Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ KATE TODOROVIĆ: Propisi ometaju pravdu

Objavljeno prije

na

Propisi prema kojima povjerilac plaća troškove pokretanja postupka izvršenja, tvrde advokati, mnoge građane slabijeg imovinskog stanja sprječavaju da dobiju ono što im pripada prema pravosnažnim sudskim odlukama. Da bi se, recimo, pokrenuo postupak prodaje imovine dužnika, to jest da bi se povjerilac naplatio, neophodno je prvo procijeniti nekretninu, a zatim i oglasiti prodaju. To košta, tvrdi kolašinski advokat Branislav Grujić, najmanje 400 eura.

,,Za procjenu određene vrste nekretnina potrebno je ponekad više vještaka različitih struka, pa to znatno uvećava troškove. Oglašavanje u dnevnoj štampi staje više od par stotina eura. Prema mom iskustvu, nije malo onih koji zbog toga prolongiraju pokretanje postupka izvršenja ili ga, čak, nikada ne započnu”, kaže Grujić. „Obično, prvo oglašavanje prodaje ne da rezultate, pa se to ponavlja. Jasno je da je to za mnoge prevelik trošak, posebno ako još i ne rade. S druge strane, upravo takvim ljudima je najpotrebnije da se postupak izvršenja što prije završi”.

Slaba je utjeha što se nakon okončanja izvršnog postupka taj novac vrati povjeriocima.

Slikovit primjer za njegove tvrdnje je priča starice Kate Todorović (81), koja nakon razvoda četiri decenije dugog braka, živi na granici bijede od 60 eura socijalne pomoći. Ona nekoliko godina ne može da nađe način da obezbijedi oko 550 eura, kako bi od muža naplatila svoj dio zajedno sticane imovine.

Kata se, kako priča, udala u Gornjoj Morači u selu Starče, za udovca Momčila Vilotijevića, koji je iz prvog braka imao šestoro maloljetne djece.

„Moj brak su obilježile godine napornog rada, sticanja imovine i gajenja djece. Sve sam to podnosila, dok na kraju nijesam dovedena u poziciju kućne pomoćnice za mnogobrojnu familiju. Sve naše komšije znaju koliko sam radila, koliko stoke držala, koliko sam sticala. Na kraju sve se završilo razvodom i rečenicom mojeg bivšeg muža ‘Ti ovdje ništa nemaš’. Zbog toga što mi je tokom brakorazvodne parnice branio da ulazim u zajedničku kuću, intervenisala je i policija”, priča starica.

Brakorazvodna parnica je okončana, a podjela imovine završena je na način što, kako Kata priča, bivši muž treba da joj do 2018. godine, isplati u ratama, 20.000 eura. To je odlučeno, kako tvrdi, 2014. godine, poravnanjem. Međutim, prema njenim riječima, više je to bio rezultat dogovora advokata dviju strana nego njena odluka.

„Slabo čujem, pa sam, iskreno vam pričam, propustila veći dio njihovih pregovora. Tek, na kraju sam potpisala to i pristala da mi bivši muž odmah uplati 1.500, a potom u ratama po 3.000 eura. Toliko se sjećam. Mnogi su mi govorili da je glupo to što sam učinila, ali ja bolje nijesam znala i advokat Miško Popović, koji me zastupao tako je dogovorio”, kaže Kata.

Do dana današnjeg, kako tvrdi, ona nije dobila ni eura od bivšeg muža. Za iniciranje postupka izvršenja pred kolašinskim sudom, s obzirom na to da nije imala novca, država joj je dodijelila advokata Zorana Rakočevića. On je inicirao izvršenje, a u međuvremenu se zakon promijenio pa je predmet poslat javnom izvršitelju. Vilotijević je svu pokretnu imovinu prepisao u vlasništvo svom sinu, pa su za naplatu ostale samo nekretnine.

„Ljuta sam i na advokate i na izvršitelje. Do dana današnjega nijesu uspjeli da natjeraju mojeg bivšeg muža da mi uplati bar jednu ratu. Ne znam kako preživljavam, a čovjek u čijem stanu živim, pušta me da besplatno stanujem, sve u nadi da će neko nešto učiniti da se postupi po odluci suda. Meni zemlja u Gornjoj Morači ne treba jer ja više ne mogu da radim. Tražim samo svoje, ono što je dogovreno pred sudom”, kaže ona.

Advokat Rakočević potvrdio je da je bio po službenoj dužnosti angažovan da zastupa Katu Todorović, odnosno inicira izvršenje poravnjanja, koje su supružnici postigli. On je, tvrdi, taj postupak priveo kraju, ali se u međuvremenu zakon promijenio pa je trenutno kod javnog izvršitelja Dejana Čogurića iz Bijelog Polja.

Javni izvršitelj Čogurić, podsjećajući da je Vilotijević pokretnu imovinu prepisao još tokom postupka pred sudom, kazao je da postupak izvršenja podneskom treba da inicira Todorović. Izvršitelj je, kako tvrdi, odmah blokirao žiro račun Vilotijevića na dospjela potraživanja, zatim i obezbijedio da se nekretnine ne mogu otuđiti, upisom tereta u kolašinskom katastru.

„Prije svega, s obzirom na to da je riječ o nekretninama koje se sastoje od poljoprivrednog i građevinskog zemljišta, treba angažovati vještake tih struka za procjenu vrijednosti. Izlazak na teren svakog od njih košta po 150 eura. Nakon toga, treba u dnevnim novinama oglasiti prodaju, za šta treba izdvojiti još oko 250 eura. Naravno, prema zakonu, sve to treba da plati povjerilac”, objašnjava Čogurić.

On je, tvrdi, objasnio starici na koji način i uz koliko novca se pokreće postupak. Svjestan je da mnogi povjerioci ne mogu odmah da obezbijede potreban novac, ali drugog načina, prema crnogorskim zakonima, nema.

„Ja nemam novca za taj postupak niti ću ga skoro moći pribaviti. To je za mene sa 60 eura mjesečnih primanja nemoguće. Zar je moguće da ću poslije 40 godina krvničkog rada i sticanja, ostati na ulici, a da niko ne može da mi pomogne”, kaže starica, koja nema od koga da pozajmi novac.

Katin primjer jasno pokazuje koliko činjeničnom stanju ne odgovora ocjena predstavnika Savjeta Evrope, prema kojoj visine dažbina koje građani Crne Gore plaćaju za pristup pravdi nijesu ometajuće.

U kolašinskom Osnovnom sudu, ipak, podsjećaju na prava koja građani slabog imovnog stanja mogu ostvariti u skladu za zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći. Ta prava, kažu u Osnovnom sudu, iskoristili su mnogi. Prema tom zakonu, osoba slabog imovnog stanja nema imovinu, a mjesečni prihod i ukupan mjesečni prihod članova porodice ne prelazi iznos od 30 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori za jednog člana i po 15 odsto prosječne zarade za svakog narednog člana.

,,Dok su postupci izvršenja bili nadležnost sudova, svako rješenje o besplatnoj pravnoj pomoći, obuhvatalo je i troškove pokretanja izvršenja. Naravno svi ti troškovi pokrivani su iz sredstava budžeta. Od kada su ti postupci pred javnim izvršiteljima, nijesmo imali sličnih zahtjeva”, kažu u kacelariji za besplatnu pravnu pomoć u kolašinskom Osnovnom sudu.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ANDRIJEVICA I MALE HIDROELEKTRANE: Preko suda do stvarnog prihoda

Objavljeno prije

na

Objavio:

U krivičnoj prijavi Opštine navodi se da je Hidroenergija Andrijevica  za oporezivanje prijavila samo vrijednost objekta mašinskih kućica, a ne i vrijednost opreme dvije male HE.  Kazali su da se tako za dvije godine došlo do 47.950 eura neprikazanog poreskog duga

 

 

Opština Andrijevica podnijela je krivičnu prijavu ODT Berane protiv kompanije Hidroenergija Andrijevica doo radi utaje poreza, čime je, kako je rečeno, budžet ove sjeverne opštine  u 2022. i 2023. godini oštećen za 47.950 eura. Sve to se dogodilo prije uvođenja privremenih mjera, odnosno prinudne uprave, pa je pitanje da li će Odbor povjerilaca podržati naum da se u ovom postupku ide do kraja i stvari istjeraju na čistac.

Prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata stopostotni vlasnik Hidroenergije je Miloš Bojović. Kompanija je registrovana 2015. godine, a promjena statuta je izvršena u oktobru 2020. godine, neposredno poslije političkih promjena na državnom i na lokalnom nivou u ovom gradu.

U prijavi se navodi da odgovorni u doo Hidroenergija Andrijevica , u poreskoj prijavi koju su dostavili nadležnom opštinskom poreskom organu, nijesu prikazali stvarnu vrijednost malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok i da su na taj način, umanjujući osnov za plaćanje poreza na nepokretnosti, pričinili krivično djelo.

Iz  doo Hidroenergija Andrijevica su 4. aprila 2022. godine podnijeli nadležnom opštinskom organu poresku prijavu za građevinske objekte malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok prikazujući da njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 131.750 eura. Nakon toga je nadležni opštinski organ donio rješenje i preduzeću po ovom osnovu utvrdio porez na ove objekte u iznosu od 1.317 eura na godišnjem nivou (jedan odsto knjigovodstvene vrijednosti).

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRVOSTEPENA PRESUDA ZA UBISTVO ŠEJLE BAKIJE: 40 godina zatvora za femicid

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije

 

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije (19), 30. septembra 2021. godine, na Karabuškom polju u Tuzima.

Sudija Veljko Radovanović izrekao je Đokaju jedinstvenu kaznu zatvora za teško ubistvo, ubistvo u pokušaju – ranio je Šejlinog oca, i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Djelo je, kako je kazao sudija Radovanović, izvršeno sa umišljajem i iz niskih pobuda.

Sudija je rekao da je sud nesumnjivo, na osnovu provedenih dokaza, odbrane okrivljenih, izjava svjedoka i materijalnih dokaza, utvrdio da je okrivljeni sa umišljajem, iz niskih pobuda i osjećaja sebičnosti, ubio Šejlu,koja je odbijala da obnovi ljubavnu vezu s njim.

Odlučujući o visini kazne, sud je cijenio da nije bilo olakšavajućih okolnosti, dok je od otežavajućih okolnosti imao u vidu raniju osuđivanost optuženog, kao i činjenicu da je ubistvo izvršeno ispred kuće oštećene u prisustvu njene porodice, kazao je sudija Radovanović u obrazloženju presude. Sudija je podsjetio da optuženi nije priznao izvršenje krivičnog djela, pa mu sud tu činjenicu nije mogao uzeti kao olakšavajuću okolnost.

Advokat Srđan Lješković, branilac okrivljenog Ilira Đokaja, izjavio je novinarima nakon što je sud izrekao presudu, da je ta presuda donijeta pod pritiskom javnosti, te da sudovi olako donose ovakve presude od 40 godina zatvora. ,,Naravno da će odbrana izjaviti žalbu, posebno što je svaki naš zahtjev za izvođenje dokaza odbijen. Smatram da dokaze koje smo predložili, da smo ih izveli, sigurno je da bi presuda bila sasvim drugačija”, zaključio je advokat Lješković, ističući da se možda radi o ubistvu ili nehata ili na mah, a da je siguran da nije ubistvo iz niskih pobuda.

,,S obzirom na to da je odluka prvostepena, očekujem da će odbrana uložiti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore, ali vjerujem da je ovakva presuda u ovom trenutku kakva-takva satisfakcija porodici”, izjavila je advokatica oštećene porodice Tijana Živković.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POČELA SEZONA POŽARA NA SJEVERU: Nespremni, tradicionalno

Objavljeno prije

na

Objavio:

I na početku ovogodišnje sezone požara, država ima samo jedan avion koji može biti podrška vatrogascima u gašenju požara. Ne uvijek.  Sa vatrenom stihijom bore se samo pripadnici Službe zaštite i spašavanja  uz pomoć neobučenih i neopremljenih mještana

 

 

Požar u dijelu Nacionalnog parka (NP) Durmitor i dijelu Prošćenskih planina, u vrijeme pisanja ovog teksta, bio je, prema informacijama iz mojkovačke Službe zaštite i spašavanja (SZS), pod kontrolom. Dok poslednje informacije pred štampanje ovog broja Monitora govore da je ugašen. Da obuzdaju vatrenu stihiju, nakon nekoliko dana,  vatrogasci, zaposleni u NP Durmitor i mještani uspjeli su tek u srijedu poslije podne. Izgorjelo je, prema prvim nezvaničnim procjenama, više od pet hektara stare i mlađe borove šume u NP.

Na telefonske pozive Monitora  direktor NP Durmitor Pero Popović nije  odgovarao, a mojkovački vatrogasci,  kako kažu, ne znaju da procijene kolika je šteta napravljena flori i fauni zaštićenog područja.

Zvanična saopštenja iz Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG), tokom trajanja požara,  bila su, na momente,  dramatična. U više  navrata tražili su pomoć Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP)  i Vojske. “Naši zaposleni su danima na terenu sa minimalnim sredstvima za gašenje požara, pa samim tim rizikuju svoje zdravlje i život. Direktorat za vanredne situacije MUP-a je reagovao u nedjelju i poslao kanader, međutim ovdje je potrebna duža i temeljnija intervencija iz vazduha,  jer je teren nepristupačan i vatra se brzo širi. Ugrožen je biljni i životinjski svijet NP. Apelujem i pozivam državne organe i službe da nam pomognu jer je riječ o požaru koji prijeti da će progutati ogromna prostranstva u parku i van njega”, poručio je utorak, 9. aprila,  direktor Popović.

Podrška u obuzdavanju vatrene stihije stigla je kratkotrajno samo dva puta, u nedjelju, 7. aprila, kada je požar primijećen, i u srijedu,  kada je u dva navrata avionom Direktorata gašen požar. Mojkovački vatrogasci pretpostavljaju da je požar zahvatio dio NP, odnosno, dio Prošćenskih planina još u petak, dva dana nakon što je primijećen.  Kasnije, kako kaže komandir SZS Marinko Medojević za Monitor, vatru je bilo teško kontrolisati, jer je vjetar raznosio na  prostor od 10 do 16 hektara šuma i pašnjaka.  On izbjegava da komentariše koliko bi štete i posla za vatrogasce bilo manje da se učestalije i sa više kanadera intervenisalo iz vazduha.

„Teško je to reći, jer je vjetar činio svoje, a vatra se spustila duboko u kanjon Tare.  Naš zadatak je bio da odbranimo 10-ak stambenih obejekata u mjestu Stup, do kojih se požar primakao.  Naše  ekipe bile   su danima na toj lokaciji. Avion je došao u nedjelju, ali vjetar je bio jak, pa je bilo malo koristi od  gašenja iz vazduha. Međutim, u srijedu, tokom dva naleta,  mnogo više je učinjeno, pa je u poslijepodnevnim satima, zajedničkim snagama, požar konačno lokalizovan“, ispričao nam je Medojević.

Ovogodišnju sezonu požara država ponovo dočekuje sa samo jednim ispravnim protivpožarnim avionom. Kako je, početkom marta,  agenciji MINA kazao vršilac dužnosti (vd) generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović, flotu Direkcije aviohelikopterske jedinice čine dva dvomotorna srednja višenamjenska helikoptera i tri jednomotorna turboelisna protivpožarna aviona. „Trenutno je ispravan jedan protivpožarni avion, a kada je u pitanju predstojeća požarna sezona radimo na tome da se letjelice u fazi popravke i servisiranja stave u funkciju i očekujemo da će jedan dio njih biti spreman“, rekao je tada  Bešović. On je objasnio i da  budžetom za ovu godinu nije planirana nabavka novih vazduhoplova, ali  da će pokušati da „u skladu sa mogućnostima,  kroz međunarodne grantove bude nabavljen  jedan protivpožarni  avion“.

Dok izostaje značajnija  podrška „iz vazduha“, i pored poboljšanja opreme minulih godina, vatrogasci u sjevernim opštinama  i dalje se žale da nijesu dovoljno opremljeni i spremni da se uhvate u koštac sa učestalim požarima. U Crnoj Gori je  660 vatrogasaca-spasilaca i 177 specijalizovanih vatrogasnih vozila. Ekološki aktivisti godinama unazad  tvrde da su nedostatak opreme i ljudstva, nepostojanje adekvatnog sistema civilne zaštite i značajnijeg broja obučenih volontera, najslabije tačke sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori.

„Nijesmo adekvatno uključili nove tehnologije, poput dronova za gašenje i praćenje požara, nemamo dovoljno modernih vozila, naši avioni za borbu protiv požara su konstantno prizemljeni ili oštećeni. Godinama nijesmo obnovili tu flotu, a bez podrške iz vazduha borba protiv požara u periodu suša je skoro nemoguća“,  izjavio je nedavno ekološki i građanski aktivista Aleksandar  Dragićević.

Sistem zaštite i spašavanja u Crnoj Gori uspostavljen je nakon obnove nazavisnosti 2006. godine, u skladu sa evropskim principom decentralizacije vlasti. Trebalo bi da ga čine  građani, preduzetnici, organi i službe lokalnih samouprava i državni organi.  Nekad vrlo efikasan sistem, nažalost, nikad nije uspješno obnovljen, a sa zvaničnih adresa su objašnjavali da je razlog za to manjak novca.

U svakoj lokalnoj samoupravi,  jednom godišnje,  predsjednici  opština donose naredbe o preventivnim mjerama zaštite od požara.  Tim aktima  daju  su uputstva i rok njihove realizacije za građane, preduzeća i lokalne službe. Naredbama je, između ostalog, zabranjeno loženje vatre na otvorenom prostoru u periodu kad su vremenski uslovi povoljni za izbijanje požara, trijebljenje imanja paljenjem bez prethodnog dogovora sa SZS, naređuje se kontinuirano održavanje i uređivanje okućnica, formiranje protivpožarnog pojasa oko objekata… Upravu za šume predsjednici opština obavezuju na “čišćenje i uklanjanje posječenog drveća i otpadnih grana u kompleksima šuma” i da operativne karte za svaki šumski kompleks i upotrebljivi šumski put na području opštine i dostave SZS.

Svaki novi požar pokaže da niti ima masovnije pomoći vatrogascima niti se veći dio preventivnih mjera poštuje. Sudeći po tome što neme sankcija za one koji se ne pridržavaju mjera, jasno je i da se ne sprovodi ni kontrola poštovanja izdatih naredbi. Nekoliko desetina požara koji su bili aktivni od početka aprila na sjeveru države, prema procjeni vatrogasaca, izazvani su ljudskim faktorom, uglavnom nepažljivim paljenjem vatre pri čišćenju imanja.  Sve su lokalizovali pripadnici SZS,  tek ponegdje uz pomoć mještana.

Tokom 10-ak minulih dana  vatrogasci su gasili požare u  mjestu   Bjelogrivac na Bjelasici, a gorjelo je i u Lepencu i Slatini. U istom periodu i bjelopoljski vatrogasci su imali mnogo posla, a najintenzivniji je bio požar na  Obrovu.  Tokom minulog vikenda SZS u tom gradu  intervenisala je  na 14 lokacija. Ugroženi su bili stambeni i pomoćni objekti, u Goduši škola i borova šuma, na Slijepač mostu trafostanica, na Mjatovom  kolu  trafostanica i  u  Panjskoj  luki i Obrovu stubovi dalekovoda  i repetitor.

Krajem marta, u velikom požaru u pljevaljskom selu Pandurica, udaljenom od grada 40-ak km izgorjela je kuća i pomoćni objekat. Iz pljevaljske SZS su objasnili da je u tom požaru gorjela trava, nisko rastinje, ali i značajan dio smrčeve šume. Istovremno aktivni su bili požari i u  Čavanju i Pušonjskom dolu  u Mjesnoj zajednici  (MZ) Kosanica i selu Mataruge, gdje je vatra došla na stotinjak metara od kuća. Prije nekoliko dana izgorio je hektar šume i na području kolašinske opštine, na prostoru Bukovičkog potoka i Sušca. Šta je sljedeće?

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo