Povežite se sa nama

Izdvojeno

SKIJALIŠTA CRNE GORE BEZ DIREKTORA:  Vrijeme da se čuju tajne

Objavljeno prije

na

Samo tokom dva dana, u Skijalištima Crne Gore razriješen je izvršni  direktor i Odbor direktora, ali i  imenovani novi članovi tog upravljačkog tijela

 

Državno preduzeće Skijališta Crne Gore, usred zimske sezone, ostalo je bez izvršnog direktora, a istovremeno, i dobilo novi Odbor direktora (OD).  Izvršni direktor Đuro Milošević razriješen je 30. januara, a dva dana kasnije,  Zoricu Vojinović, Ivana Ašanina i Ljiljanu Đukić, članove OD, koji su donijeli tu odluku, razriješila je Vlada. Na njihova mjesta imenovani su Anja Vukićević, Milena Vlahović i Ivan Radević. Odluka sa elektronske sjedice  „starog“ OD da  za v.d. direktora SCG izabere Ljubomira Vukadinovića, donošena je istovremeno sa elektronskom sjednicom Vlade, pa nije validna, objasnili su Monitoru u SCG.

Šture vijesti o unakrsnim razrješenjima u državnom preduzeću vrh  su ledenog brijega koji je okovao poslovanje, ali i višemjesečne  loše odnose u komunikaciji resornog ministarstva i menadžementa, sa razriješenim članovima OD.  Ministar ekonomskog  razvoja i turizma Goran Đurović, minule sedmice,  na novinarsko pitanje šta se Miloševiću zamjera,  preporučio je da se to pitanje postavi razriješenim članovima OD. On je rekao da „novi OD treba da vidi šta će sa pozicijom izvršnog direktora“. Prema nezvaničnim informacijama, vrlo je moguće da Milošević bude  vraćen na funkciju,  što u SCG nijesu željeli da komenatarišu.

Na  osnovu materijala sa elektronske sjednice, na kojoj je razriješen Milošević, a u koju je Monitor imao uvid, članovi OD imali su  podugačak spisak zamjerki na račun  izvršnog direktora. O tome, ipak, ne žele zvanično. U najkraćem, kako piše u obrazloženju odluke o razrješenju, koju je potpisala Vojinović, Milošević je postupao suprotno uputsivima i smjernicama OD, ali i nije informisao to upravljačko tijelo  o važnim segmentima poslovanja SCG.

Bivšem izvršnom direktoru  je zamjereno i zbog činjenice da je, veći dio žičare šestosjeda, koju je kupila država, još uskladišten u magacinima kompanije Zorana Ćoća Bećirovića. Razriješeni članovi OD smatraju da je, od kako se čuva  u magacinima u Bakovićima kod Kolašina,  ta vrijedna imovina bez ikavog nadzora. Ocjenjuju i da je prije toga „direktor društva  njom raspolagao na neadekvatan način, pa je u ovom trenutku potpuno neizvjesno njeno stanje, kako po pitanju uslova skladištenja tako i po pitanju sigurnosti“. Žičara je, krajem 2021.  smještena   u magacine Bećirovića i tu se, navodno, čuva besplatno.  No on  nije u septembru dozvolio preuzimanje žičare,  jer, kako su objasnili iz njegove kompanije, SCG  nije to zatražila,  na zakonom propisan način.

Riječ je o žičari, koja je odlukom Vlade Duška Markovića od 6. novembra 2020, namijenjena je za spajanje budućeg mojkovačkog i bjelopoljskog skijališta – Žarksi i Cmiljača. Prije toga, bila je namijenjena za Durmitor. Markovićeva Vlada je 6. novembra 2020. godine, dva mjeseca nakon što je DPS izgubio vlast na izborima, usvojila informaciju o raskidu ugovora između Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT), Uprave javnih radova i firme Novi Volvox. To preduzeće bilo je zaduženo za projektovanje i izvođenje radova na izgradnji šestosjedne žičare i četiri kilometra skijaških staza na Savinom kuku. Odustajanje od tog projekta obrazloženo je izričitim zaključcima Savjetodavne misije Centra za svjetsku baštinu pri UNESKO-u. Žičara je nakon toga, o trošku firme Novi Folvox, čuvana u Podgorici, na otvorenom i neuslovno. Mjesečna cijena zakupa zemljišta na kojem je smještena žičara iznosila je 1.000 eura, a obezbjeđivanje tri puta više. To je do maja 2021. godine plaćao Novi Volvox, a potom Skijališta, sve do decembra prošle godine. Navodno, kako je ranije Milošević, objasnio novinarima, ta visoka cijena zakupa, bila je razlog da se državna imovina uskladišti besplatno  u Bećirovićevim magacinima.

Svađa od prije nekoliko mjeseci između mendžmenta državnog i Bećirovićevog skijališta nije omela saradnju ove godine. Odlukom Ministarstva i SCG, državni Ski-centar Kolašin 1600, tokom ove zimske turističke sezone, objedinjen je sa Bećirovićevim Kolašin 1450 u jedan turistički proizvod sa jedinstvenim ski-pasom, po cijeni od 25 eura.  Neizvjesnost kako će prihodi biti dijeljeni i nemogućnost praćenja ključnih parametara, kako bi se odredio broj skijaša na jednom i drugom skijalištu, među glavnim su zamjerkama „starog“ OD na Miloševićev  račun.

„Izvršni direktor informisao je Odbor da je tenderom odabrani dobavljač uspostavio tehničko-informacione preduslove za podjelu prihoda na osnovu broja prolazaka skijaša, vrste, veličine i stanja opreme za transport skijaša, kao i vrste, dužine i stanja ski-staza navedenih ski- centara. Na osnovu tako  dobijenih informacija dostavljenih od strane izvršnog direktora, Odbor je donio odluku o uspostavljanju saradnje i odredio da će buduća saradnja biti preciznije definisana sporazumom između navedenih subjekata. Već 29. decembra prošle godine izvršni direktor je znao da izabrani dobavljač nije u mogućnosti da uspostavi podjelu prihoda od objedinjene usluge ski-centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450. Međutim Milošević o tome nije obavijestio OD“, piše u obrazloženju odluke o razrješenju.

U bivšem OD, ocjenjuju da će „prilikom podjele ostvarenih prihoda zavisiti sve od volje ski-resorta Kolašin 1450“ i da će državno preduzeće biti u značajno nepovoljnijoj poziciji, nego prošle godine. Propust izvršnog direktora, kada je u pitanju kašnjenje u iniciranju nabavke nadogradnje sistema za evidenciju skijaša utoliko je veći, piše u obrazloženju odluke, što je ta potreba  bila evidentirana u svim planovima javnih nabavki objavljenim na CEJN-u 2021.  Navodno, da sistem ne može biti instaliran niti se precizno zna koliki  će dio prihoda ići državi, a koliko privatniku, OD je saznao slučajno, krajem januara, zahvaljujući „zalutaloj“ elektronskoj prepisci između mendžementa i Ministarstva.

Đurović, gostujući minule sedmice na TV Vijesti, nije bio precizan kada je govorio o tome na koji način će biti dijeljeni prihodi između države i Bećirovićeve kompanije. Kazao je da će to biti dogovor između mendžmenta dva ski-centra, ali ne i da li će „kolač“ biti dijeljen kao prošle godine.  Lani, kada je svako skijalište ponaosob prodavalo, uz zajedniči, i ski-pasove  za svoj dio infrastrukture, prihod je dijeljen u odnosu 60:40, u korist SCG.

Bivši OD optužuje Miloševića  i za  prekoračenje broja zaposlenih u odnosu na broj određen  Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta. Navodno 11 je više zaposlenih,  nego što je potrebno. Zaposlenima u SCG tokom prošle jeseni smanjene su zarade za 10 odsto. Sidikat je  prilično neuobičajeno regovao – pohvalio je i dao podršku menadžmentu. Jedan od zaposlenih u Ski-centru Kolašin 1600 Ratko Čogurić je tada reagovao i kazao da je to preduzeće  „na ivici stečaja i u dubokoj krizi, koja nije samo u vezi sa finansijskim stanjem“. Prema njegovim riječima ,,jasne i precizne strategije o daljem razvoju Skijališta nema, a kako stvari stoje neće je zadugo ni biti”. Čogurić tvrdi da ,,različite interesne grupacije već duže smišljeno i podmuklo urušavaju Skijališta Crne Gore i vode ga ka totalnom kolapsu”.

„U najmanju ruku, nemoralno je da skoro svi u menadžmentu Skijališta imaju enormno visoke plate, da predsjednica Odbora direktora prima razne naknade, varijable i apanaže, dok kompanija ostvaruje negativan poslovni rezultat. Poslovni rashodi bez amortizacije i ostalih poslovnih rashoda veći su za 204.000, u odnosu na 2021. godinu, dok većina radnika u Ski-centru Kolašin 1600 prima platu od 450 eura”, objašnjava Čogurić.

U obrazloženju odluke o razrešenju Miloševića, koja je poslata i na adresu Ministarstva, krive ga i za neracionalno trošenje novca za službena putovanja, ali i privilegovanje i nezakonito unaprjeđenje pojedinih zaposlenih. Na sve te optužbe Milošević ne želi da odgovara, napominjući da je „radio sve  u skladu sa zakonom“.

Uprkos burama, na kolašinskom skijalištu tvrde da obaraju rekorde kada je o posjeti riječ. O tim uspjesima,  uporedo,  u medijima govore i Đurović i razriješeni Milošević. Sa skijališta je nedavno i premijer Dritan Abazović, najavio da će Kolašin uskoro biti „bolji od Davosa“.

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo