Povežite se sa nama

Izdvojeno

MJEŠTANI ZLATICE NEZADOVOLJNI PREDLOŽENIM RJEŠENJEM GRADNJE BULEVARA: Saobraćajnica koja obesmišljava živote

Objavljeno prije

na

Bulevar Vilija Branta, na potezu od starog stadiona Koma do budućeg kružnog toka prije Zlatičkog potoka, a ujedno i priključak na petlju za auto-put na Smokovcu, nije valjano urađen, tvrde mještani dijela Zlatice. Institucije žmure na nepoštovanje prostornih i urbanističkih planova

 

Kod nas se uobičailo – planska dokumenta, važe po potrebi.  Vođene tom praksom  institucije su zažmurile na nepoštovanje onog što stoji u prostornim i urbanističkim planovima prilikom izgradnje Bulevara Vilija Branta u podgoričkom naselju Zlatica.

Taj bulevar, na potezu od starog stadiona Koma do budućeg kružnog toka prije Zlatičkog potoka, a ujedno i priključak na petlju za auto-put na Smokovcu, nije valjano urađen, tvrde mještani dijela Zlatice.

,,Izgradnja bulevara, onako kako su to osmislili nadležni, ostavlja nas bez pristupnih puteva kućama i obesmišljava naše živote. Puteve, bez obavještenja i potrebe planiraju ispred i preko porodičnih kuća koje su više od 50 godina stare. Takvo rješenje, zbog važnosti saobraćajnice, ide i na štetu države”, kaže za Monitor Vladimir Ivanović, mještanin i, po struci, arhitekta.

Projekat, prema njegovom mišljenju, tretira gradski bulevar  izolovano bez kvalitetnih veza sa okolinom. ,,Nema analize naseljenih područja, ni ulica kroz naselja koje ‘zavise’ od bulevara. Potpuno se guše postojeće privredne aktivnosti i eliminiše buduća ekonomska inicijativa. Ne pruža se radost pješaku, nema mjesta za bicikliste, ni za drvored. Nema slike koja bi ‘značila’ putniku  na najznačajnijem ulazu u grad“, objašnjava Ivanović.

Oko stotinjak građana koji tu žive obraćalo se institucijama brojnim dopisima. Jedan od razloga za nezadovoljstvo je to što je broj kolovoznih traka, sa planirane tri, od kojih je jedna vodila ka želježničkoj stanici, smanjen a dvije. ,,Drastičnim smanjenjem saobraćajnih kapaciteta i prihvatanjem rješenja iz Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Zlatica B, kao i naslanjanjem na rješenje DUP-a Murtovina, napraviće se nenadoknadivi gubici. Treća ili isključna traka na tom potezu je osnova za planiranje kod isključenja. Bez nje, obezvređuje se cio ovaj potez i njegov značajan ekonomski potencijal. Do teretne željezničke stanice ne može  se doći vozilima, kamionom, prikoličarem i drugim prevoznim sredstvima većeg gabarita”, navodi se u jednom od dopisa mještana.

Mještani ukazuju da mnogi tu imaju poslovne prostore. “ Planom bulevara zatvara se prilaz do njih, čime nam se nanosi šteta”.

DUP Murtovina, koji obuhvata ovaj prostor, je, tvrde, usvojen u neregularnoj proceduri – bez javne rasprave. Obraćali su se tim povodom Ministarstvu saobraćaja i pomorstva. ,,Pod velikim znakom pitanja je formalna zakonitost tog DUP-a. Zašto manje izmjene, odnosno izvjesne korekcije glavnih projekata ulica, parkinga i pješačkih i biciklistističkih staza ne idu ka tome da poboljšaju kvalitet života stanovnika? Ili je ipak cilj da se zadovolje potrebe pojedinaca, na uštrb drugih”, piše u dopisu mještana ministru Osmanu Nurkoviću, koji je tada rukovodio tim  resorom.

Ivanović  napominje da su mještani u dopisu ministru Nurkoviću posebno ukazali i na problem eksproprijacije. ,,Predloženim rješenjem investitori moraju eksproprijatisati od 50 do skoro 100 odsto više terena  u startu, jer su brojni objekti projektom ostali bez pristupa saobraćajnicama”.

Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva su kazali da je sve  u skladu sa propisima. No, način na koji su iz Ministarstva utvrdili da je izgradnja bulevara u skladu sa propisima je problematičan. ,,Ne ulazeći u planska rješenja DUP Zlatica B i DUP Murtovina, zaključeno je da je položaj osovine bulevara, kojim je definisano saobraćajno rješenje sadržano u Glavnom projektu, usklađen sa važećim planovima”, pokušali su da objasne.

Kako su, ne ulazeći u planska rješenja, utvrdili da je sve po propisima, ne znaju ni mještani. ,, Nije se moglo postupati po našem zahtjevu ne ulazeći u planska rješenja, jer to nije u skladu sa zakonom”, navodi u ime mještana Sandra Ivanović.

Iz Vladinog resora za saobraćaj i pomorstvo tvrde i da je broj saobraćajnih traka istovjetan sa brojem iz DUP-a Zlatica B, izuzev u zoni raskrsnice sa Dunavskom ulicom. ,,Na raskrsnici sa Dunavskom ulicom je zbog smaknutih rakrsnica iz oba kontaktna plana (DUP Zlatica B i DUP Murtovina), iz razloga bezbjednog odvijanja saobraćaja, u glavnom projektu zatvoreno ostrvo, tako da nema lijevih skretanja ni iz jednog smjera. U toj zoni su projektovane tri trake: dvije za smjer pravo i jedna za desno iz smjera Podgorice ka Kolašinu, dok su u suprotnom smjeru projektovane dvije trake”, kazali su još iz Ministarstva.

Mještani ni sa ovim navodima nadležnih nisu saglasni. ,,Nije jasno na što se misli pod raskrsnicom sa Dunavskom ulicom. Ta ulica i bulevar se nigdje ne ukrštaju diretno. Pod pretpostavkom da se misli na ulicu koja direktno spaja bulevar i teretnu željezničku stanicu, koja se ukršta sa Dunavskom ulicom, tvrdimo da tu ne postoji nikakav konflikt u DUP-ovima, niti ima nebezbjednih tačaka”, kaže Ivanovićeva.

Početkom godine, održan je sastanak sa projektantom i nadležnima iz Ministarstva i Glavnog grad. “Predstavnici Ministarstva i Glavnog grada su stali u odbranu tvrdnji projektanta da se projekat radi u skladu sa detaljnim planovima, jer se nalazi u oba detaljna plana. Svjesno su obmanuli predstavnike mještana, jer nemaju zakonske kapacitete da presuđuju o ovim pitanjima. Oni su samo mogli da iznesu svoje lične stavove, a trebalo je da saslušaju predstavnike mještana i projektanta, i da potom proslijede njihove zahtjeve onome kome je Zakon dao pravo da odlučuje o ovim pitanjima”, kaže Vladimir Ivanović.

Projektom se, smatra Ivanović, ne vodi briga ni o održavanju kolovoza. ,,Potez bulevara od starog stadiona Koma duž zlatičkog parka primjer je neprihvatljivog rješenja: kolovoz je ostavljen na milost i nemilost suncu, desna traka je sva u rupama, što je posljedica loše projektovane atmosferske kanalizacije”, kaže on.  “Pregrijavanje od asfalta guši vozače, a i šetače koji ionako moraju držati ruku uz tijelo da je ne otkine auto. Tu je mogla biti šuma u bar tri reda, sa trotoarom od bar četiri metara i biciklističkom stazom od pet metara, kao i ostrvima od dva i po metra. I sve to na obje strane”.

Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva su na  predloge u vezi sa namjenama površina i organizacijom prostora uz bulevar Vladimira Ivanovića odgovorili – da nisu nadležni.  Ovakavi odgovori Ministarstva sugerišu da investitori ne podliježu zakonskim okvirima i da je moguće utvrditi da je nesto izgrađeno u skladu sa planskim rješenjima, bez uvida u njih. Gdje je država da odgovori Ministarstvu?

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

KROĆENJE CIJENA: Poslije turističkih, predizborne marže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Proljetošnja akcija Limitirane cijene potrošačima nije donijela pretjeranu korist, ali iz vlade sa puno optimizma najavljuju njenu reprizu. Istovremeno,   iz PES-a su Milatoviću poručili da je vanredne izbore u Podgorici raspisao za kraj septembra kako bi građani na izbore izašli prije nego osjete benefite programa ES2

 

Ranije nego što je to bilo najavljeno, Vlada se ponovo uhvatila u koštac sa (pre)visokim cijenama. Kao i proljetos, i sada je riječ o akciji ograničenja marži za dio osnovnih životnih namirnica – prehrambenih i higijenskih proizvoda. U odnosu na kampanju Limitirane cijene ograničenje marži ostalo je isto (do 10, odnosno 15 odsto u veletrgovinama i maloprodaji) ali je popis proizvoda proširen sa 43 na 66. Vladina odluka stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u Službenom listu.

„Sada očekujemo da se ova odluka sprovede“, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, uz konstataciju da bi „bilo dobro“ da trgovci u radnjama obilježe proizvode sa limitiranom maržom, iako im Vlada tu obavezu ne može nametnuti svojom odlukom.  „Odluka se ne odnosi na male trgovine (ako ukupna površina svih radnji istog vlasnika ne prelazi 600 kvadratnih metara – prim. Monitora), a važiće do 31. januara 2025. godine. Nakon primjene odluke očekujem smanjenje cijena, jer na osnovu izvještaja tržišne inspekcije marže su puno veće od onih na koje ćemo da ih limitramo”, pojasnio je Đeljošaj.

Od ministra nijesmo saznali kolike su te trgovačke marže o kojima u Crnoj Gori pričamo već više od godinu.  Tom temom nije se bavio ni premijer Milojko Spajić. Njemu je prioritet bio da objasni da „inflacija više nije problem, ali jesu visoke cijene proizvoda“. Za to je  krivicu prebacio na prethodnike iz Vlade Dritana Abazovića. „Mi radimo na tom naslijeđenom problemu“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SAVEZI I RAZLAZI UOČI PODGORIČKIH IZBORA: Za jednokratnu upotrebu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Udruživanja i razdruživanja političkih partija kako bi osvojili vlast u glavnom gradu, pokazuju da je glavni zajednički imenitelj novih i bivših saveznika – moć

 

 

Mjesec dana pred podgoričke lokalne izbore, zakazane za 29. septembar, politički akteri su mahom  objelodanili modele učešča u ovoj izbornoj trci, iako  liste još zvanično nijesu predate. Posljednji rok za predaju  je 3. septembar, početak naredne sedmice.  Udruživanja i razdruživanja političkih partija kako bi osvojili vlast u glavnom gradu, pokazuju da je glavni zajednički imenitelj novih i bivših saveznika – moć.  Dojučerašnji ljuti protivnici postaju saveznici, i obratno. Sve je za jednokratnu upotrebu.

Ove sedmice savez uoči podgoričkih izbora objavili su Demokrate i Pokret Evropa sad (PES). Mediji su objavili da će na njihovoj zajedničkoj izbornoj listi PES imati 38 mjesta, od ukupno 59, dok će Demokratama pripasti 21 mjesto. U procentima PES će imati  64,4 odsto, a Demokrate  35,6 odsto.

Listu će, kako se i očekivalo, predvoditi Saša Mujović, ministar energetike. Doskorašnja gradonačelnica Podgorice iz redova PES-a Olivera Injac, prema pisanju medija, druga je na listi. Politička konkurencija to komentariše  kao još jedno premijerovo odricanje od bliskih saradnika. Kritičari podsjećaju da je savezništvo PES-a i Demokrata na državnom nivou proteklo u sukobima, posebno onom u bezbjednosnom sektoru, koji je rezultirao i  tužbom ministra policije iz redova Demokrata Danila Šaranovića Upravnom sudu protiv Vlade Milojka Spajića, zbog tadašnje odluke Vlade da na poziciju v.d direktora policije ne izabere  kandidata kojeg je predložio Šaranović, već drugog.  Tužba je odbijena, a Demokrate su  oročile podršku Vladi do dobijanja IBAR-a. IBAR smo dobili, savez Demokrata i PES-a na državnom nivou preživio je, a sada se učvršćuje i na lokalnom nivou. I to ne samo u Podgorici.

Demokrate Alekse Bečića i Spajićev PES dogovorili su i koalicioni nastup na lokalnim izborima u Budvi i Kotoru. Od 33 mjesta na izbornoj listi za Budvu, Demokrate će dobiti 22, a PES  11 mjesta.  U procentima, Demokrate će imati 66,7 odsto, a PES  33,3 odsto.

Iako su mediji već objavili da će na čelu liste u Kotoru biti Vladimir Jokić (Demokrate),  a u Budvi Dragana Kaženegra Stanišić (Demokrate), još nema zvanične potvrde o tome iz dvije partije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOJI FAKULTETI VODE DO POSLA, A KOJI DO BIROA: Deficit strategije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Statistika godinama govori o tome da je na birou rada od visokoškolaca najviše ekonomista, pravnika, vaspitača, nastavnika društveno-humanističke oblasti, menadžera i organizatora. Uprkos tome, studenti svake godine masovno upisuju fakultete koji školuju ovaj kadar

 

 

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje – studiranje se ipak isplati. Ako je za utjehu, najmanje je visokoškolaca među nezaposlenima.

U Crnoj Gori je nezaposleno 34.715 lica (blizu 59 odsto od tog broja čine žene), pokazuju podaci koje je Zavod za zapošljavenje dostavio Monitoru. Od ukupnog broja nezaposlenih, najmanje je onih sa fakultetskim diplomama – nezaposleni sa VI, VII i VIII nivoom kvalifikacija (visokoškolci) čine 3.687 ili 10,62 odsto. Nezaposlenih sa I i II nivoom obrazovanja (bez škole,  osnovna škola, niže stručno obrazovanje) ima 14.159 ili 40,79 odsto, a najviše je nezaposlenih sa završenom srednjom i višom  školom 16.869 ili 48,59 odsto.

Deficitaran kadar sa fakultetskom diplomom u posljednjih godinu dana, od 30. juna 2023. do 30. juna 2024, bili su nastavnici prirodno-matematičke struke (profesor matematike, fizike,  hemije, biologije). Nedostajalo je i medicinara (doktor medicine, specijalisti medicine, farmaceuti, nastavnici zdravstvene struke, nastavnici biotehničke struke), zatim grupa zanimanja elektroničari, nastavnici tehničko tehnološke struke (u okviru njih profesor računarske grupe). Veća tražnja od ponude zabilježena je i kod informatičara i zanimanja informacionih tehnologija. Prema podacima Zavoda, mnoga zanimanja nedostaju u prosvjeti –  iz oblasti muzičkog obrazovanja,  profesor psihologije, profesor njemačkog jezika, profesor likovne grupe predmeta, profesor razredne nastave, profesor vaspitanja predškolske djece, defektolozi…

Statistika godinama govori o tome da je na birou rada od visokoškolaca najviše ekonomista, pravnika, vaspitača, nastavnika društveno-humanističke oblasti, menadžera i organizatora… Uprkos tome, studenti svake godine masovno upisuju fakultete koji školuje ovaj kadar. U prvom upisnom roku za studijsku 2024/25. na Univerzitetu Crne Gore na  Ekonomskom fakultetu stiglo je 289 prijava, Filozofskom (249), Pravnom (231), Fakultetu političkih nauka (136). No, da se percepcija mladih mijenja govori i to da je najviše prijava podnešeno za upis na Medicinskom fakultetu (340), a 121 kandidata prijavilo se za upis na Prirodno-matematičkom fakultetu.

Više od dvije trećine svršenih srednjoškolaca se upisuju na studije. Iako svi ne završe, ranija istraživanja govore da se svake godine preko 2.000 svršenih visokoškolaca prijavi na biro rada .  ,,U odnosu na broj postojećih radnih mjesta, sektor visokog obrazovanja proizvede 3,5 puta više kadra”, konstatovano je u jednoj od Analiza stanja na Univerzitetu Crne Gore.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo