Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Reprezentativno

Objavljeno prije

na

Čovjek, ministar, naučni radnik Vujica Lazović u prošloj godini primao je platu od 1.300 eura, plus bonus 900, na Ekonomskom fakultetu kao predavač zarađivao je dodatnih 850 eura. Ukupno preko 3.000 eura mjesečno. Na sajtu Komisije za sprečavanje interesa prijavio je i prihode od članstva u Savjetu za privatizaciju – 600 eura, ali nije naveo da li godišnje ili mjesečno, dok je u raznim vladinim tijelima, za godinu, zaradio ukupno 4.500. Lazović je vlasnik dva stana, u Podgorici i Kotoru, zemljišta u Plavu i automobila pasat. Ima i ušteđevinu od 50.000 eura. Sve ovo potpredsjedniku Vlade nije bilo dosta, pa je na račun poreskih obveznika tokom 2008, 2010. i 2011. potrošio na ručkove i večere blizu 9.000 eura. O dobrom apetitu govore i podaci da su Lazović i društvo tokom jedne večere naručili tri kilograma brancina na sicilijanski način. Cijena 173,25 eura.

Bivšem dekanu nije bilo dosta što pije, jede i povećava kilograme na naš račun nego je državne pare trošio i na uljepšavanje. U centru Podgorice, na državni zapis, trgovao je za 186 eura tri kravate. Šta reći osim ponoviti predizborni slogan Lazovićeve partije – Čiste ruke.

Kada ovako rade funkcioneri iz ,,poštenog” SDP-a, šta treba tek očekivati od onih iz ,,zločestog” DPS-a. Jedan od šampiona u rasipanju državnih para je bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga. U najsiromašnijoj primorskoj opštini Hajdinaga je uspio, po neosporenim tvrdnjama opozicije, da za tri godine potroši za reprezentaciju 200.000 eura i isto toliko za putovanja. Podaci o ovim troškovima proglašeni su službenom tajnom.

Nakon smjene sa mjesta gradonačelnika, Hajdinaga je ostavio rupu u budžetu od 20 miliona ili skoro pet opštinskih godišnjih budžeta. Iako je zbog brojnih malverzacija protiv Hajdinage otvorena istraga, to nije smetalo DPS-u da svom članu početkom godine da podršku za izbor na funkciju ministra za ljudska i manjinska prava. Čovjek je o državnom trošku vidio svijeta, pa što se to ne bi iskoristilo.

Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović je za protekle tri godine na ime reprezentacije spiskao 5.460 eura. Husović, koji je ministar bez portfelja, ima stila pa je troškovima reprezentacije dodavao i bakšiš od po 10 i 25 eura, kako kada. Što bi tek činio da ima portfelj.

Reprezentacije su sastavni dio državnog protokola i ulaze u državni budžet. Budžet za putovanja, reprezentacije i ostala troškarenja je ove godine povećan i iznosi 149,433.000 eura, prošle godine je bio 112,445, a preprošle 142,620 miliona. Najviše su porasli rashodi za materijal sa 12 miliona, iz prošle i pretprošle godine, na 60 ove godine. O kakvom se materijalu radi nije pojašnjeno. Za putovanje će biti potrošeno šest miliona, za reprezentaciju 700.000, za telefone 3.855.000, za energiju skoro 20 miliona (pod ovom stavkom se računa i gorivo), za prevoz blizu milion…

Sva je sreća da je Vlada od početka krize uvela štednju i skresala reprezentacije. Najviše štedi, naravno, premijer. Igor Lukšić, tvrde u Vladi, prošle godine nije iskoristio mogućnost plaćanja reprezentativnih troškova koji se odnose na plaćanje ručkova ili večera, te je za godinu na ime dnevnica tokom službenih putovanja potrošio 3.653 eura. Premijer je imao 15 službenih putovanja i za te potrebe, za 38,5 dana utrošeno je 3.653,25 eura. Radi se o iznosu od 94,88 eura dnevno. Predsjednik Vlade je tokom 2011. radi obavljanja službenih poslova koristio vladin avion 12 puta. Skromno. Put u Maroko nije uračunat, jer nije organizovan o trošku Vlade već o trošku inostrane kompanije.

Kod ovakve funkcionerske potrošnje računi za telefone i putovanja i nijesu neka stavka. Pa je tako podatak da su direktor i tri člana Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka, u periodu januar-novembar 2011. ukupno potrošili 4.539,20 eura za telefone. Sitnica. Posebno ako se uzme u obzir da je 14 zaposlenih u Agenciji u istom periodu napravilo telefonski ceh od pet i po hiljada eura.

Tokom prošle godine poreski obveznici platili su i kupovinu 38 automobila za potrebe Vlade i drugih državnih organa. Cijena sitnica – oko milion eura. Novih lemuzina nikad dosta, pa je i pretprošle godine kupljeno 45 automobila, cijena opet oko milion. Najskuplja vozila kupljena za potrebe Uprave policije – audi A8, koji je koštao oko 80.000 eura, mercerdes BENZ ML 350 ministra za ljudska i manjinska prava, plaćen 53.000, kao i BMW 520D za Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, za koji su poreski obveznici dali 50.000 eura.

Godišnji trošak za održavanje i gorivo voznog parka od 56 službenih automobila Ministarstva održivog razvoja i turizma iznosi blizu 45.000 eura. Ne računajući registracije. Za održavanje službenog automobila (BMV) ministra Predraga Sekulića godišnje se izdvaja oko 1.000, dok se mjesečno za gorivo plaća od 150 do 200 eura. A ministarstava ukupno ima 16. Pa, ko voli nek računa.

Za službena vozila iz skupštinskog budžeta mjesečno se izdvoji oko 3.000 eura za gorivo, dok se za održavanje i registraciju na godišnjem nivou utroši preko 20.000 eura. Na gorivo najviše troši predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić. Za dva automobila vlasništvo MUP-a Crne Gore mjesečno se izdvaja 570 eura za gorivo. Audi A6 potpredsjednika Rifata Rastodera troši 288 eura, a za audi A6 potpredsjednika Željka Šturanovića potrebno je 292 eura mjesečno.

Mali novci ako se zna da funkcioneri i niži službenici tokom godine, što službeno što privatno, ovim automobilima više puta obigraju Crnu Goru. Posebno su uočljivi ljeti po plažama, a zimi po skijalištima. Padaju u oči i državni crni audiji parkirani ispred podgoričkih lokala u sitnim satima. Tada funkcioneri s prijateljima odmaraju od važnih državnih funkcija. A popije se i pojede na račun Crne Gore.

Inače, kao što rekosmo, Vlada štedi. Početkom ove godine je preko Uprave za imovinu pokrenula postupak prodaje 70 automobila, koje su do sada koristili državni organi. Velikodušan potez – pare od njihove prodaje biće iskorišćene za subvencioniranje troškova za struju. Vladine brige o siromašnima nema u regionu, a i šire.

Da posjetimo na tu brigu: prosječna penzija u Crnoj Gori skoro je tri puta manja od minimalne potrošačke korpe, prosječna plata je 495 eura, a korpa 786 eura; Mjesečna naknada za nezaposlene u Crnoj Gori iznosi 57 eura, isplaćuje se selektivno i samo tri mjeseca. Dječji dodatak je 20 eura. Neki vid socijalne pomoći prima 70.669 građana, čiji se iznos kreće od 19 do oko 100 eura. Materijalno obezbjeđenje za porodicu sa pet i više članova je čitavih 120,7 eura – manje od tri ministarske kravate.

Putovanja

Koliko funkcioneri troše na putovanja? Kada, na primjer, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić putuje u SAD ili Kinu, on i svita na ime dnevnica dobiju par hiljada eura, noći se u luksuznim hotelima, putuje prvom klasom, sve po nekoliko hiljada eura. Sitnica. Istina, ne putuje samo predsjednik Skupštine. Obilazak i nova iskustva su omiljena zanimacija poslanicima svih partija. Na putovanja su tokom prošle godine najviše potrošili članovi skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije Vasilije Lalošević i Miodrag Vuković -11.298 odnosno 8.622 eura. Generalni sekretar Skupštine Damir Davidović se nalazi na trećem mjestu sa potrošenih 7.822 eura, a odmah iza njega je šef kabineta predsjednika parlamenta Ivan Vujović sa 7.752 eura utrošenih na putovanja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EKSPLOZIJA NA CETINJU: Rat koji nije stao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na Cetinju, u kom su stradala dva navodna pripadnika škaljarskog klana,  pokazuje da Crna Gora ima još  puno toga da uradi u borbi protiv organizovanog kriminala. Iako su brojni funkcioneri završili u pritvoru zbog veza sa suprotstavljenim kavačkim klanom, pravosuđe nije reformisano, pa ti procesi traju u nedogled. Paralelno, i uhapšeni članovi kriminalnih grupa izlaze na slobodu, jer presude kasne.  Oni na vrhu, u pritvor  nisu ni ušli

 

 

Dvije osobe su poginule, a tri povrijeđene,   nakon što je aktivirana eksplozivna naprava nedaleko od  Sportskog centra, na Cetinju.  Eksplozija se dogodila u jutarnjim satima, u četvrtak, 20. juna, a prema nezvaničnim saznanjima brojnih ovdašnjih ali i medija u Srbiji, u njoj su stradali  Petar Kaluđerović i Dragan Roganović. Oni su navodno pripadali škaljarskom klanu, jednom od dva kotorska zaraćena kriminalna klana.

Među povrijeđenima su takođe dva navodna pripadnika škaljarskog klana, Taso Jovanović i Mihailo Borozan. Povrede je zadobila i slučajna prolaznica.

Prema pisanju više portala,  eksplozivna naprava bačena je na teretanu Herkul Gym and Fitness, koja posluje u sklopu Sportskog centra Lovćen. Prije tri godine u istoj teretani ranjen je Ivan Vujović, bivši bokser, koji takođe slovi kao bezbjednosno interesantno lice.

Stradali Roganović bio je meta napada i 2017. godine, a navodno je bio u obezbjeđenju Gorana Radomana, koji se smatra prvom žrtvom rata kotorskih klanova, škaljaraca i kavčana. Radoman je ubijen u februaru 2015. godine na Novom Beogradu, nakon nestanka  300 kilograma kokaina  u Valensiji, što je navodno bio razlog za početak rata dva klana, u kom su tokom godina stradale brojne osobe, među kojima i slučajne žrtve.

Nakon događaja na Cetinju, Uprava policije oglasila se  kratkim saopštenjem: “U cilju utvrđivanja svih okolnosti i činjenica, te rasvjetljavanja ovoga događaja, službenici Uprave policije u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzimaju intenzivne izviđajne mjere i radnje, a o čijem toku i ishodu će javnost biti blagovremeno obaviještena”. .

Poginuli Petar Kaluđerović, kao i jedan od povrijeđenih, Mihailo Borozan, uhapšeni su u aprilu ove godine, kada je, kako su  saopštili nadležni “Uprava policije Crne Gore pojačala represivne aktivnosti prema kriminalnim grupama na Cetinju”.

Tada su osim Kaluđerovića i Borozana, uhapšeni i procesuirani Vladimir i Milan Kaluđerović,  zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja, kao i eksplozivnih materija, dok je Marko Mašanović ostao nedostupan policiji. Četvorici Cetinjana tada je određen pritvor. Samo dva mjeseca kasnije, dvojica od njih postali su meta napada.

Prema pisanju medija, policija već neko vrijeme strahuje od ovakvih napada i obračuna.  Veliki broj pripadnika kriminalnih klanova u posljednjih nekoliko mjeseci pušten je na slobodu, jer  im sudovi u zakonskom roku nijesu izrekli prvostepene presude.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Prema spisima Europola i bivši policijski službenik Ljubo Milović je bio dio narko-kartela “kavačkog klana” pod vođstvom Radoja Zvicera. Za njim se bezuspješno traga od jula 2022.godine zbog sumnje da je počinio više teških krivičnih djela – stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, krijumčarenje cigareta i pa čak i da je dio kriminalne grupe koja je ubila srpskog državljanina Milana Lepoju. 

U međuvremenu i srpsko tužilaštvo formiralo je predmet protiv Milovića. Tako se pred Specijalnim sudom u Beogradu sudi devetočlanoj grupi koju je organizovao, prema njihovim dokazima, odbjegli Milović. U grupi su i pripadnici MUP-a i BIA, optuženi da su krijumčarili velike količine kokaina prekookeanskim brodovima iz Južne Amerike u zemlje Evropske unije.

Godinu nakon što je izabran, Novović izdaje nalog za hapšenje više policijskih službenika ali i za hapšenje Dejana Kneževića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala.  Specijalno tužilaštvo ga tereti za stvaranje kriminalne organizacije i odavanje službene tajne pripadnicima Kavačkog klana. Nakon hapšenja, a kasnije i pred sudom tokom kontrole optužnice Knežević je negirao optužbe.

Nakon višemjesečnog pritvora Knežević je pušten da se brani sa slobode, a osnovanosti o validnosti tvrdnji Specijalnog tužilaštva, nakon što je vraćena prva optužnica i dostavljanje dopunjene verzije, Viši sud tek treba da odlučuje. Na istom tužiočevom spisku našlo se još desetak tada aktivnih i bivših službenika policije koji se terete za niz krivičnih djela među kojima i da su organizovali šverc kokaina iz Ekvadora do država Evropske unije i Turske, novac stečen od kokaina transportovali u Srbiju i Crnu Goru, nabavljali veće količine oružja i eksplozivnih materija…

Spisak osumnjičenih uniformisanih lica njihovim hapšenjem se nije iscrpio. Kada je to malo ko i očekivao lisice su ponovo škljocnule i to 24.jula prošle godine. Tada su stavljene Veselinu Veljoviću, jednom od ključnih ljudi u sektoru bezbjednosti u posljednje tri decenije. Veljovića je 2005. Vlada Mila Đukanovića imenovala na čelo crnogorske policije.

Mjesto šefa policije krajem 2011. godine zamijenio je mjestom savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, a 2014. ga tadašnji premijer Đukanović postavlja za sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost.  Na čelo crnogorske policije vraća se jula 2018.godine, u Vladi Duška Markovića. Na tom mjestu će ostati do decembra 2020. godine, kada je izabrana Vlada Zdravka Krivokapića.

Specijalno državno tužilaštvo u januaru je predalo optužnicu protiv 15 osoba, uključujući i Veljovića, koji se tereti da je zloupotrijebio službeni položaj u korist kriminalne organizacije, koju je formirao odbjegli Nikšićanin Aleksandar Mrkić.  Viši sud je u maju potvrdio optužnicu protiv Mrkićeve grupe i Veljovića, kojem je u nekoliko navrata produžavan pritvor. Veljović je pred tužilaštvom negirao optužbe.  Veljović se i dalje nalazi u pritvoru.

Nekoliko mjeseci nakon Veljovića, 18. Novembra, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, uhapšen je još jedan bivši direktor crnogorske policije – Slavko Stojanović i to zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u vezi sa švercom cigareta.  Krajem decembra prošle godine pušten je da se u daljem postupku brani sa slobode a nedavno je Viši sud potvrdio optužnicu koju je protiv Stojanovića podiglo Specijalno državno tužilaštvo. Tim aktom SDT tereti Stojanovića za krivična djela – zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Sredinom aprila po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Istovremeno su lisice stavljene i njegovom prijatelju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.

Terete ih da su kao GST i pomoćnih direktora Uprave policije radili u korist mafijaškog kavačkog klana. SDT sumnjiči Lazovića da je aminovao otvaranje crnogorske granice za ulazak plaćenika te organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.

Obojici se na teret stavlja da su teških optužbi spasili visokopozicioniranog člana kavačkog klana Duška Roganovića. Obojica se i dalje nalaze u pritvoru koji im zadnjim donijetim rješnjem može trajati do 14.jula ove godine.

 

Medojević se sa slobode brani od optužbi

Za razliku od akcija koje se izvode pod palicom Novovića, prethodne dvije godine nije bilo hapšenja aktuelnih i bivših policijskih službenika koji su pripadali i odrađivali poslove za drugi kotorski kriminalni klan – Škaljarce. Do takvih dokaza dolazilo se za vrijeme Katnićevog rukovođenja pa je tako samo nekoliko dana prije nego je Novović izabran za GST uhapšen policijski funkcioner Dalibor Medojević. Medojević je, odlukom Višeg suda u Podgorici, pušten iz pritvora 23. septembra uz obrazloženje da ne postoji opasnost od bjekstva. Isti sud je juče potvrdio optužnicu koju je protiv tog policajca podnio SDT zbog sumnje da je odavao policijske podatke škaljarskom kriminalnom klanu. Dalibor Medojević je u Sky komunikaciji sa kriminalcima koristio kodno ime Radonja. On je koristio isto kodno ime od 16. septembra 2019. godine do 8. marta 2021. godine. U dokumentu Europola piše da je on imao samo devet kontakata sa kojima je komunicirao preko Sky aplikacije, od kojih su tri broja nedavno ubijenog šefa kriminalnog klana Jovana Vukotića, jedan broj njegovog brata Igora Vukotića i jedan broj Igora Dedovića. Ostali, navodno, nijesu bili identifikovani. Medojević je sa Jovanom, u dokumentu Europola piše da je on kriminalcima prosleđivao osjetljive i povjerljive podatke, najavljene policijske akcije, podatke o krivičnim istragama, podatke iz policijske baze podataka, naredbe za hapšenja…

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo