Povežite se sa nama

FOKUS

ROĆEN I NOVI DVORSKI SNIMCI: Razjebavanje države

Objavljeno prije

na

Sigurno je: nećemo, dok je zarobljenog tužilaštva i institucija, saznati ko je snimao Roćena, jesu li umješane strane ili domaće službe, te ko je i zašto baš sada lansirao te snimke.  Snimci međutim, jasno govore ono što znamo – da je ova vlast, sa svojim kracima u podzemlju i bezbjednosnim službama, stvarno, što bi reko Roćen, razjebala Crnu Goru. Hoće li je rat snimcima dokusuriti, vidjećemo

 

Dobili smo nove snimke s dvora. Već gotovo mjesec dana portal IN4S objavljuje tajno snimane razgovore Milana Roćena, bivšeg ministra inostranih poslova i ambasadora u Moskvi, danas aktuelnog savjetnika predsjednika države Mila Đukanovića, kojima se prikazuje nezvanično, ne baš  diplomatsko lice Roćena. Snimci datiraju iz 2005, 2006. godine, kada je Roćen bio ambasador Crne Gore u Moskvi.

Do sada je objavljeno šest Roćenovih razgovora sa predstavnicima različitih struktura, od vrha vlasti, do stranih diplomata, ruskih oligarha, te lokalnih kontroverznih biznismena. Najprije je objavljen razgovor Roćena   sa suprugom predsjednika Đukanovića Lidijom, a onda su uslijedili ostali – sa Milom Đukanovićem, bivšim ministrom spoljnih poslova Srbije Vukom Jeremićem, ruskim oligarhom Olegom Deripaksom koji se vezivao sa Kombinat aliminijuma u Podgorici, Duškom Kneževićem, biznismenom do skoro bliskom samom vrhu vlasti, Srećkom Radonjićem, vlasnikom više butika u elitnom dijelu Podgorice, te Rankom Ubovićem,  vlasnikom nekadašnjeg podgoričkog lokala Grand i jednim od vlasnika Hidroenergije Montenegro.

Kroz razgovore se prikazuje nezvanično lice Roćena, koji o važnim državnim poslovima i oblastima od javnog interesa, govori kao, što bi on rekao o – „zajebancijama“. Snimci ukazuju na bahat odnos prema državi i njenim resursima, što i nije neka novost. Najbolja ilustracija prirode tih razgovora i snimaka je dio razgovora sa Vukom Jeremićem, gdje Roćen kroz smijeh kaže: „Jeb..mo majku Srbiji i Crnoj Gori”, nakon čega obojica padaju u smijeh. Jeremić potom dodaje: “Ti Srbiji, ja Crnoj Gori, u p..ku materinu”. Pa opet smijeh. Konačno,  nasmijani Roćen poentira: “Nije nego obrnuto”.

Posljednji u nizu snimaka, razgovor sa Rankom Ubovićem, pokazuje kako Roćen vidi crnogorske medije, odnosno novinare, uredništvo i menadžment Radio Televizije Crne Gore (RTCG). U to vrijeme na čelu RTCG bio je Radovan Miljanjić, kasnije ambasador Crne Gore na Kosovu. Takođe, govori u prilog davnim sumnjama da je Roćen bio zadužen za kadrovsku, pa samim tim i programsku politiku bivše državne televizije.

U telefonskom razgovoru koji najvjerovatnije datira od početka 2006, Roćen kaže da su novinari i urednici RTCG “gluplji od goveda” i “bolesna bagra”, a ta televizija “najsramnija mrlja na istoriji Crne Gore”. “U Jutarnji program da dovedeš goveda, bistrija su goveda iz moje Rasove nego urednički tim TVCG-a”, komentariše Roćen.

“To je bolesna bagra sakupljena na jednom mjestu. Aaa, kako ću da im je… majku i da ih rasturim pa neka se nose u 16 pi…. materina…To nije javni servis, to je javna kuća. To nije prostitucija, prostitucija je časni posao. To se plaća tamo, to je intelektualno–moralna prostitucija”, dodaje savjetnik predsjednika Đukanovića.

Ovaj snimak izazvao je burne reakcije civilnog sektora i opozicije, te dijela medija, koji su osudili način na koji Roćen govori o RTCG  i mahom ocijenili  da snimak govori o odnosu ne samo Roćena, nego i  vrha DPS  prema medijima i medijskim slobodama uopšte.

Roćen se nekoliko dana nije htio javiti da prokomentariše snimak. Kad se   oglasio, saznali smo da je, jadan,  dane i noći pokušavao da se sjeti šta je bio povod tog razgovora, i gnjeva pravednova. Konačno se sjetio da je povod bio izvještavanje RTCG o velikoj željezničkoj nesreći na Bioču.

“Povod je bilo nezadovoljstvo izvještavanjem pomenutih medija o velikoj željezničkoj nesreći na Bioču u januaru 2006. godine, u kojoj je smrtno stradalo 47 putnika, a preko 200 povrijeđeno. Dodatno, i neobjavljivanje informacija o velikoj prijateljskoj solidarnosti i konkretnoj pomoći iz Rusije“, kazao je.

U javnosti se skoro ne komentariše sa kim je Roćen vodio učeni razgovor na temu medija. Njegov sagovornik o kvalitetu izvještavanja javnog servisa je  Ranko Ubović. Kontroverzni bisnimen  čiji je lokal Grand zatvoren nakon eksplozije koja se povezuje i sa podzemljem. Taj Ubović, u odnosu na Roćena,  na snimku zvuči kao diplomata.

Ubovića i Roćena ne vežu samo akademski razgovori o RTCG. Obojica se povezuju sa podgoričkom kompanijom Bemax, koja se bavi građevinarstvom i koja godinama ubira najveći dio novca kada su u pitanju poslovi koji se finansiraju iz budžeta, a koja je nedavno uzela više stotina miliona eura od aktuelne izgradnje auto puta. Upravo je po Ubovićevom lokalu, dobio ime jedan od navodnih interesnih klanova u vlasti – klan Grand, koga navodno personifikuje upravo Roćen, nasuprot tzv Mojkovačkom klanu koji se vezuje za aktulenog premijera Duška Markovića i šefa Uprave policije Veselina Veljovića.  Sukob i navodni obračuni ovih klanova povezivali su i sa ranijim aferama s dvora, koje su za cilj imale diskreditaciju pojedinaca u vlasti, a sve u cilju prevage jednog od klanova nad određenim poslovima ili preuzimanja kontrole nad institucijama. U tim aferama učestvovali su i djelovi bezbjednosne službe, koje su pod kontrolom pojedinaca u vrhu vlasti i koje  ne služe svojoj zakonskoj svrsi, već pojedinačnim interesima.

Jedna od njih je i afera Listing, čiji su akteri bili Roćen i tadašnji premijer Crne Gore Igor Lukšić, takođe povezivan sa klanom Grand. U dnevniku Dan tada su objavljeni telefonski listinzi koji su ukazivali da su Roćen i Lukšić navodno imali intenzivnu komunikaciju sa Darkom Šarićem, kojem se danas sudi zbog trgovine drogom u Beogradu.  Obojica  su demantovali autentičnost tih listinga, što je kasnije i utvrđeno istragom. Lukšić je još tada ustvrdio da je afera konstruisana da bi se on diskreditovao i otvoreno kazao da sumnja u funkcionalnost ovdašnjih bezbjednosnih službi.

Penzionisani general Blagoje Grahovac i analitičar geopolitike kazao je tada, da bi on, kada bi  vodio istragu, s obzirom na dugogodišnje iskustvo i poznavanje Crne Gore, prvo počeo ispitivati Roćena. “To što su sada Lukšić i Roćen u istom paketu je najbolji signal da treba početi istragu od Roćena”.

Nebojša Medojević, dugogodišnji član odbora za bezbjednost,  je svojevremeno optužio Roćena, odnosno klan Grand,  da vodi paralelnu bezbjednosnu službu koja je nezakonito prisluškivala konkurente i kritičare, opoziciju, te strane diplomate.  On je tvrdio da u toj službi rade bivši vojni obavještajci, a da su joj veza sa Agencijom za nacionalnu bezbijednost tadašnji visoku funkcioneri ANB Zoran Lazović i Duško Golubović. Zbog kontroverzi koje su ih pratile, ova dva vioska funkcionera su uklonjena iz službe, da bi se nedavno Lazović vratio u sam njen vrh. Po jednoj verziji vraćen je kako bi Đukanović kontrolisao Duška Markovića i njegove  kadrove, u ovom osjetljivom i važnom sektoru moći.

 Afera Listing do danas nije dobila sudski epilog, iako je tužilačka istraga otvorena.  Iako ni njena pozadina nije nikada rasvijetljena, pozicije su izgubili pojedinci u bezbjednosnom vrhu, kao što je tadašnji direktor policije Veselin Veljović.  No i Veljović se nedavno vratio u vrh policije. Nastavljene su  i afere čije su mete pojedinci u vlasti.

Kao i za aferu Listing, i za aferu u čijem je danas centru Roćen, vrh vlasti  tvrdi da je konstruisana van granica Crne Gore, te da su joj kumovale strane službe, navodno sa ciljem da se nanese šteta. Govori se o srpskim i ruskim službama i u prilog toj tezi ukazuje da su tajni snimci ne slučajno objavljeni na portalu IN4S, koji ima takvu profilaciju.

Objavljivanjem snimaka u čijem je centru Roćen, sada se navodno pokušavaju i diskreditovati  rezultati referenduma o nezavisnosti, pošto se u jednom od razgovora, Roćena i Deripaske, govori o lobiranju sa Amerikancima, kako bi se nezavisnost Crne Gore ostvarila.

„Da danas neko inicira pitanje referenduma o državnom statusu Crne Gore, pod uslovom da takva besmislena inicijativa iopšte ima neku prođu, uslov međunarodne zajednice morao bi biti formulisan po istom modelu i sa novim cenzusom, najmanje do 10 odsto više, dakle, censuzom 65 odsto za neku drugačiju odluku“, saopštio je premijer Duško Marković u parlamentu odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta Milana Kneževića kako komentariše direktni uticaj inostranih elemenata na postupak i ishod referenduma.

S druge strane, DF zastupa drugu tezu, po kojoj su tajni snimci u stvari dio interesnog rata unutar samog DPS.

Knežević je u parlamentu rekao da se u “DPS-ovsko-dukljanskim-separatnim krugovima” govori da je upravo Marković, kao nekadašnji šef ANB-a i koordinator svih službi bezbjednosti objavio razgovore između Milana Roćena, Olega Deripaske i Mila Đukanovića. “Jer su u toku kongresne aktivnosti od Mila Đukanovića, koje imaju za cilj da politički reanimiraju Filipa Vujanovića, da ga dovedu na vašu poziciju ili čak na poziciju predsjednika DPS-a”, odgovorio je Markoviću u parlamentu.

Ko je snimio i lansirao snimke i sa kojim povodom, ne zna se, ali je očito da se oni koriste u domaće svrhe. To ukazuje tumačenje na portalu Aktuelno. me, iza kog navodno stoji jedan od tajkuna bliskih Đukanoviću, Zoran Bećirović.

“Roćen je radio za biznismena Duška Knežević, zaključak je koji se može izvesti na osnovu razgovora koji su danas objavljeni na portalu IN4S”, konstatuje portal. Duško Knežević je, u međuvremenu, od jednog od najbliskijih biznismena Đukanoviću, postao insajder koji je progovorio o crnim fondovima preko kojih DPS prekraja izbornu volju građana. U tom kontekstu Roćenov se razgovor sa Kneževićem predstavlja kao grijeh. Portal, da li slučajno, previđa da je u vrijeme kada su razgovori nastali Knežević bio u bliskim i tijesnim vezama sa vrhom vlasti, i osobito sa vrhovnim vođom.

Blagoje Grahovac, bivši general u penziji i analitičar geopolitike, komentarišući za Monitor aktuelnu aferu, i teze o njenoj pozadini, podsjeća kako je još prije deceniju ukazivao na to da je Crna Gora „najkabegeovskija“ zemlja, koja se tek deklarativno zalaže za evropske integracije, te da je  Roćen jedan od ruskih kadrova.

Grahovac  za Monitor podsjeća i da odavno ukazuje na proces sukoba i prestrojavanje unutar same vladajuće partije. On kaže da je danas na djelu u stvari „ prestrojavanje banditosa“.  Grahovac je nedavno izdao i knjigu Banditosi – ubice država, u kojoj je se govori o tome kako je Jugoslaviju, kako on tvrdi, razbila sprega „vojnih i državnih službi, kriminogenog nadzemlja i podzemlja i političara po profilu ličnosti koju su gladni za parama, moći i vlasti”, koje on naziva ‘banditosi’.

Zanimljivo je da vlast nakon ove afere ni stidljivo ne pominje eventualnu odgovornost službi bezbjednosti. Kako su ovi snimci, ako se radi o stranim službama, promakli domaćim obavještajcima. Ko koga tajno i neovlašćeno snima, ko za to treba da odgovara, ne pominje niko.

Tužilaštvo je otvorilo istragu, ali predstavnici vlasti u  javnosti umjesto istrage o tome ko je i zašto snimao nekadašnjeg  visokog diplomatu, i zašto se ti snimci sada puštaju u etar, uglavnom govore o procesuiranju onih koji su te snimke tek prenosili, kao što je portal Vijesti. Valjda se računa da afera, sem cilja koji ima, može da posluži i da se opet kazne kritičari vlasti.  I nekadašnja državna Pobjeda ove je sedmice usmjerila tužilaštvo na istragu o odgovornosti Vijesti. I sam Roćen u svom obraćanju povodom snimaka, koji naziva „obavještajno novinarskim spinom“, cilja Vijesti.

Sigurno je:  nećemo, dok je zarobljenog tužilaštva i institucija, saznati ko je snimao Roćena, jesu li umješane strane ili domaće službe, te ko je i zašto baš sada lansirao te snimke.  Snimci međutim, jasno govore ono što znamo – da je ova vlast, sa svojim kracima u podzemlju i bezbjednosnim službama, stvarno, što bi reko Roćen, razjebala državu. Hoće li je rat snimcima dokusuriti, vidjećemo.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

FOKUS

PREMIJER I MINISTAR ODBRANE NAJAVILI NASTAVAK DODJELE STANOVA PRIVILEGOVANIMA: Pljačka bez fantomki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera Stanovi nije jedina koja je zamislia Evropu, ali ni posljednja koja neometano prolazi ovdašnjim vlastodršcima. Snimak, Koverta, RTCG, samo su neke od najsvježijih na podugačkom spisku. A oni su i dalje na vlasti

 

Otkriće da su vlade premijera Duška Markovića i Mila Đukanovića netransparento i bez jasnih kriterijuma dodjeljivale stanove i kredite  funkcionerima, iako su mnogi od njih u tom trenutku bili vlasnici više nekretnina, ili su već dobili kredit  ili stan od vlade, uzbunilo je crnogorske građane koji nijesu u krugu privilegovanih, ali ne i premijera i njegove.  To što su bogatima i svojima dodijelili milione eura naših para na račun stanova za njih je – „humanizam“. Sa kojim će kažu –  nastaviti. Prema podacima  NVO Institut alternativa za te namjene je  od 2009. godine do kraja 2018. potrošeno više od 13,6 miliona eura.

Premijer Marković bio je jasan. Ne trepnuvši kazao je ne samo da će nastaviti sa ovom praksom, već je novinare koji ga priupitaju kako to da se  stanovi  dijele funkcionerima na kilo, optužio za „opstrukciju Vlade“.

“Da li je problem da sjutra neko iz Direkcije javnih radova dobije stan neki pomoćnik, a ova investicija je 4,7 miliona. Ili što ti službenici obezbjeđuju da se budžet puni kako je zakonom propisano. To rade ti ljudi, to ne rade oni koji bojkotuju parlament”, rekao je Marković.  Naravno da nije problem. Treba sve koje rade na tome da Demokratska partija socijalista na vlasti dočeka četvrtu deceniju častiti bar sa nekoliko stanova. Zaslužili su.

Marković je kazao  da “Vlada rješava i stambena pitanja socijalno ugroženih državljana Crne Gore”. Nije samo napomenuo da najugroženijim kategorijama stambeno pitanje po zakonu ne može biti riješeno ako imaju  livadu ili  dvije krave.  I da se tada zakoni primjenjuju kao u Danskoj. Za razliku, Vlada se potrudila da za funckionere važe druga pravila, pa je su Zakon o održavanju stambenih zgrada, umetnute sporne odredbe po kojima se funkcionerima zasebno rješava to pitanje, a koje su sada na Ustavnom sudu.

 

PROČITAJ VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 13. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POTRAGA ZA OMBUDSMANOM: Ono kad Đukanović predlaže a DPS bira

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prijedlog predsjednika države Skupština bi, prostom većinom, trebalo da izabere nasljednika Šućka Bakovića na mjesto Zaštitnika ljudskih prava. Kandidata – i dobrih i loših – ima

 

Predsjednik  Milo Đukanović oglasio je, krajem prošle nedjelje, Javni poziv za predlaganje kandidata za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (ombudsmana).

Od tada teče dvonedjeljni rok u kome naučne i stručne institucije i nevladine organizacije „čija je osnovna djelatnost zaštita ljudskih prava i sloboda“ mogu Kabinetu predsjednika dostaviti obrazložene prijedloge i biografije svojih kandidata. Potom će Đukanović, navode iz njegovog kabineta, obaviti dodatne konsultacije da bi Skupštini predložio jednog kandidata. I taj/ta će postati ombudsman (mandat u trajanju od šest godina) ukoliko dobije podršku proste većine, odnosno vladajuće koalicije predvođene Đukanovićevim DPS-om.

“Neblagovremeni i nepotpuni predlozi neće biti razmatrani”, naglašeno je u pozivu. Kao potvrda da  su se Predsjednik i njegovi saradnici prispjelog posla prihvatili sa dužnom pažnjom.  Kako i dolikuje izboru osobe koja će predvoditi „nezavisnu i samostalnu“ Instituciju kojoj je, Ustavom, zadato da štiti ljudska prava i slobode sve „pridržavajući se i načela pravde i pravičnosti“.

Možda nijeste primijetili, ali Crna Gora od 30. juna nema ombudsmana.

Tada je Zaštitnik Šućko Baković obavijestio Skupštinu da mu je, prije isteka mandata, „nastupio razlog za prestanak funkcije“ zbog odlaska u starosnu penziju.  Baković je  parlamentu sugerisao da bi , prema Zakonu o Zaštitniku, do izbora novog ombudsmana njegove poslove trebalo da obavlja zamjenik sa najdužim stažom na toj funkciji.

U konkretnom slučaju kandidati su bili Zdenka Perović i Siniša Bjeković. A oni su na funkciju zamjenika imenovani, položili zakletvu i stupili na funkciju istog dana – 20. januara 2015.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 6. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ZAŠTO SE BUNE BUDUĆI PRAVNICI: Studenti UCG traže jednak tretman

Objavljeno prije

na

Objavio:

Studenti prava na UCG tvrde da će im novi model onemogućiti konkurentnost na tržištu rada. Sa njima su saglasni i neki profesori, ali odgovora na njihove zahtjeve još uvijek nema

 

Studenti Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore protive se novom modelu studiranja (3+2 godine), koji bi sa primjenom mogao započeti naredne godine. Razloga je više, a studenti kao glavni ističu strah da će na tržištu rada postati nekonkurentni u odnosu na studente sa privatnih fakulteta. Pošto, kako oni tvrde,   zakon nije za sve isti.

Studenti Pravnog fakulteta UCG kažu da o uvođenju novog sistema studiranja nisu bili obaviješteni i da im niko nije objasnio kako bi to moglo da utiče na njihovu budućnost. Ni studenti povjerenici ih ni na koji način nisu uključili u donošenje ove odluke, tvrde, iako im je dužnost da rade u korist studenata.

Na Pravnom fakultetu aktuelan je sistem 3+1, a budući pravnici kažu da će sa novim modelom imati samo diplomu Bachelora, a da će bez zvanja diplomiranog pravnika ostati ukoliko ove godine ne uspiju da upišu specijalističke studije. Sa samo Bachelor diplomom ne može se polagati državni ispit niti odrađivati pripravnički rad u sudovima i Državnom tužilaštvu Crne Gore.

Studenti tvrde da se stari sistem 3+1 ukida protiv njihove volje i da nadležni krše ugovor o studiranju po kom bi oni mogli da završe studije po započetom sistemu.

Studenti su se prvo za pomoć obratili dekanki Pravnog fakulteta Aneti Spaić, koja je sa njima dogovorila sastanak kako bi pokušali da pronađu rješenje. Do sastanka nije došlo, jer ga je, prema tvrdnjama studenata, dekanka otkazala zbog prezauzetosti.

Studenti su zatim odlučili da odu dalje i da Ministarstvu prosvjete upute svoj Zahtjev.

U tom Zahtjevu se navodi kako su ,,studenti, pri upisu na fakultet, potpisali ugovore o studiranju koji im garantuju četvorogodišnje studiranje i sticanje zvanja diplomirani pravnik sa ostvarenih 240 ECTS kredita”. Potom se studenti pozivaju na član 119 Zakona o visokom obrazovanju koji garantuje da su ,,diplome o završenim postdiplomskim akademskim i primijenjenim specijalističkim studijama ekvivalentne diplomama master studija u pogledu prava na zapošljavanje”. Studenti zato smatraju da je nastavak njihovih studija po započetom programu zakonit i da se treba završiti po istom sistemu.

Studenti prava su u Zahtjevu Ministarstvu istakli da bi novi model studiranja značio ,,apsolutnu finansijsku, moralnu i socijalnu torturu i dekadenciju” svih studenata koji studiraju po dosadašnjem režimu 3+1.

Ministarstvo prosvjete je odgovorilo da studenti imaju pravo da završe studije prema studijskom programu koji je važio u vrijeme upisa, po zakonu po kojem su upisani, a najkasnije u roku od tri godine u odnosu na propisani period trajanja studija. Ministarstvo je potom Zahtjev studenata uputilo Univerzitetu Crne Gore na izjašnjenje. Taj odgovor studenti još uvijek čekaju.

Objašnjavajući suštinu nastalog spora, iz Ministarstva prosvjete kažu da je cilj reforme dostizanje evropskih standarda, ali studenti traže da se na novi sistem prebace tek kada im se omoguće uslovi studiranja kakve imaju njihove kolege iz Evropske unije.

Studenti nisu zadovoljni ni time kako je Bolonjski sistem do sada sprovođen u okviru Pravnog fakulteta UCG. U njihovom Zahtjevu piše da je njegovo uvođenje trebalo da omogući brže i efikasnije učenje i sticanje visokog zvanja u skladu sa Evropskim prostorom visokog obrazovanja. Ali nije.

Nezainteresovanost i monotonost profesora u toku nastave, predavanja u trajanju do pola sata, neblagovremeno obavještavanje o ispitnim rokovima, nemogućnost polaganja ispita u dva termina (prijepodnevnom i poslijepodnevnom) kako bi se i studentima koji rade omogućilo da izađu na ispite, skraćivanje vremena prilikom rada ispita koji se polaže pismeno, diskriminacija, nejednakost i neprofesionalizam… Ovo su, navode, neki od razloga za nezadovoljstvo studenata.

Sagovornici Monitora nisu željeli da im se objavljuju puna imena i prezimena. Objašnjavaju da je razlog tome strah da bi njihove izjave mogle da isprovociraju odmazdu određenih profesora, kod kojih treba da polažu ispite.

Na pitanje zbog čega pojedini studenti ni za više od 10 godina ne uspijevaju da završe osnovne studije koje traju tri godine, student S.S. odgovara da je objektivnih razloga za to više.

,,Prestrogi kriterijumi kod pojedinih profesora, neadekvatna literatura za spremanje ispita, nizak kvalitet predavanja, naročito u Bijelom Polju gdje takođe postoji Pravni fakultet. Sve su to razlozi zbog kojih neki ne mogu da diplomiraju godinama”, kaže on.

Studentkinja M.M. kaže da kao osoba sa invaliditetom na fakultetu nije naišla na razumijevanje: ,,Imam zdravstveni problem koji mi narušava koncentraciju, pažnju i pamćenje. Treba mi više vremena da naučim gradivo. Valjda i OSI imaju pravo da studiraju, a fakultet se ne trudi da barem ublaži poteškoće studenata”.

U Zahtjevu koji su studenti uputili ministru prosvjete Damiru Šehoviću piše da su opštepoznati načini kako određeni profesori omogućavaju da se položi ispit. Još od ranije je javnosti poznato da su se studenti žalili na kriterijum profesora Međunarodnog javnog prava Ranka Mujovića, kod koga ne mogu godinama da polože ispit, iako su preostale ispite uredno završili. Zbog ovakvih slučajeva, ali i činjenice da im Bolonjskim sistemom nije pružena prilika prenosa ispita, mnogi od njih na Pravnom fakultetu ostaju godinama.

Vijeće Pravnog fakulteta UCG je u julu ove godine donijelo odluku da od studijske 2019/2020. godine na predmetu Međunarodno javno pravo, osim profesora Ranka Mujovića, bude angažovan i profesor Nebojša Vučinić. Studenti će moći da biraju kod kojeg profesora će da polažu taj predmet.

Tako su pritužbama studenti uspjeli da riješe problem koji  imaju sa profesorom Mujovićem, ali ostaje bez odgovora pitanje kakva ih karijerna budućnost očekuje ukoliko im se ne omogući da studije završe po starom sistemu.

Studentkinja A.T. i student S.S. saglasni su da studenti treba da traže izmjenu Zakona o visokom obrazovanju i produženje rokova za upis specijalističkih i završetak osnovnih studija još najmanje tri godine.

,,Studentima prije Bolonje data je mogućnost da skoro svakog mjeseca polažu zaostale ispite, a nama koji studiramo po Bolonji, po sistemu 3+1, samo striktno u semestru i popravnom roku, znači dva puta. Nalazimo se u vrlo nezavidnoj situaciji. Na privatnim fakultetima studenti imaju mogućnost da prenose ispite sa osnovnih na specijalističke studije, što kod nas nije slučaj. Zašto bi se oni razlikovali od nas kada će pri zapošljavanju važiti isti kriterijumi”, pita se A.T.

Studentkinja E.K. smatra da je novi sistem udar i na finansijske mogućnosti studenata: ,,Svaki taj ispit, koji već deset godina polažemo, svake godine i plaćamo. Studentima iz Bijelog Polja otežava i to što većina profesora traži da se prilikom ispitivanja dolazi u Podgoricu, iako postoji mogućnost polaganja ispita u Bijelom Polju. Mnogi studenti paralelno i rade. Niko nema razumijevanja”.

Da sistem studiranja 3+2 u ovom trenutku nije dobar izbor potvrdili su i neki profesori pravnih fakulteta još u martu ove godine, na forumu Udruženja pravnika Crne Gore. Tada su učesnici foruma, sadašnja dekanka Pravnog fakulteta Aneta Spaić i predsjednik Udruženja Branislav Radulović, ukazali na činjenicu da se u reformu ušlo neoprezno, a da se novi model nije pokazao kao cjelishodan. Na forumu je istaknuto da još nije započelo primjenjivanje ovog modela na privatnim fakultetima, ali da su ustanove u procesu akreditacije.

Razočarani tretmanom, mnogi studenti sa državnog odlaze na privatne fakultete kako bi uspjeli da završe školovanje. Ovo nije rijetka pojava, potvrđuje i naša sagovornica.

,,Da sam se ranije prebacila na privatni fakultet, do sada bih već imala pet godina radnog staža. Prvo nas tjeraju trbuhom za kruhom u bijeli svijet, a sada i na privatne fakultete. Obratili smo se nadležnima sa fakulteta, ministru prosvjete, premijeru, kontaktirali medije, MANS, poslanike… Kao da nas niko ne čuje”, kaže E.K.

Na Pravnom fakultetu će iduće nedjelje, povodom nezahvalne situacije čiji je uzrok novi sistem, biti održan javni čas. Njemu će prisustvovati studenti, profesori, prodekan i dekanka, mediji. Tražiće se rješenje.

Studenti su skeptični. Ne očekuju mnogo, ali nemaju vremena za izgovore. Već se, makar neformalno, dogovaraju šta im je činiti ukoliko se ne prihvate njihovi zahtjevi. Predlažu bojkot nastave, prepisivanje na drugi fakultet, neplaćanje školarina, proteste.

I žele zakon jednak za sve. Traže li previše?

                                                                       Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo