Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ BELIVUK I  VEZE SA VLASTIMA U BEOGRADU I PODGORICI: OKG ili produžena ruka država

Objavljeno prije

na

Policijska odjeljenja zapadnih zemalja dala su Crnoj Gori i Srbiji mnoštvo dokaza protiv kriminalnih grupa u njihovim državama, koje su godinama važile za bliske vlastima

 

Balkanski političari i zvaničnici u posljednje vrijeme često koriste poštapalice „uvezeni kriminal“. Tako žele da speru odgovornost za jačanje organizovanog kriminala u svojoj zemlji.

Crnu Goru kao izvoznicu kriminala označili su nedavno čelnici Srbije nakon hapšenja beogradskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, vođe navijačke grupe Principi i jednog od šefova organizovane kriminalne grupe koja je činila zločine u Beogradu i Pančevu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upotrijebio je izraz „uvezena mafija“ u danima nakon što je uhapšen Belivuk sa još 21 osobom koje su označene kao njegovi saradnici. Srbijanski ministar policije Aleksandar Vulin kazao je da je vođa grupe, optužene za otmice, ubistva, distribuciju narkotika i oružja, pripadnik takozvanog kavačkog  klana. Premijerka Srbije Ana Brnabić kazala je da je Belivukov šef Kotoranin Radoje Zvicer, za kojim je Crna Gora raspisala međunarodnu potjernicu, a važi za jednog od vođa kavačkog klana.

Međutim, na 300 strana optužnice srbijanskog tužioca za organizovani kriminal Mladena Nenadića, kojom je obuhvaćena Belivukova grupa od 30 osoba, nema ni riječi o Zviceru kao nalogodavcu ili osumnjičenom za neko krivično djelo.  Kavački klan se pominje samo na par mjesta. Iako su prije podizanja optužnice zvaničnici Srbije govorili o Belivukovim šefovima iz kavačkog klana i zaštiti koju je uživao u djelovima državnih struktura, niko drugi se ne pominje u optužnici. Sa kavačkim klanom ih očigledno povezuje to što je  većina žrtava, za čija ubistva optužuju Belivukovu grupu,  bila bliska rivalskom škaljarskom klanu. Na primjer, Nišliju Milana Lepoju, bivšeg pripadnika pljačkaške grupe Pink Panteri, prema optužnici, ubili su zbog sumnje da je učestvovao u pokušaju Zvicerovog ubistva u Ukrajini. I dalje je nejasno da li je Belivuk bio podređen Kotoranima, ili su bili saradnici u poslu. Pitanje je kada će se to saznati, pošto se tužilaštvo Srbije u ovoj optužnici ne bavi eventualnim nalogodavcima.

„Balkanski organizovani kriminal nikada nije imao bosa svih bosova kao italijanska mafija. To su nezavisne ćelije, koje se brzo razvijaju, unutar grupa koje se same dijele i ponovo spajaju. Na Balkanu postoji oko 300 kriminalnih grupa“, kaže za Le Mond urednik istraživačke mreže KRIK Stevan Dojčinović.

U optužnicu nije ušao iskaz svjedoka saradnika da je Belivuk govorio da im nema spasa ukoliko Nebojša Stefanović (aktuelni ministar odbrane) ne bude više ministar policije.  No, Belivuk i Miljković su o svojim vezama sa političarima govorili u tužilaštvu. Belivuk je ispričao da je činio različite usluge koje mu je tražio Vučić. Rekao je da se i lično vidio nekoliko puta sa Vučićem, što je predsjednik Srbije demantovao. Miljković je ispričao da se, osim sa Vučićem, sastajao i sa  ministrom policije Aleksandrom Vulinom, koji je to, takođe, demantovao. Kako bi izazvali tužilaštvo da utvrdi da je ono što su Belivuk i Miljković ispričali laž potpredsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević i član Pokreta socijalista Đorđe Komlenski prije nekoliko dana su podnijeli krivičnu prijavu protiv Vučića i Vulina.

Većinu dokaza tužilac Nenadović prikupio je iz prepiske između Belivukove grupe putem kriptovane aplikacije Sky, koju su uspjele da dešifruju zapadne bezbjednosne službe. Preko te aplikacije, Belivuk i njegova ekipa su komunicirali oko pripreme otmica i ubistava, poslova sa drogom, dok se na toj aplikaciji nalazi i komunikacija sa visokopozicioniranim pripadnicima kavačkog klana. Zvicer je navodno koristio nadimak Born, dok je njegov rođak Radoje Živković bio Best. Milan Vujotić na toj aplikaciji navodno je imao nadimak Amico. Uz ime drugog navodnog vođe kavačkog klana, Slobodana Kašćelana, stoje dva nadimka – Fidel i Stari, a uz ime Dragana Škurog Kneževića nadimak Brzi. Igor Božović navodno je koristio nadimak Don. Uz svako ime i nadimak istražitelji imaju upisane šifre.

Ta prepiska pokazuje da su kavčani znali da pohvale svirepost i nemilosrdnost, po kojoj su bili prepoznati Belivukovi kriminalci. „Kako nam kažu braća iz Crne Gore: ‘Ovo nijesmo ni u Meksiko viđali što vi činite tu’“, piše Miljković u prepisci. Istražni organi sumnjaju da su brojne fotografije unakaženih tijela žrtava na Sky aplikaciji, koje su dokazi u postupku, slali upravo kavčanima.

Eksperti belgijske, holandske i francuske policije dešifrovali su prepisku Belivukove kriminalne bande, ali je na državama – Srbiji i Crnoj  Gori – čiji su istražni organi dobili tu prepisku, da svaka ,,počisti” svoje dvorište. Dok je u Srbiji podignuta optužnica protiv Belivuka, u Crnoj Gori se vodi nekoliko postupaka protiv kavačkog klana.

Hapšenje kavčana, na čelu sa Kašćelanom, koje je vicepremijer Dritan Abazović nazvao „velikim udarcem“ organizovanom kriminalu, poklapa se sa periodom u kojem su crnogorski istražni organi dobili dešifrovanu prepisku. Protiv četrnaestočlane grupe policija je tada podnijela krivičnu prijavu za stvaranje kriminalne organizacije, ubistvo i pokušaj ubistva.

Šira crnogorska javnost za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića čula je kada je u Crnoj Gori spriječeno njihovo ubistvo. Po nalogu osuđenika Janka Vukadinovića, koji važi za bliskog škaljarskom klanu, planirana je i likvidacija navodnog šefa kavčana Slobodana Kašćelana. Specijalno državno tužilaštvo za pokušaj trostrukog ubistva sumnjiči Vukadinovića, Mileta Jovanovića (34), Radovana Stanišića (35), Almira Mujahodžića (21), Momčila Milića (40) i Dušana Ivanovića (41). Belivuk i Miljković, koji su saslušani kao svjedoci oštećeni, ispričali su da ne znaju nikoga od ekipe koja je planirala njihovo ubistvo. Rekli su da su u Crnu Goru došli na babine kod Radoja Zvicera, a potom produžili par dana kako bi ostali da sa njim proslave i slavu. Zvicer je nakon tog incidenta napustio Crnu Goru, a prema operativnim policijskim podacima nalazi se u Latinskoj Americi, odakle je nastavio šverc kokaina. Od hapšenja Kašćelana i drugih pripadnika kavačkog klana, za Zvicerom je raspisana međunarodna potjernica.

Kavački klan je do skoro bio najjača kriminalna organizacija u Crnoj Gori, koja se bavila krijumčarenjem i distribucijom kokaina, nakon što je većina vođa suprotstavljenog škaljarskog klana ubijena. Braća Jovan i Igor Vukotić, koji važe za vođe škaljarskog klana, preživjeli su rat i, prema operativnim podacima policije, i dalje se bave krijumčarenjem narkotika. Međutim, prije dvije godine u Kotoru je ubijen njihov otac Veselin Vukotić. Pored njega, živote su izgubili visokopozicionirani škaljarci kao što su Goran Đuričković, Stevan Stamatović, Igor Dedović, Alan Kožar, Damir Hodžić…

U javnosti se spekulisalo da su kavčani preživjeli zato što su povezani sa pojedinim državnim strukturama. Poslanici današnje vladajuće koalicije, dok su bili u opoziciji, često su govorili o povezanosti kavačkog klana sa pojedinim službenicima policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost. Nazivali su ih i „klanom pod zaštitom države“. Francuski časopis Le Monde objavio je da su kavčani pali zbog promjene vlasti u Crnoj Gori.

Izvori Monitora, dobro upućeni u kretanja organiozovanog kriminala na Balkanu, smatraju da je sudbina kavačkog klana zapečaćena u Sloveniji, gdje su policajci gotovo godinu bili infiltrirani u slovenačkoj ćeliji kotorske kriminalne grupe.  Akcija je rezultirala krivičnom prijavom protiv 48 poznatih i više neidentifikovanih članova tog klana, za koji je kokain navodno nabavljao Podgoričanin Milan Vujotić (39). Policija je došla u posjed cijele prepiske na Sky mreži, odakle je prikupljena većina dokaza protiv ove grupe. Rat dva crnogorska klana odavno se sa Balkana proširio na Evropu, što se više nije moglo tolerisati.

Pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević kazao je ranije da su „zapadni partneri“ tek kada je rat  preseljen u region i Zapadnu Evropu, shvatili ozbiljnost ovih kriminalnih grupa.

„Moja je  procjena da je od tog perioda do danas bilo oko 50 žrtava obračuna kriminalnih grupa“, kaže Knežević. Naravno rezlutat je i to što je Crna Gora stekla reputaciju izvoznice krminala.

 

Istraga stigla do ANB-a

Nakon hapšenja Belivokove grupe u Srbiji i kavačkog klana u Crnoj Gori, još  nije utvrđeno  da li su te kriminalne bande imale podršku u određenim djelovima državnih službi. Obje države navodno istražuju moguće veze. U Srbiji je pokrenuta istraga protiv nekoliko policijskih službenika, ali još nije poznato da li istraga vodi u pravcu bivše državne sekretarke u srbijanskom MUP-u Dijane Hrkalović i ministra Nebojše Stefanovića.

U Crnoj Gori je nedavno pokrenuta istraga o povezanosti službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića sa pripadnicima kavačkog klana. On je sin bivšeg rukovodioca Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Zorana Lazovića.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je za Monitor da je u toku šira akcija u kojoj ispituju veze policijskih službenika sa organizovanim kriminalnim grupama, zbog čega ne može komentarisati ove informacije. On je Monitoru kazao da se ispitivanjem ovih veza bavi nedavno osnovani Biro za operativnu komunikaciju (BOK).

Izvori Monitora tvrde da je, navodno,  zahvaljući Lazovićima krajem januara ukinuta zabrana ulaska u Crnu Goru Zvicerovim saradnicima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, o čemu se raspravljalo i na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost.

Tu je informaciju početkom maja na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu saopštio i Abazović.

,,Belivuku je stavljena zabrana 2018. godine skinuta je u januaru 2020. godine. Pretpostavljamo ko je skinuo zabranu, mislim da vi manje – više znate ko se bavio tim, pominjali ste te ljude”, rekao je tada potpredsjednik Vlade i koordinator službi bezbjednosti.

Abazović je tada potvrdio i informacije da su mlađi Lazović i Zvicer održavali kontakt, ali da se ispituju sve okolnosti vezane za tu komunikaciju.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo