantom i nadležnima iz Ministarstva i Glavnog grad. “Predstavnici Ministarstva i Glavnog grada su stali u odbranu tvrdnji projektanta da se projekat radi u skladu sa detaljnim planovima, jer se nalazi u oba detaljna plana. Svjesno su obmanuli predstavnike mještana, jer nemaju zakonske kapacitete da presuđuju o ovim pitanjima. Oni su samo mogli da iznesu svoje lične stavove, a trebalo je da saslušaju predstavnike mještana i projektanta, i da potom proslijede njihove zahtjeve onome kome je Zakon dao pravo da odlučuje o ovim pitanjima”, kaže Vladimir Ivanović.

Projektom se, smatra Ivanović, ne vodi briga ni o održavanju kolovoza. ,,Potez bulevara od starog stadiona Koma duž zlatičkog parka primjer je neprihvatljivog rješenja: kolovoz je ostavljen na milost i nemilost suncu, desna traka je sva u rupama, što je posljedica loše projektovane atmosferske kanalizacije”, kaže on.  “Pregrijavanje od asfalta guši vozače, a i šetače koji ionako moraju držati ruku uz tijelo da je ne otkine auto. Tu je mogla biti šuma u bar tri reda, sa trotoarom od bar četiri metara i biciklističkom stazom od pet metara, kao i ostrvima od dva i po metra. I sve to na obje strane”.

Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva su na  predloge u vezi sa namjenama površina i organizacijom prostora uz bulevar Vladimira Ivanovića odgovorili – da nisu nadležni.  Ovakavi odgovori Ministarstva sugerišu da investitori ne podliježu zakonskim okvirima i da je moguće utvrditi da je nesto izgrađeno u skladu sa planskim rješenjima, bez uvida u njih. Gdje je država da odgovori Ministarstvu?

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo