Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ ĐOKA JOČIĆA: Ljekar za dušu

Objavljeno prije

na

jocic

Ljekarska komora to je on: Đoko Jočić. Za deset dana od izlaska u štampu ovog broja Monitora biće tačno devetnaest godina od kada je formirana ta institucija, od kada je u nju zakoračio specijalista interne medicine – Jočić. Godinu kasnije, 1995, održana je osnivačka skupština kojom je predsjedavao – Jočić. Godinu nakon toga, za predsjednika Izvršnog odbora Komore, izabran je – Jočić. Danas, šesnaest godina od tada, na čelu Komore je on – Jočić. Iako uveliko stekao uslove za penziju – Jočić. Neprekidno – Jočić. Politički mentor pod čijim nadzorom se rađala Jočićeva komora, ali i trajala, jeste ministar zdravlja u periodu njenog stvaranja i uzdizanja, Miomir Mugoša. To je, pričaju dobro upućeni izvori Monitora iz zdravstva, neraskidiva veza na kojoj, prije svih ostalih, godinama opstaje – prvi čovjek Ljekarske komore.
Moćna je to pozicija: posebnim Zakonom ta institucija uređena je kao samostalna, s posebnim ovlašćenjima i svojstvom pravnog lica. Komora izdaje, obnavlja i oduzima Licence doktorima medicine i stomatologije. Licenca za rad i licenca iz prakse doktora su dokumenti koji predstavljaju dokaz da je ispunio uslove za upis u Registar.
Veliki je tu ulog u igri. Recimo, kako je predviđeno Pravilnikom, licenca iz prakse (traje sedam godina) uslov je za dobijanje zvanja primarijus. Jedan od uslova za rad na odgovornim stručnim, ekspertskim i edukativnim poslovima. Licenca za rad je uslov za obavljanje samostalne djelatnosti, pa je svaki doktor dužan da licencu istakne javno na mjestu gdje radi. Taj dokument neophodan je za rad kako u javnom zdravstvu, tako u privatnim ordinacijama.
I strancima. Za doktore koji dolaze izvan Crne Gore, a ispunjavaju uslove Komora izdaje licencu za rad, a za licencu iz prakse određuje se period od godinu dana… Narečena institucija odlučuje o još jednoj, za ljekare veoma važnoj sferi – ispunjenosti uslova za obavljanje dopunskog posla. Najprostije: u Crnoj Gori ljekar nije ljekar, ako to ne parafira Đoko Jočić.
Bez obzira na moć i brojne organe – Skupštinu, Izvršni odbor, Sud Komore, Tužioca, Komisiju za nadzor, te sijaset stalnih komisija – stručna komisija, komisija za etička pitanja, za ekonomska pitanja, za privatnu praksu, za kontinuiranu edukaciju, za nagrade – Komora uglavnom ćuti.
Još više: iako formirana zarad unapređenja stručnosti, medicinske etike, podizanja kvaliteta zdravstvene zaštite i zaštite profesionalnih interesa; iako joj je jedan od primarnih zadataka zaštita interesa pacijenata i ,,posredovanje u rješavanju po svim sporovima i pritužbama od strane kolega, građana i institucija, zbog učinjene stručne greške ili kršenja ljekarske etike”, Komora pod dirigentskom palicom Đoka Jočića postala je, najčešće, sinonim za zaštitu onih ljekara, čiji rad treba preispitivati.
Sredinom prošle godine porodice Cvijanović, Šoć, Marković, Vuković-Buturović i Fetić nakon sastanka sa predsjednikom Ljekarske komore Đokom Jočić, poručile su toj instituciji da počne da rade svoj posao i preduzme konkretne mjere protiv ljekara za koje smatraju da su odgovorni za smrt njihovih najbližih, kako se ne bi ponovile njihove tragedije.
Jočić je, kao svaki put povodom sličnih optužbi, odgovorio kako Komora takve postupke ne može da rješava, kako ne može da donosi svoje presude, ukoliko je već u toku jedan sudski postupak. ,,Moramo da čekamo okončanje pravosudnog postupka i nakon toga smo u obavezi da pred svojim sudom pokrenemo postupak i na osnovu utvrđenih činjenica izreknemo odgovarajuće sankcije, ali ne zbog krivičnog djela, već na osnovu toga koliko je povrijeđen kodeks medicinske etike i da li je ljekar napravio ljekarsku grešku. Dakle, moramo da poštujemo odluku suda, kako svojom odlukom na neki način ne bismo uticali na konačnu odluku suda”.
Prvi čovjek nevladine organizacije Krug života Dejan Cvijanović za Monitor kaže da to nije istina. ,,Oni veoma često rade mimo statuta i pravilnika koje je sama Komora usvojila. Između ostaloga, imaju Sud časti koji ne mora da čeka presude sudova u predmetima protiv ljekara, već na osnovu prijave građana može da pokrenu postupak”.
Cvijanović napominje da, koliko su upoznati iz njihove NVO, nijedna žalba građana nije riješena u njihovu korist. ,,Tako je bilo i u mom slučaju: žalio sam se na ljekara koga smatram odgovornim za smrt mog djeteta i poslije više od godinu, dobio sam odgovor, naravno – negativan”. Porodice čiji su bližnji, kako tvrde, nastradali zbog ljekarskih grešaka, tražili su od Ljekarske komore i da preispita rad brojnih ljekara… Jočić – ćuti.
Iz nevladine organizacije Krug života nedavno su poslali i dopis Ljekarskoj komori u kojem su zahtijevali da provjere šta se dešava u slučaju Šahmanović, u kome je prije dvije godine donešena pravosnažna presuda zbog primanja mita protiv ljekara, ortopeda dr Nenada Vukčevića, koji je prvobitno odlukom Višeg suda osuđen na pet mjeseci zatvora da bi kasnije Apelacioni sud kaznu smanjio na tri. Iz Komore je odgovoreno da dopis i dalje razmatraju. Studiozno.
Povodom takve prakse Komore svojevremeno se oglasio i Miladin Šoć, otac preminule Ivane. Zahtijevao je da Ljekarska komora prestane sa višegodišnjom praksom da ne donosi odluke u vezi sa ljekarske greškama dok se sudski proces ne okonča. Kazao je tom prilikom, prenijeli su mediji: ,,Nema potrebe da se oglašavate nakon sudske presude jer je ona neprikosnovena. Treba da djelujete prije, preventivno, da se napravi manje štete”.
Koliko su Jočić i društvo ažurni slikovito prikazuje i prošlogodišnji prilog TV Vijesti kada su predsjednika Ljekarske komore pitali o slučaju Bobana Pasuljevića, ljekara iz Herceg Novog pravosnažno osuđenog zbog nesavjesnog liječenja, godinu ranije. Jočić je odgovorio da Komora nije upoznata sa tim slučajem.
Jočić je ćutao (da li je bio ,,upoznat”) o slučaju doktora Rada Vlahovića iz Doma Zdravlja u Bloku 5 koji je, prije nekoliko godina odbio da pruži medicinsku pomoć povrijeđenom novinaru Mihailu Jovoviću. Urednik dnevnika Vijesti sa sobom je imao kompletnu medicinsku dokumentaciju i konstatovane teške povrede. Kako Komora da ne ćuti, kada je Jovovića napao i povrijedio Miomir Mugoša?
Jočić je ćutao i povodom slučaja doktorice Milanke Raičević koja je, crno na bijelo, dala nalaz povrede mozga kod Mugošinog vozača, što je sudskim vještačenjem utvrđeno kao notorna laž. Raičevićka je nakon toga, zbog toga, prošle godine dobila nagradu 19. decembar koju Glavni grad svake godine dodjeljuje povodom Dana oslobođenja Podgorice. Udruženi poduhvat.
Ćutanje Jočićeve komore je kodifikovano, pa se, tako, na njenom sajtu ne može naći ni rubrika o sankcijama protiv ljekara. Za razliku od toga, na sajtu Ljekarske komore Srbije, koji vrvi od aktuelnosti, postoji dio oslovljen – ,,Javne opomene 2013”. U tom odjeljku navedene su, sa propratnim dokumentima, opomene brojnim ljekarima. Na primjer, dr Vladan Bjegović opomenut je zbog ,,primjedbi i ponašanja prema Marijani Radivojević majci maloljetnog pacijenta”. On je, piše u odluci Ljekarske komore Srbije dok su majka i dijete izlazili ,,stavljao primedbe na račun toga da je ponovo dovela dete i kako je rekao istog je gledalo šest lekara”. Sve to je majku povrijedilo i uznemirilo, stoji u javno objavljenom dokumentu Ljekarske komore Srbije.
Daleko je to od Đoka Jočića. On se, sa ekipom saradnika, devetnaest godina, uglavnom, ne oglašava na prigovore pacijenata u kojima dokumentuju sumnje o ljekarskim greškama koje su njihove bližnje koštale života. Ćuti o pravosnažnim presudama za korupciju u zdravstvu. O lažnim iskazima doktora….
Tako se kupuje lični mir i udobnost.
Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo