Povežite se sa nama

Izdvojeno

KONCEPT PROSTORNOG PLANA CRNE GORE 2020-2040.: Planiranje bez jasnog plana

Objavljeno prije

na

Ministarka Ana Novaković-Đurović objasnila je da su sadašnjim konceptom predviđena tri scenarija razvoja, od kojih će se jedan izabrati u sljedećoj fazi nacrta plana

 

Crna Gora će novi prostorni plan (PPCG), koji će važiti naredne dvije decenije i trasirati strateške ciljeve razvoja države, dobiti vjerovatno u oktobru, najvljeno je na prošlonedjeljnoj sjednici Odbora za turizam, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore, na kojoj je saslušana ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović.

Na odboru se čulo da se kasni i da do oktobra neće moći da se realizuju brojni projekti. No, ni do sada nije bilo žurbe – sadašnji Prostorni plan je važio do 2020, a rok za usvajanje novog je nekoliko puta promijenjen.

Koncept novog prostornog plana usvojen je krajem decembra, a nakon što budu razmatrane pristigle sugestije, slijedi nacrt PPCG, pa javna rasprava o njemu, da bi ga zatim utvrdila Vlada, a potom usvojila Skupština.

Iz Ministarstva je naglašeno da koncept podrazumijeva nastavak trenda razvoja Crne Gore sa maksimalnim fokusom na turizam, ekologiju i održivi razvoj. Uravnoteženi regionalni razvoj, zaustavljenje migracija i negativnih demografskih trendova, turistički razvoj koji je kombinovan sa ekonomskom i socijalnom strategijom, veliki infrastrukturni projekti uz očuvanje životne sredine, neke su od glavnih karakteristika koje treba da predvidi novi PPCG.

„Konceptom plana predviđen je Jadransko-jonski koridor kroz kontinentalni dio Crne Gore. Poruka koncepta je da pokušamo da uravnotežimo regionalni razvoj, da zadržimo stanovništvo na sjeveru, da zaustavimo negativne demografske trendove. Na taj način bismo smanjili pritisak na Podgoricu i primorski region“,  naglasila je Rukovoditeljka izrade prostornog plana Svetlana Jovanović.

Snežana Remiković iz Monstata ukazala je da je izradu plana trebalo da prati i popis stanovništva, koji je trebalo da se sprovede još 2020. godine. Međutim nije, pa se u kritikama koje su stigle na koncept ističe da su u njemu korišćeni stari podaci dobijeni na popisu 2011.

„Kada domaćin planira štalu za stoku, on odmah zna koliko krava će držati u toj štali i na osnovu toga planira i gradi svoje gazdinstvo. Nadležno Ministarstvo planira Crnu Goru do 2040, ali ne zna koliko stanovnika ima Crna Gora danas i koliko će ih biti do 2040. Ako ne znate koje su potrebe građana za stanovanjem, nemoguće je isplanirati broj potrebnih stanova“, kaže za Monitor biolog Vuk Iković iz Preokreta. Ističe da bez slike o broju i kretanju stanovnika nije moguće održivo planirati sistem zdravstva, obrazovanja, stanovanja, upravljanja otpadom kao i mnoge druge priroritete: „Zato je popis preduslov za izradu ovog dokumenta koji je po važnosti odmah iza Ustava“.

Ministarka Novaković-Đurović objasnila je da su sadašnjim konceptom predviđena tri scenarija razvoja, od kojih će se jedan izabrati u sljedećoj fazi nacrta plana.

Po njoj je najprihvatljiviji scenario održivog razvoja koji predviđa  uravnotežen regionalni, ekonomski i socijalni razvoj uz očuvanje životne sredine.
Drugi scenario predstavlja nastavak postojećeg trenda, da se Crna Gora razvija na način kako se do sada razvijala sa maksimalnim fokusom na turizam. „Postojeći trend razvoja bi, ako bismo se za taj scenario opredijelili, demografski koncentrisao razvoj u glavnom gradu ostavljajući druge ruralne sredine u zaostatku. Migracije koje su se već desile, u tom slučaju ne bi bile zaustavljene”, navela je ministarka.

Prezentovala je scenario koji je nazvala restriktivan: „Da se pravi nagli rez u smislu intenzivne zaštite i da se smanji obim razvoja. To bi, dakle, bilo suprotno nastavku sadašnjeg trenda, taj bi scenario bio maksimalno okrenut ka ekološkim principima, ali bismo u tom slučaju govorili o ograničenim kapacitetima razvoja u drugim oblastima. Stambena naselja i turistički lokaliteti gradili bi se po visokim standardima i bili bi promovisani obnovljivi izvori energije i podrazumijevao bi policentrični razvoj u svim djelovima Crne Gore. Ekonomski rast bio bi maksimalno podređen načelima zaštite“, objasnila je Novaković-Đurović.

Arhitektica Biljana Gligorić, Programska direktorka NVO Expeditio, za Monitor kaže da je njena velika zamjerka što smo između tri scenarija, koja su definisana ovim konceptom, došli u situaciju u kome je jedan od scenarija da stvari idu onako kakav je sada trend. „To je problem, država priznaje da je trenutno stanje u prostoru katastrofalno i da je to trend koji je jako nepovoljan. To je veliki poraz države. Drugi scenario se tretira kao radikalan, a to je tzv. ekološki, što je jako problematično i šalje se jedna loša poruka samim izborom takve vrste pristupa. I treći odmjereni, koji obrađivač bira, je tzv. scenario održivog razvoja što je u redu, ali mislim da to nije dobro postavljeno i nije kvalitetna diskusija vezana za taj scenario ostvarena, što je veliki propust“.

„Prostornim planom treba da se spriječe dalja društvena raslojavanja, a za to nam treba promjena politike planiranja i promjena politike korišćenja prostora, koja nije najavljena ovim planom“, kaže Iković. On podsjeća da  posljednjih 30 godina Crna Gora podstiče linearni model ekonomskog rasta „uzmi, proizvedi, potroši i baci“, koji se zasniva na tome da su materijali iz prirode neiscrpni, što se pokazalo neodrživim. „Ovo je dovelo do stihijske gradnje, gubitka plodne zemlje i pitke vode kao i velikih društvenih nejednakosti. Zato veliki broj građana ne živi od svoje plate već od prodaje naslijeđene imovine. Iz ovih razloga novi prostorni plan mora biti odlučan, mora biti sanacionog karaktera i mora pokazati jasan otklon od dosadašnje 30-godišnje prakse“.

Iković ističe da u planu mora jasno da stoji da nelegalni objekti u zoni morskog dobra, nacionalnih parkova, putnog pojasa i klizišta, ne mogu biti legalizovani jer ukoliko ih legalizujemo, kaže, biće ugroženi ljudski životi, prije svega vlasnika tih objekata i izgubićemo trajno resurse od kojih zavisimo. Otklon znači da ako hoćemo i dalje da budemo turistička zemlja, moramo bazirati turizam na očuvanju a ne crpljenju prirode, a to znači da Crna Gora treba da obezbijedi zdravu životnu sredinu i sigurnost od zemljotresa i da pod obavezno odustane od nebrendiranog privatnog smještaja jer u suprotnom primorje će doživjeti kolaps najkasnije za 10 godina.

Svi imaju svoje prioritete pa je predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Milutin Đukanović kazao da u PPCG treba uvrstiti izgradnju hidroelektrana Komarnica i Kruševo i naveo da se stvaraju uslovi da se krene i u realizaciju projekta kaskadnih elektrana na Morači. Đukanović je dodao da su u planu i izgradnja gasnih elektrana na području Bara i Kombinata aluminijuma i naveo da treba u procesu novog PPCG uraditi realnu procjenu o tome koliko još dugo može raditi TE Pljevlja.

Gligorić se plaši da kroz ovaj proces nećemo uspjeti kvalitetno da iskomuniciramo teme kao što su HE na Komarnici i Boka, zatim brza saobraćajnica u zoni primorja, poligon na Sinjajevini i slično. „Jednostavno kako proces nije kvalitetno postavljen, ne komunicira se dobro na te teme i uglavnom se svodi na za i protiv, nemamo kvalitetne podatke, bojim se da ovaj proces to neće moći da riješi i da ćemo opet imati tenzije u društvu oko tih krupnih projekata“, kaže Gligorić.

Na skupštinskom saslušanju se čulo da je na koncept pristiglo svega osam primjedbi i sugestija i to od privatnih lica i kompanija. Institucije su, za sada, nezainteresovane.

„Bilo je primjedbi od strane obrađivača da nisu dobili dovoljno predloga od strane institucija, što je veliki problem, jer prostorni plan ne smije da padne samo na obrađivače, nego mora da bude plan u čijem kreiranju učestvuje cijelo društvo, posebno institucije. Pretpostavljam da je jedan od razloga i obimnost i težina dokumenta, ovaj paket materijala je 620 strana, a prethodni kompletan je bio na 190“, kaže Gligorić. Zaključuje: „Mislim da su obrađivači prepušteni sami sebi, jer ne dobijaju kvalitetne impute od političkih struktura koji imaju svoju ulogu u ovom procesu u smislu definisanja vizije i slično“.

Kad smo kod politike, na raspravu o dokumentu koji je, kako kažu, najvažniji poslije Ustava, bili su pozvani i ministrar kapitalnih investicija, finansija, ekonomskog razvoja i poljoprivrede Ervin Ibrahimović, Aleksandar Damjanović, Goran Đurović i Vladimir Joković. Nijesu došli.

 

Strategija stanovanja

„Cilj plana treba biti i smanjenje broja podstanara, a to znači da politika stanovanja mora da zauzme posebno mjesto u ovom planu i da se zelena ekonomija inkorporira i kroz sistem kolektivnog stanovanja“. Kaže Vuk Iković.

U konceptu prostornog plana predloženi su ciljevi kojima će se rješiti aktuelni problemi i obezbijediti novi model stambene politike za rješavanje potreba svih kategorija stanovništva: Uspostavljanje sistema stabilnog finansiranja izgradnje objekata socijalnog stanovanja; Razvoj rentalnog sektora, uz stvaranje uslova za potpunu pravnu sigurnost u ovom sektoru u cilju povećanja dostupnosti i pristupačnosti adekvatnih stanova domaćinstvima koja na tržištu ne mogu da riješe svoje stambene potrebe;  Povećanje stambenog fonda u državnom vlasništvu, odnosno vlasništvu jedinica lokalne samouprave – formiranje nacionalnog stambenog fonda,  Jačanje institucionalnih kapaciteta – preispitivanje opravdanosti uspostavljanja institucije/agencije za izgradnju, upravljane i održavanje stambenog fonda u javnom vlasništvu, i dr; Unapređenje sistema upravljanja i održavanja postojećeg stambenog fonda; Sprovođenje postupka legalizacije nelegalnih objekata.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo