Povežite se sa nama

Izdvojeno

KONCEPT PROSTORNOG PLANA CRNE GORE 2020-2040.: Planiranje bez jasnog plana

Objavljeno prije

na

Ministarka Ana Novaković-Đurović objasnila je da su sadašnjim konceptom predviđena tri scenarija razvoja, od kojih će se jedan izabrati u sljedećoj fazi nacrta plana

 

Crna Gora će novi prostorni plan (PPCG), koji će važiti naredne dvije decenije i trasirati strateške ciljeve razvoja države, dobiti vjerovatno u oktobru, najvljeno je na prošlonedjeljnoj sjednici Odbora za turizam, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore, na kojoj je saslušana ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović.

Na odboru se čulo da se kasni i da do oktobra neće moći da se realizuju brojni projekti. No, ni do sada nije bilo žurbe – sadašnji Prostorni plan je važio do 2020, a rok za usvajanje novog je nekoliko puta promijenjen.

Koncept novog prostornog plana usvojen je krajem decembra, a nakon što budu razmatrane pristigle sugestije, slijedi nacrt PPCG, pa javna rasprava o njemu, da bi ga zatim utvrdila Vlada, a potom usvojila Skupština.

Iz Ministarstva je naglašeno da koncept podrazumijeva nastavak trenda razvoja Crne Gore sa maksimalnim fokusom na turizam, ekologiju i održivi razvoj. Uravnoteženi regionalni razvoj, zaustavljenje migracija i negativnih demografskih trendova, turistički razvoj koji je kombinovan sa ekonomskom i socijalnom strategijom, veliki infrastrukturni projekti uz očuvanje životne sredine, neke su od glavnih karakteristika koje treba da predvidi novi PPCG.

„Konceptom plana predviđen je Jadransko-jonski koridor kroz kontinentalni dio Crne Gore. Poruka koncepta je da pokušamo da uravnotežimo regionalni razvoj, da zadržimo stanovništvo na sjeveru, da zaustavimo negativne demografske trendove. Na taj način bismo smanjili pritisak na Podgoricu i primorski region“,  naglasila je Rukovoditeljka izrade prostornog plana Svetlana Jovanović.

Snežana Remiković iz Monstata ukazala je da je izradu plana trebalo da prati i popis stanovništva, koji je trebalo da se sprovede još 2020. godine. Međutim nije, pa se u kritikama koje su stigle na koncept ističe da su u njemu korišćeni stari podaci dobijeni na popisu 2011.

„Kada domaćin planira štalu za stoku, on odmah zna koliko krava će držati u toj štali i na osnovu toga planira i gradi svoje gazdinstvo. Nadležno Ministarstvo planira Crnu Goru do 2040, ali ne zna koliko stanovnika ima Crna Gora danas i koliko će ih biti do 2040. Ako ne znate koje su potrebe građana za stanovanjem, nemoguće je isplanirati broj potrebnih stanova“, kaže za Monitor biolog Vuk Iković iz Preokreta. Ističe da bez slike o broju i kretanju stanovnika nije moguće održivo planirati sistem zdravstva, obrazovanja, stanovanja, upravljanja otpadom kao i mnoge druge priroritete: „Zato je popis preduslov za izradu ovog dokumenta koji je po važnosti odmah iza Ustava“.

Ministarka Novaković-Đurović objasnila je da su sadašnjim konceptom predviđena tri scenarija razvoja, od kojih će se jedan izabrati u sljedećoj fazi nacrta plana.

Po njoj je najprihvatljiviji scenario održivog razvoja koji predviđa  uravnotežen regionalni, ekonomski i socijalni razvoj uz očuvanje životne sredine.
Drugi scenario predstavlja nastavak postojećeg trenda, da se Crna Gora razvija na način kako se do sada razvijala sa maksimalnim fokusom na turizam. „Postojeći trend razvoja bi, ako bismo se za taj scenario opredijelili, demografski koncentrisao razvoj u glavnom gradu ostavljajući druge ruralne sredine u zaostatku. Migracije koje su se već desile, u tom slučaju ne bi bile zaustavljene”, navela je ministarka.

Prezentovala je scenario koji je nazvala restriktivan: „Da se pravi nagli rez u smislu intenzivne zaštite i da se smanji obim razvoja. To bi, dakle, bilo suprotno nastavku sadašnjeg trenda, taj bi scenario bio maksimalno okrenut ka ekološkim principima, ali bismo u tom slučaju govorili o ograničenim kapacitetima razvoja u drugim oblastima. Stambena naselja i turistički lokaliteti gradili bi se po visokim standardima i bili bi promovisani obnovljivi izvori energije i podrazumijevao bi policentrični razvoj u svim djelovima Crne Gore. Ekonomski rast bio bi maksimalno podređen načelima zaštite“, objasnila je Novaković-Đurović.

Arhitektica Biljana Gligorić, Programska direktorka NVO Expeditio, za Monitor kaže da je njena velika zamjerka što smo između tri scenarija, koja su definisana ovim konceptom, došli u situaciju u kome je jedan od scenarija da stvari idu onako kakav je sada trend. „To je problem, država priznaje da je trenutno stanje u prostoru katastrofalno i da je to trend koji je jako nepovoljan. To je veliki poraz države. Drugi scenario se tretira kao radikalan, a to je tzv. ekološki, što je jako problematično i šalje se jedna loša poruka samim izborom takve vrste pristupa. I treći odmjereni, koji obrađivač bira, je tzv. scenario održivog razvoja što je u redu, ali mislim da to nije dobro postavljeno i nije kvalitetna diskusija vezana za taj scenario ostvarena, što je veliki propust“.

„Prostornim planom treba da se spriječe dalja društvena raslojavanja, a za to nam treba promjena politike planiranja i promjena politike korišćenja prostora, koja nije najavljena ovim planom“, kaže Iković. On podsjeća da  posljednjih 30 godina Crna Gora podstiče linearni model ekonomskog rasta „uzmi, proizvedi, potroši i baci“, koji se zasniva na tome da su materijali iz prirode neiscrpni, što se pokazalo neodrživim. „Ovo je dovelo do stihijske gradnje, gubitka plodne zemlje i pitke vode kao i velikih društvenih nejednakosti. Zato veliki broj građana ne živi od svoje plate već od prodaje naslijeđene imovine. Iz ovih razloga novi prostorni plan mora biti odlučan, mora biti sanacionog karaktera i mora pokazati jasan otklon od dosadašnje 30-godišnje prakse“.

Iković ističe da u planu mora jasno da stoji da nelegalni objekti u zoni morskog dobra, nacionalnih parkova, putnog pojasa i klizišta, ne mogu biti legalizovani jer ukoliko ih legalizujemo, kaže, biće ugroženi ljudski životi, prije svega vlasnika tih objekata i izgubićemo trajno resurse od kojih zavisimo. Otklon znači da ako hoćemo i dalje da budemo turistička zemlja, moramo bazirati turizam na očuvanju a ne crpljenju prirode, a to znači da Crna Gora treba da obezbijedi zdravu životnu sredinu i sigurnost od zemljotresa i da pod obavezno odustane od nebrendiranog privatnog smještaja jer u suprotnom primorje će doživjeti kolaps najkasnije za 10 godina.

Svi imaju svoje prioritete pa je predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Milutin Đukanović kazao da u PPCG treba uvrstiti izgradnju hidroelektrana Komarnica i Kruševo i naveo da se stvaraju uslovi da se krene i u realizaciju projekta kaskadnih elektrana na Morači. Đukanović je dodao da su u planu i izgradnja gasnih elektrana na području Bara i Kombinata aluminijuma i naveo da treba u procesu novog PPCG uraditi realnu procjenu o tome koliko još dugo može raditi TE Pljevlja.

Gligorić se plaši da kroz ovaj proces nećemo uspjeti kvalitetno da iskomuniciramo teme kao što su HE na Komarnici i Boka, zatim brza saobraćajnica u zoni primorja, poligon na Sinjajevini i slično. „Jednostavno kako proces nije kvalitetno postavljen, ne komunicira se dobro na te teme i uglavnom se svodi na za i protiv, nemamo kvalitetne podatke, bojim se da ovaj proces to neće moći da riješi i da ćemo opet imati tenzije u društvu oko tih krupnih projekata“, kaže Gligorić.

Na skupštinskom saslušanju se čulo da je na koncept pristiglo svega osam primjedbi i sugestija i to od privatnih lica i kompanija. Institucije su, za sada, nezainteresovane.

„Bilo je primjedbi od strane obrađivača da nisu dobili dovoljno predloga od strane institucija, što je veliki problem, jer prostorni plan ne smije da padne samo na obrađivače, nego mora da bude plan u čijem kreiranju učestvuje cijelo društvo, posebno institucije. Pretpostavljam da je jedan od razloga i obimnost i težina dokumenta, ovaj paket materijala je 620 strana, a prethodni kompletan je bio na 190“, kaže Gligorić. Zaključuje: „Mislim da su obrađivači prepušteni sami sebi, jer ne dobijaju kvalitetne impute od političkih struktura koji imaju svoju ulogu u ovom procesu u smislu definisanja vizije i slično“.

Kad smo kod politike, na raspravu o dokumentu koji je, kako kažu, najvažniji poslije Ustava, bili su pozvani i ministrar kapitalnih investicija, finansija, ekonomskog razvoja i poljoprivrede Ervin Ibrahimović, Aleksandar Damjanović, Goran Đurović i Vladimir Joković. Nijesu došli.

 

Strategija stanovanja

„Cilj plana treba biti i smanjenje broja podstanara, a to znači da politika stanovanja mora da zauzme posebno mjesto u ovom planu i da se zelena ekonomija inkorporira i kroz sistem kolektivnog stanovanja“. Kaže Vuk Iković.

U konceptu prostornog plana predloženi su ciljevi kojima će se rješiti aktuelni problemi i obezbijediti novi model stambene politike za rješavanje potreba svih kategorija stanovništva: Uspostavljanje sistema stabilnog finansiranja izgradnje objekata socijalnog stanovanja; Razvoj rentalnog sektora, uz stvaranje uslova za potpunu pravnu sigurnost u ovom sektoru u cilju povećanja dostupnosti i pristupačnosti adekvatnih stanova domaćinstvima koja na tržištu ne mogu da riješe svoje stambene potrebe;  Povećanje stambenog fonda u državnom vlasništvu, odnosno vlasništvu jedinica lokalne samouprave – formiranje nacionalnog stambenog fonda,  Jačanje institucionalnih kapaciteta – preispitivanje opravdanosti uspostavljanja institucije/agencije za izgradnju, upravljane i održavanje stambenog fonda u javnom vlasništvu, i dr; Unapređenje sistema upravljanja i održavanja postojećeg stambenog fonda; Sprovođenje postupka legalizacije nelegalnih objekata.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

ZAŠTO GUBIMO STOTINE MILIONA IZ EVROPSKIH FONDOVA: Partijska pamet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Partijski apetiti razlog su oslabljene administracije koja nije sposobna da povuče dovoljno sredstava iz evropskih fondova, ali i vlasti koja po istom tom ključu planira infrastrukturne projekte i koči reforme. Kako prije avgusta 2020, tako i danas

 

Prošlo je gotovo neprimjetno. U ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije (EK)  navodi se da je Crna Gora izgubila grant od skoro pola miliona eura (400.000),  za izgradnju migrantskog centra u Božaju. Iako su iz Brisela i u prošlogodišnjem izvještaju podsjetili da se sa tim poslom kasni.  Očito, nije pomoglo.

“Crna Gora nije na vrijeme pripremila tendersku dokumentaciju, zbog čega nije došlo do realizacije tog projekta“, navodi se u Izvještaju.  U međuvremenu, konstatuje EK, iz državnog budžeta izdvojeno je 640.000 eura za povećanje i renoviranje postojećih kapaciteta centara za migrante. U prevodu, crnogorski građani platili su  nesposobnost vlasti i administracije.  Koja se tim povodom nije ni oglasila.  Za izgubljeni grant ne bi ni saznali da nije bilo izvještaja Evropske komisije.

Uobičajeno, Brisel i ove godine konstatuje brojna kašnjenja u razvoju saobraćajne i energetske infrasktrukture.To, upozoravaju, ukazuje na „slabost u izradi projekata, donošenju odluka i sposobnosti upravljanja“. EK konstatuje da se moraju razviti „institucionalne politike za zadržavanje i zapošljavanje kvalifikovanog kadra za upravljanje infrastrukturnim projektima“.

Nijesu to jedina upozorenja. U Izvještaju za 2023. godine, konstatuje se u okviru poglavlja koje se tiče poljoprivrede, a koje posebno zavisi o evropskih fondova i sledeće: “U narednom periodu Crna Gora treba da ubrza trošenje fondova EU u okviru IPARD II kako bi se izbeglo poništavanje obaveza i započela implementaciju IPARD III programa”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PLJEVALJSKA DF VLAST – ČUVARI NAJGORE ĐUKANOVIĆEVE BAŠTINE: Srpstvo buja dok grad propada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pljevaljska lokalna vlast nastavlja praksu ograđivanja ulica i trgova imenima ljudi čiji životi se dovode u vezu sa percipiranom borbom za srpstvo. I velikosrpstvo

 

Prije nedjelju dana je osvanula vijest da će Savjet za davanje naziva ulica i trgova Opštine Pljevlja u skupštinsku proceduru poslati prijedlog da se Bobovska ulica u naselju Balibegovo brdo preimenuje u Ulicu pilota Eldina Hrapovića. Poručnik Hrapović, rođeni Pljevljak, je bio među tri prve žrtve kratkotrajnog slovenačkog rata kada je njihov helikopter oboren iznad Ljubljane 27.juna 1991. Još jedna ulica u Pljevljima treba dobiti ime po sugrađaninu Vukomanu Vulu Tešoviću, koji je kao vojnik na odsluženju vojnog roka poginuo na karauli Košare 10. maja 1999. tokom ratnog sukoba na Kosovu.

Ovim imenovanjima pljevaljska lokalna vlast nastavlja praksu ograđivanja ulica i trgova imenima ljudi čiji životi se dovode u vezu sa percipiranom borbom za srpstvo.  Dok su dvojica gorepomenutih,  osobe nespornih biografija,  silom prilika akteri dešavanje iz 90-tih, mnogi drugi „heroji“ su i te kako problematični. Glavna ulica u Pljevljima već 20 i nešto godina nosi ime srbijanskog i jugoslovenskog kralja Petra I Karađorđevića,. Ulica koje je siječe je nazvana po Nikoli Pašiću, dugogodišnjem premijeru Kraljevine Srbije. Obojica su tvorci krvave post-Versajske Jugoslavije pod velikosrpskom dominacijom u kojoj je nasilno nestala Crna Gora kao država. Nesrpski narodi su takođe gaženi i porobljeni u ime srbijanske dinastije „oslobodilaca i ujedinitelja“.

Najblamantniji Pljevljak čije ime „krasi“ raskrsnicu koja će biti pretvorena u trg sa bistom je drugi patrijarh Srpske crkve (SPC) od njenog osnivanja, Varnava Rosić koji je na tom mjestu bio od 1930 do 1937. godine. Nedugo pošto je izabran za gradonačelnika krajem aprila ove godine, dr Dario Vraneš iz Nove srpske demokratije je podržao ranije zahtjeve ne samo prosrbijanskih stranaka, već i opstinskog odbora navodno građanskih Demokrata (još 2017.god.) i odbornika Ermina Harbića (2019.godine.) iz DPS-a.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLOBODNO SUDIJSKO UVJERENJE: Uzmi od države što više možeš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivšim sudijama Vrhovnog suda Radulu Kojoviću i Petru Stojanoviću, Osnovni sud na ime višegodišnjeg nekorištenja godišnjih odmora, dosudio preko 14.000 eura, a Stanki Vučinić 20.000

 

Nekadašnje sudije Vrhovnog suda Radule Kojović, Stanka Vučinić i Petar Stojanović sredinom prošlog mjeseca, pred Osnovnim sudom u Podgorici, dobili su svog poslodavca Vrhovni sud i uspjeli da naplate neiskorištene godišnje odmore.

Sudija Dragan Babović usvojio je tužbene zahtjeve trojice bivših sudija i obavezao Državu, tj. Vrhovni sud CG da po osnovu naknade zbog neiskorištenih godišnjih odmora isplati odštetu. Radovanu Kojoviću 14.183 eura, Petru Stojanoviću 14.601 eura zbog neiskorištenih odmora od 2013. do 2019, a Stanki Vučinić za neiskorištene godišnje odmore od 2013. do 2020. – 20.339 eura.

Sve se ima isplatiti sa zateznom kamatom u roku od osam dana od dana pravosnažne presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Kojović je u aprilu 2020. otišao u penziju, dok je sudijama Vučinić i Stojanović Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije u avgustu 2021.

Troje sudija u zajedničkoj tužbi protiv države pojašnjavaju da im je od 2013. pa sve do prestanka funkcije uredno za svaku godinu donošeno rješenje o korišćenju godišnjeg odmora. Međutim, nisu mogli da ih koriste jer su imali obavezna dežurstva. I tako godinama.

Državu je branio Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa koji je tražio da se ovaj tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Naveo je da se ne može dokazati da sudije nijesu koristile godišnje odmore s obzirom da su im rješenja za njih uredno uručena. Po Zaštitniku, nesporno je da su sudije koristili godišnje odmore u navedenom periodu, a da su za dežurstva i pripravnost, koja su organizovana za vrijeme trajanja godišnjih odmora, redovno primali maksimalno utvrđeni iznos naknade. Zbog toga se ni po drugom osnovu ne može isplatiti nadoknada.  ,,Nema podataka u upravi da su podnosili zahtjeve za korišćenje preostalog dijela godišnjih odmora za navedene godine, već da su iste koristili na osnovu usmenog dogovora sa predsjednikom suda”, tvrdio je Zaštitnik.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo