Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Reprezentativno

Objavljeno prije

na

Čovjek, ministar, naučni radnik Vujica Lazović u prošloj godini primao je platu od 1.300 eura, plus bonus 900, na Ekonomskom fakultetu kao predavač zarađivao je dodatnih 850 eura. Ukupno preko 3.000 eura mjesečno. Na sajtu Komisije za sprečavanje interesa prijavio je i prihode od članstva u Savjetu za privatizaciju – 600 eura, ali nije naveo da li godišnje ili mjesečno, dok je u raznim vladinim tijelima, za godinu, zaradio ukupno 4.500. Lazović je vlasnik dva stana, u Podgorici i Kotoru, zemljišta u Plavu i automobila pasat. Ima i ušteđevinu od 50.000 eura. Sve ovo potpredsjedniku Vlade nije bilo dosta, pa je na račun poreskih obveznika tokom 2008, 2010. i 2011. potrošio na ručkove i večere blizu 9.000 eura. O dobrom apetitu govore i podaci da su Lazović i društvo tokom jedne večere naručili tri kilograma brancina na sicilijanski način. Cijena 173,25 eura.

Bivšem dekanu nije bilo dosta što pije, jede i povećava kilograme na naš račun nego je državne pare trošio i na uljepšavanje. U centru Podgorice, na državni zapis, trgovao je za 186 eura tri kravate. Šta reći osim ponoviti predizborni slogan Lazovićeve partije – Čiste ruke.

Kada ovako rade funkcioneri iz ,,poštenog” SDP-a, šta treba tek očekivati od onih iz ,,zločestog” DPS-a. Jedan od šampiona u rasipanju državnih para je bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga. U najsiromašnijoj primorskoj opštini Hajdinaga je uspio, po neosporenim tvrdnjama opozicije, da za tri godine potroši za reprezentaciju 200.000 eura i isto toliko za putovanja. Podaci o ovim troškovima proglašeni su službenom tajnom.

Nakon smjene sa mjesta gradonačelnika, Hajdinaga je ostavio rupu u budžetu od 20 miliona ili skoro pet opštinskih godišnjih budžeta. Iako je zbog brojnih malverzacija protiv Hajdinage otvorena istraga, to nije smetalo DPS-u da svom članu početkom godine da podršku za izbor na funkciju ministra za ljudska i manjinska prava. Čovjek je o državnom trošku vidio svijeta, pa što se to ne bi iskoristilo.

Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović je za protekle tri godine na ime reprezentacije spiskao 5.460 eura. Husović, koji je ministar bez portfelja, ima stila pa je troškovima reprezentacije dodavao i bakšiš od po 10 i 25 eura, kako kada. Što bi tek činio da ima portfelj.

Reprezentacije su sastavni dio državnog protokola i ulaze u državni budžet. Budžet za putovanja, reprezentacije i ostala troškarenja je ove godine povećan i iznosi 149,433.000 eura, prošle godine je bio 112,445, a preprošle 142,620 miliona. Najviše su porasli rashodi za materijal sa 12 miliona, iz prošle i pretprošle godine, na 60 ove godine. O kakvom se materijalu radi nije pojašnjeno. Za putovanje će biti potrošeno šest miliona, za reprezentaciju 700.000, za telefone 3.855.000, za energiju skoro 20 miliona (pod ovom stavkom se računa i gorivo), za prevoz blizu milion…

Sva je sreća da je Vlada od početka krize uvela štednju i skresala reprezentacije. Najviše štedi, naravno, premijer. Igor Lukšić, tvrde u Vladi, prošle godine nije iskoristio mogućnost plaćanja reprezentativnih troškova koji se odnose na plaćanje ručkova ili večera, te je za godinu na ime dnevnica tokom službenih putovanja potrošio 3.653 eura. Premijer je imao 15 službenih putovanja i za te potrebe, za 38,5 dana utrošeno je 3.653,25 eura. Radi se o iznosu od 94,88 eura dnevno. Predsjednik Vlade je tokom 2011. radi obavljanja službenih poslova koristio vladin avion 12 puta. Skromno. Put u Maroko nije uračunat, jer nije organizovan o trošku Vlade već o trošku inostrane kompanije.

Kod ovakve funkcionerske potrošnje računi za telefone i putovanja i nijesu neka stavka. Pa je tako podatak da su direktor i tri člana Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka, u periodu januar-novembar 2011. ukupno potrošili 4.539,20 eura za telefone. Sitnica. Posebno ako se uzme u obzir da je 14 zaposlenih u Agenciji u istom periodu napravilo telefonski ceh od pet i po hiljada eura.

Tokom prošle godine poreski obveznici platili su i kupovinu 38 automobila za potrebe Vlade i drugih državnih organa. Cijena sitnica – oko milion eura. Novih lemuzina nikad dosta, pa je i pretprošle godine kupljeno 45 automobila, cijena opet oko milion. Najskuplja vozila kupljena za potrebe Uprave policije – audi A8, koji je koštao oko 80.000 eura, mercerdes BENZ ML 350 ministra za ljudska i manjinska prava, plaćen 53.000, kao i BMW 520D za Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, za koji su poreski obveznici dali 50.000 eura.

Godišnji trošak za održavanje i gorivo voznog parka od 56 službenih automobila Ministarstva održivog razvoja i turizma iznosi blizu 45.000 eura. Ne računajući registracije. Za održavanje službenog automobila (BMV) ministra Predraga Sekulića godišnje se izdvaja oko 1.000, dok se mjesečno za gorivo plaća od 150 do 200 eura. A ministarstava ukupno ima 16. Pa, ko voli nek računa.

Za službena vozila iz skupštinskog budžeta mjesečno se izdvoji oko 3.000 eura za gorivo, dok se za održavanje i registraciju na godišnjem nivou utroši preko 20.000 eura. Na gorivo najviše troši predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić. Za dva automobila vlasništvo MUP-a Crne Gore mjesečno se izdvaja 570 eura za gorivo. Audi A6 potpredsjednika Rifata Rastodera troši 288 eura, a za audi A6 potpredsjednika Željka Šturanovića potrebno je 292 eura mjesečno.

Mali novci ako se zna da funkcioneri i niži službenici tokom godine, što službeno što privatno, ovim automobilima više puta obigraju Crnu Goru. Posebno su uočljivi ljeti po plažama, a zimi po skijalištima. Padaju u oči i državni crni audiji parkirani ispred podgoričkih lokala u sitnim satima. Tada funkcioneri s prijateljima odmaraju od važnih državnih funkcija. A popije se i pojede na račun Crne Gore.

Inače, kao što rekosmo, Vlada štedi. Početkom ove godine je preko Uprave za imovinu pokrenula postupak prodaje 70 automobila, koje su do sada koristili državni organi. Velikodušan potez – pare od njihove prodaje biće iskorišćene za subvencioniranje troškova za struju. Vladine brige o siromašnima nema u regionu, a i šire.

Da posjetimo na tu brigu: prosječna penzija u Crnoj Gori skoro je tri puta manja od minimalne potrošačke korpe, prosječna plata je 495 eura, a korpa 786 eura; Mjesečna naknada za nezaposlene u Crnoj Gori iznosi 57 eura, isplaćuje se selektivno i samo tri mjeseca. Dječji dodatak je 20 eura. Neki vid socijalne pomoći prima 70.669 građana, čiji se iznos kreće od 19 do oko 100 eura. Materijalno obezbjeđenje za porodicu sa pet i više članova je čitavih 120,7 eura – manje od tri ministarske kravate.

Putovanja

Koliko funkcioneri troše na putovanja? Kada, na primjer, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić putuje u SAD ili Kinu, on i svita na ime dnevnica dobiju par hiljada eura, noći se u luksuznim hotelima, putuje prvom klasom, sve po nekoliko hiljada eura. Sitnica. Istina, ne putuje samo predsjednik Skupštine. Obilazak i nova iskustva su omiljena zanimacija poslanicima svih partija. Na putovanja su tokom prošle godine najviše potrošili članovi skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije Vasilije Lalošević i Miodrag Vuković -11.298 odnosno 8.622 eura. Generalni sekretar Skupštine Damir Davidović se nalazi na trećem mjestu sa potrošenih 7.822 eura, a odmah iza njega je šef kabineta predsjednika parlamenta Ivan Vujović sa 7.752 eura utrošenih na putovanja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo