Povežite se sa nama

Izdvojeno

SKI CENTAR LOKVE KOD BERANA: Zapostavljeni potencijal                  

Objavljeno prije

na

Novi vlasnici ski centra Lokve bore se protiv pokušaja da se izbriše gumicom istorija decenijama najpopularnijeg turističkog ski centra na sjeveru Crne Gore. Ne traže ni milione ni privilegije, samo da im se pruži logistika i uklone birokratske barijere

 

Ski centar Lokve kod Berana, jedan od najstarijih ski centara u Crnoj Gori, proteklih godina bio je nepravedno zapostavljen, iako je u daleko boljoj poziciji od novih koje je prethodna vlast forisirala ulažući milione eura. Nalazi se na planini Cmiljevici, na nadmorskoj visini od 1.350 do 1.700 metara. Hotel Lokve je odmah pored magistralnog puta za Rožaje, na četrnaestom kilometru od Berana. Ovaj ski centar je svoj procvat doživljavao osamdesetih godina, kada je predstavljao otkriveni biser za turiste iz Vojvodine, koji su, skupa sa Berancima, podigli i čitavo vikend naselje u njegovoj neposrednoj blizini.

Dejan Guberinić, jedan od vlasnika koji su ga kupili prije četiri godine, očekuje da mu nove vlasti i resorno ministartsvo poklone dužnu pažnju u rješavanju elementarnih uslova za ulaganja i razvoj.

„Ne tražimo mi, niti smo tražili, novčanu pomoć. Samo da se ispoštuje Zakon o skijalištima i da nam država omogući da možemo nesmetano da tokom ljeta i jeseni pripremamo staze za skijašku sezonu” – kaže Guberinić.

On objašnjava da je tim zakonom jasno precizirano kako se uređuju staze i koliko mora od uspinjače biti udaljeno rastinje.

„Mi smo bili u situaciji da nas privatni vlasnici zemljišta tuže zbog posječene smrče na stazi, pa čak i niskog rastinja. Mi ne tražimo da neko oduzme sadašnjim vlasnicima zemlju niti da je nama pokloni, ali da se stlaze proglase javnim dobrom, i da tokom sezone možemo nesmetano da ih ekspoatišemo. Ako to ne pripremimo tokom ljeta i jeseni, staze se zimi ne mogu koristiti” – kaže Guberinić.

Prema njegovim riječima, o odnosu države prema skijalištu u Beranama najbolje govori podatak da bivši ministar turizma za četiri godine, od kada su oni kupili ovaj ski centar, nikada nije došao da ih obiđe, niti se udostojio da im odgovori na bilo koji dopis koji su slali.

„I ne samo to. Nego je bivši predsjednik Vlade Duško Marković jednom prilikom izjavio kako ski centar Lokve nema perspektivu. Nas je to povrijedilo, ali su nam bili jasni njegovi motivi da tako nešto kaže. Čovjek se jednostavno zalagao za skijalište u svom rodnom gradu” – kaže Guberinić.

Ski centar Lokve je uspijevao da radi i devedestih godina, u vremenima krize i inflacije, sve do rata na Kosovu, kada je postao smještaj za izbjeglice. Zatim je uslijedila nesrećna i pljačkaška privatizacija, pa onda sumnjivi investotori. Konačno, kada je prije četiri godine došao u ruke braće Guberinić i kada su se rodile nade da mu se može vratiti stari sjaj i značaj na turističkoj mapi, stara Vlada se prema Beranama ponašala kao maćeha.

Pod neformalnim izgovorom da treba ulagati u ski centre preko dvije hiljade metara nadmorske visine, planirani su i izdvajani milioni za opštine koje su pod kontrolom Demokratske partije socijalista i njenih političkih satelita.

Ski centar Lokve ima značajne prednosti u odnosu na druge zimske centre, prije svega zbog svog mjesta, odmah uz magistralni put Berane–Rožaje, i dalje prema Srbiji, koji nikada nije zatvoren za saobraćaj. Do njega se iz Berana stiže za petnaest minuta, koliko je potrebno i iz pravca Rožaja.

Ovaj ski centar za sada je opremljen žičarom dvosjedežnicom koja se na vrhu nastavlja sa dva ski lifta, ukupnog kapaciteta hiljadu skijaša na sat. Dužina postojećih staza je oko pet kilometara. Novi vlasnici imaju mogućnosti da šire kapacitete i otvaraju nove ski staze i uspinjače, ako se posao u koji su ušli pokaže rentabilnim.

Osamdestih godina prošlog vijeka ovaj ski centar nije bio daleko ni ljubiteljima bijelih sportova iz susjedne Srbije. Stizale su ovdje kolone automobila i iz Novog Pazara i Kraljeva s jedne i iz Prijepolja s druge strane.

Poslije toga se očigledno našao daleko od očiju i srca bivših vlasti koje su forsirale razvoj opština pod svojim patronatom.

„Mi ne želimo nikavu političku priču ovdje da pravimo. Samo da se profesionalno bavimo ovim poslom. Ali, kako objasniti da neko ulaže milione eura u skijalište Kolašin 1600, a naša staza, gdje smo planirali, ako sve bude kako treba, da produžimo novu uspinjaču, izlazi na skoro dvije hiljade metara, ili da budemo precizni, na 1.970 metara nadmorske visine“ – kaže Vlasnik ski centra Lokve.

Guberinići, iako nijesu stimulisani ni na koji način, ovih dana otvaraju skijališta za ljubitelje bijelih sportova. Oni su predali zahtjev za izdavanje dozvole za rad i svaki dan očekuju odgovor.

Sa rekonstrukcijom hotela Lokve stvari, s druge strane, ne stoje tako dobro i nije se daleko odmaklo. Bivša administracija je, kako kažu, ovaj hotel, mada nije u funkciji, svrstala u posebnu kategoriju sa godišnjim porezom od 27.000 eura.

„Kada to podijelimo na dvanaest mjeseci, mi taj novac ne možemo da zaradimo. Tražili smo od bivšeg ministra da nas oslobodi tog poreza da ne bismo došli u situaciju da hotel prodajemo, ali nam nikada nije odgovorio“ – kaže Guberinić.

Braća Guberinić, od kojih je jedan preduzetnik u Švajcarskoj, su samo za plate izdvojili oko 200 hiljada eura. „Umjesto da budemo stimulisani, Ministartstvo turizma nam nametne nekakav poseban porez na hotel koji je navodno od posebnog turističkog značaja, a koji mi još nijesmo rekonstruisali” – priča Guberinić.

On ističe da nema ništa protiv toga da se uloži u Rožaje šesnaest miliona eura, kako je najavljeno, samo da nova Vlada pusti njih da rade bez barijera.

„Pozivamo novog resornog ministra da kada dođe u Berane, ne zaobiđe naš ski centar. Da se uvjeri kakav resurs predstavlja ova planina, sa prilazom sa magistralnog puta” – kaže Guberinić.

Novi vlasnici ski centra Lokve bore se protiv pokušaja da se izbriše gumicom istorija decenijama najpopularnijeg turističkog ski centra na sjeveru Crne Gore. Ne traže ni milione ni privilegije, samo da im se pruži logistika i uklone birokratske barijere.

Tufik SOFTIĆ 

Komentari

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLAST I OPOZICIJA TRAŽE NOVU VLADU: Gladne oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su se članice vladajuće koalicije borile za preraspodjelu „osvojenih” resursa, Đukanović je utvrdio poziciju predvodnika opozicije i preuzeo inicijativu. Učvrstio je saradnju sa manjinskim partijama, povratio starateljstvo nad SDP-om i, raspisivanjem lokalnih izbora na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici, doveo u pitanje najavljeni novembarski popis

 

Bliži se kraj 42. Vlade Crne Gore. Ono što se do sredine nedjelje slutilo, sada postaje izvjesno. Makar u mjeri u kojoj bilo šta na ovdašnjoj političkoj sceni može biti predvidvo. O tome smo, u srijedu, obaviješteni odvojenim saopštenjima sa sastanka predstavnika dvije najveće koalicije unutar vladajuće većine (DF i Demokrate) i sa zajedničkog susreta zvaničnika opozicionih partija.

Da ovakvoj Vladi Zdravka Krivokapića ističe rok upotrebe, saglasili su se DF i Demokrate. „Potrebno je rekonstruisati postojeću Vladu na način da umjesto dosadašnjih 12 ima 18 ministarstava i tri potpredsjednika”, navedeno je u saopštenju u kome se naglašava da bi partije većine u novu vladu kandidovale svoje predstavnike „saglasno propisanim procedurama i demokratskim standardima”.

Koji sat ranije, medijima je proslijeđeno saopštenje sa sastanka partija parlamentarne opozicije u kome se kaže da se „dramatično stanje“ u zemlji može prevazići samo formiranjem prelazne Vlade „ograničenog mandata sa zadatkom organizovanja vanrednih parlamentarnih izbora”.

Sabiranjem poslanika iz poslaničkih klubova koji su u srijedu oglasili potrebu rekonstrukcije postojeće, odnosno, formiranje prelazne vlade, dolazimo do podatka da Vlada, u ovom sastavu, nema podršku više od dvije trećine parlamenta. Pošto 40 poslanika opozicije i makar 26 poslanika vladajuće koalicije (poslanički klub DF-a bez Pokreta za promjene – 16 poslanika, Demokrate – 10) traži promjene u izvršnoj vlasti.

Mnogo je teže pronaći formulu prema kojoj će neka od strana dobiti podršku 41 poslanika kako bi realizovala svoj naum. Sve uz pretpostavku da poslanici PzP (pet mandata), SNP (pet mandata) i nezavisni poslanik Marko Milačić podržavaju plan koji su osmislili DF i Demokrate.  Glavna nepoznanica je stav poslaničkog kluba Koalicije Crno na bijelo (tri poslanika GP URA i jedan poslanik Saveza građana CIVIS).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STUDIJA FONDACIJE FRIDRIH NOJMAN O RUSKOJ PROPAGANDI U SRBIJI: Podgrijavanje podjela u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Studija Tomasa Braja se ne bavi detaljno Crnom Gorom ali naglašava da Vučićevi toksični tabloidi vode veliku kampanju u smislu afirmacije srpskog identiteta Crne Gore i demoniziraju posrnulog Mila Đukanovića koji se skoro isključivo napada zbog odnosa prema Srbima i Kosovu

 

Nedavno objavljena studija Tomasa Braja (bivšeg dugogodišnjeg beogradskog šefa dopisništva Njemačke novinske agencije DPA) o dometima ruske propagande na Balkanu sa posebnim osvrtom na Srbiju je već izazvala reakcije i kontraoptužbe. Studija je objavljena pod naslovom „Ruski mediji na Balkanu – studija slučaja, kako moskovska propaganda utiče na Srbiju“ u izdanju Fondacije Fridrih Nojman.  Nakon što je beogradski dnevnik  Danas rezimirao i prenio glavne navode studije prije nedjelju dana se oglasio Sputnjik Srbija koji je napao Braja da se obrušio na Rusiju samo iz razloga što su Srbi „neizlečivo“ vezani za Rusiju. Sputnjik u svom odgovoru citira istraživanje iz 2019. godine u kome 80 odsto ispitanika podržava proširenje kontakta sa Rusijom. Takođe se spočitava Braju da „stvara konfuziju“, da je paranoičan, promašen, nedorečen i amater. Sputnjik se na samu studiju i njene argumente nevoljno i trivijalno osvrće i fokus drži na ad hominem napade protiv Braja.

Međutim Braj u svojim analizama konstatuje da „Rusija briljantno igra na terenu mekih instrumenata moći kako bi osvojila srca Srba“ te da Zapad, koji i sam ima velikih problema sa ruskom propagandom, taj isti uticaj ne primjećuje na Balkanu ili ga nipodaštava svodeći ga „samo“ na izvještavanje Sputnjika. Braj osim Sputnjika navodi čak 11 portala sa izrazito nacionalistički srpskim i pro-ruskim narativima. Međutim, razlopg za  brigu je to što  maltene svi glavni mediji u Srbiji, uključujući i B92 preuzimaju sadržaje Sputnjika i objavljuju ih bez  provjere ili ikakvog ograđivanja. Navodno se Sputnjik citira između 200 i 300 puta dnevno u srpskim medijima. Sputnjikova glavna urednica Ljubinka Milinčić ovaj uspjeh objašnjava time što Sputnjik „nikada ne falsifikuje, ne laže i ne stoji ni na čiju stranu“ kao i da „nikada nisu bili uhvaćeni u laži“.

Braj navodi da otvorena ruska propaganda u regionu ima tri glavna fokusa – Srbija, Rusija i Amerika.

O Srbiji se izvještava maksimalno pozitivno kao lideru u regionu kada je u pitanju privredni razvoj i pristupanje EU. Čak iako postoje problemi u zemlji oni su puno manji nego u okolnim zemljama kao što je  Hrvatska koja „u novu deceniju ulazi kao treća najgora članica EU“ i „prezadužena je za razliku od Srbije“. Takođe se naglašava srpsko liderstvo u nabavci ruskih vakcina, sama vakcinacija i srpska humanitarna pomoć regionu. Kosovo je i dalje među glavnim temama i uvijek se pozdravlja stav i politika srpskog rukovodstva kada je u pitanju „južna srpska pokrajina“ i „mudrost predsednika Vučića u upravljanju zemljom“.

Izvještavanje o Rusiji je zapravo model po kom se izvještava o Srbiji s dodatnim naglaskom na kompleks tema vojska/oružje. Tu se hvali superiornost ruske vojne tehnologije nad zapadnom. Glavna urednica Milinčić kroz rubriku „Moj pogled na Rusiju“  ističe „Ruski odgovor na zapadnu šizofreniju – Oružje kakvo niko u svetu nema“ i „Ruska vojska se već priprema za vojnu pobedu“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo