Povežite se sa nama

Izdvojeno

SKIJALIŠTA CRNE GORE BEZ DIREKTORA:  Vrijeme da se čuju tajne

Objavljeno prije

na

Samo tokom dva dana, u Skijalištima Crne Gore razriješen je izvršni  direktor i Odbor direktora, ali i  imenovani novi članovi tog upravljačkog tijela

 

Državno preduzeće Skijališta Crne Gore, usred zimske sezone, ostalo je bez izvršnog direktora, a istovremeno, i dobilo novi Odbor direktora (OD).  Izvršni direktor Đuro Milošević razriješen je 30. januara, a dva dana kasnije,  Zoricu Vojinović, Ivana Ašanina i Ljiljanu Đukić, članove OD, koji su donijeli tu odluku, razriješila je Vlada. Na njihova mjesta imenovani su Anja Vukićević, Milena Vlahović i Ivan Radević. Odluka sa elektronske sjedice  „starog“ OD da  za v.d. direktora SCG izabere Ljubomira Vukadinovića, donošena je istovremeno sa elektronskom sjednicom Vlade, pa nije validna, objasnili su Monitoru u SCG.

Šture vijesti o unakrsnim razrješenjima u državnom preduzeću vrh  su ledenog brijega koji je okovao poslovanje, ali i višemjesečne  loše odnose u komunikaciji resornog ministarstva i menadžementa, sa razriješenim članovima OD.  Ministar ekonomskog  razvoja i turizma Goran Đurović, minule sedmice,  na novinarsko pitanje šta se Miloševiću zamjera,  preporučio je da se to pitanje postavi razriješenim članovima OD. On je rekao da „novi OD treba da vidi šta će sa pozicijom izvršnog direktora“. Prema nezvaničnim informacijama, vrlo je moguće da Milošević bude  vraćen na funkciju,  što u SCG nijesu željeli da komenatarišu.

Na  osnovu materijala sa elektronske sjednice, na kojoj je razriješen Milošević, a u koju je Monitor imao uvid, članovi OD imali su  podugačak spisak zamjerki na račun  izvršnog direktora. O tome, ipak, ne žele zvanično. U najkraćem, kako piše u obrazloženju odluke o razrješenju, koju je potpisala Vojinović, Milošević je postupao suprotno uputsivima i smjernicama OD, ali i nije informisao to upravljačko tijelo  o važnim segmentima poslovanja SCG.

Bivšem izvršnom direktoru  je zamjereno i zbog činjenice da je, veći dio žičare šestosjeda, koju je kupila država, još uskladišten u magacinima kompanije Zorana Ćoća Bećirovića. Razriješeni članovi OD smatraju da je, od kako se čuva  u magacinima u Bakovićima kod Kolašina,  ta vrijedna imovina bez ikavog nadzora. Ocjenjuju i da je prije toga „direktor društva  njom raspolagao na neadekvatan način, pa je u ovom trenutku potpuno neizvjesno njeno stanje, kako po pitanju uslova skladištenja tako i po pitanju sigurnosti“. Žičara je, krajem 2021.  smještena   u magacine Bećirovića i tu se, navodno, čuva besplatno.  No on  nije u septembru dozvolio preuzimanje žičare,  jer, kako su objasnili iz njegove kompanije, SCG  nije to zatražila,  na zakonom propisan način.

Riječ je o žičari, koja je odlukom Vlade Duška Markovića od 6. novembra 2020, namijenjena je za spajanje budućeg mojkovačkog i bjelopoljskog skijališta – Žarksi i Cmiljača. Prije toga, bila je namijenjena za Durmitor. Markovićeva Vlada je 6. novembra 2020. godine, dva mjeseca nakon što je DPS izgubio vlast na izborima, usvojila informaciju o raskidu ugovora između Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT), Uprave javnih radova i firme Novi Volvox. To preduzeće bilo je zaduženo za projektovanje i izvođenje radova na izgradnji šestosjedne žičare i četiri kilometra skijaških staza na Savinom kuku. Odustajanje od tog projekta obrazloženo je izričitim zaključcima Savjetodavne misije Centra za svjetsku baštinu pri UNESKO-u. Žičara je nakon toga, o trošku firme Novi Folvox, čuvana u Podgorici, na otvorenom i neuslovno. Mjesečna cijena zakupa zemljišta na kojem je smještena žičara iznosila je 1.000 eura, a obezbjeđivanje tri puta više. To je do maja 2021. godine plaćao Novi Volvox, a potom Skijališta, sve do decembra prošle godine. Navodno, kako je ranije Milošević, objasnio novinarima, ta visoka cijena zakupa, bila je razlog da se državna imovina uskladišti besplatno  u Bećirovićevim magacinima.

Svađa od prije nekoliko mjeseci između mendžmenta državnog i Bećirovićevog skijališta nije omela saradnju ove godine. Odlukom Ministarstva i SCG, državni Ski-centar Kolašin 1600, tokom ove zimske turističke sezone, objedinjen je sa Bećirovićevim Kolašin 1450 u jedan turistički proizvod sa jedinstvenim ski-pasom, po cijeni od 25 eura.  Neizvjesnost kako će prihodi biti dijeljeni i nemogućnost praćenja ključnih parametara, kako bi se odredio broj skijaša na jednom i drugom skijalištu, među glavnim su zamjerkama „starog“ OD na Miloševićev  račun.

„Izvršni direktor informisao je Odbor da je tenderom odabrani dobavljač uspostavio tehničko-informacione preduslove za podjelu prihoda na osnovu broja prolazaka skijaša, vrste, veličine i stanja opreme za transport skijaša, kao i vrste, dužine i stanja ski-staza navedenih ski- centara. Na osnovu tako  dobijenih informacija dostavljenih od strane izvršnog direktora, Odbor je donio odluku o uspostavljanju saradnje i odredio da će buduća saradnja biti preciznije definisana sporazumom između navedenih subjekata. Već 29. decembra prošle godine izvršni direktor je znao da izabrani dobavljač nije u mogućnosti da uspostavi podjelu prihoda od objedinjene usluge ski-centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450. Međutim Milošević o tome nije obavijestio OD“, piše u obrazloženju odluke o razrješenju.

U bivšem OD, ocjenjuju da će „prilikom podjele ostvarenih prihoda zavisiti sve od volje ski-resorta Kolašin 1450“ i da će državno preduzeće biti u značajno nepovoljnijoj poziciji, nego prošle godine. Propust izvršnog direktora, kada je u pitanju kašnjenje u iniciranju nabavke nadogradnje sistema za evidenciju skijaša utoliko je veći, piše u obrazloženju odluke, što je ta potreba  bila evidentirana u svim planovima javnih nabavki objavljenim na CEJN-u 2021.  Navodno, da sistem ne može biti instaliran niti se precizno zna koliki  će dio prihoda ići državi, a koliko privatniku, OD je saznao slučajno, krajem januara, zahvaljujući „zalutaloj“ elektronskoj prepisci između mendžementa i Ministarstva.

Đurović, gostujući minule sedmice na TV Vijesti, nije bio precizan kada je govorio o tome na koji način će biti dijeljeni prihodi između države i Bećirovićeve kompanije. Kazao je da će to biti dogovor između mendžmenta dva ski-centra, ali ne i da li će „kolač“ biti dijeljen kao prošle godine.  Lani, kada je svako skijalište ponaosob prodavalo, uz zajedniči, i ski-pasove  za svoj dio infrastrukture, prihod je dijeljen u odnosu 60:40, u korist SCG.

Bivši OD optužuje Miloševića  i za  prekoračenje broja zaposlenih u odnosu na broj određen  Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta. Navodno 11 je više zaposlenih,  nego što je potrebno. Zaposlenima u SCG tokom prošle jeseni smanjene su zarade za 10 odsto. Sidikat je  prilično neuobičajeno regovao – pohvalio je i dao podršku menadžmentu. Jedan od zaposlenih u Ski-centru Kolašin 1600 Ratko Čogurić je tada reagovao i kazao da je to preduzeće  „na ivici stečaja i u dubokoj krizi, koja nije samo u vezi sa finansijskim stanjem“. Prema njegovim riječima ,,jasne i precizne strategije o daljem razvoju Skijališta nema, a kako stvari stoje neće je zadugo ni biti”. Čogurić tvrdi da ,,različite interesne grupacije već duže smišljeno i podmuklo urušavaju Skijališta Crne Gore i vode ga ka totalnom kolapsu”.

„U najmanju ruku, nemoralno je da skoro svi u menadžmentu Skijališta imaju enormno visoke plate, da predsjednica Odbora direktora prima razne naknade, varijable i apanaže, dok kompanija ostvaruje negativan poslovni rezultat. Poslovni rashodi bez amortizacije i ostalih poslovnih rashoda veći su za 204.000, u odnosu na 2021. godinu, dok većina radnika u Ski-centru Kolašin 1600 prima platu od 450 eura”, objašnjava Čogurić.

U obrazloženju odluke o razrešenju Miloševića, koja je poslata i na adresu Ministarstva, krive ga i za neracionalno trošenje novca za službena putovanja, ali i privilegovanje i nezakonito unaprjeđenje pojedinih zaposlenih. Na sve te optužbe Milošević ne želi da odgovara, napominjući da je „radio sve  u skladu sa zakonom“.

Uprkos burama, na kolašinskom skijalištu tvrde da obaraju rekorde kada je o posjeti riječ. O tim uspjesima,  uporedo,  u medijima govore i Đurović i razriješeni Milošević. Sa skijališta je nedavno i premijer Dritan Abazović, najavio da će Kolašin uskoro biti „bolji od Davosa“.

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA I NJEGOVIH PARTNERA U KRIMINALNIM DUVANSKIM POSLOVIMA: Novović ušao u Grand

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ove sedmice uhapšeno je više crnogorskih biznismena i policajaca zbog kriminalnog udruživanja i šverca cigareta međunarodnih razmjera.  Jedno ime među njima posebno se ističe.  Aleksandar Mijajlović je često  povezivan sa građevinskom kompanijom Bemax, koja je svoj rast doživjela u vrijeme Đukanovićevog režima, poslujući sa državom u milionskim obrtima.

Osim Mijajlovića, uhapšeni su vlasnici podgoričke kompanije DG group Golub Vojinović i Dejan Jokić, te policajci Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Narednog dana u okviru iste istrage, uhapšeni su u Nikšiću  Zoran Đukanović, vlasnik kompanije Đukanović company , Mileta Simanić i Milan Rogač. Takođe. U Nikšiću je uhapšen i Milenko Rabrenović, dugogodišnji šef obezbjeđenja Veselina Veljovića. Rabrenoviću je ranije suđeno zbog prijetnji  novinarki  Oliveri Lakić, dok je u Vijestima pisala o švercu cigareta, ali je na kraju oslobođen.

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola.

Mijajlović nije zvanično suvlasnik Bemaxa, iako ga javnost tako percipira. Ipak, brojne su i zvanične njegove veze sa tom moćnom građevinskom firmom. Prema podacima Registra privrednih kompanija, Mijajlović ima funkcije u tri kompanije čiji je osnivač Bemax –   direktor je Alec Montenegro,  član  Upravnog odbora  Arena B i ovlašćeni  zastupnik  S & I INVEST.  Osim Mijajlovića kao stvarni suvlasnik Bemaxa javnost percipira Ranka Ubovića, još jednog podgoričkog biznismena. Zvanično, njegov sin Ivan Ubović, vlasnik je kompanije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

100 GODINA ODĆUTANOG ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA( MUSLIMANIMA) ŠAHOVIĆA: Može li Crna Gora pogledati sebi u oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucijom koju su u ime  Odbora za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima potpisali Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i  akademik  Šerbo Rastoder, traži se  da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima, navodi se, treba unijeti u obrazovne i nastavne programe Traži se i da se pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih susjeda muslimana

 

Početkom februara Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima je poslat prijedlog rezolucije koji je uputio  Odbor za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo) 1924. Potpisnici su predsjednik i potpredsjednik Odbora – Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i istoričar i akademik  Šerbo Rastoder. Da bi formalno ušao u skupštinsku proceduru, neophodna su najmanje četiri potpisa poslanika.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rastoder je istakao da je Prijedlog rezolucije o genocidu, kako je zvanično nazvana, „pitanje časti sojske i čojske Crne Gore, njenog građanskog karaktera i multinacionalne politike“.

Rezolucijom se traži da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima treba unijeti u obrazovne i nastavne programe kao “nedopustivu pojavu u civilizovanom društvu”. Traži se i da se posebno pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih komšija muslimana od pogroma razularene mase koja je brojala oko dvije hiljade ljudi došlih uglavnom iz Polja, Mojkovca, ali i iz okolnih mjesta u Vraneškoj dolini.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo