Izdvojeno
KONCEPT PROSTORNOG PLANA CRNE GORE 2020-2040.: Planiranje bez jasnog plana

Ministarka Ana Novaković-Đurović objasnila je da su sadašnjim konceptom predviđena tri scenarija razvoja, od kojih će se jedan izabrati u sljedećoj fazi nacrta plana
Crna Gora će novi prostorni plan (PPCG), koji će važiti naredne dvije decenije i trasirati strateške ciljeve razvoja države, dobiti vjerovatno u oktobru, najvljeno je na prošlonedjeljnoj sjednici Odbora za turizam, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore, na kojoj je saslušana ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović.
Na odboru se čulo da se kasni i da do oktobra neće moći da se realizuju brojni projekti. No, ni do sada nije bilo žurbe – sadašnji Prostorni plan je važio do 2020, a rok za usvajanje novog je nekoliko puta promijenjen.
Koncept novog prostornog plana usvojen je krajem decembra, a nakon što budu razmatrane pristigle sugestije, slijedi nacrt PPCG, pa javna rasprava o njemu, da bi ga zatim utvrdila Vlada, a potom usvojila Skupština.
Iz Ministarstva je naglašeno da koncept podrazumijeva nastavak trenda razvoja Crne Gore sa maksimalnim fokusom na turizam, ekologiju i održivi razvoj. Uravnoteženi regionalni razvoj, zaustavljenje migracija i negativnih demografskih trendova, turistički razvoj koji je kombinovan sa ekonomskom i socijalnom strategijom, veliki infrastrukturni projekti uz očuvanje životne sredine, neke su od glavnih karakteristika koje treba da predvidi novi PPCG.
„Konceptom plana predviđen je Jadransko-jonski koridor kroz kontinentalni dio Crne Gore. Poruka koncepta je da pokušamo da uravnotežimo regionalni razvoj, da zadržimo stanovništvo na sjeveru, da zaustavimo negativne demografske trendove. Na taj način bismo smanjili pritisak na Podgoricu i primorski region“, naglasila je Rukovoditeljka izrade prostornog plana Svetlana Jovanović.
Snežana Remiković iz Monstata ukazala je da je izradu plana trebalo da prati i popis stanovništva, koji je trebalo da se sprovede još 2020. godine. Međutim nije, pa se u kritikama koje su stigle na koncept ističe da su u njemu korišćeni stari podaci dobijeni na popisu 2011.
„Kada domaćin planira štalu za stoku, on odmah zna koliko krava će držati u toj štali i na osnovu toga planira i gradi svoje gazdinstvo. Nadležno Ministarstvo planira Crnu Goru do 2040, ali ne zna koliko stanovnika ima Crna Gora danas i koliko će ih biti do 2040. Ako ne znate koje su potrebe građana za stanovanjem, nemoguće je isplanirati broj potrebnih stanova“, kaže za Monitor biolog Vuk Iković iz Preokreta. Ističe da bez slike o broju i kretanju stanovnika nije moguće održivo planirati sistem zdravstva, obrazovanja, stanovanja, upravljanja otpadom kao i mnoge druge priroritete: „Zato je popis preduslov za izradu ovog dokumenta koji je po važnosti odmah iza Ustava“.
Ministarka Novaković-Đurović objasnila je da su sadašnjim konceptom predviđena tri scenarija razvoja, od kojih će se jedan izabrati u sljedećoj fazi nacrta plana.
Po njoj je najprihvatljiviji scenario održivog razvoja koji predviđa uravnotežen regionalni, ekonomski i socijalni razvoj uz očuvanje životne sredine.
Drugi scenario predstavlja nastavak postojećeg trenda, da se Crna Gora razvija na način kako se do sada razvijala sa maksimalnim fokusom na turizam. „Postojeći trend razvoja bi, ako bismo se za taj scenario opredijelili, demografski koncentrisao razvoj u glavnom gradu ostavljajući druge ruralne sredine u zaostatku. Migracije koje su se već desile, u tom slučaju ne bi bile zaustavljene”, navela je ministarka.
Prezentovala je scenario koji je nazvala restriktivan: „Da se pravi nagli rez u smislu intenzivne zaštite i da se smanji obim razvoja. To bi, dakle, bilo suprotno nastavku sadašnjeg trenda, taj bi scenario bio maksimalno okrenut ka ekološkim principima, ali bismo u tom slučaju govorili o ograničenim kapacitetima razvoja u drugim oblastima. Stambena naselja i turistički lokaliteti gradili bi se po visokim standardima i bili bi promovisani obnovljivi izvori energije i podrazumijevao bi policentrični razvoj u svim djelovima Crne Gore. Ekonomski rast bio bi maksimalno podređen načelima zaštite“, objasnila je Novaković-Đurović.
Arhitektica Biljana Gligorić, Programska direktorka NVO Expeditio, za Monitor kaže da je njena velika zamjerka što smo između tri scenarija, koja su definisana ovim konceptom, došli u situaciju u kome je jedan od scenarija da stvari idu onako kakav je sada trend. „To je problem, država priznaje da je trenutno stanje u prostoru katastrofalno i da je to trend koji je jako nepovoljan. To je veliki poraz države. Drugi scenario se tretira kao radikalan, a to je tzv. ekološki, što je jako problematično i šalje se jedna loša poruka samim izborom takve vrste pristupa. I treći odmjereni, koji obrađivač bira, je tzv. scenario održivog razvoja što je u redu, ali mislim da to nije dobro postavljeno i nije kvalitetna diskusija vezana za taj scenario ostvarena, što je veliki propust“.
„Prostornim planom treba da se spriječe dalja društvena raslojavanja, a za to nam treba promjena politike planiranja i promjena politike korišćenja prostora, koja nije najavljena ovim planom“, kaže Iković. On podsjeća da posljednjih 30 godina Crna Gora podstiče linearni model ekonomskog rasta „uzmi, proizvedi, potroši i baci“, koji se zasniva na tome da su materijali iz prirode neiscrpni, što se pokazalo neodrživim. „Ovo je dovelo do stihijske gradnje, gubitka plodne zemlje i pitke vode kao i velikih društvenih nejednakosti. Zato veliki broj građana ne živi od svoje plate već od prodaje naslijeđene imovine. Iz ovih razloga novi prostorni plan mora biti odlučan, mora biti sanacionog karaktera i mora pokazati jasan otklon od dosadašnje 30-godišnje prakse“.
Iković ističe da u planu mora jasno da stoji da nelegalni objekti u zoni morskog dobra, nacionalnih parkova, putnog pojasa i klizišta, ne mogu biti legalizovani jer ukoliko ih legalizujemo, kaže, biće ugroženi ljudski životi, prije svega vlasnika tih objekata i izgubićemo trajno resurse od kojih zavisimo. Otklon znači da ako hoćemo i dalje da budemo turistička zemlja, moramo bazirati turizam na očuvanju a ne crpljenju prirode, a to znači da Crna Gora treba da obezbijedi zdravu životnu sredinu i sigurnost od zemljotresa i da pod obavezno odustane od nebrendiranog privatnog smještaja jer u suprotnom primorje će doživjeti kolaps najkasnije za 10 godina.
Svi imaju svoje prioritete pa je predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Milutin Đukanović kazao da u PPCG treba uvrstiti izgradnju hidroelektrana Komarnica i Kruševo i naveo da se stvaraju uslovi da se krene i u realizaciju projekta kaskadnih elektrana na Morači. Đukanović je dodao da su u planu i izgradnja gasnih elektrana na području Bara i Kombinata aluminijuma i naveo da treba u procesu novog PPCG uraditi realnu procjenu o tome koliko još dugo može raditi TE Pljevlja.
Gligorić se plaši da kroz ovaj proces nećemo uspjeti kvalitetno da iskomuniciramo teme kao što su HE na Komarnici i Boka, zatim brza saobraćajnica u zoni primorja, poligon na Sinjajevini i slično. „Jednostavno kako proces nije kvalitetno postavljen, ne komunicira se dobro na te teme i uglavnom se svodi na za i protiv, nemamo kvalitetne podatke, bojim se da ovaj proces to neće moći da riješi i da ćemo opet imati tenzije u društvu oko tih krupnih projekata“, kaže Gligorić.
Na skupštinskom saslušanju se čulo da je na koncept pristiglo svega osam primjedbi i sugestija i to od privatnih lica i kompanija. Institucije su, za sada, nezainteresovane.
„Bilo je primjedbi od strane obrađivača da nisu dobili dovoljno predloga od strane institucija, što je veliki problem, jer prostorni plan ne smije da padne samo na obrađivače, nego mora da bude plan u čijem kreiranju učestvuje cijelo društvo, posebno institucije. Pretpostavljam da je jedan od razloga i obimnost i težina dokumenta, ovaj paket materijala je 620 strana, a prethodni kompletan je bio na 190“, kaže Gligorić. Zaključuje: „Mislim da su obrađivači prepušteni sami sebi, jer ne dobijaju kvalitetne impute od političkih struktura koji imaju svoju ulogu u ovom procesu u smislu definisanja vizije i slično“.
Kad smo kod politike, na raspravu o dokumentu koji je, kako kažu, najvažniji poslije Ustava, bili su pozvani i ministrar kapitalnih investicija, finansija, ekonomskog razvoja i poljoprivrede Ervin Ibrahimović, Aleksandar Damjanović, Goran Đurović i Vladimir Joković. Nijesu došli.
Strategija stanovanja
„Cilj plana treba biti i smanjenje broja podstanara, a to znači da politika stanovanja mora da zauzme posebno mjesto u ovom planu i da se zelena ekonomija inkorporira i kroz sistem kolektivnog stanovanja“. Kaže Vuk Iković.
U konceptu prostornog plana predloženi su ciljevi kojima će se rješiti aktuelni problemi i obezbijediti novi model stambene politike za rješavanje potreba svih kategorija stanovništva: Uspostavljanje sistema stabilnog finansiranja izgradnje objekata socijalnog stanovanja; Razvoj rentalnog sektora, uz stvaranje uslova za potpunu pravnu sigurnost u ovom sektoru u cilju povećanja dostupnosti i pristupačnosti adekvatnih stanova domaćinstvima koja na tržištu ne mogu da riješe svoje stambene potrebe; Povećanje stambenog fonda u državnom vlasništvu, odnosno vlasništvu jedinica lokalne samouprave – formiranje nacionalnog stambenog fonda, Jačanje institucionalnih kapaciteta – preispitivanje opravdanosti uspostavljanja institucije/agencije za izgradnju, upravljane i održavanje stambenog fonda u javnom vlasništvu, i dr; Unapređenje sistema upravljanja i održavanja postojećeg stambenog fonda; Sprovođenje postupka legalizacije nelegalnih objekata.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
FOKUS
MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna
U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović. Milatović je u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.
Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.
Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug, procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se, gotovo sve. Možda ponajviše Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić. Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.
Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.
,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
FOKUS4 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
DRUŠTVO4 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS1 sedmica
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom