Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ ĐOKA JOČIĆA: Ljekar za dušu

Objavljeno prije

na

Ljekarska komora to je on: Đoko Jočić. Za deset dana od izlaska u štampu ovog broja Monitora biće tačno devetnaest godina od kada je formirana ta institucija, od kada je u nju zakoračio specijalista interne medicine – Jočić. Godinu kasnije, 1995, održana je osnivačka skupština kojom je predsjedavao – Jočić. Godinu nakon toga, za predsjednika Izvršnog odbora Komore, izabran je – Jočić. Danas, šesnaest godina od tada, na čelu Komore je on – Jočić. Iako uveliko stekao uslove za penziju – Jočić. Neprekidno – Jočić. Politički mentor pod čijim nadzorom se rađala Jočićeva komora, ali i trajala, jeste ministar zdravlja u periodu njenog stvaranja i uzdizanja, Miomir Mugoša. To je, pričaju dobro upućeni izvori Monitora iz zdravstva, neraskidiva veza na kojoj, prije svih ostalih, godinama opstaje – prvi čovjek Ljekarske komore.
Moćna je to pozicija: posebnim Zakonom ta institucija uređena je kao samostalna, s posebnim ovlašćenjima i svojstvom pravnog lica. Komora izdaje, obnavlja i oduzima Licence doktorima medicine i stomatologije. Licenca za rad i licenca iz prakse doktora su dokumenti koji predstavljaju dokaz da je ispunio uslove za upis u Registar.
Veliki je tu ulog u igri. Recimo, kako je predviđeno Pravilnikom, licenca iz prakse (traje sedam godina) uslov je za dobijanje zvanja primarijus. Jedan od uslova za rad na odgovornim stručnim, ekspertskim i edukativnim poslovima. Licenca za rad je uslov za obavljanje samostalne djelatnosti, pa je svaki doktor dužan da licencu istakne javno na mjestu gdje radi. Taj dokument neophodan je za rad kako u javnom zdravstvu, tako u privatnim ordinacijama.
I strancima. Za doktore koji dolaze izvan Crne Gore, a ispunjavaju uslove Komora izdaje licencu za rad, a za licencu iz prakse određuje se period od godinu dana… Narečena institucija odlučuje o još jednoj, za ljekare veoma važnoj sferi – ispunjenosti uslova za obavljanje dopunskog posla. Najprostije: u Crnoj Gori ljekar nije ljekar, ako to ne parafira Đoko Jočić.
Bez obzira na moć i brojne organe – Skupštinu, Izvršni odbor, Sud Komore, Tužioca, Komisiju za nadzor, te sijaset stalnih komisija – stručna komisija, komisija za etička pitanja, za ekonomska pitanja, za privatnu praksu, za kontinuiranu edukaciju, za nagrade – Komora uglavnom ćuti.
Još više: iako formirana zarad unapređenja stručnosti, medicinske etike, podizanja kvaliteta zdravstvene zaštite i zaštite profesionalnih interesa; iako joj je jedan od primarnih zadataka zaštita interesa pacijenata i ,,posredovanje u rješavanju po svim sporovima i pritužbama od strane kolega, građana i institucija, zbog učinjene stručne greške ili kršenja ljekarske etike”, Komora pod dirigentskom palicom Đoka Jočića postala je, najčešće, sinonim za zaštitu onih ljekara, čiji rad treba preispitivati.
Sredinom prošle godine porodice Cvijanović, Šoć, Marković, Vuković-Buturović i Fetić nakon sastanka sa predsjednikom Ljekarske komore Đokom Jočić, poručile su toj instituciji da počne da rade svoj posao i preduzme konkretne mjere protiv ljekara za koje smatraju da su odgovorni za smrt njihovih najbližih, kako se ne bi ponovile njihove tragedije.
Jočić je, kao svaki put povodom sličnih optužbi, odgovorio kako Komora takve postupke ne može da rješava, kako ne može da donosi svoje presude, ukoliko je već u toku jedan sudski postupak. ,,Moramo da čekamo okončanje pravosudnog postupka i nakon toga smo u obavezi da pred svojim sudom pokrenemo postupak i na osnovu utvrđenih činjenica izreknemo odgovarajuće sankcije, ali ne zbog krivičnog djela, već na osnovu toga koliko je povrijeđen kodeks medicinske etike i da li je ljekar napravio ljekarsku grešku. Dakle, moramo da poštujemo odluku suda, kako svojom odlukom na neki način ne bismo uticali na konačnu odluku suda”.
Prvi čovjek nevladine organizacije Krug života Dejan Cvijanović za Monitor kaže da to nije istina. ,,Oni veoma često rade mimo statuta i pravilnika koje je sama Komora usvojila. Između ostaloga, imaju Sud časti koji ne mora da čeka presude sudova u predmetima protiv ljekara, već na osnovu prijave građana može da pokrenu postupak”.
Cvijanović napominje da, koliko su upoznati iz njihove NVO, nijedna žalba građana nije riješena u njihovu korist. ,,Tako je bilo i u mom slučaju: žalio sam se na ljekara koga smatram odgovornim za smrt mog djeteta i poslije više od godinu, dobio sam odgovor, naravno – negativan”. Porodice čiji su bližnji, kako tvrde, nastradali zbog ljekarskih grešaka, tražili su od Ljekarske komore i da preispita rad brojnih ljekara… Jočić – ćuti.
Iz nevladine organizacije Krug života nedavno su poslali i dopis Ljekarskoj komori u kojem su zahtijevali da provjere šta se dešava u slučaju Šahmanović, u kome je prije dvije godine donešena pravosnažna presuda zbog primanja mita protiv ljekara, ortopeda dr Nenada Vukčevića, koji je prvobitno odlukom Višeg suda osuđen na pet mjeseci zatvora da bi kasnije Apelacioni sud kaznu smanjio na tri. Iz Komore je odgovoreno da dopis i dalje razmatraju. Studiozno.
Povodom takve prakse Komore svojevremeno se oglasio i Miladin Šoć, otac preminule Ivane. Zahtijevao je da Ljekarska komora prestane sa višegodišnjom praksom da ne donosi odluke u vezi sa ljekarske greškama dok se sudski proces ne okonča. Kazao je tom prilikom, prenijeli su mediji: ,,Nema potrebe da se oglašavate nakon sudske presude jer je ona neprikosnovena. Treba da djelujete prije, preventivno, da se napravi manje štete”.
Koliko su Jočić i društvo ažurni slikovito prikazuje i prošlogodišnji prilog TV Vijesti kada su predsjednika Ljekarske komore pitali o slučaju Bobana Pasuljevića, ljekara iz Herceg Novog pravosnažno osuđenog zbog nesavjesnog liječenja, godinu ranije. Jočić je odgovorio da Komora nije upoznata sa tim slučajem.
Jočić je ćutao (da li je bio ,,upoznat”) o slučaju doktora Rada Vlahovića iz Doma Zdravlja u Bloku 5 koji je, prije nekoliko godina odbio da pruži medicinsku pomoć povrijeđenom novinaru Mihailu Jovoviću. Urednik dnevnika Vijesti sa sobom je imao kompletnu medicinsku dokumentaciju i konstatovane teške povrede. Kako Komora da ne ćuti, kada je Jovovića napao i povrijedio Miomir Mugoša?
Jočić je ćutao i povodom slučaja doktorice Milanke Raičević koja je, crno na bijelo, dala nalaz povrede mozga kod Mugošinog vozača, što je sudskim vještačenjem utvrđeno kao notorna laž. Raičevićka je nakon toga, zbog toga, prošle godine dobila nagradu 19. decembar koju Glavni grad svake godine dodjeljuje povodom Dana oslobođenja Podgorice. Udruženi poduhvat.
Ćutanje Jočićeve komore je kodifikovano, pa se, tako, na njenom sajtu ne može naći ni rubrika o sankcijama protiv ljekara. Za razliku od toga, na sajtu Ljekarske komore Srbije, koji vrvi od aktuelnosti, postoji dio oslovljen – ,,Javne opomene 2013”. U tom odjeljku navedene su, sa propratnim dokumentima, opomene brojnim ljekarima. Na primjer, dr Vladan Bjegović opomenut je zbog ,,primjedbi i ponašanja prema Marijani Radivojević majci maloljetnog pacijenta”. On je, piše u odluci Ljekarske komore Srbije dok su majka i dijete izlazili ,,stavljao primedbe na račun toga da je ponovo dovela dete i kako je rekao istog je gledalo šest lekara”. Sve to je majku povrijedilo i uznemirilo, stoji u javno objavljenom dokumentu Ljekarske komore Srbije.
Daleko je to od Đoka Jočića. On se, sa ekipom saradnika, devetnaest godina, uglavnom, ne oglašava na prigovore pacijenata u kojima dokumentuju sumnje o ljekarskim greškama koje su njihove bližnje koštale života. Ćuti o pravosnažnim presudama za korupciju u zdravstvu. O lažnim iskazima doktora….
Tako se kupuje lični mir i udobnost.
Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo