Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ ĐOKA JOČIĆA: Ljekar za dušu

Objavljeno prije

na

Ljekarska komora to je on: Đoko Jočić. Za deset dana od izlaska u štampu ovog broja Monitora biće tačno devetnaest godina od kada je formirana ta institucija, od kada je u nju zakoračio specijalista interne medicine – Jočić. Godinu kasnije, 1995, održana je osnivačka skupština kojom je predsjedavao – Jočić. Godinu nakon toga, za predsjednika Izvršnog odbora Komore, izabran je – Jočić. Danas, šesnaest godina od tada, na čelu Komore je on – Jočić. Iako uveliko stekao uslove za penziju – Jočić. Neprekidno – Jočić. Politički mentor pod čijim nadzorom se rađala Jočićeva komora, ali i trajala, jeste ministar zdravlja u periodu njenog stvaranja i uzdizanja, Miomir Mugoša. To je, pričaju dobro upućeni izvori Monitora iz zdravstva, neraskidiva veza na kojoj, prije svih ostalih, godinama opstaje – prvi čovjek Ljekarske komore.
Moćna je to pozicija: posebnim Zakonom ta institucija uređena je kao samostalna, s posebnim ovlašćenjima i svojstvom pravnog lica. Komora izdaje, obnavlja i oduzima Licence doktorima medicine i stomatologije. Licenca za rad i licenca iz prakse doktora su dokumenti koji predstavljaju dokaz da je ispunio uslove za upis u Registar.
Veliki je tu ulog u igri. Recimo, kako je predviđeno Pravilnikom, licenca iz prakse (traje sedam godina) uslov je za dobijanje zvanja primarijus. Jedan od uslova za rad na odgovornim stručnim, ekspertskim i edukativnim poslovima. Licenca za rad je uslov za obavljanje samostalne djelatnosti, pa je svaki doktor dužan da licencu istakne javno na mjestu gdje radi. Taj dokument neophodan je za rad kako u javnom zdravstvu, tako u privatnim ordinacijama.
I strancima. Za doktore koji dolaze izvan Crne Gore, a ispunjavaju uslove Komora izdaje licencu za rad, a za licencu iz prakse određuje se period od godinu dana… Narečena institucija odlučuje o još jednoj, za ljekare veoma važnoj sferi – ispunjenosti uslova za obavljanje dopunskog posla. Najprostije: u Crnoj Gori ljekar nije ljekar, ako to ne parafira Đoko Jočić.
Bez obzira na moć i brojne organe – Skupštinu, Izvršni odbor, Sud Komore, Tužioca, Komisiju za nadzor, te sijaset stalnih komisija – stručna komisija, komisija za etička pitanja, za ekonomska pitanja, za privatnu praksu, za kontinuiranu edukaciju, za nagrade – Komora uglavnom ćuti.
Još više: iako formirana zarad unapređenja stručnosti, medicinske etike, podizanja kvaliteta zdravstvene zaštite i zaštite profesionalnih interesa; iako joj je jedan od primarnih zadataka zaštita interesa pacijenata i ,,posredovanje u rješavanju po svim sporovima i pritužbama od strane kolega, građana i institucija, zbog učinjene stručne greške ili kršenja ljekarske etike”, Komora pod dirigentskom palicom Đoka Jočića postala je, najčešće, sinonim za zaštitu onih ljekara, čiji rad treba preispitivati.
Sredinom prošle godine porodice Cvijanović, Šoć, Marković, Vuković-Buturović i Fetić nakon sastanka sa predsjednikom Ljekarske komore Đokom Jočić, poručile su toj instituciji da počne da rade svoj posao i preduzme konkretne mjere protiv ljekara za koje smatraju da su odgovorni za smrt njihovih najbližih, kako se ne bi ponovile njihove tragedije.
Jočić je, kao svaki put povodom sličnih optužbi, odgovorio kako Komora takve postupke ne može da rješava, kako ne može da donosi svoje presude, ukoliko je već u toku jedan sudski postupak. ,,Moramo da čekamo okončanje pravosudnog postupka i nakon toga smo u obavezi da pred svojim sudom pokrenemo postupak i na osnovu utvrđenih činjenica izreknemo odgovarajuće sankcije, ali ne zbog krivičnog djela, već na osnovu toga koliko je povrijeđen kodeks medicinske etike i da li je ljekar napravio ljekarsku grešku. Dakle, moramo da poštujemo odluku suda, kako svojom odlukom na neki način ne bismo uticali na konačnu odluku suda”.
Prvi čovjek nevladine organizacije Krug života Dejan Cvijanović za Monitor kaže da to nije istina. ,,Oni veoma često rade mimo statuta i pravilnika koje je sama Komora usvojila. Između ostaloga, imaju Sud časti koji ne mora da čeka presude sudova u predmetima protiv ljekara, već na osnovu prijave građana može da pokrenu postupak”.
Cvijanović napominje da, koliko su upoznati iz njihove NVO, nijedna žalba građana nije riješena u njihovu korist. ,,Tako je bilo i u mom slučaju: žalio sam se na ljekara koga smatram odgovornim za smrt mog djeteta i poslije više od godinu, dobio sam odgovor, naravno – negativan”. Porodice čiji su bližnji, kako tvrde, nastradali zbog ljekarskih grešaka, tražili su od Ljekarske komore i da preispita rad brojnih ljekara… Jočić – ćuti.
Iz nevladine organizacije Krug života nedavno su poslali i dopis Ljekarskoj komori u kojem su zahtijevali da provjere šta se dešava u slučaju Šahmanović, u kome je prije dvije godine donešena pravosnažna presuda zbog primanja mita protiv ljekara, ortopeda dr Nenada Vukčevića, koji je prvobitno odlukom Višeg suda osuđen na pet mjeseci zatvora da bi kasnije Apelacioni sud kaznu smanjio na tri. Iz Komore je odgovoreno da dopis i dalje razmatraju. Studiozno.
Povodom takve prakse Komore svojevremeno se oglasio i Miladin Šoć, otac preminule Ivane. Zahtijevao je da Ljekarska komora prestane sa višegodišnjom praksom da ne donosi odluke u vezi sa ljekarske greškama dok se sudski proces ne okonča. Kazao je tom prilikom, prenijeli su mediji: ,,Nema potrebe da se oglašavate nakon sudske presude jer je ona neprikosnovena. Treba da djelujete prije, preventivno, da se napravi manje štete”.
Koliko su Jočić i društvo ažurni slikovito prikazuje i prošlogodišnji prilog TV Vijesti kada su predsjednika Ljekarske komore pitali o slučaju Bobana Pasuljevića, ljekara iz Herceg Novog pravosnažno osuđenog zbog nesavjesnog liječenja, godinu ranije. Jočić je odgovorio da Komora nije upoznata sa tim slučajem.
Jočić je ćutao (da li je bio ,,upoznat”) o slučaju doktora Rada Vlahovića iz Doma Zdravlja u Bloku 5 koji je, prije nekoliko godina odbio da pruži medicinsku pomoć povrijeđenom novinaru Mihailu Jovoviću. Urednik dnevnika Vijesti sa sobom je imao kompletnu medicinsku dokumentaciju i konstatovane teške povrede. Kako Komora da ne ćuti, kada je Jovovića napao i povrijedio Miomir Mugoša?
Jočić je ćutao i povodom slučaja doktorice Milanke Raičević koja je, crno na bijelo, dala nalaz povrede mozga kod Mugošinog vozača, što je sudskim vještačenjem utvrđeno kao notorna laž. Raičevićka je nakon toga, zbog toga, prošle godine dobila nagradu 19. decembar koju Glavni grad svake godine dodjeljuje povodom Dana oslobođenja Podgorice. Udruženi poduhvat.
Ćutanje Jočićeve komore je kodifikovano, pa se, tako, na njenom sajtu ne može naći ni rubrika o sankcijama protiv ljekara. Za razliku od toga, na sajtu Ljekarske komore Srbije, koji vrvi od aktuelnosti, postoji dio oslovljen – ,,Javne opomene 2013”. U tom odjeljku navedene su, sa propratnim dokumentima, opomene brojnim ljekarima. Na primjer, dr Vladan Bjegović opomenut je zbog ,,primjedbi i ponašanja prema Marijani Radivojević majci maloljetnog pacijenta”. On je, piše u odluci Ljekarske komore Srbije dok su majka i dijete izlazili ,,stavljao primedbe na račun toga da je ponovo dovela dete i kako je rekao istog je gledalo šest lekara”. Sve to je majku povrijedilo i uznemirilo, stoji u javno objavljenom dokumentu Ljekarske komore Srbije.
Daleko je to od Đoka Jočića. On se, sa ekipom saradnika, devetnaest godina, uglavnom, ne oglašava na prigovore pacijenata u kojima dokumentuju sumnje o ljekarskim greškama koje su njihove bližnje koštale života. Ćuti o pravosnažnim presudama za korupciju u zdravstvu. O lažnim iskazima doktora….
Tako se kupuje lični mir i udobnost.
Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo