Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BEZBIJEDNOST SUDIJA I TUŽILACA: Na milost i nemilost

Objavljeno prije

na

Crnogorski sudovi i tužilaštva nijesu obezbijeđeni na adekvatan način. I to je opasnost kako za one koji u njima rade, tako i za građane. Oni koji su do sada počinili zločine u zgradama pravosuđa, nerijetko su bili motivisani nepovjerenjem u institucije

 

Slučaj 61-godišnjeg Cetinjanina D.D. koji je poginuo 26. novembra nakon što je oko 11 sati u prostorijama Osnovnog državnog tužilaštva na Cetinju aktivirao ručnu bombu, možda najbolje svjedoči o tome koliko država ne vodi računa o bezbjednosti onih koji su zaduženi da dijele pravdu. Čak i ako su brojni slučajevi iz prošlosti pozivali na oprez i ukazivali na potrebu zaštite nosilaca sudijske i tužilačke toge.

Kruže priče kako je živote tužilaca i zaposlenih u cetinjskom tužilaštvu prošle nedjelje spasila dijelom korona, ali i sunčano vrijeme zbog kog su neki izašli da prošetaju.

Kako je ovaj Cetinjanin uspio naoružan da uđe u prostorije tužilaštva, za Monitor je objasnio cetinjski tužilac i portparol Duško Milanović, kojem je, vjeruje se, bomba i bila namijenjena. On kaže da ovo tužilaštvo, kao ni mnoga druga u Crnoj Gori, ne obezbjeđuju pripadnici policije a da za angažovanje privatnog obezbjeđenja nemaju sredstva.

Nezvanično, ipak, saznajemo da jedan od zaposlenih na drugom radnom mjestu u tom tužilaštvu, povremeno obavlja i ono što mu nije u opisu radnog posla – prima i kontroliše stranke. Upravo on je to i radio kobnog dana, što su zabilježile i nadzorne kamere. Na snimku se vidi kako razgovara sa D.D, koji je tražio da mu kaže gdje je tužilac Milanović. Nakon što je dobio odgovor da je tužilac odsutan, Cetinjanin je izvadio bombu, zatim osigurač iz nje i zatrčao se prema kancelariji tužioca Milanovića. Tu je došlo do eksplozije u kojoj je sam poginuo.

Motiv je, kako se moglo čuti na Cetinju, njegova ogorčenost na rad tužilaca. Prema pouzdanim informacijama Monitora,  D.D. je već izvjesno vrijeme tužioca Milanovića označavao kao jednog od krivaca za presudu kojom je oglašen krivim. Smatrao je da je nepravedno osuđen jer je u tom slučaju branio sebe u svojoj kući.

Zabrinjavajuća stopa nepovjerenja građana u pravosudni sistem Crne Gore govori da D.D. nije usamljen slučaj. Sličan motiv imao je i Baranin Batrić Đuković, penzionisai univerzitetski profesor, koji je u septembru 2005. godine u Osnovnom sudu u Baru ubio sutkinju Miloriju Đukić Pejović u koju je pucao u njenoj kancelariji. Pokušao je i da ubije sudiju Željka Šupljeglava i advokata Đorđa Jankovića. Za ovaj zločin tadašnji sudija podgoričkog Višeg suda Goran Velimirović Đukovića je osudio na maksimalnih 30 godina robije.

U obrazloženju presude je naveo da je Đuković u Osnovnom sudu u Baru 19. septembra 2005. „po unaprijed pripremljenom planu umišljajno lišio života“ sutkinju Đukić Pejović, te da je pokušao da liši života Šupljeglava i Jankovića. Presudom se konstatuje da je Đuković ta krivična djela počinio „bez ikakvog relanog povoda, rukovođen samo ličnim osjećanjem da je oštećen time što nije uspio da dobije postupke koje je vodio protiv rođene majke“.

Činjenica je da crnogorski sudovi i tužilaštva nijesu obezbijeđeni u dovoljnoj mjeri i na adekvatan način. I to predstavlja opasnost kako za one koji u njima rade, tako i za sve građane koje posao dovede u te zgrade.

Prisjetimo se slučaja koji se odigrao dvije godine prije ubistva barske sutkinje, u holu podgoričkog Suda za prekršaje, kada je Rajko Stajović ubio sugrađanina Miomira Ćetkovića i ranio svoju bivšu nevjenčanu suprugu Smiljanu Jovićević.

Stajović je u oktobru 2006. godine osuđen na 18 godina zatvora. Prema navodima presude on je 26. novembra 2002. godine s umišljajem ubio Ćetkovića, jer je sa ulaznih vrata ispalio osam hitaca od kojih su četiri pogodila Ćetkovića, a tri Jovićevićevu. Tokom sudskog postupka je utvrđeno da je Stajović repetirao pištolj prije dolaska Ćetkovića i Jovićevićeve, čime se pripremio na upotrebu oružja. Kako je za medije nakon zločina  rekao istražni sudija Radomir Ivanović, i pored pokojnog Ćetkovića nađen je ‘tetejac’ iz kojega nije pucano.

Nikada niko ni u ovom slučaju nije odgovarao zbog činjenice da su Stajović i Ćetković naoružani ušli u zgradu Suda za prekršaje.

A krvavi niz ubistava u objektima koji važe za štićene objekte, započeo je još davne 1993. godine, kada je u svom kabinetu ubijen potpredsjednik Vlade Mihailo Ljesar. Ubica je Dragutin Krivokapić, poznanik i sugrađanin ubijenog Ljesara, koji je par mjeseci prije zločina radio kao finansijski direktor cetinjskog autoprevoznog preduzeca Tara. On je, kako su tada pisali mediji, naoružan sa dva pištolja marke „TT“ i „7,65 mm“ tog 20. decembra u jutarnjim satima, sačekao Ljesara pred zgradom Vlade u Podgoricu. Zajedno su ušli u zgradu Vlade. Potpredsjednik Ljesar je radnicima obezbjeđenja kazao da Krivokapić ide sa njim da obave razgovor u njegovom kabinetu. U kabinetu su boravili oko dvadesetak minuta. Krivokapić je onda u Ljesara ispalio više hitaca iz jednog pištolja, a pošto je ispraznio šaržer – odmah se ubio iz drugog. Prilikom ubistva i samoubistva nije bilo svjedoka, saopštio je istražni sudija Višeg suda u Podgorici Zoran Kuzmanović.

Krivokapić, navodno, nikako nije mogao da preboli suspenziju sa funkcije finasijskog direktora Tare. Smatrao se žrtvom finansijskih malverzacija u svom kolektivu. O tome je, kako se pričalo, mjesecima pisao brojna protestna pisma svim mogućim institucijama i pojedincima iz opštinske, republičke i savezne administracije u „želji da istjera pravdu“.

Iz saopštenja Republičkog sekretarijata za informacije, koje je izdato tim povodom, vidi se da je Krivokapić, nezadovoljan što je suspendovan s posla, „u posljednje vrijeme upućivao prijeteća pisma rukovodećim ljudima u Republici“. Zbog toga je neshvatljivo da služba obezbjeđenja zgrade Vlade, odnosno policija, uprkos Ljesarovom pretjeranom povjerenju, dozvoli, i pored uključenog alarma, da Krivokapić unese dva pištolja. To je bilo prvi i posljedni put u poslijeratnoj Evropi da potpredsjednik Vlade jedne države bude ubijen u svom kabinetu. Svi su zakazali, od obezbjeđenja do SDB-a Crne Gore, čiji su inspektori neozbiljno shvatili Krivokapićeva prijeteća pisma.

Ubrzo nakon toga u Vladi je povećan stepen bezbjednosti.

Pitanje koje se nameće je da li će država sada, nakon posljednjeg u nizu slučajeva, preduzeti nešto da zaštiti one koji dijele pravdu ili će sve ostati na pričama i obećanjima – do nekog novog zločina.

 

Tužilaštvo bez dobre zaštitte

Na uglu ulice Slobode u Podgorici, u zgradi izgrađenoj sedamdesetih godina, smješteni su Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore, Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore i Više državno tužilaštvo. Po zakonu, pripadaju obavezno štićenim objektima.

Ulaz za stranke je okrenut ka jednoj od najprometnjih saobraćajnica u Podgorici koja se poslije 17 časova pretvara u šetačku zonu. Zgrada Tužilaštva se naslanja na stambenu zgradu, a ulaz za zaposlene nalazi se u dvorištu, koje dijele sa osobljem apoteke u neposrednoj blizini. Isto se dvorište koristi za privođenje osumnjičenih lica. Ne postoji zabrana parkiranja u ovoj zoni, pa se neposredno uz zaštitnu ogradu na službenom ulazu može parkirati bilo ko.

U obližnjim poslovnim objektima, ulazima zgrade ili čak stanovima koji imaju pogled na Tužilaštvo, može se naći bilo ko s namjerom da napadne kako zaposlene, tako i osumnjičene.

Policijski službenici Grupe za obezbjeđenje objekata vrše obezbjeđenje Tužilaštva 24 sata. Njihov broj u redovnom stanju ne prelazi jednocifrenu brojku, a obavljaju poslove zašite objekta i kontrolu onih koji ulaze u ovaj  objekat. Zaključak je jasan – namjena ovog objekta je odavno prevazišla njegovu funkcionalnost.

 Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo