Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Reprezentativno

Objavljeno prije

na

Čovjek, ministar, naučni radnik Vujica Lazović u prošloj godini primao je platu od 1.300 eura, plus bonus 900, na Ekonomskom fakultetu kao predavač zarađivao je dodatnih 850 eura. Ukupno preko 3.000 eura mjesečno. Na sajtu Komisije za sprečavanje interesa prijavio je i prihode od članstva u Savjetu za privatizaciju – 600 eura, ali nije naveo da li godišnje ili mjesečno, dok je u raznim vladinim tijelima, za godinu, zaradio ukupno 4.500. Lazović je vlasnik dva stana, u Podgorici i Kotoru, zemljišta u Plavu i automobila pasat. Ima i ušteđevinu od 50.000 eura. Sve ovo potpredsjedniku Vlade nije bilo dosta, pa je na račun poreskih obveznika tokom 2008, 2010. i 2011. potrošio na ručkove i večere blizu 9.000 eura. O dobrom apetitu govore i podaci da su Lazović i društvo tokom jedne večere naručili tri kilograma brancina na sicilijanski način. Cijena 173,25 eura.

Bivšem dekanu nije bilo dosta što pije, jede i povećava kilograme na naš račun nego je državne pare trošio i na uljepšavanje. U centru Podgorice, na državni zapis, trgovao je za 186 eura tri kravate. Šta reći osim ponoviti predizborni slogan Lazovićeve partije – Čiste ruke.

Kada ovako rade funkcioneri iz ,,poštenog” SDP-a, šta treba tek očekivati od onih iz ,,zločestog” DPS-a. Jedan od šampiona u rasipanju državnih para je bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga. U najsiromašnijoj primorskoj opštini Hajdinaga je uspio, po neosporenim tvrdnjama opozicije, da za tri godine potroši za reprezentaciju 200.000 eura i isto toliko za putovanja. Podaci o ovim troškovima proglašeni su službenom tajnom.

Nakon smjene sa mjesta gradonačelnika, Hajdinaga je ostavio rupu u budžetu od 20 miliona ili skoro pet opštinskih godišnjih budžeta. Iako je zbog brojnih malverzacija protiv Hajdinage otvorena istraga, to nije smetalo DPS-u da svom članu početkom godine da podršku za izbor na funkciju ministra za ljudska i manjinska prava. Čovjek je o državnom trošku vidio svijeta, pa što se to ne bi iskoristilo.

Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović je za protekle tri godine na ime reprezentacije spiskao 5.460 eura. Husović, koji je ministar bez portfelja, ima stila pa je troškovima reprezentacije dodavao i bakšiš od po 10 i 25 eura, kako kada. Što bi tek činio da ima portfelj.

Reprezentacije su sastavni dio državnog protokola i ulaze u državni budžet. Budžet za putovanja, reprezentacije i ostala troškarenja je ove godine povećan i iznosi 149,433.000 eura, prošle godine je bio 112,445, a preprošle 142,620 miliona. Najviše su porasli rashodi za materijal sa 12 miliona, iz prošle i pretprošle godine, na 60 ove godine. O kakvom se materijalu radi nije pojašnjeno. Za putovanje će biti potrošeno šest miliona, za reprezentaciju 700.000, za telefone 3.855.000, za energiju skoro 20 miliona (pod ovom stavkom se računa i gorivo), za prevoz blizu milion…

Sva je sreća da je Vlada od početka krize uvela štednju i skresala reprezentacije. Najviše štedi, naravno, premijer. Igor Lukšić, tvrde u Vladi, prošle godine nije iskoristio mogućnost plaćanja reprezentativnih troškova koji se odnose na plaćanje ručkova ili večera, te je za godinu na ime dnevnica tokom službenih putovanja potrošio 3.653 eura. Premijer je imao 15 službenih putovanja i za te potrebe, za 38,5 dana utrošeno je 3.653,25 eura. Radi se o iznosu od 94,88 eura dnevno. Predsjednik Vlade je tokom 2011. radi obavljanja službenih poslova koristio vladin avion 12 puta. Skromno. Put u Maroko nije uračunat, jer nije organizovan o trošku Vlade već o trošku inostrane kompanije.

Kod ovakve funkcionerske potrošnje računi za telefone i putovanja i nijesu neka stavka. Pa je tako podatak da su direktor i tri člana Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka, u periodu januar-novembar 2011. ukupno potrošili 4.539,20 eura za telefone. Sitnica. Posebno ako se uzme u obzir da je 14 zaposlenih u Agenciji u istom periodu napravilo telefonski ceh od pet i po hiljada eura.

Tokom prošle godine poreski obveznici platili su i kupovinu 38 automobila za potrebe Vlade i drugih državnih organa. Cijena sitnica – oko milion eura. Novih lemuzina nikad dosta, pa je i pretprošle godine kupljeno 45 automobila, cijena opet oko milion. Najskuplja vozila kupljena za potrebe Uprave policije – audi A8, koji je koštao oko 80.000 eura, mercerdes BENZ ML 350 ministra za ljudska i manjinska prava, plaćen 53.000, kao i BMW 520D za Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, za koji su poreski obveznici dali 50.000 eura.

Godišnji trošak za održavanje i gorivo voznog parka od 56 službenih automobila Ministarstva održivog razvoja i turizma iznosi blizu 45.000 eura. Ne računajući registracije. Za održavanje službenog automobila (BMV) ministra Predraga Sekulića godišnje se izdvaja oko 1.000, dok se mjesečno za gorivo plaća od 150 do 200 eura. A ministarstava ukupno ima 16. Pa, ko voli nek računa.

Za službena vozila iz skupštinskog budžeta mjesečno se izdvoji oko 3.000 eura za gorivo, dok se za održavanje i registraciju na godišnjem nivou utroši preko 20.000 eura. Na gorivo najviše troši predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić. Za dva automobila vlasništvo MUP-a Crne Gore mjesečno se izdvaja 570 eura za gorivo. Audi A6 potpredsjednika Rifata Rastodera troši 288 eura, a za audi A6 potpredsjednika Željka Šturanovića potrebno je 292 eura mjesečno.

Mali novci ako se zna da funkcioneri i niži službenici tokom godine, što službeno što privatno, ovim automobilima više puta obigraju Crnu Goru. Posebno su uočljivi ljeti po plažama, a zimi po skijalištima. Padaju u oči i državni crni audiji parkirani ispred podgoričkih lokala u sitnim satima. Tada funkcioneri s prijateljima odmaraju od važnih državnih funkcija. A popije se i pojede na račun Crne Gore.

Inače, kao što rekosmo, Vlada štedi. Početkom ove godine je preko Uprave za imovinu pokrenula postupak prodaje 70 automobila, koje su do sada koristili državni organi. Velikodušan potez – pare od njihove prodaje biće iskorišćene za subvencioniranje troškova za struju. Vladine brige o siromašnima nema u regionu, a i šire.

Da posjetimo na tu brigu: prosječna penzija u Crnoj Gori skoro je tri puta manja od minimalne potrošačke korpe, prosječna plata je 495 eura, a korpa 786 eura; Mjesečna naknada za nezaposlene u Crnoj Gori iznosi 57 eura, isplaćuje se selektivno i samo tri mjeseca. Dječji dodatak je 20 eura. Neki vid socijalne pomoći prima 70.669 građana, čiji se iznos kreće od 19 do oko 100 eura. Materijalno obezbjeđenje za porodicu sa pet i više članova je čitavih 120,7 eura – manje od tri ministarske kravate.

Putovanja

Koliko funkcioneri troše na putovanja? Kada, na primjer, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić putuje u SAD ili Kinu, on i svita na ime dnevnica dobiju par hiljada eura, noći se u luksuznim hotelima, putuje prvom klasom, sve po nekoliko hiljada eura. Sitnica. Istina, ne putuje samo predsjednik Skupštine. Obilazak i nova iskustva su omiljena zanimacija poslanicima svih partija. Na putovanja su tokom prošle godine najviše potrošili članovi skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije Vasilije Lalošević i Miodrag Vuković -11.298 odnosno 8.622 eura. Generalni sekretar Skupštine Damir Davidović se nalazi na trećem mjestu sa potrošenih 7.822 eura, a odmah iza njega je šef kabineta predsjednika parlamenta Ivan Vujović sa 7.752 eura utrošenih na putovanja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo