Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAKUP SVETOG STEFANA I MILOČERA 13 GODINA KASNIJE: Nezadovoljstvo građana i mjesne zajednice

Objavljeno prije

na

Predstavnici MZ Sveti Stefan očekuju od nove Vlade da hitno zaustavi gradnju novog Hotela Kraljičina plaža i planiranih stanova za tržište u Miločeru, da poništi građevinsku dozvolu i revidira ugovor o zakupu hotelskog kompleksa

 

Na zabrinjavajuće posljedice višedecenijskog zakupa elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, koji traje od 2007. godine, koje se ogledaju u zakulisnoj privatizaciji vrijednog kulturnog dobra i pretvaranju prostora Miločerskog parka u građevinsko zemljište, na kome se gradi višespratni hotel i depadans sa stanovima namijenjenim tržištu, reagovali su mještani okolnih naselja Pržno i Sveti Stefan na više načina. Putem medija i inicijativa upućenih državnim organima i lokalnoj samoupravi u Budvi oglasili su se iz Mjesne zajednice Sveti Stefan kao i samostalne grupe građana, ukazujući na brojne i neočekivane aktivnosti kako Vlade tako i zakupca, kojeg preko firme Adriatic properties d.o.o, registrovane u Budvi, predstavlja grčki biznismen Petros Statis.

Statis je na čelu upravljačke strukture pomenute lokalne firme, čiji je osnivač i nosilac zakupa, of-šor kompanija Adwey Investment Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, sa kojom je i potpisan ugovor o zakupu.

U ljetovalištu koje je prije 13 godina dato pod zakup najprije na 30 godina, da bi se kasnije amandmanom na osnovni ugovor o zakupu, usvojenim u republičkom parlamentu, taj rok produžio na 42 godine, mnoge stvari se odvijaju suprotno očekivanjima mještana. Miločer je trenutno najveće gradilište na budvanskoj rivijeri, na mjestu nekadašnjeg Hotela Kraljičina plaža gradi se novi, višestruko većih gabarita, grade se i stanovi, dok novoformirana Vladina kompanija Sveti Stefan Hoteli AD, ubrzano mijenja vlasničku strukturu prodajom akcija na crnogorskoj berzi.

Predstavnici MZ Sveti Stefan očekuju od nove Vlade da hitno zaustavi gradnju novog Hotela Kraljičina plaža i planiranih stanova za tržište, da poništi građevinsku dozvolu i revidira ugovor o zakupu hotelskog kompleksa.

Predsjednik i član Savjeta MZ Sveti Stefan, Vlado Mitorivć i Blažo Rađenović, zatražili su „ u ime Mjesne zajednice, da predsjednik Skupštine i predsjednik Opštine Budva, Krsto Radović i Marko – Bato Carević, pošalju budućem predsjedniku Vlade,  Zdravku Krivokapiću, Odluku SO Budva o zaštiti Miločerskog parka koja je izglasana u prethodnom mandatu“.

Riječ je o Deklaraciji o zaštiti parka Miločer i neposrednog zaleđa ostrva Sveti Stefan, koja je usvojena u budvanskom parlamentu većinom odborničkih glasova 2015. godine, kao reakcija na odluku Vlade da ovaj prostor urbanizira u komercijalne svrhe, na zahtjev zakupca. Deklaracijom je određena zona zaštite kompleksa Miločer-Sveti Stefan, u kojoj neće biti dozvoljena gradnja novih objekata, već samo rakonstrukcija postojećih u istim gabaritima.

Deklaracija nije proizvela željeni cilj, zakupac i Vlada nisu se ni osvrnuli na zahtjeve lokalne zajednice.  Vlada je u martu 2015. donijela Odluku o određivanju lokacije za Hotelski rizort Miločer, na prostoru koji zahvata površinu od 35 hektara. Zakupcu, odnosno kompaniji Aidwey, nepoznate vlasničke strukture, koju u zemlji predstavlja Petros Statis, Vlada je omogućila da izgradi oko 41.000 kvadrata prostora različite namjene, na najatraktivnijoj i najskupljoj lokaciji u zemlji. Izradu i usvajanje Urbanističkog projekta – Hotelski rizort Miločer,  javnost je ocijenila kao beskrupulozni atak Vlade i Ministarstva održivog razvoja i turizma na prirodne vrijednosti Miločera, kao urbanistički cunami na prostor ovog jedinstvenog kulturnog i prirodnog dobra.

Gradnja je predviđena na nekoliko lokacija u Miločeru i u kontakt zoni Hotela Sveti Stefan. Za sada se realizuje dio planiranog u Miločeru, objekat površine od 22.000 m2, novi Hotel Kraljičina plaža sa 262 kreveta i depadans sa 66 luskuznih stanova za prodaju. Predviđena je i gradnja više vila oko hotela, na mjestu već postojećih, ali i dvije nove u miločerskoj šumi  od 1.500 kvadrata.

Radovi u Miločeru  izvode se intezivno, višespratna betonska konstrukcija dominira prostorom, koji se donedavno smatrao nedodirljivim za urbanizaciju i komercijalnu gradnju. U MZ zastupaju stav da na mjestu nekadašnjeg Hotela Kraljičina plaža treba da se gradi isključivo savremeni i eksksluzivan hotel. Sve drugo za njih je neprihvatljivo.

Oni će tražiti da nova Vlada revidira ugovor o zakupu i sve anekse zaključene između Vlade, državne firme HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer i zakupca, firme Adriatic properties.

,,Ugovori i aneksi su sklopljeni na štetu nas mještana, ali i svih građana Crne Gore. Vlada treba da poništi građevinsku dozvolu izdatu za hotel i stopira njegovu dalju gadnju do donošenja nove dozvole i saglasnosti glavnog državnog arhitekte. Čitav posao da se procesuira i protiv odgovornih lica da se podnesu krivične prijave nadležnim institucijama, jer mi u MZ Sveti Stefan sumnjamo u korupciju na najvišem nivou“.

Na drugom kolosjeku, grupa građana Pržna i Svetog Stefana  pokreće akcije sa ciljem vraćanja Hotela Sveti Stefan u isključivo vlasništvo države. Oni su regovali na promjene vlasništva u dijelu kapitala firme Sveti Stefan Hoteli, koji je u vlasništvu privatnih lica, u skladu sa vlasničkom strukturom koja je postojala dok je hotel bio u sastvau HTP Budvanska rivijera. Država je vlasnik 58 odsto akcija dok je 42 odsto u vlasništvu privatnih kompanija. Posljednjih mjeseci intezivno se trgovalo akcijama preduzeća, što je rezultiralo da najveći pojedinačni paket akcija u tom segmentu, 19,8 odsto, posjeduje srpska AIK Banka, vlasnika Miodraga Kostića, oko 9% se krije iza kastodi računa, dok oko 9 odsto akcija u konačnom zbiru – nedostaje.

„Sveti Stefan su izgradili stari Paštrovići i živjeli su u njemu vjekovima. Iako je eksproprisan i nacionalizovan nepravično, a u jednom dijelu čak i protivno tadašnjim zakonima, dok je bio u vlasništvu države mnogi su takvo stanje odobravali, jer je većina mještana u hotelu radila. Stoga danas Sveti Stefan može biti samo u stopostotnom vlasništvu države ili se mora vratiti starim vlasnicima, treće opcije nema“, poručuje mještanin Blažo Kažanegra u ime grupe građana okupljene na rješavanju problema privatizacije Svetog Stefana, koji polako ali sigurno odlazi u ruke takozvanih stranih investitora.

Sveti Stefan je zakonom zaštićeno nepokretno kulturno dobro od nacionalnog značaja. Status zaštićene urbane cjeline  proslavljeni grad-hotel dobio je u oktobru 2017. godine. Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, u članu 42 propisano je da se nepokretno kulturno dobro u svojini države ne može otuđiti, te da ukoliko se kulturno dobro nalazi u privatnoj svojini, tada, u skladu sa članom 45 istog zakona – država ima pravo preče kupovine.

Pozivajući se na Zakon o zaštiti kulturnih dobara mještani traže „da  se obustavi prodaja akcija i da nadležni organ propiše da državni subjekti koji su akcionari kompanije Sveti Stefan Hoteli ne mogu prodavati svoje akcije privatnim licima… Da se reguliše prodaja akcija između privatnih subjekata, odnosno da se državi prizna pravo preče kupovine akcija u privatnoj svojini…“. Nakon izdvajanja iz sastava Budvanske rivijere nova kompanija Sveti Stefan Hoteli AD Budva uknjižila se u katastru kao apsolutni vlasnik 1/1 na hotel i pripadajuće zemljište, što je otvorilo vrata mogućim špekulacijama.

Zato mještani žele da nadležni organ vrati državi pravo svojine u obimu 1/1 i da tako bude registrovan u katastarskoj evidenciji, a da kompanija SSHO zadrži pravo korišćenja. Svoje zahtjeve smatraju realnim i pravednim, iz ugla nacionalnih interesa ali i interesa bivših vlasnika kuća na Svecu, koji ne žele da dozvole da drugi rasprodaju kulturno blago koje su vjekovima gradili i čuvali njihovi preci.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SPOR OKO IZBORA DIREKTORICE ŠKOLE U ULCINJU: Bratstvo i jedinstvo vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pred početak školske godine, pored svih problema u obrazovanju, četiri ministra u Vladi vode javnu polemiku oko izbora direktorke škole u Ulcinju. Polemika se, na žalost, umjesto da otvori ozbiljna pitanja poštovanja zakona i  funkcionisanja škola u  multietičnim sredinama, pretvorila u predizbornu kampanju sa uobičajenom, zapaljivom retorikom

 

 

Izbor direktorice JU SMŠ ,,Bratstvo-jedinstvo” u Ulcinju unio je razdor u ionako razjedinjenoj vladajućoj većini. Počelo je kada je potpredsjednik Vlade, ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj objavio da se za direktora škole u Ulcinju postavlja osoba koja ne govori albanski jezik, koja se dovodi iz druge opštine. Saopštio je da to  nije poštovanje multietničnosti, već institucionalna provokacija i izraz albanofobije.

Đeljošaj je zaprijetio da će njegova partija ,,imati jasan i snažan politički odgovor na ovaj šovinizam” i na reakciju pozvao i ostale albanske stranke. Pozvao je i građane Ulcinja, roditelje, nastavnike i zaposlene u školi da dignu glas i ne prihvate „ovakvo poniženje“.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, na čijem čelu je Anđela Jakšić-Stojanović iz PES-a ubrzo su demantovali potpredsjednika Vlade. Ministarstvo je saopštilo da je  netačna tvrdnja potpredsjednika Vlade Đeljošaja da direktorica srednje škole u Ulcinju Snežana Živanović ne govori albanski jezik, kao i da je riječ o dugogodišnjoj prosvjetnoj radnici i članici kolektiva škole, a ne o osobi koja je ,,dovedena” iz druge sredine.

,,Jednako je netačna tvrdnja da je riječ o osobi koja ‘ne govori albanski jezik’. U konkursnoj dokumentaciji, odnosno biografiji kandidatkinje, jasno je navedeno da posjeduje znanje albanskog jezika na nivou B2 i to u oblastima razumijevanja, čitanja, govorne produkcije, govorne interakcije i pisanja. Takođe, netačna je i tvrdnja da je direktorica ‘dovedena iz druge opštine’. Snežana Živanović je od 1. oktobra 2008. godine zaposlena upravo u JU SMŠ ‘Bratstvo-jedinstvo’ Ulcinj, gdje više od 17 godina radi kao profesorica crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti, kao i crnogorskog jezika kao nematernjeg”, kazali su iz MPNI.

Potpredsjednik Vlade je dobio i ukor iz Ministarstva konstatacijom da ,,direktori škola nisu predstavnici političkih ili nacionalnih kvota”.

Đeljošaj je zatim poručio svojoj koleginici u Vladi da se ne skriva iza Ministarstva, komisija i bodova, već da podnese ostavku. ,,Obrazloženje kojim poručujete da među Albancima i Albankama nema dovoljno stručnih i sposobnih ljudi da vode školu u Ulcinju predstavlja uvredu za albansku zajednicu. Zbog takvog odnosa prema jednom narodu, odgovorno bi bilo da se odmah povučete sa mjesta ministarke”, istakao je Đeljošaj i dodao ,,sve više izgleda da je jedini stvarni kriterijum bio da direktor ne bude Albanac ili Albanka”.

Nakon ove javne polemike ministara, reagovali su profesori Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman i Boban Batrićević. Oni su najoštrije osudili, kako navode, nacionalističku, antigrađansku i antidržavnu politiku  Đeljošaja. Ocjenili su da Đeljošaj godinama sprovodi takvu politiku, koja u posljednjem slučaju, kako smatraju, podrazumijeva stav da u školama u kojima se uči i albanski jezik direktor mora biti Albanac. ,,Njegov stav o izboru direktorice škole u Ulcinju odražava zabrinjavajući oblik nacionalizma koji ne bi smio dolaziti s najviših državnih adresa”, naveli su profesori FCJK u zajedničkom saopštenju koje je objavio portal AntenaM.

Đeljošaj je zatim ministarki prosvjete ponudio rješenje. Kazao je da će podnijeti ostavku i javno se izviniti, ako direktorica na albanskom jeziku predstavi svoj program i odgovori na pitanja na nivou koji odgovara B2 znanju tog jezika. I da sve to bude javno preko medija.

Pozvao je Jakšić Stojanović da zajedno posjete gimnaziju u Ulcinju i pred medijima razgovaraju sa direktoricom. ,,Ako na albanskom predstavi svoj program i odgovori na pitanja na nivou koji odgovara B2 znanju, odmah podnosim ostavku i javno se izvinjavam. Ako se pokaže da ne posjeduje taj nivo znanja i da je javnost dovedena u zabludu, očekujem Vašu ostavku i ostavku direktorice. Ja preuzimam odgovornost za svoje tvrdnje. Očekujem isto od Vas. Vidimo se sjutra u Gimnaziji? P. S. Možemo pozvati i Ćirgića, Batrićevića i Radomana, naše novopečene ‘eksperte’ za albanski”, napisao je Đeljošaj na Fejsbuku.

,,Bratstvo i jedinstvo” unijelo je razdor ne samo u vladajućoj većini, nego i među albanskim strankama. ,,Multietničnost Ulcinja predstavlja vrijednost koju treba štititi jednakim pravima, poštovanjem različitosti i dosljednom primjenom zakona, a ne procjenjivanjem ljudi na osnovu njihovog imena, porijekla ili nacionalne pripadnosti”, saopštilo je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava na čijem čelu je Fatmir Đeka, lider Demokratske partije. Đekina i Đeljoševa partija pored saradnje na državnom nivou, dio su vladajuće koalicije u Tuzima i Ulcinju.

Iznenađen ,,ovakvim reagovanjem i postupanjem kolege Đeke” bio je ministar javne uprave Maraš Dukaj, Đeljošajev partijski kolega.  On je saopštio da bi Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava i Fatmir Đeka ,,morao da štiti i sprovodi zakon za čiju je primjenu odgovoran”.

Dukaj je najavio i konkretnu akciju – pokrenutanje inspekcijske kontrole, ne samo u ovom slučaju, već i u drugim slučajevima koji se odnose na potvrde o ,,poznavanju” znanja albanskog jezika. ,,Biće izvršena i detaljna provjera i revizija izdatih potvrda. Vjerujem da je i kolega Đeka saglasan da je to važan put za očuvanje kredibiliteta prosvjete i obrazovanja, uključujući i ljudska prava. Zakon nije preporuka, niti je stvar političkog dogovora. Zakon mora važiti jednako za sve. A za njegovo kršenje – neko će morati da snosi odgovornost”, rekao je Dukaj.

Umjesto medijske potvrde znanja jezika, za vikend su na adrese elektronske pošte dvocifrenog broja osnovnih i srednjih škola  stigli zahtjevi kojima se traže kopije svih potvrda, uvjerenja, sertifikata i drugih isprava koje su zaposleni dostavljali kao dokaz o poznavanju albanskog jezika prilikom zasnivanja radnog odnosa. Zahtjev je potpisao predsjednik Albanskog foruma, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, a školama je upućen sa partijske adrese elektronske pošte.

Đeljošaj je Vijestima kazao da su potvrde zatražene nakon, kako tvrdi, ozbiljnih navoda da su pojedine isprave o poznavanju albanskog jezika kupljene ili da su ih izdavale neovlašćene institucije, a da su potom korišćene kao dokaz ispunjavanja zakonskih uslova za zapošljavanje. ,,Njihovu vjerodostojnost i zakonitost provjeriće nadležne institucije. Ko ima validnu potvrdu nema o čemu da brine”, rekao je Đeljošaj.

Direktori škola se sada obraćaju Ministarstvu prosvjete da ih uputi kako da odgovore na zahtjev potpredsjednika Vlade.

Za građane je znakovito da, pred početak nove školske godine, pored svih problema u obrazovanju, četiri ministra u Vladi vode javnu polemiku oko izbora direktorke jedne škole. Jasni su prioriteti, nacionalni i politički. Polemika se, na žalost, umjesto da otvori važna i ozbiljna pitanja poštovanja zakona i  funkcionisanja škola u  multietičnim sredinama, pretvorila u predizbornu kampanju sa uobičajenom, zapaljivom retorikom

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA: POVLAŠĆENI INVESTITORI I UTJEŠNE NAGRADE: Za Gemmax i Bemax milioni iz prazne gradske kase

Objavljeno prije

na

Objavio:

Koji su interesi DPS-a i Evropskog saveza, bez čije podrške Nikola Jovanović ne može donositi ključne odluke, da ozbiljno kompromitovanoj građevinskoj firmi iz Srbije omogući gradnju najvažnijih infrastrukturnih projekata u Budvi? Gemmax gradnja je jedna od kompanija koje su učestvovale u rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu, na kojoj je zbog loše izvedenih radova poginulo 16 osoba   Da li će nadležne institucija u Crnoj Gori reagovati

 

 

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović potpisao je 3. avgusta ugovor za projekat izgradnje saobraćajnice na potoku Grđevica vrijedan 18 miliona eura sa Danilom Bojovićem, vlasnikom kompanije Gemmax gradnja iz Novog Sada. Istoga dana zaključen je i ugovor sa Bojovićem za izgradnju dvije montažne garaže u centru Budve, pored Starog grada, vrijedan 5,5 miliona eura.

Ovim aktom su okončani postupci javnih nabavki raspisani u maju, po modelu – projektuj i izgradi – kojima su najveći infrastrukturni projekti u novijoj istoriji Budve u vrijednosti od 23 miliona eura, dodijeljeni srpskoj kompaniji, odnosno konzorcijumu Gemmax gradnja i firme Viamont iz Kolašina, u kome Bojovićeva firma, kao nosilac ponude učestvuje sa 90 odsto.

Dodjela jednog od najvrednijih infrastrukturnih poslova u Budvi konzorcijumu koji predvodi Gemmax gradnja otvara mnoga pitanja. Biznismen Danilo Bojović blizak je vladajućoj SNS u Srbiji. Gemmax gradnja je u javnosti identifikovana kao jedna od kompanija koje su učestvovale u rekonstrukciji Željeznička stanice u Novom Sadu, na kojoj je zbog loše izvedenih radova poginulo 16 osoba. To je događaj koji je izazavao masovne proteste studenata i građana širom Srbije. Pobuna građana je primorala tadašnjeg premijera Srbije, Miloša Vučevića da podnese ostavku.

Na osnovu kojih referenci je Gemmax prvorangiran na tenderu? Kompanija je kao dio stranog društva, registrovana u junu prošle godine u Podgorici. U Crnoj Gori nema imovinu i zapošljava tri radnika čija pojedinačna bruto zarada iznosi 452 eura mjesečno. Prema finansijskom iskazu firme predatom Poreskoj upravi, Gemmax gradnja je prošle godine poslovala sa gubitkom od 17.239 eura.

Posebno je pitanje koji su interesi DPS-a i Evropskog saveza, bez čije podrške Jovanović ne može donositi ključne odluke, da ozbiljno kompromitovanoj građevinskoj firmi iz Srbije omogući milionske poslove, gradnju najvažnijih infrastrukturnih projekata u turističkoj prijestonici Crne Gore? I da li će se nadležne institucije u Crnoj Gori pozabaviti navedenim transferima novca iz Budve u Novi Sad?

Na otvorenom javnom tenderu za uređenje korita potoka Grđevica, vrijednom 14.834.710 miliona eura, bez PDV, stigle su i ponude građevinskih kompanija Bemax i Carinvest, koje nisu prihvaćene. Kompanija Carinvest iz Kotora isključena je iz postupka javne nabavke jer nije dostavila garanciju ponude, dok je Bemax prilikom bodovanja, od mogućih 100 bodova, od tenderske komisije dobio 99,50 bodova i ispao iz konkurencije.

Kompanija Bemax je navodno uložila žalbu na odluku tenderske komisije. Radi mira na terenu, ubrzo je moćna podgorička kompanija od Opštine Budva dobila utješnu nagradu, ugovor vrijedan oko 5,7 miliona eura, za projekat sanacije glavnih saobraćajnica u Budvi.

Na javnom tenderu za sanaciju saobraćajnica pored prvorangiranog Bemaxa pristigla je ponuda kompanije Carinvest koju je opštinska Komisija za sprovođenje postupka javne nabavke po drugi put isključila iz razmatranja, jer nije dostavljena garancija ponude.

Novim milionskim angažmanom na poslovima rekonstrukcije ili šminkanja postojećih saobraćajnica u Budvi, lokalna uprava nastavlja saradnju sa Bemaxom koju je uspostavio nekadašnji predsjednik opštine Milo Božović. Podsjećamo da je Božović u vrijeme dok je upravljao opštinom iz zatvora u Spužu, sa Bemaxom zaključio ugovor o rekonstrukciji dvije ulice u centru grada, vrijedan oko 3 miliona eura. Nakon toga Bemaxu je povjeren i posao izgradnje atmosferskog kanala u nastavku iste ulice. Kao podizvođač ovih radova, bila je angažovana firma Blaža Đukanovića, sina Mila Đukanovića, počasnog predsjednika DPS.

Dakle, samo u ovoj godini Jovanović je otvorio građevinske poslove za koje iz opštinske kase treba izdvojiti najmanje 30 miliona eura. U pitanju su politički obojeni aranžmani, vraćanje dugova iz ranijih izbornih kampanja i osiguranje sredstava za predstojeće, odlučujuće izbore 2027.

Ako se tome dodaju kupovine većeg broja nekretnina, stare zgrade Jugoslovenskog rečnog brodarstva na Slovenskoj obali koja je plaćena 7,15 miliona eura, zatim otkup placeva privatnih lica za nepoznate namjene, razna upitna poravnanja u naslijeđenim milionskim parnicama iz vremena vladavine DPS-a, dolazi se do sume od nekoliko desetina miliona eura obaveza koje je Jovanović, zajedno sa DPS-om, nametnuo gradu.

Nameće se utisak da jedni drugima pružaju podršku u izvlačenju sredstava iz gradske kase. DPS podržava milionske tendere sve dok im Jovanović brojnim poravnanjima zatvara unosne afere iz doba vladavine OKG Budva.

Nedavno je na sjednici Skupštine objelodanjeno da Opština Budva trenutno, usred turističke sezone, raspolaže sa svega 2,5 miliona eura. Podatak da najposjećenija turistička destinacija u Crnoj Gori 25. avgusta, nema više para na računu, odbornicima je saopštio lično predsjednik Jovanović.

Na sjednici prekinutoj zbog smrtnog slučaja u porodici jednog od odbornika, predsjednik Jovanović je predstavio polugodišnji izvještaj o radu lokalne uprave, koji je izazavao burne reakcije budvanske opozicije. Odbornici su zahtijevali odgovor na pitanja gdje su pare, ne samo prihodi od tekuće turističke sezone nego i gdje je nestalo 20 miliona eura koje su, prema usvojenom budžetu za 2026, prenijeti iz prethodne godine.

Odbornica Demokratske narodne partije (DNP) Jovana Todorović rekla je da je prije nekoliko mjeseci Opština bankrotirala kada su se pozajmljivala sredstva od lokalnih preduzeća za isplatu plata zaposlenima u opštinskoj admnistraciji. Kazala je kako očekuje da tužilaštvo pokrene istragu oko misterizone potrošnje 20 miliona eura.

„Ni nama ni građanima nije jasno gdje je nestalo onih 20 miliona eura koje su prenijeti iz prošle godine. Nadamo se da će se tužilaštvo uključiti i da vidimo gdje je nestao taj novac. Predlažem tužilaštvu da ispita sekretara Slavka Đukanovića (v.d. sekretar za budžet, računovodstvo i ekonomski razvoj, kadar ES) da objasni gdje je nestalo 20 miliona eura sa računa”, kazala je Todorović.

Iz budvanskog odbora Građanskog pokreta URA oštro su kritikovali vladajuću koaliciju u Budvi što troše milione na tendere dok opštini prijeti bankrot.

„Lokalna vlast u Budvi nastavlja sa praksom davanja nerealnih i populističkih obećanja, potpisujući višemilionske ugovore za infrastrukturne projekte u trenutku kada se grad suočava sa potpunim finansijskim kolapsom”, istakli su iz URA.

Iz te partije su upitali od kog novca vlast planira da plati ove investicije kada nema sredstava ni za osnovno funkcionisanje grada i tekuće obaveze, dok istovremeno prijeti i formalni bankrot.

Ako imamo u vidu da je Opština Budva ove godine podigla kredit od 3,5 miliona eura koji u potpunosti mora da vrati do kraja godine, jasno je da trenutno stanje na računu nije dovoljno ni za pokrivanje tog osnovnog duga. Štaviše, lokalna uprava nije sposobna da servisira ni redovne tekuće obaveze, o čemu najbolje svjedoči činjenica da je Opština bila prinuđena da uzima pozajmice od lokalnih preduzeća kako bi uopšte izmirila plate zaposlenima – istakli su iz budvanske URE.

Bez obzira na praznu kasu, budvanska vlast dužna je da isplati prve rate po ugovorima o izgradnji naručenih investicionih projekata, nakon izrade idejnih rješenja i dobijanja građevinskih dozvola, koje u tekućoj godini iznose oko 10 miliona eura. Na koji način će obezbijediti sredstva nije poznato u uslovima po kojima jedna od najbogatijih crnogorskih opština, koja ubira i najveći prihod od turizma na Crnogorskom primorju, na kraju uspješne turističke sezone ulazi u finansijsku krizu i nema više od dva i po miliona na računu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI NAPADI NA CRNU GORU I MCP: Na udaru Spajić i Joanikije 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska vlast je dugo ćutala i na medijske spinove Beograda i pokušaje BIA-e i državnih kartela iz Srbije da destabilizuju situaciju u Crnoj Gori. Juče su na press-u ekskluzivno objavljena dokumenta Ministarstva odbrane Srbije (MOS), u kojima se navodi da je premijer Crne Gore Milojko Spajić rezervista Vojske Srbije. Objavom dokumenta MOS-a Milan Knežević je javno pokazao odakle dolaze napadi. Tim je činom, zajedno sa nalogodavcima, vjerovatno počinio krivično djelo

 

 

Prošlog petka javnosti se obratio kratkim videom titularni poglavar Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije Perić u kojoj je negirao javne navode o formiranju Eparhije bokokotorske. „Priča o osnivanju Bokokotorske eparhije… bila bi smešna da nije reč o zloj nameri, o dobro osmišljenoj zlonamernoj kampanji koja … ima za cilj da stvori konfuziju … smutnju i … nepoverenje među pravoslavnim vernicima“, rekao je patrijarh. On je još dodao: „Mi nikada nismo ni pomislili, a kamoli govorili i razgovarali na ovu temu, a pogotovo nismo razvijali nikakvu strategiju”. Nastup je zaključio ponavljenjem uvida da osnivanje nove eparhije u Crnoj Gori „ne postoji kao tema u našoj Crkvi”.

Patrijarhu i njegovom „duhovniku” i de fakto glavnom operativcu Sinoda episkopu bačkom Irineju Buloviću trebalo je gotovo pola godine da se oglase nakon nekoliko upita nezavisnih srbijanskih medija i Vijesti da li postoje planovi za bokotorosku eparhiju i koji su razlozi za to. Izvori u Patrijaršiji i Mitropoliji crnogorsko- primorskoj (MCP) su nekoliko puta potvdili da se razmatra novo cijepanje Mitropolije kao vid disciplinovanja mitropolita Joanikija Mićovića zbog nepokornosti srbijanskom vladaru Aleksandru Vučiću i podrške studentima. Iste informacije su nezavisno potvrđene Monitoru i iz Patrijaršije i sekularnih vlasti u Beogradu koji su rekli da službe zajedno sa vrhom crkve razmatraju opcije u Crnoj Gori.

Ranije je objavljivano da tema ipak neće doći na red ovogodišnjeg majskog zasijedanja Arhijerejskog sabora (skup svih SPC episkopa) u Beogradu zbog zauzetosti oko isforsirane smjene Justina Stefanovića Žičkog i drugih trvenja u vrhu SPC-a. Justin je bio jedini srbijanski episkop od njih šest koji su krajem februara prošle godine potpisali pismo osude državnih – crkvenih napada na studente i podržali javne zahtjeve za pravdu i odgovornost u društvu. Nakon pisma šestorice, mediji braće Vučić su se obrušili na episkope „izdajnike”, pogotovo na mitropolita Joanikija. Napadi na njega i Mitropoliju su intenzivirani od kada se preko sveštenika Gojka Perovića mitropolit izvinio javnosti rekavši da nije imao namjeru veličati zločine iz Drugog svjetskog rata četničkog vojvode Pavla Đurišića. Joanikije je takođe napravio distancu od prošlogodišnjih parastosa četnicima i podizanja spomenika Đurišiću u Gornjem Zaostru. Andrija Mandić i čak i Milan Knežević su ostali po strani prošloljetošnjeg ludila koje je na svojim plećima sam iznio episkop budimljansko nikšički Medotije Ostojić sa spomenikom Đurišiću i veličanjem njegovog „bogougodništva”.

Da se nešto dešava u Andrićevom vencu (ured predsjednika) i Patrijaršiji protiv Mitropolije i Joanikija se vidjelo krajem februara ove godine. MCP je izdala saopštenje s tvrdnjom da glasine o izdvajanju Boke imaju prvenstveno političke motive, i da „nije utemeljena u raspoloženju i volji mjesnog sveštenstva i vjernog naroda”. „Ne postoje nikakvi crkveni razlozi za izdvajanje Boke kotorske iz sastava MCP… ukoliko bi se one obistinile – to bi predstavljalo udar na istorijski kontinuitet, vjekovno nasljeđe i integritet MCP-a”, bilo je izričito saopštenje Mitropolije. Dio saopštenja MCP-a o izdvajanju Boke Kotorske nije prenesen od većine vučićevskih medija kao ni od portala RTCG-a.

Dan nakon saopštenja puštena je i izjava kotorsko-tivatskog namjesnika sveštenika Nemanje Krivokapića, čiji otac Momčilo je za života imao veliki uticaj u Boki. Krivokapić je negirao da je njegov otac bio za odvajanje od MCP i da nema ni potrebe ni opravdanja za bokokotorsku eparhiju, naglašavajući kontinuitet veze Boke sa MCP-om. Vučićevski novinari, pogotovo oni u Crnoj Gori, potencirali su teme o bokokotorskoj eparhiji koja je postojala jedno vrijeme u doba Austro-Ugarske i čije sjedište je bilo u zapadnoj Ukrajini, tada pod Bečom. Istovremeno su režimski mediji u Srbiji krenuli sa napadima na Joanikijev „crkveni separatizam”, „šurovanje s Fanarom” (sjedište Vaseljenske Patrijaršije – glavne crkve pravoslavlja) i najniža uličarska vrijeđanja mitropolita i predsjednika parlamenta i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića.

Kako tada, tako i u nedavnom saopštenju patrijarh Porfirije ni jednom riječju nije stao u odbranu Mitropolije i mitropolita Joanikija. Naprotiv, četiri dana nakon objave, novosadski portal Vidovdan blizak Irineju je opet napao. MCP „brzopleto reaguje na jedan neprovjeren spin anticrkvenih medija (februarskim saopštenjem). Vidovdan ocjenjuje da iz MCP „lako mogu da skliznu u raskolnički duh” i da „neko zlonamjeran bi mogao reći… da postoji koordinacija Mitropolije i anticrkvenih medija”. „Mitropolit Joanikije… nije reagovao nijedan put na drske, klevetničke i otrovne komentare njegova brata Milutina protiv vrha SPC-a”, zaključuje portal.

Krajem jula Porfirije je bio zajedno sa Sinodom na dodjeli medalje Svetog velikomučenika i pobedonosca Georgija prvog stepena Vladimiru Vukoviću, uredniku Politike i glavnom pljuvaču na sve crnogorsko, u službi braće Vučić. Do dodjele medalje Vuković se istakao velikim brojem tekstova i prizemnim uvredljivim kvalifikacijama protiv pokojnog mitropolita Amfilohija Radovića i sadašnjeg Joanikija. Medalju je Vukoviću dodijelio vučićevski Metodije koji je zbog vjernosti režimu dobio titulu „mitropolita” i članstvo u Sinodu. U nedavnoj „istrazi” protiv  Justina, Metodije je dobio mjesto u komisiji zajedno sa sveštenikom Veliborom Džomićem, nekadašnjom sivom eminencijom SPC-a u Crnoj Gori i prijateljem miloističkog podzemlja.

„Novinar” Vuković koji je postavljen za urednika nekada respektabilne Politike je bivši podgorički taksista i nekadašni vlasnik prodavnice zdrave hrane preko puta Gintaša. Vuković je 17. januara 2017. godine na portalu Nove srpske političke misli (NSPM) objavio otvoreno pismo tadašnjem premijeru Aleksandru Vučiću koga je optužio za „raskošnu servilnost, bezkičmenjaštvo i neskrivenu ropsku svijest… pred zapadnim gazdama ali i šefovima u regionu”. Dalje je naveo da Vučić i njegova udružena novinarska mašinerija „spinuje i laže medijski drogiranu srpsku javnost” i pravi „histerični propagandni vrisak”. Vučić je kriv za veleizdaju Kosova i Metohije, duvanje u jedra Milu Đukanoviću oko „državnog udara” i da je postao Đukanoviću „najsličniji po vlastodržačkim elementima”. Šta se u međuvremenu desilo i kako je Vuković postao Vućićev dvorski novinar znaju samo Vuković i BIA (Bezbedonosno informativna agencija). Isto se može reći i za nekada Amfilohiju vjernog Metodija kome su službe očigledno našle nešto pred čime je morao popustiti.

Da gazda nije ništa bolji od onih koje drži na lancu se pokazalo bezbroj puta. Početkom avgusta je Vučić u Mrkonjić gradu izjavio pregršt brutalnih neistina o Crnoj Gori. „Četiri puta su u Crnoj Gori izglasali deklaracije da smo genocidan narod, čak ni Hrvatska nije četiri puta to uradila”, rekao je Vučić ne trepnuvši. To su ranije papagajski ponavljali i njegovi glasonoše u Crnoj Gori. Navodno je rekao „da ne morate da idete na Oluju da obeležavate sa Hrvatima, bar to pokažite da poštujete srpske žrtve, ovog dečaka kog su sa 12 metaka zlikovci ubili… i evo kako vode računa i baš ih briga”. Prije toga je nekoliko puta govorio da Crna Gora vodi hibridni rat protiv njega te izrazio čuđenje što „predsjednik i premijer Crne Gore ne kažu medijima da ne šire laži o njemu”. Jednostavnim pregledom crnogorske štampe može se lako vidjeti da ne samo da nije vođena kampanja protiv braće Vučić i njihovih privatnih institucija, već da su se crnogorski državni mediji maksimalno suzdržavali o bilo kakvom izvještavanju o Srbiji. Javni servis i nezavisna štampa nije ni riječ prenijela o Mrdićevim zakonima, saslušavanju neposlušnih tužilaca u prostorijama BIA-e, galopirajućoj korupciji i kriminacima kojima se okružuje Prva familija, masovnim otpuštanjima zaposlenih koje ne žele na mitinge vladajuće stranke itd.

Crnogorska vlast je dugo ćutala i na uporne medijske spinove Beograda i pokušaje BIA-e i državnih kartela iz Srbije da destabiliziraju situaciju u Crnoj Gori.

Jučer su na press-u ekskluzivno objavljena dokumenta Ministarstva odbrane Srbije (MOS), u kojima se navodi da je premijer Crne Gore Milojko Spajić rezervista Vojske Srbije (VS). Spajić je navodno „imao institucionalnu i svaku drugu podršku od predsjednika… Vučića, kojeg je na kraju izdao. Spajić treba da ustane svaki put kada čuje ime Vučića i prekrsti se tri puta, jer da nije bilo njega Spajić nikada ne bi bio premijer”, izjavio je Milan Knežević ne trepnuvši. Objavom dokumenta MOS-a Knežević je javno pokazao odakle dolaze napadi. Tim je činom, zajedno sa nalogodavcima, vjerovatno počinio i krivično djelo. O krivičnoj odgovornosti ne mora brinuti – dok god braća Vučić drže vlast.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo