Povežite se sa nama

INTERVJU

ANA NENEZIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA CEMI-JA: Nova većina stavila u pogon izborne mehanizme koji su služili DPS- u 

Objavljeno prije

na

Bilo je za očekivati da će jedan od prvih koraka izborne većine iz 2020. godine biti upravo sveobuhvatna i inkluzivna revizija izbornog pravnog okvira. Međutim, ostali smo na deklarativnoj spremnosti, a od konkretnih aktivnosti se odustalo odmah po preuzimanju poluga vlasti

 

MONITOR: Saopštili ste nedavno da je najveći problem što u predsjedničke izbore ulazimo sa nereformisanim izbornim zakonodavstvom. Ko je za to odgovoran?

NENEZIĆ:: Važeće izborno zakonodavstvo je produkt višedecenijske vladavine DPS-a, koji je ključne izborne zakone oblikovao na način koji im je omogućavao prednost u gotovo svim izbornim ciklusima. Pravne praznine i pravna kolizija odredbi iz više izbornih zakona karakteristike su važećeg izbornog pravnog okvira, na koji godinama ukazuju kako domaći, tako i međunarodni akteri počev od Evropske komisije, ODIHR-a, organizacija civilnog društva pa nadalje. U ranijem periodu najglasniji u zagovaranju neophodnosti revizije izbornog zakonodavstva bili su tadašnji predstavnici opozicionih partija, koji su se u tim naporima u značajnom oslanjali i na ekspertsku podršku organizacija civilnog društva.

Stoga, bilo je i za očekivati da će jedan od prvih koraka izborne većine iz 2020. godine biti upravo sveobuhvatna i inkluzivna revizija izbornog pravnog okvira. Međutim, ostali smo na deklarativnoj spremnosti, a od konkretnih aktivnosti se odustalo odmah po preuzimanju poluga vlasti.

Za razliku od ranijih godina, o izbornoj refomi se više ne govori, niti postoje nagovještaji da će se u skorijoj budučnosti ući u ovaj proces. Imajući to u vidu, rekla bih da su  predstavnici nove većine prepoznali mehanizme i elemente koji su nekada služili DPS-u, i stavili ih u pogon svojih političkih interesa. Vlast se promijenila, ali su prakse ostale iste.

MONITOR: Šta će to značiti u praksi, u susret predsjedničkim izborima?

NENEZIĆ:: Oni će se sprovesti pod istim pravilima, odnosno u okviru nereformisanog izbornog zakonodavstva, što znači da u izborni proces ulazimo sa neprofesionalizovanom, politizovanom i netransparentnom izbornom administracijom, nesređenim biračkim spiskovima, koji i dalje proizilaze iz netačnih registara prebivališta i registra državljana. Dalje, zakonski okvir ne sadrži sankcije u pogledu falsifikovanja potrebne dokumentacije za kandidaturu niti proceduru koju bi Državna izborna komisija trebalo da slijedi u takvoj situaciji.

Podsjetiću da smo na prethodnim predsjedničkim izborima 2018. godine imali preko 1.000 žalbi građana koji su navodili da su njihovi potpisi podrške falsifikovani. Pravni epilog ove afere nemamo, a sistem se nije mijenjao pa možemo osnovano pretpostaviti da će se ista praksa nastaviti, dok mi nemamo efikasan mehanizam koji takvu praksu može ograničiti ili zaustaviti.

Problem postoji i kod nadzora finansiranja izborne kampanje, u smislu neizvedenih ovlašćenja ASK-a, koja vrši nadzor i inspekciju na terenu tokom kampanje, ali i dalje kontrola ostaje formalna, jer se zasniva na dokumentaciji koju podnose sami kandidati, i ograničena je na trajanje izborne kampanje. Tako postavljen sistem nije efikasan i prethodni izborni ciklusi su nam pokazali da ne daje rezultate.

Dodatno, zloupotreba državnih resursa tokom kampanje je jedan od ključnih problema, koji će, plašim se, imati svoj puni domet upravo sada, u sistemu gdje sve političke strukture vrše vlast, na različitim nivoima. Ta pozicija im daje prostor za politička zapošljavanja, koja se ne dešavaju tokom izborne kampanje, već kontinuirano, pa samim tim i ne mogu biti predmet nadzora, ali svakako doprinose političkoj prednosti.

Vjerujem da je jasno da samo ovaj manji dio problema koje sam navela imaju potencijal da bace negativno svjetlo na ukupan izborni proces i dodatno uruše povjerenje građana u izborni proces.

MONITOR: Kako komentarišete provjeru DIK-a da li  Andrija Mandić i Milojko Spajić imaju prebivalište i biračko pravo u Srbiji?

NENEZIĆ:: Odluka Državne izborne komisije (DIK) da uputi zahtjev Republičkoj izbornoj komisiji (RIK) Srbije je strogo politička odluka koja nema utemeljenje u važećim pravnim propisima. Imajući u vidu da naša izborna administracija nije prošla kroz proces profesionalizacije i depolitizacije, ovakva odluka ne iznenađuje. Sama činjenica da organima druge države upućujete zahtjev za lica koja u tom trenutku nemaju potvrđene kandidature govori o zakonitosti, ali i ozbiljnosti tog zahtjeva.

Ukoliko je DIK zaista želio provjeriti ove navode, a ne spovoditi političku predstavu, zahtjev bi se uputio MUP-u, koji dalje vodi taj postupak. Takođe, zahtjev treba uputiti za sve potvrđene kandidate kako bi se izbjegla neopravdana selektivnosti.

U ranijim pokušajima da dobiju ove podatke, za druga lica, MUP je naišao na zatvorena vrata, odnosno Srbija je odbila da dostavi podatke pozivajući se na Zakon o zaštiti ličnih podataka. Vjerujem da će i ovog puta odluka biti ista, ukoliko se nadležni organi odluče za zakonitu provjeru, nakon potvrđenih kandidatura svih kandidata za predsjednika Crne Gore, ne samo Andrije Mandića i Milojka Spaića.

MONITOR: Saopštili ste da ćemo se u predizbornoj kampanji za predsjedničke izbore „svega naslušati i nagledati“. Kako vidite atmosferu u kojoj se ovi izbori odvijaju?

NENEZIĆ:: Kampanja za predsjedničke izbore je u toku, iako većina kandidatura još uvijek nije potvrđena. Sudeći po ukupnoj političkoj klimi i početnim porukama, očekujem izrazito negativnu kampanju. Red optužbi, uz red jeftinih obećanja.

Da bi privukli pažnju i simpatije birača, kandidati će biti široke ruke i obećavati sve, i moguće i nemoguće. Podsjetiću vas da se tokom ranijih kampanja ovaj dijapazon kretao od opraštanja dugova građana, preuzimanja kreditnih zaduženja, izgradnje bar 50 hotela sa 5 zvjezdica. Da smo se vodili ovim obećanjima do sada bi doživjeli ekonomski procvat, bili zemlja pravde i zakona, izbore sprovodili po reformisanom zakonodavstvu, a punopravna članica Evropke unije postali bi bar tri puta do sada.

Početne poruke ukazuju da će se kampanje kandidata voditi na sličan način, i fokusirati na ona pitanja koja ne potpadaju pod ustavom propisane nadležnosti predsjednika, odnosno biće fokusirane na teme poput borbe protiv korupcije, organizovanog kriminala, ekonomskog razvoja, zapošljavanja, procesa pristupanja EU.

Iako zabrinjavajući trend, vjerujem da su crnogorski birači dovoljno politički sazreli i da se prilikom donošenja odluke kome da povjere svoj glas neće rukovoditi samo onim što kandidati govore, već će pažnju fokusirati i da konkretne rezultate.

MONITOR: A kako vidite odluku vladajućih da idu sa više kandidata na  predsjedničke izbore, i ovo čekanje na kandidate opozicije?

NENEZIĆ:: Politički potezi pozicije i opozicije u ovom trenutku uslovljeni su iznenađujućim brzim jačanjem partije Evropa sad i njenog lidera Milojka Spaića koji se, sudeći prema svim početnim istraživanjima, pozicionirao kao kandidat sa najvećim procentom podrške birača u Crnoj Gori. Vjerujem da obje strane u ovom trenutku traže formulu za što bolji nastup i rezultat, odnosno slabljenje ES i njenog kandidata.

Kontinuirani pad podrške birača nekada neprikosnovenom DPS-u, koji je došao kao posledica upornog odbijanja ove partije da sprovede unutarstranačku reformu nakon serije izbornih poraza, doveo ih je u poziciju izbora onog kandidata koji u svojim rukama nema izvjesnu pobjedu već neizvjesno učešće.

Tu i prepoznajem razloge odugovlačenja konačne odluke o izboru kandidata. Zajednički kandidat opozicionog bloka više nije opcija pa se očekuje da će sa obje strane političkog spektra biti više kandidata. Sa druge strane, kandidatura Đukanovića je mač sa dvije oštrice jer sa jedne strane može da homogenizuje birače, ali i da motiviše protivnike da izađu u većem broju na izbore. Vjerujem da će DPS do zadnjeg trenutka pokušavati da pronađe kandidata koji može biti dostojan protivnik ali neće značajno naštetiti poziciji DPS-a na političkoj sceni partije u slučaju gubitka. Ukoliko se to ne desi, vjerujem da će Đukanović preuzeti odgovornost i ponovo se kandidaovati, uz sve navedene rizike.

Sa druge strane, vjerujem da više jakih kandidata može biti motivišuće za birače da u što većem broju izađu na izbore. Jasno je da veća izlaznost ide njima u prilog, a slabi šanse drugoj političkoj strani. Dodatno, ulazak u drugi krug jednog od kandidata izborne većine, daje realnu šansu za uspjeh na izborima, uz nepodijeljenu podršku svih političkih subjekata ovog spektra.

MONITOR: Kako ocjenjujete  institucionalnu i političku krizu koja traje, i gdje je izlaz?

NENEZIĆ: Promjena vlasti nije donijela očekivane i najavljene rezultate. Ušli smo iz jednog eksperimenta (ekspertske Vlade) u drugi (manjinske Vlade), koje su funkcionisale u uslovima duboke političke nestabilnosti.

Politička kriza je sve dublja, društvo dodatno polarizovano i obespravljeno. Sistem ne funkcioniše, a ključne institucije su u v.d. stanju. Proces EU integracija stoji u mjestu bez doglednih šansi da se krene naprijed. Čini mi se da smo postali taoci političkih elita i njihovih političkih igara za još koji pedalj vlasti.

Jedini racionalan izlaz je u raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora i potencijalnoj prekompoziciji političke scene, uz eventualno stvaranje većine koja će olakšati reformu ukupnog sistema, prohodnost zakona i ubrzati proces EU integracije Crne Gore. Preduslov je izbor sudija Ustavnog suda koji je sada, čini mi se, izvjestan pa se nadam da će nakon toga uslijediti i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CDT: Dobro došli u crnogorsku partitokratiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imamo tipičan primjer obrasca: jako zagovarate progresivne i demokratske vrijednosti i aktivnosti a istovremeno radite sve kako ne bi došlo do promjene sadašnjeg stanja i postojeće političke kulture

 

 

Anomalije koje su dovele do prijevremenih lokalnih izbora u Budvi, Andrijevici i, možda, Šavniku ukazuju na obrazac ponašanja i funkcionisanja političkih elita u Crnoj Gori, kaže nam Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju. “Funkcionisanje institucija kao da je svrha njihovog postojanja, omogućavanje i podsticanje partijskog preduzetništva, a ne javni interes, pravna država i razvoj zajednice zapravo jeste suština tog modela”

MONITOR: Može li se to promijeniti nakon vanrednih lokalnih izbora?

KOPRIVICA: U Budvi i Andrijevici nema puno ni političkih ni ideoloških razloga za krizu vlasti i vanredne izbore. Radi se samo o dodatnoj fragmentaciji izborne scene, novoj prekompoziciji i potrebi da se blokira rad opštine u nadi da će im novi izbori omogućiti bolju poziciju prilikom isisavanja državnih (opštinskih) resursa i njihovo prebacivanje u ruke moćnika. To je dio naše političke kulture koja se, iako svaki dan slušamo drugačije priče, neće brzo promijeniti. Problem je što građanke i građani još uvijek ne umiju da ovakvo ponašanje kazne na izborima. Oni se, nažalost, ili okreću apstinenciji ili, ako su mlađeg doba, odlaze iz zemlje.

To je savršen scenario za partitokratiju. Kad pogledamo razvoj političkih odnosa, ne bi bilo iznenađenje da se ove anomalije nastave i u drugim opštinama ili se brzo pojave i na državnom nivou.

MONITOR: Situacija u Šavniku je i za naša poimanja politike neobična. Postoji li, vama poznat, sličan primjer u izbornoj praksi?

KOPRIVICA: U svojoj praksi, a bavim se izborima skoro 25 godina, nijesam vidio sličan slučaj. Gotovo je teorijski nemoguće da se u jednom izbornom ciklusu, za izbore koji imaju 1.600 upisanih birača, dogodi sve ono što smo imali prilike da gledamo u Šavniku. Da smo taj slijed događaja pokušali smisliti, i u šali, vjerujem da nam ne bi pošlo za rukom da budemo toliko kreativni. Slijed događaja, ponašanje političkih subjekata, različitih državnih organa i izborni proces koji traje 19 mjeseci zaista nije lako smisliti. To je, nažalost, ono što ni teorijski nije moguće zamisliti jeste naša politička realnost.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ANA LALIĆ-HEGEDIŠ, PREDSJEDNICA NEZAVISNOG DRUŠTVA NOVINARA VOJVODINE: Hajka će se završiti kada Vučić opozove svoje poslušnike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podrška međunarodnih organizacija i pritisci EU zvaničnika i stranih ambasada na srpsku vlast su jedini način da se ova krvločna hajka na Dinka Gruhonjića i mene završi

 

 

MONITOR: U vrijeme vanrednog stanja usled pandemije kovida, bili ste uhapšeni zbog izvještavanja o situaciji u zdravstvenim ustanovama u Novom Sadu. Sada ste ponovo na žestokom udaru, na društvenim mrežama i preko SMS poruka…Čini se kao da ste na nekom mogućem spisku „dežurnih krivaca“?

LALIĆ-HEGEDIŠ: Srpskim vlastima je uvek potrebna lista “dežurnih krivaca” kojom se skreće pažnja građana sa nepočinstava, nepodopština i političkih marifetluka vladajuće koalicije. S obzirom da svojim izveštavanjem godinama ukazujem na sistemsku korupciju, nepotizam, partijsko iživljavanje nad građanima, koketiranje sa nacionalizmom, na bahatost, siledžijstvo … a uz to radim u nezavisnim medijima koje Vučić otvoreno naziva “stranoplaćeničkim i izdajničkim”, moje ime je podvučeno na svim njihovim spiskovima za obračun. Za mene ništa novo, jer prezime moje porodice se već devedesetih našlo na jednom takvom opskurnom spisku. Tada ga je sastavljao četnički vojvoda, haški osuđenik i Vučićev politički otac Vojisalav Šešelj, za potrebe proterivanja Hrvata iz Srema. Danas, njegov najbolji radikalski đak samo nastavlja Šešeljevu misiju i viziju, a to je hegemonističko društvo podeljeno na “srpske patriote” i “izdajnike” , “ustaše” i “strane plaćenike”. A zna se šta takvima treba da se dogodi …

MONITOR: Identifikovano je nekoliko  osoba od onih koji su vam prijetili, neki su uhapšeni -pa pušteni u kućni pritvor…Može li ovo što je do sada urađeno na očuvanju vaše bezbjednosti, da spriječi dalje napade? Ili je za to važnija javna podrška-kolega, strukovnih udruženja-ovdašnjih i međunarodnih, EU predstavnika i dijela javnosti, koju ste vi i vaš kolega Dinko Gruhonjić, dobili?

LALIĆ-HEGEDIŠ: Koliko god su hapšenje osoba koje su nam pretile da će nam zaklati porodice, ubiti nas, silovati decu, lomiti kosti … za nas dobra vest, toliko istovremeno izazivaju potpuni kontraefekat u javnosti. Nakon svakog uhapšenog, salve nasilja i uvreda koje primamo se multiplikuju, jer značajan deo građana Srbije, koji se svakodnevno informišu isključivo preko režimskih medija, smatra da su ljudi koji nam prete neki novi srspki Obilići, a da smo Dinko i ja izdajnici koji zaslužuju da im se stane na kraj.

Podrška međunarodnih organizacija, ali i pritisci EU zvaničnika i stranih ambasada na srpsku vlast su jedini način da se ova krvločna hajka završi. A, završiće se onda kada Vučić opozove svoje trbuhozborce sa skupštinskih govornica, poslušnike, dodvorice i armiju botova koji su po njegovom nalogu i otpočeli ovaj pir nasilja i bezumlja.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT: Ogoljena borba za vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar policije nema aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe protiv akta u čijem je donošenju učestvovao, bez obzira na to kako je na sjednici Vlade glasao. Tužbu protiv ove odluke Vlade mogao bi podnijeti neko od kandidata koji nijesu izabrani. Prihvatanje tužbe ministra bio bi presedan u dosadašnjoj praksi Upravnog suda

 

 

MONITOR: Ministar policije Danilo Šaranović tužio je Vladu Upravnom sudu zbog postavljenja v.d šefa Uprave policije za koje tvrdi da je bilo nezakonito. Kako vidite tu tužbu i njenu sudbinu pred Upravnim sudom?

RADULOVIĆ: Postupak određivanja v.d. direktora Uprave policije je bio nezakonit, ali je u tom nezakonitom postupku vrlo aktivno učestvovao i ministar unutrašnjih poslova. Tužbu gospodina Šaranovića vidim kao reakciju strane koja je poražena u besprizornoj borbi za kontrolom tog značajnog dijela bezbjednosnog sektora. Međutim, ono što je bitno jeste da ministar nema aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe protiv akta u čijem je donošenju učestvovao, bez obzira na to kako je na sjednici Vlade glasao. Tužbu protiv ove odluke Vlade mogao bi podnijeti neko od kandidata koji nijesu izabrani. Prihvatanje tužbe ministra bio bi presedan u dosadašnjoj praksi Upravnog suda i zato očekujem da taj sud štiti interese zakonitosti, a ne partijske interese i neostvarene ambicije bilo kog člana Vlade.

MONITOR: Koliko su takve tužbe uobičajene?

RADULOVIĆ: Takve tužbe nijesu česte u praksi, ali dešavaju se slučajevi da tužbu podnese lice koje nema aktivnu legitimaciju. Obično takve tužbe podnose pravno neuka lica.

MONITOR: Kako vidite proces izbora vd šefa UP i šta je sve tokom tog izbora bilo nezakonito?

RADULOVIĆ: U procesu izbora v.d. direktora UP sve je bilo nezakonito. Na istoj sjednici kada je razriješen prethodni direktor policije Zoran Brđanin, Vlada je morala da odredi vršioca dužnosti na predlog ministra, kako je to propisano Zakonom o unutrašnjim poslovima.Umjesto toga, Vlada i ministar su ušli u nezakonite improvizacije, počev od raspisivanja tzv. internog oglasa, pa do poligrafskog testiranja na inicijativu ministra koje je sprovođeno proizvoljno i na način koji je izazvao brojne sumnje. Ni javnost, a ni kandidati, ne znaju ko je i na osnovu čega odredio na koje okolnosti kandidati treba da se ispitaju na poligrafu, gdje će se sprovodi ispitivanje, kojim redosljedom, da li će svima biti postavljena ista pitanja i sl. Na kraju smo došli do čak apsurdne situacije da su strožiji uslovi i komplikovanija procedura za izbor v.d. direktora, nego za izbor direktora u punom mandatu.

MONITOR: Sporni izbor odigrava se u vrijeme dok se vlasti kunu u IBAR, odnosno dobijanje Izvještaja o privremenim mjerilima za poglavlja 23, 24, koja se tiču upravo vladavne prava. Koliko je Crna Gora daleko od vladavine prava?

RADULOVIĆ: Ovaj izbor je samo jedan od primjera koji pokazuje da živimo u ambijentu u kome je sve podređeno partijskim i ličnim interesima i pokušajima da se preuzme ili sačuva kontrola nad što većim dijelom sistema. Političke partije i njihovi lideri otvoreno pokazuju da ih javni interes ne zanima. Politička scena u Crnoj Gori uglavnom je podijeljena na dva dijela, od kojih bi jedan dio prodao Crnu Goru bez razmišljanja, a drugi dio bi je poklonio drugom. Pri tome i jedni i drugi državu i njene resurse doživljavaju kao plijen i koriste ih u ličnom i partijskom interesu. Istovremeno, brojne insititucije koje treba da obezbijede poštovanje pravnog poretka su nedovoljno funkcionalne. Kad svemu tome dodamo nepodnošljivo neznanje i veoma često i loše namjere kod političara i javnih funkcionera, onda je jasno koliko smo blizu ili daleko od društva vladavine prava.

MONITOR: Gdje je u tom smislu pravosuđe, i koliko smo daleko od njegovog reformisanja?

RAULOVIĆ: Nažalost, pravosuđe još uvijek nije ušlo u proces ozbiljnih i istinskih reformi. Vesna Medenica je ukupno 17 godina rukovodila pravosuđem na jedan autokratski način koji je favorizovao nestručne kadrove bez integriteta, a istovremeno sputavao profesionalce. Tri godine nakon njene ostavke i dvije godine od kada je ona uhapšena, sistem koji je ona sa saradnicima u pravosuđu kreirala i dalje je skoro netaknut. Možda je najbolji primjer za to upravo postupak koji se vodi protiv nje, gdje je suđenje do sada 15 puta odloženo i to na način koji pokazuje da je određenim akterima postupka i dalje dozvoljeno da se sa pravosuđem i državom izruguju jednako kako su to zajedno sa g-đom Medenicim radili dok je ona pravosuđem i formalno upravljala. Mislim da će tako biti sve dok se u cjelokupnom pravosuđu ne sprovede neka vrsta vetinga ili lustracije koja će pravosuđe očistiti od kadrova koji su ga doveli u stanje u kome se nalazi i koji sada sprječavaju početak ozbiljne reforme u pravosuđu. U fokusu tog procesa, pored odgovornosti, trabalo bi da bude ispitivanje zakonitosti porijekla imovine tih lica.

MONITOR: Šta su vlasti nakon pada DPS-a propustile da urade na reformisanju pravosuđa?

RADULOVIĆ: Osim izbora Glavnog specijalnog tužioca, teško da se može govoriti o pozitivnim potezima koje su vlasti nakon pada DPS-a preduzele na reformi pravosuđa. Prije se stekao utisak da su svi koji su vršili vlast željeli da u pravosuđu imaju nekoga ko će njima biti ono što je Medenica bila DPS-u. Od kada je DPS izgubio vlast, aktuelna Vlada je treća po redu. Niti jedna od tih Vlada nije uradila gotovo ništa da državnom tužilaštvu i pravosuđu uopšte poboljša uslove rada. Pozitivne stvari u pravosuđu prethodnih godina desile su se isključivo iz dva razloga. Prvi je izbor g-dina Novovića za Glavnog specijalnog tužioca, a drugi je dokazni materijal koji je Crnoj Gori stigao od strane Europola. To je u krajnjem dovelo i do procesiuranja g-đe Medenice, pa je logično i prirodno da ona i njeni saradnici čine sve da ospore i opstruiraju aktivnosti GST-a i materijal Europola. Ipak, zabrinjavajuće je da GST i pravosuđe nemaju adekvatnu i dovoljnu podršku od onih koji, bar deklarativno, ne pripadaju sistemu čiji značajan dio je bila g-đa Medenica. Izgleda da vladavina prava ne ide u prilog ni mnogima od njih.

MONITOR: Dok se u vladi dešava sukob oko bezbjednosnog sektora, na lokalnom nivou dešavaju se turblencije. Kako vidite slučajeve Andrijevica i Šavnik iz pravnog ugla?

RADULOVIĆ: Uvođenje tzv. prinudne uprave u Andrijevici od strane Vlade bilo je opravdano. Međutim, odluka Vlade da uvede prinudnu upravu u opštini Šavnik je sporna, isto kao što je sporna i odluka Skupštine opštine Šavnik da skrati mandat koji je prestao još 2022. godine. Nakon toga, sporna je bila i odluka Vlade da “povuče” odluku i kasnije opet da je objavi. Skupštini opštine kojoj je mandat istekao ne može se skratiti mandat, niti se može raspuštiti Skupština opštine kojoj je mandat istekao. Odluke o raspuštanju ili skraćenju mandata mogu se donijeti samo dok mandat traje. Primjeri Andrijevice i Šavnika potvrđuju da Crna Gora nema funkcionalne institucije koje treba da obezbijede poštovanje zakona, odnosno u tim slučajevima održavanje sjednice Skupštine opštine i održavanje lokalnih izbora.

Mislim da je dobra odluka predsjednika Milatovića da ne raspiše izbore u opštini Šavnik jer izborni proces po ranijoj odluci o raspisivanju izbora je tamo u toku, odnosno nije okončan. Pravni izlaz iz takve situacije je u tome da institucije obezbijede da se okončaju već raspisani lokalni izbori jer je to obaveza države i njenih institucija. Nažalost, na djelu imamo ogoljenu borbu za vlast koja, u nedostatku funkcionalnih institucija, ima prednost u odnosu na pravni izlaz i poštovanje zakona.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo