Povežite se sa nama

FOKUS

SLUČAJ DRŽAVNI UDAR: Da li su Katnićevi sporazumi zakoniti

Objavljeno prije

na

Specijalni tužilac Milivoje Katnić nastavlja da pravi sporazume sa osumnjičenima u slučaju Državni udar. Prorežimska Pobjeda objavila je prošle sedmice da je istražni zatvor napustilo još pet srpskih državljana „okrivljenih za stvaranje kriminalne organizacije koja je pripremala terorističke napade u Podgorici 16. oktobra prošle godine, nakon što su sa specijalnim tužiocem potpisali sporazum o priznanju krivice”.

Sporazumi u slučaju Državni udar su za sada nedostupni javno, nema ih ni na sajtu Specijalnog tužilaštva, iako se više puta u javnosti govorilo da bi oni morali biti transparentni. Pojedini mediji, ipak, redovno objavljuju detalje tih sporazuma. Kako piše Pobjeda, prema posljednjim sporazumima, petorica srpskih državljana nagodili su se da provedu po pet mjeseci u zatvoru. U tom rasponu se inače kreću kazne sa optuženima u slučaju navodnog državnog udara. Zanimljivo je, recimo, da je sud Podgoričanina Luku Lazarevića osudio na tri i po mjeseca zatvora i 750 eura novčane kazne, jer je na fudbalskoj utakmici Crna Gora-Rusija, bakljom u glavu pogodio golmana ruske reprezentacije Igora Akinfejeva. Skoro isto koliko su dobili i oni za koje se sumnja da su sa Rusima, kako tvrdi tužilaštvo, planirali terorističke akcije i ubistvo bivšeg premijera Mila Đukanovića.

Petorica osumnjičenih sa kojima je tužilaštvo sada napravilo nagodbe, dodatno su se obavezali da do okončanja sudskog postupka ne napuštaju teritoriju Crne Gore. Sporazum su potpisali Nikola Đurić, Siniša Ćetković, Aleksandar Čurović, Dejan Stanojević i Milan Dušić. Sporazumi su trenutno u Višem sudu gdje čekaju potvrdu. O njima bi ovih dana trebalo da se odlučuje.

Sud je prethodno, 17. februara ove godine, potvrdio Katnićeve sporazume sa srpskim državljanima Aleksandrom Aleksićem, Milošem Aćimovićem i Pericom Andrićem. Oni su osuđeni takođe na po pet mjeseci zatvora zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije. Prema njihovim iskazima, plan je bio da nasilno uđu u zgradu Skupštine i čekaju dalja naređenja ukoliko Demokratski front izgubi na parlamentarnim izborima. Šta bi dalje radili, ostalo je nejasno. Samo sjedjeli skrštenih ruku?

Pod istragom Specijalnog tužilaštva za sada je 25 osoba zbog sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju. Mirko Velimirović uslovno je osuđen, dok je Aleksandru Sinđeliću dodijeljen status svjedoka saradnika. Specijalno tužilaštvo tražilo je od pravosuđa iz Srbije izručenje Nemanje Ristića i Predraga Bogićevića, ali su srpske vlasti to odbile.

Tužilaštvo je, kad se sve sabere, sklopilo nagodbe sa većinom osumnjičenih u ovom slučaju. U pritvoru je još mali broj njih – Bratislav Dikić, Branka Milić, Dragan Maksić, Srboljub Đorđević i Ivica Matić. Bratislava Dikića tužilaštvo tereti da je jedan od organizatora, odnosno šefova kriminalne grupe, te da je planirao terorističku akciju, zbog čega sa njim, kako je više puta napomenuto sa visokih adresa, nije moguće potpisati sporazum.

I Ministarstvo pravde je svojevremeno saopštilo, dok se u javnosti nagađalo da bi se Katnić i sa Dikićem mogao nagoditi, da je to nemoguće jer se nagodbe, prema zakonu, ne mogu sklapati sa osumnjičenima za djelo terorizma.

Međutim, ima tumačenja da sporazumi možda nijesu mogli biti sklopljeni ni sa ostalim osumnjičenima. Iako se oni sa kojima je Katnić do sada napravio nagodbe u slučaju Državni udar formalno pravno terete za kriminalno udruživanje, ima mišljenja da te nagodbe nijesu u skladu sa zakonom jer su se oni udruživali, pa i prema pojašnjenju tužilaštva, radi – terorizma. Samo tužilaštvo, i Milivoje Katnić, više puta su saopštili da je plan ove kriminalne grupe da u Crnoj Gori napravi krvoproliće, puca u građane, ubije i premijera.

,,Državljani Srbije, osumnjičeni za terorizam… u odorama crnogorske specijalne policije, pucaju na građane, uđu u Skupštinu i uhite premijera Mila Đukanovića”, govorio je specijalni tužilac Katnić, gostujući u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, ubrzo nakon 16. oktobra. Tužilac je za ove tvrdnje, da se spremalo krvoproliće, tvrdio kategorično da tužilaštvo ima dokaze.

,,Ako je to opis radnji za koje se članovi ove grupe terete, onda su i oni morali biti optuženi za teorizam, i onda su ti sporazumi sporni. Tužilaštvo međutim spram dokaza može mijenjati opis. Ako su oni priznali da su samo planirali da demonsriraju, upadnu u Skupštinu i tamo sjede, onda su nagodbe formalno pravno pokrivene”, pojašnjava pravni ekspert kog smo konsultovali.

Ali u tom slučaju, pitanje je kako je moguće da postoje organizatori terorizma, a da nema nikog živog ko je taj planirani terorizam trebalo i da sprovede u djelo. I konačno, ako su nagodbe zakonite, odnosno pravno formalno pokrivene, postoji drugi problem.To govori da tužilac u stvari nema dokaza da potkrijepi ono što je tvrdio, da se 16. oktobra u Crnoj Gori spremao haos.

,,Ova teroristička grupa je uz prolivanje nevine krvi građana htjela da zauzme Skupštinu, zarobi premijera i komanduje Skupštinom”, tvrdio je Katnić. ,,Činjenica je da je za nedjelju veče bio planiran užas do sada neviđen”, govorio je specijalni tužilac.

Katnić je od svih osumnjičenih za terorizam, odnosno organizovanje terorizma, do sada optužio Bratislava Dikića, Aleksandra Sinđelića, Predraga Bogićevića i Kristinu Hristić. I dvojicu Rusa za koje se ne zna ni gdje su ni ko su u stvari.

,,Dikić, Hristić i Sinđelić sumnjiče se za terorizam u pokušaju, dok se 11 lica koja su u pritvoru terete za stvaranje kriminalne organizacije”, potvrdio je svojevremeno Vaso Bečanović, advokat osumnjičenog Srboljuba Đorđevića.

Od njih, Katnić sada samo Dikića tereti za organizatora navodno planiranog terorizam. Takođe za pokušaj terorizma tereti se joši i Perdrag Bogićević, kog su sprske vlasti odbile da predaju Crnoj Gori. A tamošnji sud ga je, nakon procjene optužbi, pustio da se brani sa slobode.

U međuvrmenu, Specijalno tužilaštvo, odnosno sud, dodijelilo je Aleksandru Sinđeliću status svjedoka saradnika. Zakon ne dozvoljava da se taj status dodijeli organizatoru odnosno vođi kriminalne organizacije, za šta je Katnić najprije teretio Sinđelića. Katnić je tvrdio da ima dokaze da je Sinđelić organizator grupe i osoba koja je pripremala oružje i dron.

Ubrzo međutim, i pored tih navodnih dokaza, pravi s njim nagodbu i nudi mu status svjedoka saradnika mijenjajući kvalifikaciju optužbe protiv njega. Sud prihvata tu odluku, i pojašnjenje tužilaštva da je Sinđelić važan kao neko ko može pomoći da se slučaj rasvijetli. Do danas nije jasno koji je to Sinđelićev doprinos slučaju, s obzirom na to da se nije došlo do novih imena i dokaza. Slagalicu su kasnije sklopili, kako su nedavno napomenuli crnogorski zvaničnici, zahvaljujući stranim službama.

U međuvremenu, i Kristina Hristić puštena je da se brani sa slobode. Očito u nedostatku dokaza. Ovaj se slučaj, na šta je Monitor više puta ukazivao, bazira na izjavama stranih obavještajaca i osumnjičenih čiji je očiti interes bio da se izbave ove, u najmanju ruku, neobične optužnice.

Ostalo je sa su pokušaj terorizma planirali Dikić i dvoijica Rusa. Ali ko je onda trebao da sprovede u djelo njihov teroristički naum?

Za sada je još jedno sigurno: navodno planirani i nikad održani državni udar, i domaćim i vanjskim silama dobro dođe za potkusurivanje. Ko još mari za dokaze.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo