Povežite se sa nama

Izdvojeno

RUSKI KAPITAL POD LUPOM CRNOGORSKOG TUŽILAŠTVA: Sankcije na čekanju, oligarsi u pokretu

Objavljeno prije

na

Tek nakon što su evropske zemlje počele da blokiraju rusku imovinu, pojavio se podatak Uprave za imovinu da su ruski državljani vlasnici ili suvlasnici oko 19.000 nekretnina i skoro četiri miliona kvadrata zemljišta u Crnoj Gori. Više od 98 odsto nekretnina nalazi se u primorskim opštinama. Najviše u Budvi i Baru. Imućni Rusi uglavnom imaju nekretnine u luksuznim kompleksima poput tivatskog Porto Montenegra, budvanske Zavale, hercegnovskih Portonovi i Luštica bay

 

Kada su čelnice EU i brojne ostale evropske države početkom marta počele da uvode sankcije ruskim milionerima, „oligarsima“, u Crnoj Gori se rodila nada da će se otkriti njihova imovina kod nas, ali i veze tih ljudi sa djelovima državnih struktura. Međutim, Crna Gora se još nije pridružila ekonomskim sankcijama uvedenim Rusiji, poslije agresije na Ukrajinu. Neslaganja u aktuelnoj Vladi oko ove teme su na jednoj sjednici umalo eskalirale i do fizičkog obračuna među ministrima.

Poznato je da su se ruske investicije nakon nezavisnosti (2006) godinama slivale u Crnu Goru. Kod nas se to doba naziva „ruski bum“. Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević nekoliko puta je iznio optužbu da je novcem iz Rusije potpomognut crnogorski referendum za državnu nezavisnost. Dok je vlast jedva dočekala ruski kapital, kritički nastrojeni analitičari su upozoravali da je zapravo riječ o legalizacija prljavog novca, koji je stečen kriminalnim aktivnostima.

Brojni kontroverzni ruski biznismeni pompezno su najavljivali otvaranje radnih mjesta i ulaganje u turizam, izgradnju luksuznih hotelskih kompleksa na primorju, uglavnom na budvanskoj rivijeri… Od obećanja su ostale gole ledine ili napuštena gradilišta, kao što je slučaj sa Hotelom As u Perazića dolu ili luksuznom naselju na brdu Zavala kod Budve, čiju je izgradnju nakon propasti kompanije Miraks, ruskog tajkuna Sergeja Polonskog, preuzelo udruženje kupaca vila – AMIA.

Crnogorska Uprava za pranje novca nikada se nije izjašnjavala povodom sumnjivih poslova ruskih oligarha. Oni su se jedino uključivali u provjeru ruskog novca koji je navodno crnogorska opozicija koristila za „pokušaj terorizma“ 2016. godine, u javnosti poznatiji kao „državni udar“. Nije poznato da li je bilo sličnih provjera povodom kupovine zemlje na primorju, otvaranja biznisa preko of šor firmi, gradnji luksuznih hotela i vila.

Tek nakon što su druge evropske zemlje počele da blokiraju rusku imovinu, kod nas se pojavio podatak Uprave za imovinu da su ruski državljani vlasnici su ili suvlasnici oko 19.000 nekretnina i skoro četiri miliona kvadrata zemljišta u Crnoj Gori. Više od 98 odsto nekretnina nalazi se u primorskim opštinama, duž 300 kilometara duge crnogorske obale, na kojoj je više od stotinu plaža. Najviše ih ima u Budvi i Baru. Imućni Rusi uglavnom imaju nekretnine na luksuznim stambenim kompleksima poput tivatskog Porto Montenegra, budvanske Zavale, hercegnovskih Portonovi i Luštica bay.

Ruski oligarh Oleg Deripaska od 2005. vlasnik je zemljišta na rtu Platamuni u opštini Kotor, na kojem je njegova kompanija Overseas assets management izgradila luksuzni kompleks od dvije velike i desetak manjih vila, u koji je uložio oko 50 miliona eura. Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić kazao je nedavno da je Deripaska zemlju na Platamunima kupio za devet eura po kvadratu iako se tržišna cijena bila hiljadu eura za kvadrat.

I moskovski tužilac Denis Popov, kojeg je Vladimir Putin lično dekretom imenovao, ima imovinu u Crnoj Gori, što je nedavno pokazalo globalno istraživanje nevladine organizacije MANS i grupe novinara iz OCCRP. Na firmu supruge Denisa Popova, Monte Biser vodi se zgrada od 296 kvadrata sa apartmanima i 700 kvadrata zemljišta u Bokokotorskom zalivu. Kompanija ima i tri luksuzna objekta i 8.000 kvadrata zemljišta u blizini skijališta Jezerine kod Kolašina, sjeverno od Podgorice.

Druga firma Popove, Strojprojekt registrovana je u Baru, a u njenom vlasništvu je 1.230 metara kvadratnih u Dobroj Vodi. MANS navodi da je prema posljednjim dostupnim podacima iz finansijskog izvještaja kompanije Monte biser za 2020, vrijednost pomenutih nekretnina iznosila oko 3,3 miliona eura. Iako se objekti u Kolašinu i Kotoru mogu naći na sajtovima za izdavanje smještaja, finansijski izvještaji pokazuju da ova kompanija već godinama nema prihoda. Istovremeno, navodi MANS, podaci pokazuju da firma ima oko 3,4 miliona eura dugoročne obaveze prema kreditorima, te da je 2020. godinu završila sa gubitkom od 125.000 eura.

„Popov je tužilac koji je zastupao optužnicu protiv Navaljnog, oštrog kritičara Putinove politike, označio ga kao stranog špijuna, njegovoj antikorupcijskoj organizaciji FBK blokirao račun i naložio konfiskovanje imovine njenih članova“, navodi MANS.

Inače u globalnoj istrazi imovine ruskih oligharha i podržavalaca ruskog predsjednika Vladimira Putina, kroz projekat Russian Asset Tracking, otkriveno je blizu 18 milijardi dolara imovine ruskih oligharha.

To je objavio MANS koji učestvuje u istraživanju sa novinarskom mrežom Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP) Gardijan.

Istraživanje je pokrenuto nakon što je više država blokiralo imovinu ruskih oligarha i državnih funkcionera Ruske Federacije, bliskih predsjedniku Vladimiru Putinu.

Prema nezvaničnim informacijama Monitora, tužilaštvo bi se moglo pozabaviti ruskim investicijama u Crnoj Gori. Izvor zbog tajnosti istrage nije navodio detalje gdje u tužilaštvu vide osnov sumnje ili osnovanu sumnju i na koja ruska ulaganja se to odnosi. Potvrdio je da je zainteresovanost tužilaca posljedica „objavljenih novinskih istraživanja“ o imovini pojedinih ruskih moćnika. Potencijalne sankcije bi na vidjelo mogle izbaciti i veze ruskog novca sa djelovima crnogorskog sistema.

Iako je deklarativno podržala sankcije uvedene Rusiji, Vlada Zdravka Krivokapića, kojoj je 4. februara izglasano nepovjerenje, još nije formalizovala odluku o sankcijama. Crna Gora spoljnu politiku usklađuje sa Evropskom unijom već deset godina.

Komisija za politički sistem Vlade Crne Gore, kojom predsjedava potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, usvojila je jednoglasno paket sankcija Rusiji koji je prethodno usvojio Savjet Evropske unije (EU). Između ostalog sankcije se odnose na 696 ruskih državljana, kao i na finansijske institucije, imovinu, promet i distribuciju dobara…

Na spisku su, između ostalih, predsjednik Rusije Vladimir Putin, premijer Mihail Mišustin, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, ministar unutrašnjih poslova Rusije Vladimir Kolokoljcev, portparol kremlja Dmitrij Peskov, predsjednik ruske Republike Čečenije Ramzan Kadirov, bivši predsjednik Rusije i aktuelni potpredsjednik Ruskog vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev. Na spisku su 53 ustanove, institucije i „separatističke“ organizacije. Da bi odluka stupila na snagu, Vlada mora da je potvrdi.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula smatra da Vlada Crne Gore treba da se pridružuje sankcijama koje je Evropska unija (EU) sa saveznicima nametnula Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Smatra da je neizglasavanje odluke o sankcijama Rusiji u Vladi Crne Gore posredna podrška Rusiji, ali, prije svega, pokušaj da se dio njenih članova opravdava pred vlastitim političkim saveznicima.

„Riječ je o svojevrsnoj sabotaži koja služi kao politički alibi“, navodi Picula.

Iz Sjedinjenih Američkih Država ranije je poručeno da će sankcije osjetiti i svaka država koja pomogne Rusiji da zaobiđe restrikcije razvijenih država zapada. Po svemu sudeći, države EU računaju da će Krivokapićeva vlada koja se „nećka“, oko sankcija Rusiji, uskoro i stvarno otići, i da zato ne preduzimaju nikakve konkretne mjere.

 

Deripaska oštetio KAP uz podršku Vlade

Većinski paket akcija Kombinata aluminijuma (KAP) je 2005. godine, zajedno sa nikšićkim Rudnicima boksita, koji su koštali 10 miliona, prodat za 48,5 miliona eura. Međutim, kupac nije bio aluminijumski gigant Rusal, ruskog oligarha Olega Deripaske, koji se takmičio na tenderu, već firma Salamon Enterprises, kasnije preimenovana u Centralno-evropsku aluminijumsku kompaniju, za koju se tvrdilo da je Deripaskino vlasništvo, ali značajan dio domaće javnosti nikad nije prestao da sumnja da su dio vlasničke strukture ove of šor kompanije, registrovane na Kipru, činili i moćnici iz Crne Gore.

Umjesto najavljivanog unapređenja kompanije, ruski investitor je isisavao novac kroz subvencije za struju vrijedne desetine miliona eura i ostale povlastice koje mu je obezbjeđivala Vlada. Ona mu je čak oprostila i utaju poreza od 7,5 miliona eura, kao i 60 miliona eura za dug KAP-a iz perioda prije međunarodnih sankcija devedesetih.

Nedugo po sklapanju ovog privatizacionog aranžmana, Rusi su protiv države Crne Gore podnijeli tužbu pred Međunarodnim sudom, kojom su, zbog navodne prevare, od Vlade tražili obeštećenje od 300 miliona eura. Vlada odgovorila protivtužbom. Crna Gora je dobila spor.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

DAN NEZAVISNOSTI – 16 GODINA POTOM: Orao potkresanih nada

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Od suštinske važnosti će biti da Crna Gora sagradi državu u kojoj će bolje živjeti svi”, upozoravali su dobronamjerni nakon majskog referenduma 2006. Uzalud

 

Crna Gora između dva Dana nezavisnosti. Traje priča o neostvarenim željama: sloboda, demokratija, pravda, pristojne plate i penzije. I neodagnanim strahovima: kriminal, korupcija, vjerske i nacionalne podjele, siromaštvo, nepravda. Tu su, neko vrijeme, i obnovljene globalne prijetnje: pandemija, rat, glad.

Ponegdje, ipak, napredujemo.

Prošle godine u ovo doba odmjeravali smo – zastave. Jedna, crvena, površine 50X100 metara (5.000 kvadrata ili jedno poveće fudbalsko igralište) viorila se na Cetinju, svjedočeći patriotizam pod njom okupljenih. Druga, ,,najduža trobojka na ovim prostorima”, u Beranama je predstavljena kao iskaz nenatrunjenog rodoljublja dugačak svih 350 metara. S kraja na kraj.

Sada, umjesto zastava, naslovne stranice zauzimaju doskorašnji čelnici pravosuđa, danas pritvorenici Vesna Medenica i Blažo Jovanić. Mediji otkrivaju njihove saradnike, način djelovanja, privilegovane i oštećenje. Rano je za ozbiljnije računice o nezakonito stečenoj koristi i šteti pričinjenoj žrtvama uzurpiranog pravosudnog sistema. Posljedice slutimo, dok čekamo sljedeće privođenje. Biće ih, nepodijeljeno je mišljenje.

Ni zastave nijesu izašle iz mode. Samo su crnogorskim pridodate ukrajinske. Srpskima – ruske. Mašemo Evropi.

Između dva praznika dobili smo novu Vladu. Dritan Abazović zamijenio je Zdravka Krivokapića. Vesnu Bratić mijenja četvoro. S malo nade da će popraviti posljedice njenog rada. URA i SNP zadržali su mjesta u skupštinskim klupama namijenjena parlamentarnoj većini, a SD ona što pripadaju opoziciji. Ostali su zamijenili mjesta. I priču, prebacujući se sa jednog na drugo podešavanje.

Abazović je, neki dan, pod Ostrogom razgovarao sa patrijarhom SPC-a. Sličan razgovor Krivokapić je, prije nepunu godinu, vodio u beogradskoj Patrijaršiji. Tema – Temeljni ugovor, odnosno, mjesto SPC-a u Crnoj Gori i mjesto Crne Gore i njenih vlasti u sistemu pod ingerencijom srpskog patrijarha i Patrijaršije. A on je  sveobuhvatniji od liturgije i molitve.

Samo da ne umislimo kako su te konsultacije nešto što nam je donijela promjena vlasti nakon izbornog poraza DPS-a. Uoči prve proslave Dana nezavisnosti, 2007. godine, tadašnji ministar inostarnih poslova Milan Roćen razgovarao je sa ruskim patrijarhom o pozicijama koje će crkva imati u budućem Ustavu Crne Gore.

U  međuvremenu, u Moskvi smo stavljeni na listu ,,neprijateljskih zemalja”. A u Briselu, Berlinu, Parizu… nijesmo dokazali da smo partner od povjerenja. U bilo kom poslu. Evropska radiodifuzna unija (EBU) eliminisala je, onomad, glasove žirija iz Podgorice na izboru za pjesmu Evrovizije. EBU, saopšteno je, ,,krajnje ozbiljno shvata sve sumnjive pokušaje manipulisanja glasanjem na Eurosongu i ima pravo ukloniti takve glasove”. Saopštenje je pratila informacija da su glasovi iz Crne Gore, skupa sa onima iz Azerbejdžana, Gruzije, San Marina, Poljske i Rumunije – poništeni i izbrisani iz tabele.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo