Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAKUP SVETOG STEFANA I MILOČERA 13 GODINA KASNIJE: Nezadovoljstvo građana i mjesne zajednice

Objavljeno prije

na

Predstavnici MZ Sveti Stefan očekuju od nove Vlade da hitno zaustavi gradnju novog Hotela Kraljičina plaža i planiranih stanova za tržište u Miločeru, da poništi građevinsku dozvolu i revidira ugovor o zakupu hotelskog kompleksa

 

Na zabrinjavajuće posljedice višedecenijskog zakupa elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, koji traje od 2007. godine, koje se ogledaju u zakulisnoj privatizaciji vrijednog kulturnog dobra i pretvaranju prostora Miločerskog parka u građevinsko zemljište, na kome se gradi višespratni hotel i depadans sa stanovima namijenjenim tržištu, reagovali su mještani okolnih naselja Pržno i Sveti Stefan na više načina. Putem medija i inicijativa upućenih državnim organima i lokalnoj samoupravi u Budvi oglasili su se iz Mjesne zajednice Sveti Stefan kao i samostalne grupe građana, ukazujući na brojne i neočekivane aktivnosti kako Vlade tako i zakupca, kojeg preko firme Adriatic properties d.o.o, registrovane u Budvi, predstavlja grčki biznismen Petros Statis.

Statis je na čelu upravljačke strukture pomenute lokalne firme, čiji je osnivač i nosilac zakupa, of-šor kompanija Adwey Investment Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, sa kojom je i potpisan ugovor o zakupu.

U ljetovalištu koje je prije 13 godina dato pod zakup najprije na 30 godina, da bi se kasnije amandmanom na osnovni ugovor o zakupu, usvojenim u republičkom parlamentu, taj rok produžio na 42 godine, mnoge stvari se odvijaju suprotno očekivanjima mještana. Miločer je trenutno najveće gradilište na budvanskoj rivijeri, na mjestu nekadašnjeg Hotela Kraljičina plaža gradi se novi, višestruko većih gabarita, grade se i stanovi, dok novoformirana Vladina kompanija Sveti Stefan Hoteli AD, ubrzano mijenja vlasničku strukturu prodajom akcija na crnogorskoj berzi.

Predstavnici MZ Sveti Stefan očekuju od nove Vlade da hitno zaustavi gradnju novog Hotela Kraljičina plaža i planiranih stanova za tržište, da poništi građevinsku dozvolu i revidira ugovor o zakupu hotelskog kompleksa.

Predsjednik i član Savjeta MZ Sveti Stefan, Vlado Mitorivć i Blažo Rađenović, zatražili su „ u ime Mjesne zajednice, da predsjednik Skupštine i predsjednik Opštine Budva, Krsto Radović i Marko – Bato Carević, pošalju budućem predsjedniku Vlade,  Zdravku Krivokapiću, Odluku SO Budva o zaštiti Miločerskog parka koja je izglasana u prethodnom mandatu“.

Riječ je o Deklaraciji o zaštiti parka Miločer i neposrednog zaleđa ostrva Sveti Stefan, koja je usvojena u budvanskom parlamentu većinom odborničkih glasova 2015. godine, kao reakcija na odluku Vlade da ovaj prostor urbanizira u komercijalne svrhe, na zahtjev zakupca. Deklaracijom je određena zona zaštite kompleksa Miločer-Sveti Stefan, u kojoj neće biti dozvoljena gradnja novih objekata, već samo rakonstrukcija postojećih u istim gabaritima.

Deklaracija nije proizvela željeni cilj, zakupac i Vlada nisu se ni osvrnuli na zahtjeve lokalne zajednice.  Vlada je u martu 2015. donijela Odluku o određivanju lokacije za Hotelski rizort Miločer, na prostoru koji zahvata površinu od 35 hektara. Zakupcu, odnosno kompaniji Aidwey, nepoznate vlasničke strukture, koju u zemlji predstavlja Petros Statis, Vlada je omogućila da izgradi oko 41.000 kvadrata prostora različite namjene, na najatraktivnijoj i najskupljoj lokaciji u zemlji. Izradu i usvajanje Urbanističkog projekta – Hotelski rizort Miločer,  javnost je ocijenila kao beskrupulozni atak Vlade i Ministarstva održivog razvoja i turizma na prirodne vrijednosti Miločera, kao urbanistički cunami na prostor ovog jedinstvenog kulturnog i prirodnog dobra.

Gradnja je predviđena na nekoliko lokacija u Miločeru i u kontakt zoni Hotela Sveti Stefan. Za sada se realizuje dio planiranog u Miločeru, objekat površine od 22.000 m2, novi Hotel Kraljičina plaža sa 262 kreveta i depadans sa 66 luskuznih stanova za prodaju. Predviđena je i gradnja više vila oko hotela, na mjestu već postojećih, ali i dvije nove u miločerskoj šumi  od 1.500 kvadrata.

Radovi u Miločeru  izvode se intezivno, višespratna betonska konstrukcija dominira prostorom, koji se donedavno smatrao nedodirljivim za urbanizaciju i komercijalnu gradnju. U MZ zastupaju stav da na mjestu nekadašnjeg Hotela Kraljičina plaža treba da se gradi isključivo savremeni i eksksluzivan hotel. Sve drugo za njih je neprihvatljivo.

Oni će tražiti da nova Vlada revidira ugovor o zakupu i sve anekse zaključene između Vlade, državne firme HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer i zakupca, firme Adriatic properties.

,,Ugovori i aneksi su sklopljeni na štetu nas mještana, ali i svih građana Crne Gore. Vlada treba da poništi građevinsku dozvolu izdatu za hotel i stopira njegovu dalju gadnju do donošenja nove dozvole i saglasnosti glavnog državnog arhitekte. Čitav posao da se procesuira i protiv odgovornih lica da se podnesu krivične prijave nadležnim institucijama, jer mi u MZ Sveti Stefan sumnjamo u korupciju na najvišem nivou“.

Na drugom kolosjeku, grupa građana Pržna i Svetog Stefana  pokreće akcije sa ciljem vraćanja Hotela Sveti Stefan u isključivo vlasništvo države. Oni su regovali na promjene vlasništva u dijelu kapitala firme Sveti Stefan Hoteli, koji je u vlasništvu privatnih lica, u skladu sa vlasničkom strukturom koja je postojala dok je hotel bio u sastvau HTP Budvanska rivijera. Država je vlasnik 58 odsto akcija dok je 42 odsto u vlasništvu privatnih kompanija. Posljednjih mjeseci intezivno se trgovalo akcijama preduzeća, što je rezultiralo da najveći pojedinačni paket akcija u tom segmentu, 19,8 odsto, posjeduje srpska AIK Banka, vlasnika Miodraga Kostića, oko 9% se krije iza kastodi računa, dok oko 9 odsto akcija u konačnom zbiru – nedostaje.

„Sveti Stefan su izgradili stari Paštrovići i živjeli su u njemu vjekovima. Iako je eksproprisan i nacionalizovan nepravično, a u jednom dijelu čak i protivno tadašnjim zakonima, dok je bio u vlasništvu države mnogi su takvo stanje odobravali, jer je većina mještana u hotelu radila. Stoga danas Sveti Stefan može biti samo u stopostotnom vlasništvu države ili se mora vratiti starim vlasnicima, treće opcije nema“, poručuje mještanin Blažo Kažanegra u ime grupe građana okupljene na rješavanju problema privatizacije Svetog Stefana, koji polako ali sigurno odlazi u ruke takozvanih stranih investitora.

Sveti Stefan je zakonom zaštićeno nepokretno kulturno dobro od nacionalnog značaja. Status zaštićene urbane cjeline  proslavljeni grad-hotel dobio je u oktobru 2017. godine. Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, u članu 42 propisano je da se nepokretno kulturno dobro u svojini države ne može otuđiti, te da ukoliko se kulturno dobro nalazi u privatnoj svojini, tada, u skladu sa članom 45 istog zakona – država ima pravo preče kupovine.

Pozivajući se na Zakon o zaštiti kulturnih dobara mještani traže „da  se obustavi prodaja akcija i da nadležni organ propiše da državni subjekti koji su akcionari kompanije Sveti Stefan Hoteli ne mogu prodavati svoje akcije privatnim licima… Da se reguliše prodaja akcija između privatnih subjekata, odnosno da se državi prizna pravo preče kupovine akcija u privatnoj svojini…“. Nakon izdvajanja iz sastava Budvanske rivijere nova kompanija Sveti Stefan Hoteli AD Budva uknjižila se u katastru kao apsolutni vlasnik 1/1 na hotel i pripadajuće zemljište, što je otvorilo vrata mogućim špekulacijama.

Zato mještani žele da nadležni organ vrati državi pravo svojine u obimu 1/1 i da tako bude registrovan u katastarskoj evidenciji, a da kompanija SSHO zadrži pravo korišćenja. Svoje zahtjeve smatraju realnim i pravednim, iz ugla nacionalnih interesa ali i interesa bivših vlasnika kuća na Svecu, koji ne žele da dozvole da drugi rasprodaju kulturno blago koje su vjekovima gradili i čuvali njihovi preci.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo