Povežite se sa nama

INTERVJU

VOLFGANG PETRIČ, AUSTRIJSKI DIPLOMATA: Nadam se da je nova crnogorska Vlada svjesna istorijske  odgovornosti 

Objavljeno prije

4 godine

na

Građani instinktivno znaju da održavanje na vlasti mnogo godina otvara vrata za korupciju, i ekonomsku stagnaciju. Samo mali broj izabranih se bogati a mase ostaju u siromaštvu. Da li se radi o Bjelorusiji ili Bosni ili o Crnoj Gori, sve je to isto

 

Volfgang Petrič je predsjednik Fondacije Maršalov plan u Austriji i predsedavajući Instituta Herbert C. Kelman za interaktivnu transformaciju konflikata. Našoj javnosti je najviše poznat kao bivši visoki predstavnik UN-a u BiH.

MONITOR: Nedavno je u SB UN održana debata uz učešće Milorada Dodika i Dragana Čovića. Debatu je inicirao ruski predstavnik u SB. Često se govori o ruskom uticaju u RS. Kako je to izgledalo dok ste Vi bili Visoko predstavnik u BiH?

PETRIČ: U moje vreme, između 1999. i 2002, saradnja sa Rusijom je bila odlična. Moskva je štitila Banja Luku, ali u mnogim situacijama ja sam mogao da računam na podršku ruskog ambasadora. U skladu sa tim, Dodik je bio konstruktivan političar.  Uspeo sam da postignem da se sve tri partije slože oko sveobuhvatne reforme entitetskih ustava. Veliki napredak je bio moguć jer je bilo izvesnog pragmatizma kod sve tri strane.Što su duže ovi isti političari ostajali na vlasti to je  bilo više korupcije, a manje napretka.

Uskoro je u Bosni nastao tužan slogan ,,Gladni smo na tri jezika”.

Bosna, zarobljena u etno-političkoj retorici, postala je zarobljena država. Dejtonski pojas za spasavanje pretvorio se u ludačku košulju.

MONITOR: Kada su pogoršani odnosi Zapada sa  Moskvom?

PETRIČ: Okupacijom Krima 2011. novi hladni rat je na vidiku, novi  faktori kao Kina, neke arapske zemlje, ali i Rusija i Turska, menjaju geopolitičku ravnotežu na Balkanu.

Evropa i svet su u potpuno novom položaju. U sadejstvu sa epidemijom kovida digitalno doba će promeniti ekonomske mogućnosti za sve nas, osobito za regiju koja je dodatno pogođena ogromnim demografskim promenama. Mnogo mladih ljudi odlazi čime se još više smanjuju perspektive za bolji život u njihovim domovinama.

Potrebno je da razumemo  nedavnu šaradu u UN na ovoj pozadini. Odgovorni za bosansku propast – Dodik, Ćović; Izetbegović nije bio prisutan – pozvani od strane Rusije, grubo su napali Evropu i njenog predstavnika. Gde bi bio bosanski narod da nije bilo milijardi eura i dolara koji su spasli Bosnu? Ništa, zaista ništa, nisu doprineli ovi političari koji su zloupotrebili najviše telo UN da bi širili laži i mržnju. Oni su možda mnogo bogatiji danas nego što su bili kada su ulazili u politiku, ali su njihovi građani siromašni.

Odkad sam pre 18 godina napustio Bosnu, suviše mnogo toga je pošlo nagore. Iskreno se nadam da će prijatelji demokratske Bosne kao Nemačka, Austrija i mnogi drugi biti odlučni da unaprede reforme i insistriraju na promenama. Od kada je novi specijalni predstavnik EU Johan Satler, ponovo jedan Austrijanac, već je postignut neki uspeh. Nakon 12 godina, Mostar će glasati ovog decembra.

MONITOR: Šta mislite o promjenama na čelu najvećih gradova u Federaciji i RS?

PETRIČ: Promena je spora u Bosni, ali je moguća. Obični građani, posebno u gradovima kao što su Sarajevo i Banjaluka ali i u nekim seoskim zajednicama, žele da pošteni ljudi budu njihovi predstavnici. Neke od malih partija, kao što je građanski orijentisana Naša stranka, predstavljaju tu promenu. Iako se čini da mladi gradonačelnik Banjaluke naginje nacionalističkim osećanjima, njegov program za borbu protiv korupcije predstavlja otklon od Dodikove klijentelističke politike. To je  korak napred!

Uveren sam da će EU primetiti ove male znake promene i podržati ih. Više podrške mora ići građanski orijentisanim grupama za koje etnicitet nije odlučujući faktor.

MONITOR: Promjene i u Crnoj Gori. Predviđali ste ih, ali ne tako skoro?

PETRIČ: Mirni protesti su znak da narod ne želi da političari zauvek budu na vlasti. Građani instinktivno znaju da održavanje na vlasti mnogo godina otvara vrata za korupciju, kronizam i ekonomsku stagnaciju. Samo mali broj izabranih se bogati a mase ostaju u siromaštvu.

Da li se radi o Belorusiji ili Bosni ili o Crnoj Gori, sve je to isto.

Rezultati izbora su jasan znak da Crnogorci žele mirnu i demokratsku promenu. Ja verujem da će jedna sposobna vlada otvoriti šansu za sve. To će pomoći Crnoj Gori u njenom pristupanju EU. Izbori koji vode ka promeni znak su vitalne demokratije.

MONITOR: Bili ste i specijalni izaslanik EU za Kosovo. Da li bi pitanje odnosa Srbije i Kosova moglo ostati na nivou zamrznutog konflikta za duži niz godina?

PETRIČ: Osim  što još nedostaje međuetničko pomirenje u Bosni, albansko-srpski sukob oko Kosova je poslednje istorijsko pitanje koje je ostalo posle raspada Jugoslavije. On mora biti rešen. Evropi nije potreban još jedan zamrznuti konflikt na njenoj teritoriji. Nedavni sukob u Nagorno-Karabahu pokazuje kako brzo zapušteni konflikti ponovo buknu. Želimo miran dogovor za Kosovo. Iskusni EU posrednik Miroslav Lajčak je na obećavajućem putu da pomogne obema stranama da normalizuju  odnose.

U ovim  nesigurnim vremenima, bezbednost na Balkanu je prisno povezana sa evropskom bezbednošću i mirom. Kosovo je lakmus test za miroljubivu Evropu.

MONITOR: Na koji način zamišljate budućnost tzv. Zapadnog Balkana?

PETRIČ: Jednom kada se nasleđe iz ratova u bivšoj Jugoslaviji u potpunosti reši, fokus bi brzo morao da se okrene na životne socijalne i ekonomske teme. Slabi ekonomski pokazatelji, zapanjujuća nejednakost i gorući izazov klimatskih promena-Balkan je nerazvijen i suviše zagađen i time se mora baviti. EU je spremna da pomogne i primi Crnu Goru i region u svoj krug.

MONITOR: EU ima problem sa neslaganjem Mađarske i Poljske u vezi sa uslovljavanjem za pristup fondovima EU, što se uslovljava vladavinom prava.

PETRIČ: Populistički pokreti širom Evrope ugrozili su naš liberalni demokratski sistem. To je posebno opasno u Mađarskoj i Poljskoj, ali i u Bugarskoj i Rumuniji.

EU je obezbedila milijarde eura da bi se borili protiv ekonomskih posledica pandemije i milijarde koje bi se investirale u evropsku industriju. Novac mora biti potrošen na korektan i transparentan način.

U Mađarskoj i Poljskoj pravosuđe više nije nezavisno.To je otvorilo vrata korupciji i zloupotrebi velikih novčanih iznosa koji su stizali iz Brisela. Zemlje,  kao Nemačka i Austrija koje uplaćuju mnogo više u EU budžet nego neke druge, žele da budu sigurne da će se novac trošiti mudro i transparentno.

To nije ono što želi g-din Orban, čija je dugogodišnja autokratska vladavina poznata po zloupotrebi javnih fondova.

Videćemo kako će taj sukob biti rešen, ja se nadam i verujem da će demokratija i odgovornost prevladati.

Ukoliko zemlje koje su kandidati, među njima i Crna Gora, ne razviju jači demokratski sistem, mnoge EU članice će zadržati skeptičan odnos prema proširenju. Brisel ne želi da nove EU članice postanu kao Mađarska i Poljska. To bi EU okrenulo ka autoritarnom sistemu koji bi razorio pravi koncept liberalne demokratije EU.

MONITOR: Može li se od Džozefa Bajdena, izabranog predsednika, očekivati  slična politika koju su vodili njegovi prethodnici iz Demokratske stranke?

PETRIČ: On će opozvati neke od najgorih odluka njegovog prethodnika. Već je najavio ponovno pristupanje Pariskom sporazumu o klimi kao i povratak  multilateralnom okviru UN i specijalnih agencija kao što je SZO u njegovom središtu…

G-din Bajden će ojačati evro-atlantske odnose i podržaće EU na Balkanu. Tu ima mnogo pozitivnih signala.

Još je važnije da EU nastavi da samu sebe reformiše, osnažuje svoju stratešku autonomiju i postane igrač na globalnoj sceni.

Američko stoleće se bliži kraju, a novi multipolarni globalni poredak je u nastajanju. Evropa mora da pronađe svoje mesto među velikim igračima – SAD-om, Kinom, Rusijom. Za to su nam potrebne sve naše pozitivne snage, uključujući one iz manjih država kao što su Austrija i Crna Gora.

 

Crna Gora ulazi u novu fazu u svojoj istoriji

MONITOR: Šta biste sugerisali novoj crnogorskoj Vladi?

PETRIČ: Sa ovim glasanjem Crna Gora ulazi u novu fazu u svojoj istoriji. To je omogućila mirna promena koja se dogodila u glasačkoj kabini, glavni pokretački događaj u svakoj državi i društvu. Ja poštujem rezultate ovih izbora i nadam se da je nova Vlada svesna istorijske odgovornosti da radi u korist svih njenih građana i suvereniteta zemlje, da održi njeno članstvo u NATO-u i drugim međunarodnim sporazumima, uključujući pristupanje EU.

Drugo, dobrosusedski odnosi su veoma bitni i doprinose regionalnoj stabilnosti. Tako da dobri odnosi sa Zapadom, EU i SAD-om posebno, a posebno sa EU članicama kao što su Nemačka, Italija i Austrija. Odnosi sa Rusjom i Kinom koje imaju jak ekonomski uticaj, trebalo bi da budu usklađeni sa evropskim pravilima i propisima.

Na kraju, EU će pažljivo posmatrati kako se sprovode unutrašnje reforme, posebno u pravosuđu. Transparentnost, odgovornost i vladavina prava-temelj su članstva Crne Gore u EU.

 

Dejtonski sporazum nije nacrt za održivu, evropsku BiH

MONITOR: Prošlo je 25 godina od Dejtonskog sporazuma. Za to vrijeme su se pojavila dva različita pristupa: jedan je insistirao na potpunoj primjeni Sporazuma, a drugi na njegovoj izmjeni.

PETRIČ: Od početka je  jasno da Dejtonski sporazum može biti samo osnova za stvaranje demokratske BiH. Odredbe koje je ispregovarao američki izaslanik Ričard Holbruk bile su kompromis na osnovu kojeg je zaustavljen rat. To nije bio nacrt za održivu evropsku državu. Da bi se pomoglo posleratnoj Bosni – koja je ostala u starim granicama ali podeljena na dva entiteta sa visokim stepenom autonomije-stvorena je međunarodna ispostava, KVP (OHR), kojom je rukovodio Visoki predstavnik kao krajnji autoritet koji je ubrzo dobio vrlo moćna Bonska ovlašćenja da bi uspostavio zakonski poredak i otpustio političare koji narušavaju mirovni sporazum. Zajedno sa SFOR-om predvođenim NATO, snagama za stabilizaciju, KVP je mogao da održi mir u Bosni i doprinese ponovnoj izgradnji države. Oko 90 posto infrastrukture, domova, fabrika bilo je u ruševinama. Više od polovine populacije je bilo raseljeno ili je živelo kao izbeglice na raznim stranama-Evropi, Turskoj, SAD-u ili Kanadi.

Bilo bi nužno nastaviti putem potpune transformacije države, što znači ići dalje od Dejtonskog sporazuma. To je KVP radio u prvih deset godina – i to je funkcionisalo. Od tada su unutrašnje politike bile u mrežama duboke i sistemske korupcije od strane političke biznis elite koja je nastojala da odbrani svoje etničko bratstvo.

Nažalost, EU i KVP, obe iz svojih razloga,  su odustale  od svih težnji i ciljeva koje su prihvatile kao svoje obaveze.

Potreban nam je novi početak u Bosni koji će aktivirati civilno društvo iznad etničkih podela, reforma nefunkcionalne države i transformacija nesposobnog pravosuđa i preopterećene birokratije, u modernu evropsku državu.

Evropeizacija bi morala da zameni nedelotvornu i koruptivnu dejtonsku državu. Zaboravljamo da EU u Sarajevu ima jednu od najvećih misija u svetu. Evropi je potrebno da postane ,,jedina igra u gradu”. Tradicionalni saveznici kao SAD bi takođe trebalo da se ponovo angažuju, ali Bosna je u Evropi i pre ili kasnije biće članica EU.

 

 

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA: Patrijarhat ubija na svakom mjestu

Objavljeno prije

18 sati

na

8 Novembra, 2024

Objavio:

Osionost patrijarhalne politike  je osnovna karakteristika svega viđenog u Crnoj Gori, od rata u kojem smo učestvovali, do vlasti koja nema ograničenja niti odgovornosti. Opasnost je sve veća i proklizavanje u fašizam i mržnju sve češća

 

 

MONITOR: “Uključenost žena u politički život i dalje je niska i potkopana nedovoljnim naporima države i javnosti da se prevaziđu rodni stereotipi”, ocjenjuje se u ovogodišnjem Izvještaju EK za Crnu Goru. Potkopava li vlast rodnu ravnopravnost?

DABIŽINOVIĆ: Postoji mnogo načina da se ne prihvati suočavanje sa problemom kakav je opresija žena u društvu. Najčešći povici ovih tridest godina su da se imaju važnije teme riješavatod pitanja koje se tiču žena i društva. Pitanje politike ima veze sa ženama, pitanje siromaštva ima veze sa ženam, pitanje rata i mira ima veze sa ženama.  Međutim, navedeno se koristi kao paravan da se ignoriše i učini nevidljivom opresija žena. Odgovor tada a i danas je isti: ovo je najvažniji problem sa kojim je sve povezano. Odgovornost političke elite za nesprovođenje izostaje. Da, vlast odbija od početka suštinski da implementira politike rodne ravnopravnosti, sem formalno zbog međunarodnih faktora.

Danas je tema žena skinuta sa dnevenog reda jer se od identitetskih pitanja  u političkom polju ne može doći na red. Iako su identitetska pitanja u vezi sa pozicijom  žena. Poznati su svi ti saboteri i razbijači. Godinama sam ih susretala od skupštinske sale do skupova na koji su pozivani. Mali broj poslanica je u svim sazivima razumio suštinu primjene ovih politika.Što nije teško razumjeti, jer su žene internalizovale slike koju je o njima stvorio patrijarhat a koje nas odvajaju od nas samih. Često podsmjeh ili bilo koja druga metoda  delegitimizacija žene koja govori o problemima žena u političkom polju,  tjera ih da se ne suočavaju i ne suprostave. Od crkve do skupštine.

Zalaganjem ženskog dijela civilnog društva, velikim trudom i radom, stvoren je mali prostor kojeg poslanice ne umiju da zadrže, podrže i povećaju jer ne razumiju koliko je to u javnom interesu svih. Sva nastojanja da se u političkom životu nađe što više žena u kontinuitutu su sabotirana, različitim strategijama a današnji nejednak odnos snaga i moći nije ni na mapi za razmatranje. Poslanice se žele afirmisati preko drugih tema koje više konveniraju političarima i pukoj lojalnosti, što pokazuje da se ne razumiju osnove politika rodne ravnopravnosti koje ne govore samo o polnoj kasti nego o političkim, socijalnim, rasnim, klasnim odnosima i klasama. To naravno pogoduje političarima  da kad god mogu žene isključe potpuno iz političkog polja.Na pregovorima o sudbini zemlje nije bilo u poslednjim godinama niti jedne žene. Kao da to nije njihovo pitanje.

MONITOR: Izvještaji EK kontinuirano ukazuju da domaći zakonodavni okvir ima ograničen uticaj zbog nedovoljne političke volje da se ovo pitanje stavi u političke prioritete. Zašto kontinuirano nema političke volje?

DABIŽINOVIĆ: Prije izvještaja EU, moramo pogledati izvještaje koje pišu ženske organizacije u kontinuitetu, a odnose se na ključni razlog- izostanak političke volje.Izostanak političke volje svoju podršku ima u  kulturnim i društvenim pritiscima (obeshrabrivanje žena da se bave politikom); nevidljivosti u obrazovanju uzora i kontinuiteta borbe žena; pomenuti strah od odbacivanja i kritizerstva. Međutim, suštinski razlog je taj da političke elite neće da se stanje mjenja niti žele da dijele patrijarhalnu moć. Čitljivi pokazatelji opresije su glasni povici o apsolutnim brojevima političke većine. Apsolutne brojke su im najvažnije ne bi li mogli bez kontrole donositi odluke.  Apsolutni brojevi su karakteristika autokratskih režima i politika kojom patrijarhalci osmišljavaju vlastitu sigurnost i bezbjednost u političkom i ekonomskom smislu-od korupcije do sprege sa kriminalnim strukturama. Žene tu dođu samo kao saučesnice. Dijeljenja kolača nema, jer se moć vladanja nad potrebama onih nad kojima se vlada ne dovodi u pitanje.

Osionost patrijarhalne politike (čitaj političke moći) je osnovna karakteristika svega viđenog u Crnoj Gori od rata u kojem smo učestvovali do vlasti koja nema ograničenja niti odgovornosti. Opasnost je sve veća i proklizavanje u fašizam i mržnju sve češća. Izostanak političke volje često rezultira isključivanjem, ostajemo neprijetelji jedni drugima. Nagomilanu nepravdu imržnju ne riješava mržnja.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DAMIR SULJEVIĆ, KOORDINATOR PROGRAMA LJUDSKA PRAVA CGO I ČLAN DIK-A: Kotorski scenario, između Podgorice i Šavnika

Objavljeno prije

18 sati

na

8 Novembra, 2024

Objavio:

Postoji mogućnost da Ustavni sud, u slučaju ustavne žalbe DPS-a povodom lokalnih izbora u Kotoru, ponovo ima situaciju sa izjednačenim brojem glasova i ne donese odluku. U tom slučaju, ako DPS ostane pri žalbi, smatraće se da postupak nije okončan

 

 

MONITOR: Kao član Državne izborne komisije (DIK), recite nam da li su lokalni izbori u Kotoru završeni?

SULJEVIĆ:  Lokalni izbori u Kotoru nisu i teško mogu biti završeni dok traju žalbeni postupci. Državna izborna komisija (DIK) je, prije neki dan, donijela posljednju u nizu odluka oko ovih izbora, odbijajući prigovor DPS-a, ali oni sada imaju pravo žalbe Ustavnom sudu koji je nadležan da o tome donose konačnu odluku. Dok se Ustavni sud ne odredi o toj eventualnoj žalbi, neizvjesno je da li će izbori na dva mjesta u Kotoru biti ponovljeni ili ne, a samim tim i kada će konačni rezultati biti utvrđeni.

MONITOR: Pojasnite nam odnose na relaciji DIK-OIK Kotor i prošlonedjeljnu odluku OIK da se ne ponavlja glasanje na dva „sporna“ izborna mjesta?

SULJEVIĆ: To je vrlo složena pravna situacija, a pogrešne interpretacije od strane političara i medija dodatno su zbunile crnogorsku javnost. Ali da pokušam.

Opštinska izborna komisija (OIK) u Kotoru napravila je propust u odnosu na prigovore DPS-a na dva biračka mjesta, pošto ih je usvojila bez potrebne većine i, kako se to kaže, stavila u pravni promet. Nakon toga je OIK morala donijeti odluke o ponavljanju izbora za šta, takođe, nije bilo potrebne većine. Zato se DPS žalio DIK-u, koji je  OIK-u naložio donošenje tih odluka.

Međutim, razmatrajući prigovore Demokrata, DIK je naknadno poništio rješenja koja su osnov za donošenje takvih odluka. Ovdje treba dodati i da se istekom propisanih rokova smatra da su prigovori usvojeni, kao i da je DPS propustio da u prigovoru traži poništenje glasanja, praveći propust u prigovoru DIK-u, koji je DIK kasnije prenio u rješenje jer je vezan okvirima prigovora.

Konačno, podsjećam da DIK ima ograničene nadležnosti, a ne pomaže ni faktička nefunkcionalnost Ustavnog suda koji se, sa izjednačenim brojem glasova, makar za sada, nije odredio o tom pitanju.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ŽARKO PUHOVSKI, PROFESOR POLITIČKE FILOZOFIJE, ZAGREB: Razumno je plašiti se Trampa u EU, jer je on smatra neprirodnom tvorevinom

Objavljeno prije

19 sati

na

8 Novembra, 2024

Objavio:

Tramp je još 2016. uspio stvoriti politički amalgam s  pukom, a protiv „otuđenih centara moći“. Postigao je to korištenjem  emocionaliziranih lažnih apstrakcija bez stvarnoga sadržaja, no stvorio je privid da je govorio „kao ljudi s ulice“. Trampov trijumf nedvosmisleno jača ekstremno desne, suverenističke tendencije unutar Evrope. Jedino dobro što Tramp, možda, donosi je smanjivanje američki sponzoriranoga „killing rate“ po svijetu

 

MONITOR: Donald Tramp je 47. predsjednik SAD. Kamala Haris, je u posljednjim nedjeljama, dobila podršku i nekih poznatih republikanaca, čak i Dika Čejnija-koji je važio za republikanskog „jastreba“. Zašto je Donald Tramp toliko „stabilan“ ?

PUHOVSKI: Desetljećima u najrazvijenijim državama svijeta (posebice u SAD i Francuskoj) jača ogorčenje protiv „establishmenta“. Dugo ga je kultivirala i politički koristila ljevica (u novije doba uz knjižuljak „Pobunite se“, Stéphanea Hessela, ili pokret „Me too“), no posljednjih desetak godina i desni je svjetonazorski spektar pokazao pripravnost da koristi ovu društvenu silu. Tramp je, još 2016. uspio stvoriti politički amalgam s  pukom, a protiv „otuđenih centara moći“ (političkih i intelektualnih). Postigao je to korištenjem  emocionaliziranih lažnih apstrakcija bez stvarnoga sadržaja, no stvorio je privid da je govorio „kao ljudi s ulice“. Jer, latentna je pobuna dobrim dijelom usmjerena i protiv „woke“ sindroma koji se nameće kao „službouljudni“ (kako bi to davno, u drugome kontekstu, rekao Krleža), dakle – nužno neiskreni govor. To je  komunikacijska osnova populizma. Taktički i strategijski, kampanja demokrata je izgubila – doslovce zbog zamjenica – leksički, ali i zato što su Kamalu Harris i dalje doživljavali kao zamjenicu/namjesnicu.

MONITOR: Od početka godine odnosi u regionu su turbulentni, održano je i nekoliko skupova (Brdo-brioni, Berlinski proces…) koji se tiču EU integracija Zapadnog Balkana. Vi ste ranije bili skeptični u vezi sa iskrenim namjerama EU za proširenjem. Može li promjena u SAD i prilična neizvjesnost u vezi sa Trampovom spoljnom politikom, uticati na ovo pitanje?

PUHOVSKI: Bude li Tramp i približno radikalan kakav je već bio (i opet to obećao), EU će se naći u opasnoj šansi. Opasnost je u tomu što prekooceanski (prije svega vojni) kišobran neće više biti neupitno dan na raspolaganje i što bi se novi  predsjednik mogao razmjerno brzo sporazumjeti s Putinom – taktički, za sada. To pak znači da EU treba poraditi na svojem učvršćivanju, kako bi mogla igrati ulogu u novim okolnostima. Istovremeno, Trampov trijumf nedvosmisleno jača ekstremno desne, suverenističke tendencije unutar Evrope. Već i srednjoročno, nosivi interes preživljavanja u sadašnjoj situaciji najvjerojatnije pobjeđuje onaj ideologijski. No, u pitanju je baš kratkoročno, krizno razdobolje narednih godinu-dvije.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo