Povežite se sa nama

Izdvojeno

MJEŠTANI ZLATICE NEZADOVOLJNI PREDLOŽENIM RJEŠENJEM GRADNJE BULEVARA: Saobraćajnica koja obesmišljava živote

Objavljeno prije

na

Bulevar Vilija Branta, na potezu od starog stadiona Koma do budućeg kružnog toka prije Zlatičkog potoka, a ujedno i priključak na petlju za auto-put na Smokovcu, nije valjano urađen, tvrde mještani dijela Zlatice. Institucije žmure na nepoštovanje prostornih i urbanističkih planova

 

Kod nas se uobičailo – planska dokumenta, važe po potrebi.  Vođene tom praksom  institucije su zažmurile na nepoštovanje onog što stoji u prostornim i urbanističkim planovima prilikom izgradnje Bulevara Vilija Branta u podgoričkom naselju Zlatica.

Taj bulevar, na potezu od starog stadiona Koma do budućeg kružnog toka prije Zlatičkog potoka, a ujedno i priključak na petlju za auto-put na Smokovcu, nije valjano urađen, tvrde mještani dijela Zlatice.

,,Izgradnja bulevara, onako kako su to osmislili nadležni, ostavlja nas bez pristupnih puteva kućama i obesmišljava naše živote. Puteve, bez obavještenja i potrebe planiraju ispred i preko porodičnih kuća koje su više od 50 godina stare. Takvo rješenje, zbog važnosti saobraćajnice, ide i na štetu države”, kaže za Monitor Vladimir Ivanović, mještanin i, po struci, arhitekta.

Projekat, prema njegovom mišljenju, tretira gradski bulevar  izolovano bez kvalitetnih veza sa okolinom. ,,Nema analize naseljenih područja, ni ulica kroz naselja koje ‘zavise’ od bulevara. Potpuno se guše postojeće privredne aktivnosti i eliminiše buduća ekonomska inicijativa. Ne pruža se radost pješaku, nema mjesta za bicikliste, ni za drvored. Nema slike koja bi ‘značila’ putniku  na najznačajnijem ulazu u grad“, objašnjava Ivanović.

Oko stotinjak građana koji tu žive obraćalo se institucijama brojnim dopisima. Jedan od razloga za nezadovoljstvo je to što je broj kolovoznih traka, sa planirane tri, od kojih je jedna vodila ka želježničkoj stanici, smanjen a dvije. ,,Drastičnim smanjenjem saobraćajnih kapaciteta i prihvatanjem rješenja iz Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Zlatica B, kao i naslanjanjem na rješenje DUP-a Murtovina, napraviće se nenadoknadivi gubici. Treća ili isključna traka na tom potezu je osnova za planiranje kod isključenja. Bez nje, obezvređuje se cio ovaj potez i njegov značajan ekonomski potencijal. Do teretne željezničke stanice ne može  se doći vozilima, kamionom, prikoličarem i drugim prevoznim sredstvima većeg gabarita”, navodi se u jednom od dopisa mještana.

Mještani ukazuju da mnogi tu imaju poslovne prostore. “ Planom bulevara zatvara se prilaz do njih, čime nam se nanosi šteta”.

DUP Murtovina, koji obuhvata ovaj prostor, je, tvrde, usvojen u neregularnoj proceduri – bez javne rasprave. Obraćali su se tim povodom Ministarstvu saobraćaja i pomorstva. ,,Pod velikim znakom pitanja je formalna zakonitost tog DUP-a. Zašto manje izmjene, odnosno izvjesne korekcije glavnih projekata ulica, parkinga i pješačkih i biciklistističkih staza ne idu ka tome da poboljšaju kvalitet života stanovnika? Ili je ipak cilj da se zadovolje potrebe pojedinaca, na uštrb drugih”, piše u dopisu mještana ministru Osmanu Nurkoviću, koji je tada rukovodio tim  resorom.

Ivanović  napominje da su mještani u dopisu ministru Nurkoviću posebno ukazali i na problem eksproprijacije. ,,Predloženim rješenjem investitori moraju eksproprijatisati od 50 do skoro 100 odsto više terena  u startu, jer su brojni objekti projektom ostali bez pristupa saobraćajnicama”.

Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva su kazali da je sve  u skladu sa propisima. No, način na koji su iz Ministarstva utvrdili da je izgradnja bulevara u skladu sa propisima je problematičan. ,,Ne ulazeći u planska rješenja DUP Zlatica B i DUP Murtovina, zaključeno je da je položaj osovine bulevara, kojim je definisano saobraćajno rješenje sadržano u Glavnom projektu, usklađen sa važećim planovima”, pokušali su da objasne.

Kako su, ne ulazeći u planska rješenja, utvrdili da je sve po propisima, ne znaju ni mještani. ,, Nije se moglo postupati po našem zahtjevu ne ulazeći u planska rješenja, jer to nije u skladu sa zakonom”, navodi u ime mještana Sandra Ivanović.

Iz Vladinog resora za saobraćaj i pomorstvo tvrde i da je broj saobraćajnih traka istovjetan sa brojem iz DUP-a Zlatica B, izuzev u zoni raskrsnice sa Dunavskom ulicom. ,,Na raskrsnici sa Dunavskom ulicom je zbog smaknutih rakrsnica iz oba kontaktna plana (DUP Zlatica B i DUP Murtovina), iz razloga bezbjednog odvijanja saobraćaja, u glavnom projektu zatvoreno ostrvo, tako da nema lijevih skretanja ni iz jednog smjera. U toj zoni su projektovane tri trake: dvije za smjer pravo i jedna za desno iz smjera Podgorice ka Kolašinu, dok su u suprotnom smjeru projektovane dvije trake”, kazali su još iz Ministarstva.

Mještani ni sa ovim navodima nadležnih nisu saglasni. ,,Nije jasno na što se misli pod raskrsnicom sa Dunavskom ulicom. Ta ulica i bulevar se nigdje ne ukrštaju diretno. Pod pretpostavkom da se misli na ulicu koja direktno spaja bulevar i teretnu željezničku stanicu, koja se ukršta sa Dunavskom ulicom, tvrdimo da tu ne postoji nikakav konflikt u DUP-ovima, niti ima nebezbjednih tačaka”, kaže Ivanovićeva.

Početkom godine, održan je sastanak sa projektantom i nadležnima iz Ministarstva i Glavnog grad. “Predstavnici Ministarstva i Glavnog grada su stali u odbranu tvrdnji projektanta da se projekat radi u skladu sa detaljnim planovima, jer se nalazi u oba detaljna plana. Svjesno su obmanuli predstavnike mještana, jer nemaju zakonske kapacitete da presuđuju o ovim pitanjima. Oni su samo mogli da iznesu svoje lične stavove, a trebalo je da saslušaju predstavnike mještana i projektanta, i da potom proslijede njihove zahtjeve onome kome je Zakon dao pravo da odlučuje o ovim pitanjima”, kaže Vladimir Ivanović.

Projektom se, smatra Ivanović, ne vodi briga ni o održavanju kolovoza. ,,Potez bulevara od starog stadiona Koma duž zlatičkog parka primjer je neprihvatljivog rješenja: kolovoz je ostavljen na milost i nemilost suncu, desna traka je sva u rupama, što je posljedica loše projektovane atmosferske kanalizacije”, kaže on.  “Pregrijavanje od asfalta guši vozače, a i šetače koji ionako moraju držati ruku uz tijelo da je ne otkine auto. Tu je mogla biti šuma u bar tri reda, sa trotoarom od bar četiri metara i biciklističkom stazom od pet metara, kao i ostrvima od dva i po metra. I sve to na obje strane”.

Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva su na  predloge u vezi sa namjenama površina i organizacijom prostora uz bulevar Vladimira Ivanovića odgovorili – da nisu nadležni.  Ovakavi odgovori Ministarstva sugerišu da investitori ne podliježu zakonskim okvirima i da je moguće utvrditi da je nesto izgrađeno u skladu sa planskim rješenjima, bez uvida u njih. Gdje je država da odgovori Ministarstvu?

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo