Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ BELIVUK I  VEZE SA VLASTIMA U BEOGRADU I PODGORICI: OKG ili produžena ruka država

Objavljeno prije

na

Policijska odjeljenja zapadnih zemalja dala su Crnoj Gori i Srbiji mnoštvo dokaza protiv kriminalnih grupa u njihovim državama, koje su godinama važile za bliske vlastima

 

Balkanski političari i zvaničnici u posljednje vrijeme često koriste poštapalice „uvezeni kriminal“. Tako žele da speru odgovornost za jačanje organizovanog kriminala u svojoj zemlji.

Crnu Goru kao izvoznicu kriminala označili su nedavno čelnici Srbije nakon hapšenja beogradskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, vođe navijačke grupe Principi i jednog od šefova organizovane kriminalne grupe koja je činila zločine u Beogradu i Pančevu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upotrijebio je izraz „uvezena mafija“ u danima nakon što je uhapšen Belivuk sa još 21 osobom koje su označene kao njegovi saradnici. Srbijanski ministar policije Aleksandar Vulin kazao je da je vođa grupe, optužene za otmice, ubistva, distribuciju narkotika i oružja, pripadnik takozvanog kavačkog  klana. Premijerka Srbije Ana Brnabić kazala je da je Belivukov šef Kotoranin Radoje Zvicer, za kojim je Crna Gora raspisala međunarodnu potjernicu, a važi za jednog od vođa kavačkog klana.

Međutim, na 300 strana optužnice srbijanskog tužioca za organizovani kriminal Mladena Nenadića, kojom je obuhvaćena Belivukova grupa od 30 osoba, nema ni riječi o Zviceru kao nalogodavcu ili osumnjičenom za neko krivično djelo.  Kavački klan se pominje samo na par mjesta. Iako su prije podizanja optužnice zvaničnici Srbije govorili o Belivukovim šefovima iz kavačkog klana i zaštiti koju je uživao u djelovima državnih struktura, niko drugi se ne pominje u optužnici. Sa kavačkim klanom ih očigledno povezuje to što je  većina žrtava, za čija ubistva optužuju Belivukovu grupu,  bila bliska rivalskom škaljarskom klanu. Na primjer, Nišliju Milana Lepoju, bivšeg pripadnika pljačkaške grupe Pink Panteri, prema optužnici, ubili su zbog sumnje da je učestvovao u pokušaju Zvicerovog ubistva u Ukrajini. I dalje je nejasno da li je Belivuk bio podređen Kotoranima, ili su bili saradnici u poslu. Pitanje je kada će se to saznati, pošto se tužilaštvo Srbije u ovoj optužnici ne bavi eventualnim nalogodavcima.

„Balkanski organizovani kriminal nikada nije imao bosa svih bosova kao italijanska mafija. To su nezavisne ćelije, koje se brzo razvijaju, unutar grupa koje se same dijele i ponovo spajaju. Na Balkanu postoji oko 300 kriminalnih grupa“, kaže za Le Mond urednik istraživačke mreže KRIK Stevan Dojčinović.

U optužnicu nije ušao iskaz svjedoka saradnika da je Belivuk govorio da im nema spasa ukoliko Nebojša Stefanović (aktuelni ministar odbrane) ne bude više ministar policije.  No, Belivuk i Miljković su o svojim vezama sa političarima govorili u tužilaštvu. Belivuk je ispričao da je činio različite usluge koje mu je tražio Vučić. Rekao je da se i lično vidio nekoliko puta sa Vučićem, što je predsjednik Srbije demantovao. Miljković je ispričao da se, osim sa Vučićem, sastajao i sa  ministrom policije Aleksandrom Vulinom, koji je to, takođe, demantovao. Kako bi izazvali tužilaštvo da utvrdi da je ono što su Belivuk i Miljković ispričali laž potpredsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević i član Pokreta socijalista Đorđe Komlenski prije nekoliko dana su podnijeli krivičnu prijavu protiv Vučića i Vulina.

Većinu dokaza tužilac Nenadović prikupio je iz prepiske između Belivukove grupe putem kriptovane aplikacije Sky, koju su uspjele da dešifruju zapadne bezbjednosne službe. Preko te aplikacije, Belivuk i njegova ekipa su komunicirali oko pripreme otmica i ubistava, poslova sa drogom, dok se na toj aplikaciji nalazi i komunikacija sa visokopozicioniranim pripadnicima kavačkog klana. Zvicer je navodno koristio nadimak Born, dok je njegov rođak Radoje Živković bio Best. Milan Vujotić na toj aplikaciji navodno je imao nadimak Amico. Uz ime drugog navodnog vođe kavačkog klana, Slobodana Kašćelana, stoje dva nadimka – Fidel i Stari, a uz ime Dragana Škurog Kneževića nadimak Brzi. Igor Božović navodno je koristio nadimak Don. Uz svako ime i nadimak istražitelji imaju upisane šifre.

Ta prepiska pokazuje da su kavčani znali da pohvale svirepost i nemilosrdnost, po kojoj su bili prepoznati Belivukovi kriminalci. „Kako nam kažu braća iz Crne Gore: ‘Ovo nijesmo ni u Meksiko viđali što vi činite tu’“, piše Miljković u prepisci. Istražni organi sumnjaju da su brojne fotografije unakaženih tijela žrtava na Sky aplikaciji, koje su dokazi u postupku, slali upravo kavčanima.

Eksperti belgijske, holandske i francuske policije dešifrovali su prepisku Belivukove kriminalne bande, ali je na državama – Srbiji i Crnoj  Gori – čiji su istražni organi dobili tu prepisku, da svaka ,,počisti” svoje dvorište. Dok je u Srbiji podignuta optužnica protiv Belivuka, u Crnoj Gori se vodi nekoliko postupaka protiv kavačkog klana.

Hapšenje kavčana, na čelu sa Kašćelanom, koje je vicepremijer Dritan Abazović nazvao „velikim udarcem“ organizovanom kriminalu, poklapa se sa periodom u kojem su crnogorski istražni organi dobili dešifrovanu prepisku. Protiv četrnaestočlane grupe policija je tada podnijela krivičnu prijavu za stvaranje kriminalne organizacije, ubistvo i pokušaj ubistva.

Šira crnogorska javnost za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića čula je kada je u Crnoj Gori spriječeno njihovo ubistvo. Po nalogu osuđenika Janka Vukadinovića, koji važi za bliskog škaljarskom klanu, planirana je i likvidacija navodnog šefa kavčana Slobodana Kašćelana. Specijalno državno tužilaštvo za pokušaj trostrukog ubistva sumnjiči Vukadinovića, Mileta Jovanovića (34), Radovana Stanišića (35), Almira Mujahodžića (21), Momčila Milića (40) i Dušana Ivanovića (41). Belivuk i Miljković, koji su saslušani kao svjedoci oštećeni, ispričali su da ne znaju nikoga od ekipe koja je planirala njihovo ubistvo. Rekli su da su u Crnu Goru došli na babine kod Radoja Zvicera, a potom produžili par dana kako bi ostali da sa njim proslave i slavu. Zvicer je nakon tog incidenta napustio Crnu Goru, a prema operativnim policijskim podacima nalazi se u Latinskoj Americi, odakle je nastavio šverc kokaina. Od hapšenja Kašćelana i drugih pripadnika kavačkog klana, za Zvicerom je raspisana međunarodna potjernica.

Kavački klan je do skoro bio najjača kriminalna organizacija u Crnoj Gori, koja se bavila krijumčarenjem i distribucijom kokaina, nakon što je većina vođa suprotstavljenog škaljarskog klana ubijena. Braća Jovan i Igor Vukotić, koji važe za vođe škaljarskog klana, preživjeli su rat i, prema operativnim podacima policije, i dalje se bave krijumčarenjem narkotika. Međutim, prije dvije godine u Kotoru je ubijen njihov otac Veselin Vukotić. Pored njega, živote su izgubili visokopozicionirani škaljarci kao što su Goran Đuričković, Stevan Stamatović, Igor Dedović, Alan Kožar, Damir Hodžić…

U javnosti se spekulisalo da su kavčani preživjeli zato što su povezani sa pojedinim državnim strukturama. Poslanici današnje vladajuće koalicije, dok su bili u opoziciji, često su govorili o povezanosti kavačkog klana sa pojedinim službenicima policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost. Nazivali su ih i „klanom pod zaštitom države“. Francuski časopis Le Monde objavio je da su kavčani pali zbog promjene vlasti u Crnoj Gori.

Izvori Monitora, dobro upućeni u kretanja organiozovanog kriminala na Balkanu, smatraju da je sudbina kavačkog klana zapečaćena u Sloveniji, gdje su policajci gotovo godinu bili infiltrirani u slovenačkoj ćeliji kotorske kriminalne grupe.  Akcija je rezultirala krivičnom prijavom protiv 48 poznatih i više neidentifikovanih članova tog klana, za koji je kokain navodno nabavljao Podgoričanin Milan Vujotić (39). Policija je došla u posjed cijele prepiske na Sky mreži, odakle je prikupljena većina dokaza protiv ove grupe. Rat dva crnogorska klana odavno se sa Balkana proširio na Evropu, što se više nije moglo tolerisati.

Pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević kazao je ranije da su „zapadni partneri“ tek kada je rat  preseljen u region i Zapadnu Evropu, shvatili ozbiljnost ovih kriminalnih grupa.

„Moja je  procjena da je od tog perioda do danas bilo oko 50 žrtava obračuna kriminalnih grupa“, kaže Knežević. Naravno rezlutat je i to što je Crna Gora stekla reputaciju izvoznice krminala.

 

Istraga stigla do ANB-a

Nakon hapšenja Belivokove grupe u Srbiji i kavačkog klana u Crnoj Gori, još  nije utvrđeno  da li su te kriminalne bande imale podršku u određenim djelovima državnih službi. Obje države navodno istražuju moguće veze. U Srbiji je pokrenuta istraga protiv nekoliko policijskih službenika, ali još nije poznato da li istraga vodi u pravcu bivše državne sekretarke u srbijanskom MUP-u Dijane Hrkalović i ministra Nebojše Stefanovića.

U Crnoj Gori je nedavno pokrenuta istraga o povezanosti službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića sa pripadnicima kavačkog klana. On je sin bivšeg rukovodioca Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Zorana Lazovića.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je za Monitor da je u toku šira akcija u kojoj ispituju veze policijskih službenika sa organizovanim kriminalnim grupama, zbog čega ne može komentarisati ove informacije. On je Monitoru kazao da se ispitivanjem ovih veza bavi nedavno osnovani Biro za operativnu komunikaciju (BOK).

Izvori Monitora tvrde da je, navodno,  zahvaljući Lazovićima krajem januara ukinuta zabrana ulaska u Crnu Goru Zvicerovim saradnicima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, o čemu se raspravljalo i na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost.

Tu je informaciju početkom maja na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu saopštio i Abazović.

,,Belivuku je stavljena zabrana 2018. godine skinuta je u januaru 2020. godine. Pretpostavljamo ko je skinuo zabranu, mislim da vi manje – više znate ko se bavio tim, pominjali ste te ljude”, rekao je tada potpredsjednik Vlade i koordinator službi bezbjednosti.

Abazović je tada potvrdio i informacije da su mlađi Lazović i Zvicer održavali kontakt, ali da se ispituju sve okolnosti vezane za tu komunikaciju.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo