Povežite se sa nama

Izdvojeno

SKI CENTAR LOKVE KOD BERANA: Zapostavljeni potencijal                  

Objavljeno prije

na

Novi vlasnici ski centra Lokve bore se protiv pokušaja da se izbriše gumicom istorija decenijama najpopularnijeg turističkog ski centra na sjeveru Crne Gore. Ne traže ni milione ni privilegije, samo da im se pruži logistika i uklone birokratske barijere

 

Ski centar Lokve kod Berana, jedan od najstarijih ski centara u Crnoj Gori, proteklih godina bio je nepravedno zapostavljen, iako je u daleko boljoj poziciji od novih koje je prethodna vlast forisirala ulažući milione eura. Nalazi se na planini Cmiljevici, na nadmorskoj visini od 1.350 do 1.700 metara. Hotel Lokve je odmah pored magistralnog puta za Rožaje, na četrnaestom kilometru od Berana. Ovaj ski centar je svoj procvat doživljavao osamdesetih godina, kada je predstavljao otkriveni biser za turiste iz Vojvodine, koji su, skupa sa Berancima, podigli i čitavo vikend naselje u njegovoj neposrednoj blizini.

Dejan Guberinić, jedan od vlasnika koji su ga kupili prije četiri godine, očekuje da mu nove vlasti i resorno ministartsvo poklone dužnu pažnju u rješavanju elementarnih uslova za ulaganja i razvoj.

„Ne tražimo mi, niti smo tražili, novčanu pomoć. Samo da se ispoštuje Zakon o skijalištima i da nam država omogući da možemo nesmetano da tokom ljeta i jeseni pripremamo staze za skijašku sezonu” – kaže Guberinić.

On objašnjava da je tim zakonom jasno precizirano kako se uređuju staze i koliko mora od uspinjače biti udaljeno rastinje.

„Mi smo bili u situaciji da nas privatni vlasnici zemljišta tuže zbog posječene smrče na stazi, pa čak i niskog rastinja. Mi ne tražimo da neko oduzme sadašnjim vlasnicima zemlju niti da je nama pokloni, ali da se stlaze proglase javnim dobrom, i da tokom sezone možemo nesmetano da ih ekspoatišemo. Ako to ne pripremimo tokom ljeta i jeseni, staze se zimi ne mogu koristiti” – kaže Guberinić.

Prema njegovim riječima, o odnosu države prema skijalištu u Beranama najbolje govori podatak da bivši ministar turizma za četiri godine, od kada su oni kupili ovaj ski centar, nikada nije došao da ih obiđe, niti se udostojio da im odgovori na bilo koji dopis koji su slali.

„I ne samo to. Nego je bivši predsjednik Vlade Duško Marković jednom prilikom izjavio kako ski centar Lokve nema perspektivu. Nas je to povrijedilo, ali su nam bili jasni njegovi motivi da tako nešto kaže. Čovjek se jednostavno zalagao za skijalište u svom rodnom gradu” – kaže Guberinić.

Ski centar Lokve je uspijevao da radi i devedestih godina, u vremenima krize i inflacije, sve do rata na Kosovu, kada je postao smještaj za izbjeglice. Zatim je uslijedila nesrećna i pljačkaška privatizacija, pa onda sumnjivi investotori. Konačno, kada je prije četiri godine došao u ruke braće Guberinić i kada su se rodile nade da mu se može vratiti stari sjaj i značaj na turističkoj mapi, stara Vlada se prema Beranama ponašala kao maćeha.

Pod neformalnim izgovorom da treba ulagati u ski centre preko dvije hiljade metara nadmorske visine, planirani su i izdvajani milioni za opštine koje su pod kontrolom Demokratske partije socijalista i njenih političkih satelita.

Ski centar Lokve ima značajne prednosti u odnosu na druge zimske centre, prije svega zbog svog mjesta, odmah uz magistralni put Berane–Rožaje, i dalje prema Srbiji, koji nikada nije zatvoren za saobraćaj. Do njega se iz Berana stiže za petnaest minuta, koliko je potrebno i iz pravca Rožaja.

Ovaj ski centar za sada je opremljen žičarom dvosjedežnicom koja se na vrhu nastavlja sa dva ski lifta, ukupnog kapaciteta hiljadu skijaša na sat. Dužina postojećih staza je oko pet kilometara. Novi vlasnici imaju mogućnosti da šire kapacitete i otvaraju nove ski staze i uspinjače, ako se posao u koji su ušli pokaže rentabilnim.

Osamdestih godina prošlog vijeka ovaj ski centar nije bio daleko ni ljubiteljima bijelih sportova iz susjedne Srbije. Stizale su ovdje kolone automobila i iz Novog Pazara i Kraljeva s jedne i iz Prijepolja s druge strane.

Poslije toga se očigledno našao daleko od očiju i srca bivših vlasti koje su forsirale razvoj opština pod svojim patronatom.

„Mi ne želimo nikavu političku priču ovdje da pravimo. Samo da se profesionalno bavimo ovim poslom. Ali, kako objasniti da neko ulaže milione eura u skijalište Kolašin 1600, a naša staza, gdje smo planirali, ako sve bude kako treba, da produžimo novu uspinjaču, izlazi na skoro dvije hiljade metara, ili da budemo precizni, na 1.970 metara nadmorske visine“ – kaže Vlasnik ski centra Lokve.

Guberinići, iako nijesu stimulisani ni na koji način, ovih dana otvaraju skijališta za ljubitelje bijelih sportova. Oni su predali zahtjev za izdavanje dozvole za rad i svaki dan očekuju odgovor.

Sa rekonstrukcijom hotela Lokve stvari, s druge strane, ne stoje tako dobro i nije se daleko odmaklo. Bivša administracija je, kako kažu, ovaj hotel, mada nije u funkciji, svrstala u posebnu kategoriju sa godišnjim porezom od 27.000 eura.

„Kada to podijelimo na dvanaest mjeseci, mi taj novac ne možemo da zaradimo. Tražili smo od bivšeg ministra da nas oslobodi tog poreza da ne bismo došli u situaciju da hotel prodajemo, ali nam nikada nije odgovorio“ – kaže Guberinić.

Braća Guberinić, od kojih je jedan preduzetnik u Švajcarskoj, su samo za plate izdvojili oko 200 hiljada eura. „Umjesto da budemo stimulisani, Ministartstvo turizma nam nametne nekakav poseban porez na hotel koji je navodno od posebnog turističkog značaja, a koji mi još nijesmo rekonstruisali” – priča Guberinić.

On ističe da nema ništa protiv toga da se uloži u Rožaje šesnaest miliona eura, kako je najavljeno, samo da nova Vlada pusti njih da rade bez barijera.

„Pozivamo novog resornog ministra da kada dođe u Berane, ne zaobiđe naš ski centar. Da se uvjeri kakav resurs predstavlja ova planina, sa prilazom sa magistralnog puta” – kaže Guberinić.

Novi vlasnici ski centra Lokve bore se protiv pokušaja da se izbriše gumicom istorija decenijama najpopularnijeg turističkog ski centra na sjeveru Crne Gore. Ne traže ni milione ni privilegije, samo da im se pruži logistika i uklone birokratske barijere.

Tufik SOFTIĆ 

Komentari

FOKUS

NAŠA TOTALNA DEMOKRATIJA: Svi sa svima, svi protiv svih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Teško je predvidjeti ishod kombinatorike ko bi mogao činiti novu vladu, nakon masovne političke neprincipijelnosti, i domaćih igrača i stranih faktora. Sigurno je tek da je šansa iz avgusta 2020. godine, nakon pada DPS-a, da se ovo društvo istinski reformiše, izgubljena. Treba stvoriti novu

 

Nakon 100 dana manjinske Vlade, raspravlja se o njenom – kraju. Sljedeće sedmice, u petak,19. avgusta, održaće se sjednica parlamenta na kojoj će se glasati o Inicijativi za izglasavanje nepovjerenja vladi, koju su, nakon što je premijer Abazović potpisao Temeljni ugovor sa SPC, podnijeli – Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija, Liberalna partija i Socijademokrate. Da bi inicijativa bila prihvaćena, potpisnicima nedostaje još pet glasova u parlamentu. Oči su trenutno uprte u Demokratsku Crnu Goru. Ta partija je prošle sedmice, iako je donedavno tvrdo zastupala stav da sa DPS-om neće donositi krupne odluke, saopštila da će se o tom pitanju izjasniti za „deset dana“, uz komentare koji bi se mogli tumačiti i kao mogućnost da sljedećeg petka podignu ruke za izglasavanje nepovjerenja Abazovićevoj vladi.

Šta će se dogoditi 19. avgusta, nije izvjesno. Posebno što se trenutno, za razliku od atmosfere u vrijeme izglasavanja nepovjerenja vladi Zdravka Krivokapića u februaru ove godine, gotovo i ne razgovara o rješenjima izlaska iz ko zna koje po redu ovdašnje političke krize. Pitanja se nižu: šta će se dogoditi ako se izglasa nepovjerenje Abazovićevoj vladi? Čekaju li nas izbori ili nova vlada? Ukoliko je rješenje nova vlada, ko će je voditi, a ko činiti? Ko će joj dati podršku? Umjesto dijaloga i razgovora o tim pitanjima, politika se svela na bezbroj političkih izjava i saopštenja koja govore – svi protiv svih. Ali, za razliku od prethodnog perioda, i  – svi bi mogli sa svima zarad  vlasti. Principijelnost je, sve u svemu, postala odloženi teret u borbi za moć.

Jedini koji je za sada predložio model u slučaju pada vlade je Demokratski front. Oni se zalažu za tehničku vladu koju bi činili pobjednici avgustovskih izbora.

„Prvenstveno smo se obratili Abazoviću i potpredsjedniku Vlade Vladimiru Jokoviću da bi dobro bilo resetovati prethodnu većinu, vratiti stvari na narodnu volju naroda od 30. avgusta 2020. godine – saopštio je nedavno lider DF Andrija Mandić. Kazao je da smatra da je dao „poštenu ponudu”.

Ponuda nije naišla na reakciju. „Ako se ne izjasne, prepustićemo ih njihovoj sudbini“, saopštili su iz DF-a. Potom je Joković kazao da će o ponudi DF odlučivti partijski organi Socijalističke narodne partije (SNP), dodajući da su u oni načelno otvoreni za saradnju sa svima koji će raditi na ispunjenju njihovih prioriteta. SNP odluku još nije donio, a Abazović se tim povodom nije oglašavao.

Problem DF-a je to što ih Zapad ne vidi kao partnere. Svojevremeno je visoki američki zvaničnik Gabrijel Eskobar saopštio da „DF nije partner i blokira put u EU”. Slično je ponovio i sada tvrdnjom da će SAD podržati svaku vladu koja podržava EU i NATO. Zbog toga očito opcija koju ovaj politički savez predlaže nije scenario koji će se ozbiljnije razmatrati. Uz to,  u okviru DF postoje krupne programske razlike a koliko se zna i ozbiljne razlike i unutar Pokreta za promjene.

Upravo zbog podrške Zapada, pažnju javnosti skrenuo je sastanak lidera Demokrata Alekse Bečića i specijalnog izaslanika EU Miroslava Lajčaka u Bratislavi.

„Naš spoljnopolitički kurs je kurs naših evropskih susjeda i evropskih prijatelja“ – kazao je Bečić u razgovoru sa Lajčakom. Lider Demokrata tako je poslao poruku da Zapad treba, za razliku od DF-a, da ih vidi kao „partnere”. Demokrate i DF približili su u oktobru prošle godine interesi SPC, kada je ustoličenje mitropolita Joanikija postalo pitanje važnije od svih drugih. Pošto je Abazovićeva Vlada potpisala Temeljni ugovor sa SPC, Demokrate sada imaju ležerniju poziciju u komplikovanoj političkoj domaćoj kalkulaciji pod nadzorom Zapada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

NAKON POTPSIVANJA TEMELJNOG UGOVORA, NE PRESTAJE ZAPALJIVA RETORIKA: SPC i DPS opet o patriotama i izdajnicima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispada da jedino ljubav prema Putinu i Rusiji ponovo može spojiti dva zavađena bloka u Crnoj Gori. DPS i Đukanović su „novu evropsku Crnu Goru“ gradili po Putinovim standardima i sistemima vrijednosti dok SPC-u nikada nije smetao model takvog surovog društva dok god su crkveni interesi bili zaštićeni i glavni arhijereji finansijski namireni

 

Uzalud se nadao dio javnosti i političke scene da će potpis na Temeljni ugovor (TU) između Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Vlade Crne Gore umiriti retoričke strasti, makar kada je crkva u pitanju, koja je dobila skoro sve što je tražila uključujući i priznanje da SPC navodno postoji osam vijekova. DPS i satelitske partije su, kako su ranije najavili, pokrenule proceduru izglasavanja nepovjerenja Vladi u Skupštini Crne Gore i obećale da će kad oni dođu na vlast odmah staviti van snage potpisani dokument. Crnogorski predsjednik i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović je u autorskom tekstu naglasio da oni koji su podržali TU su zapravo za „srednjevjekovnu, teokratsku državu“ koja je dobrim dijelom slična njegovom feudalnom konceptu države, samo bez popova i sa njim kao apsolutnim vladarem.

Na Cetinju su priređeni hepeninzi kačenja crnogorskih zastava na ograde Cetinjskog manastira, Vlaške crkve i Crkve Sv. Jovana u Bajicama uz noćnu digitalnu video projekciju zastave na apsidi manastira. Povod je bio navodno skidanje državne zastave i bacanje na zemlju od strane monahinje S.S. sa ograde manastira, na koji je zastava bila improvizirano zakačena. Na objavljenom video snimku se ne vidi da je monahinja bacila zastavu već je samo skinula i smotala. Policija je, reagujući po prijavi građana o skrnavljenju zastave, podnijela krivičnu prijavu protiv monahinje „za povredu ugleda Crne Gore“ a radnje gonjenja je potom preuzeo osnovni tužilac na Cetinju. Sredinom jula je ministar vanjski Ranko Krivokapić na otvaranju manifestacije 540 godina od osnivanja grada izjavio da će zastava Crnojevića biti vraćena i na manastir na kom se od prvog dana vijorila.

Potpisivanje TU je prokomentarisao i poglavar kanonski nepriznate Crnogorske crkve (CPC) Mihailo nazvavši ga „ciganski posao“. Tim je  izazvavo reagovanja  romskih udruženja koja su ga optužila za diskriminaciju i omalovažavanje romske zajednice.  Izvinjenje episkopa Mihaila nije uslijedilo. Nadležni se nijesu oglašavali.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MARKO BATO CAREVIĆ PODNIO OSTAVKU: Iznuđen odlazak gradonačelnika budve

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik Opštine Budva, Marko Bato Carević podnio je, 8. avgusta, ostavku na tu funkciju i za svog nasljednika odredio lidera budvanskog DF-a Mila Božovića. Čini se da je njegov silazak sa funkcije uoči lokalnih izbora koji su zakazani za 23. oktobar iznuđen čin, prije svega zbog njegove veoma izražene samovolje u vođenju grada i nedostatku sposobnosti da sa koalicionim partnerima, održava partnerski odnos

 

Usred turističke sezone u Budvi se  odvija neuobičajen izborni proces. Smjena na čelnoj gradskoj poziciji, odlazak jednog predsjednika Opštine i imenovanje drugog i to tokom prinudne uprave u lokalnoj samoupravi uvedene prije par mjeseci, zbog blokade rada lokalnog parlamenta.

Predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević podnio je 8. avgusta ostavku na tu funkciju i za svog nasljednika odredio lidera budvanskog DF-a Mila Božovića. Carević je prethodno najavio svoj odlazak iz politike. Čini se da je njegov silazak sa funkcije uoči lokalnih izbora koji su zakazani za 23. oktobar iznuđen čin, prije svega zbog njegove veoma izražene samovolje u vođenju grada i nesposobnosti da sa koalicionim partnerima, kako sa partijama sa svoje izborne liste tako i sa onima koje to nisu, održava partnerski odnos u vršenju vlasti u skladu s osvojenim mandatima na posljednjim lokalnim izborima.

Carevića je ponio uspjeh na izborima 30. avgusta 2020. godine kada je izborna lista DF-a koju je predvodio, osvojila 45 odsto glasova birača u Budvi, što mu je obezbijedilo 14 odborničkih mandata. Nedovoljno za apsolutnu vlast koju je on, od konstituisanja parlamenta, ipak sprovodio, ne hajući za stavove i mišljenja drugih, pogotovo građana Budve, koji nisu tako odlučili.

Na čelo Opštine Budva Carević je stupio u januaru 2019. po osnovu koalicionog sporazuma sa Demokratama o rotirajućem predsjedničkom mandatu na po dvije godine, nakon izborne pobjede ove dvije političke opcije na izborima 2016. godine, kada je DPS poslije  višegodišnje vladavine, poslat u opoziciju.

Ponovo je biran za gradonačelnika nakon avgustovskih izbora 2020., u punom mandatu od 4 godine. Mjesto predsjednika Skupštine pripalo je tada Demokratama. I to je bio posljednji trenutak postizborne saradnje između ove dvije političke grupacije. Što je na kraju dvogodišnjeg trvenja dovelo Budvu do prinudne uprave a Careviću skratilo sigurni četvorogodišnji mandat na svega 23 mjeseca.

Od 30. avgusta 2020. nije formirana koaliciona vlast koja bi donijela očekivane promjene u načinu vođenja grada. Nisu izabrani potpredsjednici Opštine. Većina funkcionera izvršne vlasti bila je u v.d. stanju, kršile su se procedure i propisi. Carević je vodio grad sam, dodijelio je sebi apsolutnu moć i obilato zloupotrebljavao član 59 Zakona o lokalnoj samoupravi koji omogućava da prvi čovjek grada može privremeno donositi odluke koje su u nadležnosti skupštine ako skupština nije u mogućnosti da se sastane.

Međutim i stanje prinudne uprave pod kojim stenje „kraljica“ turizma u jeku turističke sezone Carević je vješto iskoristio da završi one poslove za koje u redovnoj proceduri, u Skupštini, nije mogao dobiti saglasnost odbornika. Apsurdnu situaciju u koju je zapala Budva, da joj visoko predstavničko tijelo vode nepoznata lica, koja su iz državne administracije upućena na privremeni rad u Budvu, DF koristi da zauzme što povoljnije pozicije u lokalnoj upravi pred nastupajuće izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo