Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ BELIVUK I  VEZE SA VLASTIMA U BEOGRADU I PODGORICI: OKG ili produžena ruka država

Objavljeno prije

na

Policijska odjeljenja zapadnih zemalja dala su Crnoj Gori i Srbiji mnoštvo dokaza protiv kriminalnih grupa u njihovim državama, koje su godinama važile za bliske vlastima

 

Balkanski političari i zvaničnici u posljednje vrijeme često koriste poštapalice „uvezeni kriminal“. Tako žele da speru odgovornost za jačanje organizovanog kriminala u svojoj zemlji.

Crnu Goru kao izvoznicu kriminala označili su nedavno čelnici Srbije nakon hapšenja beogradskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, vođe navijačke grupe Principi i jednog od šefova organizovane kriminalne grupe koja je činila zločine u Beogradu i Pančevu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upotrijebio je izraz „uvezena mafija“ u danima nakon što je uhapšen Belivuk sa još 21 osobom koje su označene kao njegovi saradnici. Srbijanski ministar policije Aleksandar Vulin kazao je da je vođa grupe, optužene za otmice, ubistva, distribuciju narkotika i oružja, pripadnik takozvanog kavačkog  klana. Premijerka Srbije Ana Brnabić kazala je da je Belivukov šef Kotoranin Radoje Zvicer, za kojim je Crna Gora raspisala međunarodnu potjernicu, a važi za jednog od vođa kavačkog klana.

Međutim, na 300 strana optužnice srbijanskog tužioca za organizovani kriminal Mladena Nenadića, kojom je obuhvaćena Belivukova grupa od 30 osoba, nema ni riječi o Zviceru kao nalogodavcu ili osumnjičenom za neko krivično djelo.  Kavački klan se pominje samo na par mjesta. Iako su prije podizanja optužnice zvaničnici Srbije govorili o Belivukovim šefovima iz kavačkog klana i zaštiti koju je uživao u djelovima državnih struktura, niko drugi se ne pominje u optužnici. Sa kavačkim klanom ih očigledno povezuje to što je  većina žrtava, za čija ubistva optužuju Belivukovu grupu,  bila bliska rivalskom škaljarskom klanu. Na primjer, Nišliju Milana Lepoju, bivšeg pripadnika pljačkaške grupe Pink Panteri, prema optužnici, ubili su zbog sumnje da je učestvovao u pokušaju Zvicerovog ubistva u Ukrajini. I dalje je nejasno da li je Belivuk bio podređen Kotoranima, ili su bili saradnici u poslu. Pitanje je kada će se to saznati, pošto se tužilaštvo Srbije u ovoj optužnici ne bavi eventualnim nalogodavcima.

„Balkanski organizovani kriminal nikada nije imao bosa svih bosova kao italijanska mafija. To su nezavisne ćelije, koje se brzo razvijaju, unutar grupa koje se same dijele i ponovo spajaju. Na Balkanu postoji oko 300 kriminalnih grupa“, kaže za Le Mond urednik istraživačke mreže KRIK Stevan Dojčinović.

U optužnicu nije ušao iskaz svjedoka saradnika da je Belivuk govorio da im nema spasa ukoliko Nebojša Stefanović (aktuelni ministar odbrane) ne bude više ministar policije.  No, Belivuk i Miljković su o svojim vezama sa političarima govorili u tužilaštvu. Belivuk je ispričao da je činio različite usluge koje mu je tražio Vučić. Rekao je da se i lično vidio nekoliko puta sa Vučićem, što je predsjednik Srbije demantovao. Miljković je ispričao da se, osim sa Vučićem, sastajao i sa  ministrom policije Aleksandrom Vulinom, koji je to, takođe, demantovao. Kako bi izazvali tužilaštvo da utvrdi da je ono što su Belivuk i Miljković ispričali laž potpredsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević i član Pokreta socijalista Đorđe Komlenski prije nekoliko dana su podnijeli krivičnu prijavu protiv Vučića i Vulina.

Većinu dokaza tužilac Nenadović prikupio je iz prepiske između Belivukove grupe putem kriptovane aplikacije Sky, koju su uspjele da dešifruju zapadne bezbjednosne službe. Preko te aplikacije, Belivuk i njegova ekipa su komunicirali oko pripreme otmica i ubistava, poslova sa drogom, dok se na toj aplikaciji nalazi i komunikacija sa visokopozicioniranim pripadnicima kavačkog klana. Zvicer je navodno koristio nadimak Born, dok je njegov rođak Radoje Živković bio Best. Milan Vujotić na toj aplikaciji navodno je imao nadimak Amico. Uz ime drugog navodnog vođe kavačkog klana, Slobodana Kašćelana, stoje dva nadimka – Fidel i Stari, a uz ime Dragana Škurog Kneževića nadimak Brzi. Igor Božović navodno je koristio nadimak Don. Uz svako ime i nadimak istražitelji imaju upisane šifre.

Ta prepiska pokazuje da su kavčani znali da pohvale svirepost i nemilosrdnost, po kojoj su bili prepoznati Belivukovi kriminalci. „Kako nam kažu braća iz Crne Gore: ‘Ovo nijesmo ni u Meksiko viđali što vi činite tu’“, piše Miljković u prepisci. Istražni organi sumnjaju da su brojne fotografije unakaženih tijela žrtava na Sky aplikaciji, koje su dokazi u postupku, slali upravo kavčanima.

Eksperti belgijske, holandske i francuske policije dešifrovali su prepisku Belivukove kriminalne bande, ali je na državama – Srbiji i Crnoj  Gori – čiji su istražni organi dobili tu prepisku, da svaka ,,počisti” svoje dvorište. Dok je u Srbiji podignuta optužnica protiv Belivuka, u Crnoj Gori se vodi nekoliko postupaka protiv kavačkog klana.

Hapšenje kavčana, na čelu sa Kašćelanom, koje je vicepremijer Dritan Abazović nazvao „velikim udarcem“ organizovanom kriminalu, poklapa se sa periodom u kojem su crnogorski istražni organi dobili dešifrovanu prepisku. Protiv četrnaestočlane grupe policija je tada podnijela krivičnu prijavu za stvaranje kriminalne organizacije, ubistvo i pokušaj ubistva.

Šira crnogorska javnost za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića čula je kada je u Crnoj Gori spriječeno njihovo ubistvo. Po nalogu osuđenika Janka Vukadinovića, koji važi za bliskog škaljarskom klanu, planirana je i likvidacija navodnog šefa kavčana Slobodana Kašćelana. Specijalno državno tužilaštvo za pokušaj trostrukog ubistva sumnjiči Vukadinovića, Mileta Jovanovića (34), Radovana Stanišića (35), Almira Mujahodžića (21), Momčila Milića (40) i Dušana Ivanovića (41). Belivuk i Miljković, koji su saslušani kao svjedoci oštećeni, ispričali su da ne znaju nikoga od ekipe koja je planirala njihovo ubistvo. Rekli su da su u Crnu Goru došli na babine kod Radoja Zvicera, a potom produžili par dana kako bi ostali da sa njim proslave i slavu. Zvicer je nakon tog incidenta napustio Crnu Goru, a prema operativnim policijskim podacima nalazi se u Latinskoj Americi, odakle je nastavio šverc kokaina. Od hapšenja Kašćelana i drugih pripadnika kavačkog klana, za Zvicerom je raspisana međunarodna potjernica.

Kavački klan je do skoro bio najjača kriminalna organizacija u Crnoj Gori, koja se bavila krijumčarenjem i distribucijom kokaina, nakon što je većina vođa suprotstavljenog škaljarskog klana ubijena. Braća Jovan i Igor Vukotić, koji važe za vođe škaljarskog klana, preživjeli su rat i, prema operativnim podacima policije, i dalje se bave krijumčarenjem narkotika. Međutim, prije dvije godine u Kotoru je ubijen njihov otac Veselin Vukotić. Pored njega, živote su izgubili visokopozicionirani škaljarci kao što su Goran Đuričković, Stevan Stamatović, Igor Dedović, Alan Kožar, Damir Hodžić…

U javnosti se spekulisalo da su kavčani preživjeli zato što su povezani sa pojedinim državnim strukturama. Poslanici današnje vladajuće koalicije, dok su bili u opoziciji, često su govorili o povezanosti kavačkog klana sa pojedinim službenicima policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost. Nazivali su ih i „klanom pod zaštitom države“. Francuski časopis Le Monde objavio je da su kavčani pali zbog promjene vlasti u Crnoj Gori.

Izvori Monitora, dobro upućeni u kretanja organiozovanog kriminala na Balkanu, smatraju da je sudbina kavačkog klana zapečaćena u Sloveniji, gdje su policajci gotovo godinu bili infiltrirani u slovenačkoj ćeliji kotorske kriminalne grupe.  Akcija je rezultirala krivičnom prijavom protiv 48 poznatih i više neidentifikovanih članova tog klana, za koji je kokain navodno nabavljao Podgoričanin Milan Vujotić (39). Policija je došla u posjed cijele prepiske na Sky mreži, odakle je prikupljena većina dokaza protiv ove grupe. Rat dva crnogorska klana odavno se sa Balkana proširio na Evropu, što se više nije moglo tolerisati.

Pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević kazao je ranije da su „zapadni partneri“ tek kada je rat  preseljen u region i Zapadnu Evropu, shvatili ozbiljnost ovih kriminalnih grupa.

„Moja je  procjena da je od tog perioda do danas bilo oko 50 žrtava obračuna kriminalnih grupa“, kaže Knežević. Naravno rezlutat je i to što je Crna Gora stekla reputaciju izvoznice krminala.

 

Istraga stigla do ANB-a

Nakon hapšenja Belivokove grupe u Srbiji i kavačkog klana u Crnoj Gori, još  nije utvrđeno  da li su te kriminalne bande imale podršku u određenim djelovima državnih službi. Obje države navodno istražuju moguće veze. U Srbiji je pokrenuta istraga protiv nekoliko policijskih službenika, ali još nije poznato da li istraga vodi u pravcu bivše državne sekretarke u srbijanskom MUP-u Dijane Hrkalović i ministra Nebojše Stefanovića.

U Crnoj Gori je nedavno pokrenuta istraga o povezanosti službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića sa pripadnicima kavačkog klana. On je sin bivšeg rukovodioca Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Zorana Lazovića.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je za Monitor da je u toku šira akcija u kojoj ispituju veze policijskih službenika sa organizovanim kriminalnim grupama, zbog čega ne može komentarisati ove informacije. On je Monitoru kazao da se ispitivanjem ovih veza bavi nedavno osnovani Biro za operativnu komunikaciju (BOK).

Izvori Monitora tvrde da je, navodno,  zahvaljući Lazovićima krajem januara ukinuta zabrana ulaska u Crnu Goru Zvicerovim saradnicima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, o čemu se raspravljalo i na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost.

Tu je informaciju početkom maja na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu saopštio i Abazović.

,,Belivuku je stavljena zabrana 2018. godine skinuta je u januaru 2020. godine. Pretpostavljamo ko je skinuo zabranu, mislim da vi manje – više znate ko se bavio tim, pominjali ste te ljude”, rekao je tada potpredsjednik Vlade i koordinator službi bezbjednosti.

Abazović je tada potvrdio i informacije da su mlađi Lazović i Zvicer održavali kontakt, ali da se ispituju sve okolnosti vezane za tu komunikaciju.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UBISTVO EDMONDA MUSTAFE U BARU: Je li država zatajila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon ubistva Baranina, mediji su objavili da su ga nadzirali policajci. Upravo zato nameće se pitanje  kako se onda našao na meti ubica. Ko je zatajio i procijenio da mu ne treba policijska zaštita, nakon što je istražnim organima saopštio svoja saznanja, ali i strah da mu je bezbjednost ugrožena

 

Nakon dugog zatišja pripadnici kriminanih grupa su u utorak pokazali smjelost koju su godinama ranije iskazivali ubijajući svoje mete ne mareći za doba dana, mjesto, niti da li će biti nevino stradalih.

Na nepunih 200 metara od stanice barske policije hicima iz automatske puške je ubijen Baranin Edmond Mustafa, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana. Ubica mu je nešto poslije devet sati prišao s leđa i u njega ispalio, prema prvim informacijama, čak 12 hitaca.

Dvadesetdevetogodišnjak je na mjestu ostao mrtav, a ubica je pobjegao električnim trotinetom. Uslijedila je policijska potraga za ubicom koja je rezultirala hapšenjem Baranina 27.godišnjeg Dina Ibrahimovića.

„U roku manjem od pola sata su locirali lice za koje su postojali osnova sumnja odnosno postojali indikatori da se radi o izvršiocu ovog krivičnog djela koji je u roku od pola sata u naselju Bjelište lociran, sustignut u bjekstvu, savladan i doveden u službene prostorije odjeljenja bezbjednosti Bar. Prilikom bjekstva ovog lica isti je koristio moped- električni trotinet, kacigu na glavi, a u neposrednoj blizini ovog lica pronađena je automatska puška za koju se sumnja da je korišćena u izvršenju ovog krivičnog djela, saopštio je medijima Lazar Šćepanović, v.d.pomoćnika direktora Uprave policije.

Samo nekoliko sati nakon zločina, osumnjičeni Ibrahimović priveden je dežurnoj tužiteljki Ireni Burić, ali o zločinu nije želio da govori. To je novinarima kazao njegov advokat Damir Lekić.

„Dinu Ibrahimoviću je stavljeno na teret dva krivična djela. Ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Nakon što je od strane državne tužiteljke poučen o svojim pravima i obavezama, i nakon što je obavio poverljiv razgovor sa braniocima, on je iskoristio zakonsko pravo i branio se ćutanjem, što znači da nije iznosio odbranu i nije ni odgovarao na pitanja državne tužiteljke, kazao je advokat Lekić.

Žrtva i osumnjičeni za ubistvo su poznati istražiteljima. Kako tvrde iz bezbjednosnih službi, osim što su pripadali istoj kriminalnoj organizaciji, nekada su bili i bliski prijatelji.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septebra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plate koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da su za to kria prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Iako je Sindikat uporno tražio nastavak pregovora oni nijesu uslijedili uglavnom zbog zauzetosti premijera i ministra finansija. Ministarstvo prosvjete je dan prije zakazanog štrajka pozvalo prosvjetare na dogovor i tražilo da se štrajk odgodi. Odgađanje je odbijeno, a razredne starješine su porukama  obavještavale roditelje da li će im djeca u ponedjeljak ići u školu.

I u Ministarstvu kao da su znali da do dogovora neće doći, pa su za nedjelju, danu pregovora sa sindikatom, direktori obrazovnih ustanova, u grupama,  čekali na sastanak sa ministarkom Jakšić-Stojanović. Dio javnosti je  ovo vidio kao disciplinovanje direktora. Ministarka je izjavila da je njena zakonska obaveza da upozna direktore sa njihovim pravima i obavezama.

,,U nedelju ujutru imali smo 160 škola sa 50 odsto štrajkača. Poslije sastanka sa ministarkom 138 skola. Šta je bilo u nedelju veče i ponedeljak ujutru ne mogu vam reći”, izjavio je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Sindikat je optužio ministarstvo da su dali instrukcije direktorima škola da štrajkače prebroje i da im ukažu kako mogu dobiti otkaze. U zastašivanje su se uključili i pojedini, od ranije poznati, pravni eksperti. Tako je profesorica radnog prava Vesna Simović-Zvicer konstatovala da,   ako bi sud utvrdio da je štrajk nezakonit onda, shodno zakonu, veliki broj prosvjetnih radnika mogao dobiti otkaz.

Na dan početka štrajka, Ministarstvo je Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore uputili zahtjev za pokretanje postupka za utvrđivanje nezakonitosti, a sve sa ciljem iniciranja postupka pred Osnovnim sudom u Podgorici. Iz tog resora navode da su predstavnici Sindikata 7. februara 2024. dostavili ministarstvu odluku o stupanju u generalni štrajk, kao i odluku o minimumu procesa rada, koje su, kako tvrde, jednostrano donijeli. Iz Osnovnog suda su odgovorili da će hitno razmotriti ovu tužbu.

Iz Sindikata su  sredinom ovog mjeseca kod Agencije za mirno rješavanje sporova pokrenuli postupak kojim bi se utvrdio minimum  procesa rada.  Oni napominju da su proteklih osam godina, od donošenja Zakona o štrajku 2015, raznim vladama i resornim ministarstvima upućivali zahtjeve za utvrđivanje i donošenje akta o minimumu procesa rada. Oni su to ignorisali iako je iniciranje dogovora njihova obaveza, predviđena 90 dana od donošenja zakona. Kako to nije urađeno za osam godina iz Sindikata ističu da se Vlada uporno poziva na Uredbu iz 2006. godine kojom je štrajk u predškolskim i ustanovama osnovnog obrazovanja potpuno zabranjen, i koja omogućava direktorima da zaposlenima daju otkaze i pri pomisli na štrajk.

Nakon dogovora, obje strane su najavile povlačenje tužbi.

Da se sve dodatno zaoštri potrudila se i policija. Potpredsjednik Sindikata prosvejte Jovan Drašković kazao je u ponedjeljak da su policijski službenici obilazili ustanove u štrajku. ,,Službenici Uprave policije posjetili su mnoge podgoričke, ali i crnogorske ustanove. Tražili su razne, vrlo čudne informacije: kako se odvija nastava, a to pita inspektor za kriminalitet, bez ikakvog naloga… U školi u kojoj ja radim bio je inspektor za ekonomski kriminalitet koji je pitao kako se nastava planira, njegov kolega kasnije je zvao upravu i pitao za dodatne informacije u vezi sa nastavom”, kazao je Drašković. On je tražio od nadležnih da objasne ko je donio takvu odluku i čemu ta ispitivanja služe.

Objavljena je informacija da je policajac u školi u Rožajama fotografisao zaposlene. Uprava policije je saopštila da istražuju taj slučaj. Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama Aldin Kalač kazao je da su profesori iz Srednje stručne škole u tom gradu podnijeli prijavu ODT protiv F. M. zbog krivičnih djela neovlašćeno fotografisanje i zloupotreba službenog položaja.

Iz Ministarstva prosvjete su se branili da je policicija obilazila škole samoinicijativno. Iz Uprave policije je saopšteno da su njihovi službenici škole obilazili u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. ,,Obilazak je izvršen, između ostalog, i radi upoznavanja sa činjenicama u odnosu na vrijeme, mjesto, obim, tok i način održavanja štrajka i mogućih neprijavljenih javnih okupljanja sa stanovišta javnog reda i mira i bezbjednosti građana, a posebno učenika”.

Štrajk je, naravno dobio i političku dimenziju. Opozicija je bila jednoglasna u kritici nedemokratskih, neki su pominjali i staljinističke metode, nove vlasti.

Samo dan prije dogovora premijer Spajić je izjavio da mu nije jasno što prosvjetari traže i da neće popustiti pred njihovim pritiskom. Iz njegove partije su sindikalcima prebacivali da se baš i nijesu bunili za DPS zemana. ,,Voljela bih da se Sindikat prosvjete borio proteklih devet godina”, izjavila je ministarka Jakšić-Stojanović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, je prekorio partijske kolege.   Pozvao je Vladu da odgovornije uđe u razgovore sa Sindikatom prosvjete. Povodom štrajka prosvjetara, kazao da je zabrinjavajuće to što su  mnogi roditelji tek u nedjelju saznali da im djeca neće moći da idu u školu jer neće biti nastave. ,,Zaista ne znam kako smo došli u ovu situaciju u kojoj djeca najviše ispaštaju”.

Ostali sindikati dali su podršku Sindikatu prosvjete. Jedan od mnogobrojnijih, Sindikat zdravstva istakao je da Vlada Crne Gore beskrupulozno i arogantno krši granski kolektivni ugovor: ,,Ukoliko Vlada Crne Gore obesmisli kolektivno pregovaranje i prekrši granski kolektivni ugovor Sindikata prosvjete onda je potpuno jasno da sindikalne organizacije treba transformisati u sportsko rekreativna društva i agencije za kupovinu roba i usluga na rate”.

Iz Sindikata Uprave i pravosuđa smatraju da se to upravo i dešava. Nakon dogovora Vlade i Sindikata prosvjete, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević upozorio je da ,,premještanje tabela sa koeficijentima iz Granskog kolektivnog ugovora u novi Zakon o zaradama, koje je predviđeno Sporazumom premijera Milojka Spajića sa Sindikatom prosvjete, znači da se o visini zarada i koeficijenata neće pitati zaposleni, već skupštinska većina ili Vlada”. Iz ovog sindikata su upozorili da je značenje tih namjera uvod u autokratiju.

U vrijeme prošle autokratije najveći štrajk prosvjetara desio se 2002. Trajao je 10. mjeseci, okončan je povišicom od osam procenata, nakon štrajka glađu prosvjetnih radnika u Bijelom Polju. Tokom ovog štrajka i prosvjetari u Pljevljima iskazali su svoju spremnost da ako sve potraje stupe u štrajk glađu.

Kada se o prosvjeti radi, sem priče o platama u drugim promjenama nijesmo puno odmakli. Nakon promjene vlasti premijer Zdravko Krivokapić je javno vikao na prosvjetne radnike, ministarka Vesna Bratić je nezakonito dijelila otkaze i zapošljavala politički podobne kadrove. Prošli ministar Miomir Vojinović je za svog mandata, pod pritiskom roditelja, aminovao prepisivanje na maturskim ispitima.

O kvalitetu obrazovanja, prebukiranosti škola, nedostatku profesorskog kadra, neodgovornosti pojedinih predavača, velikom pritisku roditelja, nasilju u školama… priča se sporadično i ne nude se sistemska rješenja. Do nekog novog štrajka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo