Povežite se sa nama

Izdvojeno

SLOBODNO SUDIJSKO UVJERENJE: Uzmi od države što više možeš

Objavljeno prije

na

Bivšim sudijama Vrhovnog suda Radulu Kojoviću i Petru Stojanoviću, Osnovni sud na ime višegodišnjeg nekorištenja godišnjih odmora, dosudio preko 14.000 eura, a Stanki Vučinić 20.000

 

Nekadašnje sudije Vrhovnog suda Radule Kojović, Stanka Vučinić i Petar Stojanović sredinom prošlog mjeseca, pred Osnovnim sudom u Podgorici, dobili su svog poslodavca Vrhovni sud i uspjeli da naplate neiskorištene godišnje odmore.

Sudija Dragan Babović usvojio je tužbene zahtjeve trojice bivših sudija i obavezao Državu, tj. Vrhovni sud CG da po osnovu naknade zbog neiskorištenih godišnjih odmora isplati odštetu. Radovanu Kojoviću 14.183 eura, Petru Stojanoviću 14.601 eura zbog neiskorištenih odmora od 2013. do 2019, a Stanki Vučinić za neiskorištene godišnje odmore od 2013. do 2020. – 20.339 eura.

Sve se ima isplatiti sa zateznom kamatom u roku od osam dana od dana pravosnažne presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Kojović je u aprilu 2020. otišao u penziju, dok je sudijama Vučinić i Stojanović Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije u avgustu 2021.

Troje sudija u zajedničkoj tužbi protiv države pojašnjavaju da im je od 2013. pa sve do prestanka funkcije uredno za svaku godinu donošeno rješenje o korišćenju godišnjeg odmora. Međutim, nisu mogli da ih koriste jer su imali obavezna dežurstva. I tako godinama.

Državu je branio Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa koji je tražio da se ovaj tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Naveo je da se ne može dokazati da sudije nijesu koristile godišnje odmore s obzirom da su im rješenja za njih uredno uručena. Po Zaštitniku, nesporno je da su sudije koristili godišnje odmore u navedenom periodu, a da su za dežurstva i pripravnost, koja su organizovana za vrijeme trajanja godišnjih odmora, redovno primali maksimalno utvrđeni iznos naknade. Zbog toga se ni po drugom osnovu ne može isplatiti nadoknada.  ,,Nema podataka u upravi da su podnosili zahtjeve za korišćenje preostalog dijela godišnjih odmora za navedene godine, već da su iste koristili na osnovu usmenog dogovora sa predsjednikom suda”, tvrdio je Zaštitnik.

Sudski vještak finansijske struke utvrdio je da je za posmatrani period od sedam godina Kojović imao rješenje za godišnji odmor za ukupno 226 radnih dana, na pripravnosti je bio 122 dana, a nije iskoristio 104 radna dana. Vučinić je imala rješenje o odmoru za 259 radnih dana, u pripravnosti je bila 128 dana, a nije iskoristila 131 radni dan. Dok je Stojanović imao rješenje za 255 radnih dana, bio je u  pripravnosti 142, a nije iskoristio 92 radna dana. Kako je dobijao podatke vještak je povećavao broj neiskorištenih i dana u pripravnosti.

Bivši sudija Stojanović je nedjelju dana prije ove odluke, 9.novembra 2023, dobio odluku takođe Osnovnog suda u Podgorici kojom se usvaja tužbeni zahtjev protiv države-Sudskog savjeta o isplati neisplaćenih dodataka za pripravnost: za avgust 2020. – 203 eura, za januar 2021. -162, za april iste godine 37 eura, jul – 174, avgust – 87, sa zateznom kamatom.

Sudski savjet je sa Petrom Stojanovićem u junu 2022. preko Agencije za mirno rješavanje radnih sporova postigao dogovor o isplati tri hiljade eura zbog neiskorištenih 29 dana godišnjeg odmora za 2020. godinu.

Prema podacima MANS-a Stojanović je još 2009. godine dobio kredit na 20 godina čiji ukupan iznos nije naveo, ali jeste mjesečnu ratu od 75,75 eura, tako da se može zaključiti da je riječ o državnom kreditu po povoljnim uslovima. Prema podacima iz njegovog kartona, taj kredit je iskorišćen za kupovinu novog stana od 119 metara kvadratnih u Podgorici. Kada je dobio pomenuti kredit, Stojanović je već imao stan od 83 metra kvadratna u Podgorici, dodijeljen od strane Vlade Crne Gore. On je prijavio i ušteđevinu od 50.000 eura.

Kao i njegovom kolegi  Radulu Kojoviću povoljni kredit je odobren 2009. godine, sa ratom od 75 eura. Kupio je stan od 119 metara kvadratnih u podgoričkom naselju Stari aerodrom, a zahvaljujući povoljnom kreditu platiće za njega tek 18.000 eura. Mediji su već pisali da je sudija skuplje od stana 2014. platio auto škodu superb vrijednu 20.000 eura.

U Kojovićevom imovinskom kartonu po isteku funkcije navodi se da pored ovog ima i stan koji je dobio po osnovu radnog odnosa od 74 kvadrata, te stan u izgradnji od 70 kvadrata koji je kupio štednjom i prodajom kuće u Bijelom Polju.

Prema imovinskom kartonu koju je bivša sutkinja  Stanka  Vučinić prijavila u junu ove godine, ona prima penziju od 1.400 eura. Živi u stanu od 47 kvadrata i ima 15.000 ušteđevine.

I bivša sutkinja Višeg suda Dragica Vuković tužila je državu – Viši sud i dobila preko 30.000 eura, presudom Osnovnog suda iz jula ove godine. Na ime neiskorištenih godišnjih odmora, od 2008. do 2016 i za 2019. godinu, iznos od 5.941 eura, a na ime manje isplaćene naknade na ime specijalnog dodatka za period od 2011. do 2018. iznos od 27.511 eura. Specijalni dodatak je imala kao sudija u specijalnom odjeljenju u predmetima organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina.

*Prva sutkinja koja je krenula u ovaj sukob sa državom je bivša Svetlana Vujanović,  prva dama Crne Gore i sutkinja Vrhovnog suda. Osnovni sud u Podgorici je u novembru 2021. godine  donio presudu kojom je Svetlani Vujanović Vrhovni sud dužan da isplati 12.797 eura, na osnovu 115 neiskorištenih dana odmora od 2013. do 2019. godine.

Vujanovićeva je tužila zato što nije uspjela da navedenih godina iskoristi godišnji odmor u  cjelini, jer je pojedinih dana bila određena za dežuranje.

Njen suprug, bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je vlasnik tri stana, a ona ima ušteđevinu od 82.000 eura i penziju od 1.200 eura.

Iskustvo sudija i praksa Osnovnog suda mogli bi da budu podsticaj mnogim radnicima kojima je manje od mjesec dana ostalo da naplate svoja potraživanja. Naime, za sva radnička potraživanja po osnovu rada – manje obračunata i isplaćena zarada, neisplaćeni godišnji odmori, manje obračunati startni dio zarade, neisplaćen regres, zimnica, noćni rad i slično, koja su nastala od 23. avgusta 2008. godine do 7. januara 2020. godine, osim doprinosa za penziono osiguranje, nastupiće zastara 7. januara 2024. godine.

 

Tužioci prvi tužili državu zbog godišnjih odmora

Osnovni sud u Podgorici je u junu 2020. donio rješenje da se Draženu Buriću, tužene Država i Vrhovno državno tužilaštvo, isplati 22.659 eura zbog neiskorišćenih godišnjih odmora od 19.09.2008. do 31.12.2014. Burić je u tom vremenu bio zamjenik Specijalnog tužioca u Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina pri VDT-u, nakon čega je izabran za državnog tužioca u VDT.

Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa je tada objašnjavao da su se zbog specifičnosti posla odmori koristili i prekidali, te u dogovru sa starješinom ponovo nastavljali: ,,prosto je nemoguće da tužilac nije faktički iskoristio godišnje odmore za čitavih sedam godina rada u Odjeljenju”. Ali bezuspješno.

Burić je 2019. dobio stambeni kredit po povlašćenim uslovima u iznosu od 20.000 eura, za koji mu mjesečna rata iznosi 20,20 eura.

Svjedok da bi Burić dobio novac na sudu, bila je upravo njegova tada neposredno nadređena, Đurđina Nina Ivanović. Nakon kolege i ona tuži VDT i dobija spor pred Osnovnim sudom u Podgorici u februaru 2021. Njoj je zbog neiskorišćenih godišnjih odmora od 2008. do 2013. isplaćeno 18.388 eura. Ivanović je od novembra 2009. do kraja 2015. bila spcijalni tužilac u Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, nakon toga je izabrana za državnu tužiteljku u VDT-u.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo