Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ U PRIPREMAMA ZA SEZONU:  Turistički radnici optimistični

Objavljeno prije

na

Lokalni čelnici, kao i turistički radnici sa optimizmom očekuju narednu turističku sezonu. Ipak, mnogo je posla koji tek predstoji

 

U Turističkoj organizaciji u Ulcinju kažu da je 2023. dobro krenula. Već prvih dana u novoj godini je nastavljena veoma uspješna manifestacija Sweet December na Pristanu, na kojoj su učestvovale mnoge regionalne zvijezde, a ovih dana na ulcinjskoj rivijeri boravi preko 800 gostiju.

Rezervacije i najave sa evropskih emitivnih tržišta pružaju takođe dosta optimizma, što se, kako navode, potvrdilo i na sajmu turizma Balt Tour u Rigi, koji je održan početkom februara.

Izvršni direktor Turističke organizacije Ćazim Hodžić kaže da je izvjesno da će ove sezone u Ulcinju biti znatno više gostiju iz baltičkih država – Litvanije, Letonije i Estonije. „Najveće agencije u tim državama su već krenule da rade paket aranžmane za Ulcinj. Gosti iz tih zemalja, koji su za nas praktično novo tržište, traže smještaj u hotelima visoke kategorije“, ističe Hodžić.

Prema njegovim riječima, dobroj posjeti će svakako doprinijeti činjenica da će od 4. maja do 28. septembra biti direktni letovi prema Crnoj Gori.

On dodaje da se u toj instituciji marljivo pripremaju za učešće na sajmovima koji uskoro slijede u Beogradu i Prištini, kao i za Berlin, na najveću evropsku smotru turizma koja se tradicionalna održava početkom narednog mjeseca.

Istovremeno na terenu se preduzimaju velike akcije da Ulcinj što bolje dočeka sezonu. A tu se prije svega misli na najveće probleme na koje godinama, pa i decenijama, ukazuju turisti: otpad i komunalni red.

„Znamo što nam je raditi. I turisti i građani treba da budu zadovoljni. Ne smijemo više dozvoliti da nam se sezona događa. Uz nastavak kvalitetne saradnje između javnog i privatnog sektora možemo ostvariti dobre rezultate, posebno što smo za ovih osam mjeseci nakon preuzimanje lokalne vlasti stabilizovali finansije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

On ističe da su tokom januara radnici Komunalnog preduzeća uklonili gotovo sve divlje deponije na teritoriji opštine, te da Komunalna policija strogo kažnjava one koji odlažu otpad na nelegalan način.

Takođe, poboljšava se gradska infrastruktura, kao i turistička ponuda. Tako, na primjer, kompanija Becovic Managment Group radi na rekonstrukciji svog hotela Mediteran, koji se nalazi iznad ulcinjske Male plaže.

Kako su saopštili, do maja ove godine će biti okončani radovi na gradnji Ville Version, koja će imati dva bazena.

Kompletna rekonstrukcija ovog objekta biće završena do aprila 2025. godine kada će Mediteran biti kategorisan sa četiri plus zvjezdice.

U toku su i radovi na partnernom uređenju ulcinjske Velike skele, koja se nalazi ispod južnih zidina Starog grada, a u što će Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom uložiti oko milion eura.

Očekuje se da će na tom mjestu biti otvoren i granični prijelaz na moru, pa svi oni koji žele da svojim plovilom dođu u Ulcinj sa Otranta neće imati potrebe da idu do Bara kako bi prijavili svoj boravak u Crnoj Gori.

Premijer Dritan Abazović, koji je nedavno sa grupom ministara boravio u zvaničnoj posjeti Ulcinju, najavio je nove investicije: „Nadam se da će naš stari Galeb, ali u novom ruhu, za jedno tri godine raširiti svoja krila. Riječ je o hotelu sa pet zvijezdica, luksuznom, savremenom, čiji će operater biti neki od najprestižnijih brendova u svijetu. Imaće 400 soba. Tu u neposrednoj blizini će biti i hotel Jadran, kao i nekoliko objekata visoke kategorije na Velikoj plaži”.

Najavljuje se i da bi Ulcinj uskoro trebao dobiti i Strategiju razvoja turizma do 2030. godine, s ključnim ciljem da postane cjelogodišnja destinacija.

S obzirom na naše jedinstvene potencijale imamo dovoljno prostora da privlačimo turiste koji nijesu usko vezani samo za ljeto nego žele dolaziti tokom čitave godine. Moramo napraviti ribrending destinacije, odnosno imati novu viziju razvoja ove privredne grane u kojoj se ostvaruje tri četvrtine prihoda građana Ulcinja, te osigurati nastavak investicionog ciklusa, jer jedino tako možemo biti konkurentni i nastaviti da budemo najsnažniji motor domaće privrede”, zaključuje Hodžić.

                                                                                                                    Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima

 

Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.

Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.

Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu,  svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.

Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”.  Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke

 

 

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.

Ministarstvo prosvjete iz  Budžeta Crne Gore mora da isplati  102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.

CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo