Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ BELIVUK I  VEZE SA VLASTIMA U BEOGRADU I PODGORICI: OKG ili produžena ruka država

Objavljeno prije

na

Policijska odjeljenja zapadnih zemalja dala su Crnoj Gori i Srbiji mnoštvo dokaza protiv kriminalnih grupa u njihovim državama, koje su godinama važile za bliske vlastima

 

Balkanski političari i zvaničnici u posljednje vrijeme često koriste poštapalice „uvezeni kriminal“. Tako žele da speru odgovornost za jačanje organizovanog kriminala u svojoj zemlji.

Crnu Goru kao izvoznicu kriminala označili su nedavno čelnici Srbije nakon hapšenja beogradskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, vođe navijačke grupe Principi i jednog od šefova organizovane kriminalne grupe koja je činila zločine u Beogradu i Pančevu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upotrijebio je izraz „uvezena mafija“ u danima nakon što je uhapšen Belivuk sa još 21 osobom koje su označene kao njegovi saradnici. Srbijanski ministar policije Aleksandar Vulin kazao je da je vođa grupe, optužene za otmice, ubistva, distribuciju narkotika i oružja, pripadnik takozvanog kavačkog  klana. Premijerka Srbije Ana Brnabić kazala je da je Belivukov šef Kotoranin Radoje Zvicer, za kojim je Crna Gora raspisala međunarodnu potjernicu, a važi za jednog od vođa kavačkog klana.

Međutim, na 300 strana optužnice srbijanskog tužioca za organizovani kriminal Mladena Nenadića, kojom je obuhvaćena Belivukova grupa od 30 osoba, nema ni riječi o Zviceru kao nalogodavcu ili osumnjičenom za neko krivično djelo.  Kavački klan se pominje samo na par mjesta. Iako su prije podizanja optužnice zvaničnici Srbije govorili o Belivukovim šefovima iz kavačkog klana i zaštiti koju je uživao u djelovima državnih struktura, niko drugi se ne pominje u optužnici. Sa kavačkim klanom ih očigledno povezuje to što je  većina žrtava, za čija ubistva optužuju Belivukovu grupu,  bila bliska rivalskom škaljarskom klanu. Na primjer, Nišliju Milana Lepoju, bivšeg pripadnika pljačkaške grupe Pink Panteri, prema optužnici, ubili su zbog sumnje da je učestvovao u pokušaju Zvicerovog ubistva u Ukrajini. I dalje je nejasno da li je Belivuk bio podređen Kotoranima, ili su bili saradnici u poslu. Pitanje je kada će se to saznati, pošto se tužilaštvo Srbije u ovoj optužnici ne bavi eventualnim nalogodavcima.

„Balkanski organizovani kriminal nikada nije imao bosa svih bosova kao italijanska mafija. To su nezavisne ćelije, koje se brzo razvijaju, unutar grupa koje se same dijele i ponovo spajaju. Na Balkanu postoji oko 300 kriminalnih grupa“, kaže za Le Mond urednik istraživačke mreže KRIK Stevan Dojčinović.

U optužnicu nije ušao iskaz svjedoka saradnika da je Belivuk govorio da im nema spasa ukoliko Nebojša Stefanović (aktuelni ministar odbrane) ne bude više ministar policije.  No, Belivuk i Miljković su o svojim vezama sa političarima govorili u tužilaštvu. Belivuk je ispričao da je činio različite usluge koje mu je tražio Vučić. Rekao je da se i lično vidio nekoliko puta sa Vučićem, što je predsjednik Srbije demantovao. Miljković je ispričao da se, osim sa Vučićem, sastajao i sa  ministrom policije Aleksandrom Vulinom, koji je to, takođe, demantovao. Kako bi izazvali tužilaštvo da utvrdi da je ono što su Belivuk i Miljković ispričali laž potpredsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević i član Pokreta socijalista Đorđe Komlenski prije nekoliko dana su podnijeli krivičnu prijavu protiv Vučića i Vulina.

Većinu dokaza tužilac Nenadović prikupio je iz prepiske između Belivukove grupe putem kriptovane aplikacije Sky, koju su uspjele da dešifruju zapadne bezbjednosne službe. Preko te aplikacije, Belivuk i njegova ekipa su komunicirali oko pripreme otmica i ubistava, poslova sa drogom, dok se na toj aplikaciji nalazi i komunikacija sa visokopozicioniranim pripadnicima kavačkog klana. Zvicer je navodno koristio nadimak Born, dok je njegov rođak Radoje Živković bio Best. Milan Vujotić na toj aplikaciji navodno je imao nadimak Amico. Uz ime drugog navodnog vođe kavačkog klana, Slobodana Kašćelana, stoje dva nadimka – Fidel i Stari, a uz ime Dragana Škurog Kneževića nadimak Brzi. Igor Božović navodno je koristio nadimak Don. Uz svako ime i nadimak istražitelji imaju upisane šifre.

Ta prepiska pokazuje da su kavčani znali da pohvale svirepost i nemilosrdnost, po kojoj su bili prepoznati Belivukovi kriminalci. „Kako nam kažu braća iz Crne Gore: ‘Ovo nijesmo ni u Meksiko viđali što vi činite tu’“, piše Miljković u prepisci. Istražni organi sumnjaju da su brojne fotografije unakaženih tijela žrtava na Sky aplikaciji, koje su dokazi u postupku, slali upravo kavčanima.

Eksperti belgijske, holandske i francuske policije dešifrovali su prepisku Belivukove kriminalne bande, ali je na državama – Srbiji i Crnoj  Gori – čiji su istražni organi dobili tu prepisku, da svaka ,,počisti” svoje dvorište. Dok je u Srbiji podignuta optužnica protiv Belivuka, u Crnoj Gori se vodi nekoliko postupaka protiv kavačkog klana.

Hapšenje kavčana, na čelu sa Kašćelanom, koje je vicepremijer Dritan Abazović nazvao „velikim udarcem“ organizovanom kriminalu, poklapa se sa periodom u kojem su crnogorski istražni organi dobili dešifrovanu prepisku. Protiv četrnaestočlane grupe policija je tada podnijela krivičnu prijavu za stvaranje kriminalne organizacije, ubistvo i pokušaj ubistva.

Šira crnogorska javnost za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića čula je kada je u Crnoj Gori spriječeno njihovo ubistvo. Po nalogu osuđenika Janka Vukadinovića, koji važi za bliskog škaljarskom klanu, planirana je i likvidacija navodnog šefa kavčana Slobodana Kašćelana. Specijalno državno tužilaštvo za pokušaj trostrukog ubistva sumnjiči Vukadinovića, Mileta Jovanovića (34), Radovana Stanišića (35), Almira Mujahodžića (21), Momčila Milića (40) i Dušana Ivanovića (41). Belivuk i Miljković, koji su saslušani kao svjedoci oštećeni, ispričali su da ne znaju nikoga od ekipe koja je planirala njihovo ubistvo. Rekli su da su u Crnu Goru došli na babine kod Radoja Zvicera, a potom produžili par dana kako bi ostali da sa njim proslave i slavu. Zvicer je nakon tog incidenta napustio Crnu Goru, a prema operativnim policijskim podacima nalazi se u Latinskoj Americi, odakle je nastavio šverc kokaina. Od hapšenja Kašćelana i drugih pripadnika kavačkog klana, za Zvicerom je raspisana međunarodna potjernica.

Kavački klan je do skoro bio najjača kriminalna organizacija u Crnoj Gori, koja se bavila krijumčarenjem i distribucijom kokaina, nakon što je većina vođa suprotstavljenog škaljarskog klana ubijena. Braća Jovan i Igor Vukotić, koji važe za vođe škaljarskog klana, preživjeli su rat i, prema operativnim podacima policije, i dalje se bave krijumčarenjem narkotika. Međutim, prije dvije godine u Kotoru je ubijen njihov otac Veselin Vukotić. Pored njega, živote su izgubili visokopozicionirani škaljarci kao što su Goran Đuričković, Stevan Stamatović, Igor Dedović, Alan Kožar, Damir Hodžić…

U javnosti se spekulisalo da su kavčani preživjeli zato što su povezani sa pojedinim državnim strukturama. Poslanici današnje vladajuće koalicije, dok su bili u opoziciji, često su govorili o povezanosti kavačkog klana sa pojedinim službenicima policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost. Nazivali su ih i „klanom pod zaštitom države“. Francuski časopis Le Monde objavio je da su kavčani pali zbog promjene vlasti u Crnoj Gori.

Izvori Monitora, dobro upućeni u kretanja organiozovanog kriminala na Balkanu, smatraju da je sudbina kavačkog klana zapečaćena u Sloveniji, gdje su policajci gotovo godinu bili infiltrirani u slovenačkoj ćeliji kotorske kriminalne grupe.  Akcija je rezultirala krivičnom prijavom protiv 48 poznatih i više neidentifikovanih članova tog klana, za koji je kokain navodno nabavljao Podgoričanin Milan Vujotić (39). Policija je došla u posjed cijele prepiske na Sky mreži, odakle je prikupljena većina dokaza protiv ove grupe. Rat dva crnogorska klana odavno se sa Balkana proširio na Evropu, što se više nije moglo tolerisati.

Pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević kazao je ranije da su „zapadni partneri“ tek kada je rat  preseljen u region i Zapadnu Evropu, shvatili ozbiljnost ovih kriminalnih grupa.

„Moja je  procjena da je od tog perioda do danas bilo oko 50 žrtava obračuna kriminalnih grupa“, kaže Knežević. Naravno rezlutat je i to što je Crna Gora stekla reputaciju izvoznice krminala.

 

Istraga stigla do ANB-a

Nakon hapšenja Belivokove grupe u Srbiji i kavačkog klana u Crnoj Gori, još  nije utvrđeno  da li su te kriminalne bande imale podršku u određenim djelovima državnih službi. Obje države navodno istražuju moguće veze. U Srbiji je pokrenuta istraga protiv nekoliko policijskih službenika, ali još nije poznato da li istraga vodi u pravcu bivše državne sekretarke u srbijanskom MUP-u Dijane Hrkalović i ministra Nebojše Stefanovića.

U Crnoj Gori je nedavno pokrenuta istraga o povezanosti službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića sa pripadnicima kavačkog klana. On je sin bivšeg rukovodioca Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Zorana Lazovića.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je za Monitor da je u toku šira akcija u kojoj ispituju veze policijskih službenika sa organizovanim kriminalnim grupama, zbog čega ne može komentarisati ove informacije. On je Monitoru kazao da se ispitivanjem ovih veza bavi nedavno osnovani Biro za operativnu komunikaciju (BOK).

Izvori Monitora tvrde da je, navodno,  zahvaljući Lazovićima krajem januara ukinuta zabrana ulaska u Crnu Goru Zvicerovim saradnicima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, o čemu se raspravljalo i na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost.

Tu je informaciju početkom maja na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu saopštio i Abazović.

,,Belivuku je stavljena zabrana 2018. godine skinuta je u januaru 2020. godine. Pretpostavljamo ko je skinuo zabranu, mislim da vi manje – više znate ko se bavio tim, pominjali ste te ljude”, rekao je tada potpredsjednik Vlade i koordinator službi bezbjednosti.

Abazović je tada potvrdio i informacije da su mlađi Lazović i Zvicer održavali kontakt, ali da se ispituju sve okolnosti vezane za tu komunikaciju.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo