Povežite se sa nama

INTERVJU

SENKA BULIĆ, GLUMICA I REDITELJKA: Promjena svijeta kroz umjetnost

Objavljeno prije

na

Hrvatska umjetnica Senka Bulić godinama je u centru pažnje kako hrvatske, tako i regionalne kulturne javnosti. Crnogorska publika je pamti kao glumicu u predstavi Slobodana Milatovića Kasandra, po predstavi MA & AL u režiji Ivice Buljana, ali i kao rediteljku Rozamunde, rađenu po tekstu nobelovke Elfride Jelinek. Na prethodnom FIAT-u gostovala je s predstavom Rekvijem za organe – pokora, koju je Senka Bulić režirala, bila producent, ali i u kojoj je glumila. Ova darovita umjetnica bila je i direktorica Scene Gorica, dvije godine i direktorica dramskog programa 57.i 58. Splitskog ljeta. Osnivačica je Kazališta Hotel Bulić. U Zagrebu je 16. januara održana premijera predstave o životu Patti Smith Dream of life Kazališta Hotel Bulić, u režiji Ivice Buljana i Senke Bulić. Takođe, Senka Bulić postavila je dječju predstavu Šuma Striborova, a ovih dana održana je premijera predstave Roberto Zucco, koju je Ivica Buljan režirao u Budimpešti prema tekstu Bernard-Marieja Koltesa, u kojoj Senka Bulić glumi.

MONITOR: Vaša nova predstava ,,Dream of live” inspirisana je životom Patti Smith i prati genezu umjetnika, kao i rast kreacije iz duha toga vremena. Takođe istražujete američku bit generaciju. Kako ste došli na ideju da radite ovu predstavu i kako je tekla realizacija?
BULIĆ: Odavno već razmišljam o tome, ideja se gradila još otkad mi je Ivica Buljan predložio da radim Patti Smith. Dugo sam proučavala materijal o njoj, o periodu u kojem je stvarala, filmove, knjige, muziku, sve umjetnike koji su bili dio jake, revolucionarne scene Njujorka… Angažirali smo dvije sjajne mlade autorice Jelenu Svilar i Moranu Foretić da napišu svoj autorski tekst, koji je neka njihova priča o Patti. Napisale su tekst koji je oslonjen na biografske podatke , ali vrlo suptilan, rafinirani tekst, bez kiča, ilustracije….Tekst je priča o Pattinoj pobuni, mogućnosti promjene svijeta kroz umjetnost. U predstavi performansu, osim mene na sceni su Stipe Kostanić glumac , glazbenici Neven Svilar, Mario Kovačević i Petar Aleraj…

MONITOR: Muzičarka i pjesnikinja Peti Smit je definitivno impresivna i vrlo jedinstvena umjetnica, koja je mnogima bila inspiracija. Šta za Vas ona predstavlja?
BULIĆ: Mene je period kojim se bavimo u predstavi također odredio, obilježili su me autori koji su bili dio te scene Robert Mapplethorpe, Sam Shepard, Andy Warhol, Jimi Hendrix, Janis Joplin, Morrison, Ginsberga, Burroughs, bitnici… Autori koji su dio njenog svijeta su autori uz koje sam ja odrastala Genet, Rimbaud… Režirala sam Genetove tekstove, igrala u njima. “Gospa od cvijeća” je moj najdraži roman.

U tekstu se galerija likova izmjenjuje kao umjetnički ringišpil uz sve ono što je izraslo iz njih – ekspresija, nastup, glazba kao poslanje i kao sredstvo komunikacije s publikom.

MONITOR: Nedavno smo u Podgorici, u okviru FIAT-a, gledali Vašu predstavu ,,Rekvijem za organe – Pokora”, u kojoj nastupate sa Ivanom Jozić i Damirom Martinovićem Mrletom iz grupe “LET3”. Predstava inspirisana filozofijom i tekstovima Antonina Artaud nikog nije ostavila ravnodušnim i publika je ispratila aplauzom. Koliko je teško i naporno izvoditi ovu predstavu?
BULIĆ: Artaudovi tekstovi su mi već dugo važna inspiracija. Prije dvije godine sam radila predstavu Svršimo s božjim sudom part one. Htjela sam Artaudov materijal provesti kroz sebe kao izvođača, ne da bih ga ilustrirala nego da bi taj tekst u meni neprestano proizvodio neočekivane reakcije. Vratio me je mom performerskom biću. Artaudova mašta kroz tragično viđenje svijeta donosi kazalište krvi, tijela, genezu stvaranja i želju za dubokom fizičkom promjenom što je inspiriralo ljude poput Allena Ginsberga, Richarda Foremana, Sama Sheparda, i Jima Morrisona, koji su mu odali počast. Artaudova aktualnost je sablasno autentična i danas.

Predstava s kojom smo gostovali na FIAT-u Rekvijem za organe –pokora s Damirom Martinovićem Mrletom i Ivanom Jozić rad je na skupu tekstova što ih je priredio za radijsko izvođenje 1947. godine. Bili su toliko subverzivni da je direktor radija emisiju skinuo s programa u montaži. Dio ove cjeline je i poema Kazalište okrutnosti, koja se naslovom i idejno poziva na poznate autorove manifestne tekstove objavljene 1932. i 1933. iako nije bila uključena u radijsku izvedbu zbog vremenskog ograničenja. Izvedbu tekstova pratili su glazbeni i govorni zvučni efekti. Bavljenje zvukom je platforma istraživanja i u ovom projektu. Damir Martinović Mrle je posebnim softverima i hardwerima projekta X-th Sense Marca Donnarumma došao do zvukova unutrašnjih organa nas izvođača koji smo u predstavi ozvučeni posebnim mikrofonima i sami organski stvaramo zvuk.

MONITOR: U Zetskom domu na Cetinju prije par godina radili ste ,,Rozamundu” Elfride Jelinek. Predstava je dobila par nagrada, a prošle godine na Festivalu alternativnog i novog teatra (INFANT) u Novom Sadu, žiri je jednoglasno donio odluku uz obrazloženje ,,da je rediteljka Senka Bulić u predstavi moćnih glumačkih kreacija i raskošne vizuelne ljepote sugestivno scenski prikazala vječitu misteriju muško-ženskog odnosa”. Kakav je život ove predstave u regionu, jer se više ne igra u Crnoj Gori?
BULIĆ: Predstava je izvrsno prošla na INFANT-u, jednako i od publike i žirija koji je jednoglasno dodijelio predstavi nagradu za najbolju u cjelini na festivalu. I dalje dobivamo pozive za igranje predstave. Planiramo zagrebačke izvedbe i u pregovorima smo za još neka regionalna gostovanja. Jako mi je drago da je ta izvedba dovela do novih poziva, stvorio se naglo veliki interes. Za mene ova nagrada kao i mnoge druge znači potvrdu važnosti mog teatarskog puta.

MONITOR: Vaša strast za pozorištem i umjetnošću je stvarno velika. Kako uspijevate da glumite, režirate i producirate toliko projekata?
BULIĆ: Izabrala sam poziciju, svoj prostor slobode, unatoč tome što mnoge okolnosti nisu nakolonjene u toj situaciji, ali me ne odvraćaju od mog umjetničkog puta. Osjetila na svojoj koži vrlo negativno što znači kad istinski radite velike, vrijedne projekte (Gorica-Kiklop, Splitsko ljeto- Adio kauboju). Uvijek angažiram umjetnike koji žele stvarati kazalište izvan konvencionalnih modela koji vladaju u Hrvatskoj, ljude koji žele modele koji nude vitalnost i mobilnost. Pokreće me želja za stvaranjem pa nemam osjećaj da radim toliko puno, svemu se jednako predajem, mislim da se ne zakidam ni u glumačkom ni redateljskom ni producentskom poslu zato što ih intenzivno istovremeno živim.

MONITOR: Kod nas nezavisni projekti prosto i da ne postoje. Rijetko kad se desi neki da nije rađen u okviru državnog ili opštinskog pozorišta. Kako uspijeva Kazalište ,,Hotel Bulić”?
BULIĆ: U egzistencijalnom smislu je puno teže raditi u nezavisnim produkcijama. Ali ja ipak biram taj put jer mi je jako bitna moja umjetnička pozicija, beskompromisno bavljenje umjetnošću, za koje nisam sigurna da bih mogla ostvariti uvijek u nekom institucionalnom mehanizmu. Vrlo su nepovoljni i otežani uvjeti rada na nezavisnoj sceni iako se upravo na njoj događaju zanimljivi projekti, relevantni u domaćem i inozemnom kontekstu. Vrlo je teško u nesigurnim uvjetima održati kontinuitet izvedbi, postoje brojni problemi koji otežavaju funkcioniranje. Ali pokretačka je mogućnost da radim one autore koje volim, da biram umjetnike s kojima želim raditi i koji imaju istu želju za rad sa mnom. Svi mi koji radimo u tim uvjetima želimo sačuvati svoje autentične umjetničke prostore usprkos demotivirajućem kontekstu.

Miroslav MINIĆ
FOTO: Tomislav ĆURKOVIĆ

Komentari

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr Biljana Đorđević, docentkinja FPN-a, izabrana narodna poslanica Koalicije Moramo: Na vlasti u Srbiji je da donese odluku o sankcijama Rusiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo što bi dobrosusjedski odnosi morali da budu stalno njegovani već to za naš region označava istovremeno i sentimentalno i racionalno. Osjećamo da smo nekad bili dio iste države i pogađaju nas slični problemi koji, moguće je da će se to pokazati kao racionalno, traže i zajednička regionalna riješenja

 

MONITOR: Prema rezultatima GIK-a, vlast u Beogradu bi trebalo da ostane ista. To je veliko razočarenje za veliki broj glasača opozicije. Potez Dragana Đilasa koji je odmah nakon izbora tražio od Aleksandra Vučića da se beogradski izbori ponove, naišao je na odijum opozicionih stranka, sem njegovog SSP-a, zbog toga što nije sačekao GIK i Upravni sud. Prema Vučiću, beogradski izbori će se ponoviti. Kako će se u ovoj situaciji ponašati „Moramo”?

ĐORĐEVIĆ: Sastanak Vučića i Đilasa bio je izuzetno štetan zbog načina na koji je do njega došlo i trenutka u kojem se desio – sastanak koji dogovara nove izbore u trenucima kada stari nisu završeni, mimo dokazane potrebe za nečim takvim i bez saglasnosti ostalih – što Đilasovih koalicionih partnera, što drugih opozicionih lista. U tom trenutku se čeka ponavljanje izbora na nekim mestima u Beogradu i taj sastanak je obeshrabrio i demotivisao Beograđane da ima smisla boriti se da se veći broj opozicionih glasova zaista i pretvori u više mandata, tako što bi se na ponovljenim izborima strateški podržala lista Ajmo, ljudi. To se u svetlu ovog sastanka nije dogodilo. Sada je jasno da režim ima tesnu većinu, mada videćemo koliko tesnu da formira vlast u Beogradu i koliko će takva vlast moći da opstane.

Mi nismo sigurni da će se izbori uopšte ponoviti u Beogradu. Čak i Vučić govori da će se to desiti ako opozicija to želi. Kada je to opozicija dobila nešto što je tražila? Ako se i ponove, to je zato što bi SNS-u, to iz nekog razloga odgovaralo, a ne zato što je neko iz opozicije to tražio. Međutim, ako izbora bude bilo, mi ćemo na te izbore izaći i sigurna sam imati još bolji rezultat nego što smo imali početkom aprila.

MONITOR: Vaša koalicija je dobila najviše podrške „sa strane“, od njemačkih Zelenih koji su relevantni činioci vlade Olafa Šolca, ali i od Evropske partije Zelenih koji su vam, kako se saznaje, postavili uslov formiranja političke partije, da biste mogli postati njihova članica. Sem tog članstva, šta će vam donijeti nova organizacija dosadašnje koalicije sastavljene od građanskih udruženja?

ĐORĐEVIĆ: Evropska partija Zelenih nije nama postаvila uslov da formiramo jednu političku partiju, već je njihovo pravilo da članice EGP moraju biti partije. Istovremeno, praksa EGP je da mogu imati i više članica iz iste zemlje. S tim u vezi bih da objasnim da se trenutno ne stvara politička organizacija koalicije Moramo već da dolazi do okupljanja oko stranke Zajedno za Srbiju, u kojem učestvuju Ekološki ustanak i deo organizacija iz platforme Akcija, ali ne i Ne davimo Beograd koji ima svoj proces evaluacije i planiranog restrukturiranja političke organizacije u novim okolnostima – o kojima ćemo raspravljati na Skupštini pokreta. Koalicija Moramo svakako nastavlja da postoji a njene konstitutivne organizacije se spremaju za naredne korake.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR I ANALITIČAR MEDIJA: Svjedočimo samo vrhu brijega

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast, koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora, blokirala evropski put

 

 

MONITOR: Mediji su zaslužni sto su otvoreni i procesuirani slučajevi zloupotreba bivše predsjednice Vrhovnog suda i policajaca povezanih sa organizovanim kriminalom. Šta vam to govori?

VUKOVIĆ: Polakote, što bi rekao bivši glavni specijalni tužilac Katnić. Prvo moramo odati zahvalnost Europolu, koji je prikupio informacije i proslijedio ih na adrese naših nadležnih. Odatle možemo govoriti o zasluzi medija, jer su obnarodovali kompromitujuće informacije i tako, pretpostavljam, ubrzali procesuiranje. Mi sada ne znamo šta bi se desilo da kompromitujući transkripti telefonskih razgovora nijesu došli do medija, ali je jasno da je njihovo objavljivanje ubrzalo policijsko-tužilačke akcije.

Jedna od funkcija medija je da kontrolišu one koji imaju formalnu i neformalnu moć, jer je istorijsko iskustvo pokazalo da su i najnezavisnije institucije i najpošteniji ljudi skloni zloupotrebama moći u određenim situacijama. Zato ih neko stalno mora držati na oku. No, dešavalo se i ranije da mediji u Crnoj Gori odigraju dobro ulogu kontrolora i galame dovoljno glasno, ali je bilo uzalud jer je konfiguracija moći u društvu bila takva da se ta galama zabadala u debelo uho nezainteresovanih. Sada imamo nešto drugačiju konfiguraciju moći i uši nekih institucija su se počele tanjiti.

MONITOR: Šta govori činjenica da su policajci, te čelni ljudi pravosuđa članovi organizovanih kriminalnih grupa?

VUKOVIĆ: Neke mlađe ljude sam nedavno edukovao o tome kako je aktuelni predsjednik države tokom svoga prvoga premijerskog mandata govorio opoziciji u parlamentu da neće nikada saznati istinu o sivom državnom novcu koji se nalazio na posebnim računima koji su otvarani na imena režimskih ljudi. Bilo je to u vrijeme međunarodnih sankcija kojima su kažnjavane Srbija i Crna Gora zbog uloge u krvavom raspadu Jugoslavije. Od toga vremena datiraju razne vrste nekažnjivih zloupotreba moći i njegovanje raznih vrsta simbioza kriminala i institucija koje su dužne da služe javnom interesu. Ta simbioza je trebala ljude posebnog kova, stvarala ih i uzgajala, a odricala ih se samo u trenucima kada su postojali remetilački faktori ili su bili podesni za žrtvovanje na oltar euroatlantskih integracija. Najilustrativniji primjer je bivši dugogodišnji broj 2 vladajuće partije i režima – Svetozar Marović.

Ovo čemu trenutno svjedočimo je samo vrh brijega i možemo samo slutiti šta će nam pući pred očima ako budemo u prilici da vidimo makar veći dio toga brijega.

MONITOR: Kako komentarišete izjavu bivšeg specijalnog tužioca da se „svoji agenti ne hapse”?

VUKOVIĆ: Milivoje Katnić je ovom izjavom upravo otkrio simbiozu policije i kriminalnih grupa, jer je jasno da policajci nijesu bili infiltrirani u kriminalni klan kako bi dolazili do važnih informacija. Transkripti pokazuju da su kriminalci znali s kim imaju posla i jedni se prema drugima odnose s drugarskom pažnjom i razumijevanjem. Možda je ova saradnja polučivala i nešto što je bilo od koristi za opšte dobro i to može biti olakšavajuća okolnost akterima kada dođe do poštenog suđenja. Bojim se, ipak, imajući u vidu prirodu režima i duh vremena, da ta korist nije bila velika, ako je uopše bilo. Ko je izvlačio veću koriste iz te simbioze, takođe bi trebalo da pokaže neko pošteno suđenje.

MONITOR: Vjerujete li da će novo tužilaštvo, uz nove vlasti, moći do kraja da rasvjetli sistem u kom je to bilo moguće?

VUKOVIĆ: Nemam osnova da vjerujem, imam pravo da se nadam. Kad kažem da nemam osnova da vjerujem, imam na umu to da tek treba izgraditi institucionalnu moć sposobnu da razgradi nakaradni sistem i da učvrsti novi koji je sušta suprotnost nakaradnom. Bez hrabrih pojedinaca i herojskog podvižništva tako nešto neće biti moguće, ali politička moć mora za to podvižništvo obezbijediti dobar kontekst i dati mu smisao. Nadam se da aktuelna politička paktiranja imaju i neku skrivenu agendu koja usmjerava procese u poželjnom pravcu.

MONITOR: Kako vidite novu vladu i njen sastav?

VUKOVIĆ: U jednom ranijem razgovoru za Monitor sam iznio negativno mišljenje o ideji tzv. manjinske vlade. U međuvremenu je takva vlada postala politička činjenica, a ja mišljenje nijesam promijenio. Ovakva kakva je opravdaće svoje postojanje jedino ako njen mandat bude iskorišćen za početak razgradnje nakaradnog sistema. Uskoro ćemo vidjeti da li je u ovu kontroverznu tvorevinu ugrađen neki lukavi politički um koji će nam se otkriti na kraju bajke i izmamiti usklik odobravanja.

MONITOR: A izbor novog šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost?

VUKOVIĆ: Krajnje mi je neuvjerljivo obrazloženje premijera Abazovića da je izbor pao na Kenteru zato što je riječ o čovjeku koji formalno nije bio član nijedne partije. Formalno nečlanstvo u partiji ne znači i da je neko nezavisan u svome djelovanju i, pogotovo, da je nečije prethodno djelovanje bilo u službi javnog interesa. Ako želite da javnost povjeruje u vašu političku agendu, onda biste morali voditi računa o tome da važne poslove u realizaciji te agende ne povjeravate ljudima koje prate kontroverze.

MONITOR: Slažete li se sa onima koji smatraju da parlamentarna podrška DPS-a znači i kontrolu vlade, i povratak te partije na vlast?

VUKOVIĆ: Apsurdno je tvrditi za političku partiju koja tvori parlamentarnu većinu od koje zavisi izvršna vlast da je opozicija. Naravno da se DPS vratio na vlast, s tim da to nije u punom kapacitetu. Ostaje otvoreno pitanje hoće li on taj kapacitet koristiti za emancipaciju od vlastite prošlosti ili za njenu obnovu. Sada nijesu vidljivi ni nagovještaji za ovo prvo. Možda ih razvoj događaja natjera na to, ali želju im ne vidim.

MONITOR: Hoće li ovakva vlada moći da ispuni obećanja među kojima su oslobađanje institucija, vladavina prava, odblokiranje evropskog puta i ekonomski razvoj?

VUKOVIĆ: Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora blokirala evropski put. Ja bih radije govorio o tome da je porazom DPS-a i njegovih političkih klijenata razobličena šaren-laža njihovog evropejstva i odškrinuta vrata za neko utemeljenije i iskrenije putovanje u Evropu. Bojim se da ova i ovakva vlada nema kapaciteta ta vrata širom otvori. Biće dobro ako ih uspije održati i ovako odškrinuta.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo