Povežite se sa nama

Izdvojeno

MEDICINSKI RADNICI NASTAVLJAJU DA NAPUŠTAJU CRNU GORU: Najopterećeniji u Evropi, a plate najniže

Objavljeno prije

na

Od 2014. do danas Crnu Goru je napustilo na desetine zdravstvenih radnika. Glavni razlozi odlazaka su loši uslovi rada, niske zarade, kao i nezadovoljavajući odnos nadležnih prema ljekarskoj profesiji

 

U zdravstvenom sektoru nije došlo do valjanih promjena. U prilog tome govori činjenica da ljekari i drugo medicinsko osoblje, u potrazi za boljim uslovima rada, nastavljaju da napuštaju crnogorske zdravstvene ustanove.

Od 2014. do danas Crnu Goru je napustilo na desetine zdravstvenih radnika. Glavni razlozi odlazaka su loši uslovi rada, niske zarade, kao i nezadovoljavajući odnos nadležnih prema ljekarskoj profesiji.

Samo Klinički centar Crne Gore (KCCG) su u periodu od 2017. do kraja 2020. godine napustila čak 33 ljekara i ljekarke, pokazuju podaci te najveće zdravstvene ustanove u našoj državi. Tokom prošle godine, u jeku pandemije virusa COVID-19, na taj korak odlučilo se njih devetoro, što je za Crnu Goru značajna brojka. Do jula ove godine to je učinilo još troje – dva radiologa i jedan anesteziolog.

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva (SSZCG) doktorica Ljiljana Krivokapić nedavno je saopštila da su neki ljekari najavili odlazak iz zdravstvenih ustanova u Risnu, Nikšiću, Beranama i na Cetinju. ,,Bolnicu u Risnu napustilo je  troje ljekara, dvoje najavljuje odlazak iz Opšte bolnice na Cetinju, iz bolnice u Nikšiću odlazi jedan kolega. U Opštoj bolnici u Beranama to namjerava da uradi dvoje kolega, a troje odlazi u Srbiju, Sloveniju… Zabrinjavajući je trend odlaska ljekara”, kazala je Krivokapić za Javni servis. Ljekari iz Risna otišli su u Srbiju, sa namjerom da tamo nastave sa radom, neki su se odlučili za Sloveniju, dok će pojedini sreću okušati u privatnom sektoru.

Predsjednica Sindikata doktora Medicine Crne Gore (SDMCG) Milena Popović Samardžić je nedavno u gostovanju u emisiji Boje jutra na TV Vijesti istakla da su razočarani saradnjom sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja (MFSS) i da ne uočavaju razliku u odnosu na prethodno ministarstvo.

„Politika koju sadašnje MFSS vodi je politika kontinuiteta u odnosu na zdravstvo i zdravstvene radnike. Politika kontinuiteta sa prethodnom vladom i ne uočavamo razlike ni pomake. Crna Gora je jedina zemlja u Evropi u kojoj su, u trenutku kada se vodi nacionalni projekat kakav je imunizacija i vakcinacija, zdravstveni radnici zakinuti za svoja prava koja proizilaze iz kolektivnog ugovora, štedi se na njima, ne isplaćuju se sredstva koja treba da se isplaćuju na jednom projektu kao što je imunizacija”, kazala je Popović Samardžić.

Ona je upozorila da u zdravstvenim ustanovama fali ljekara i da nema kadra koji može da nadomjesti prazna mjesta na brojnim specijalističkim ambulantama, pa da se zbog toga boji da će se Crna Gora suočiti sa scenarijom kakav je imala Rumunija. Tu državu je za samo pet godina napustilo čak 12.000 ljekara, nakon čega su vlasti odlučile da povećaju 100 odsto zarade, ali je za taj korak bilo kasno.

Iz SDMCG-a su, na osnovu istraživanja koje su radili, utvrdili da crnogorske zdravstvene ustanove uzaludno raspisuju konkurse za specijalizaciju, jer mladi i perspektivni doktori odlaze u inostranstvo. Na više od pola raspisanih konkursa niko se nije javio.

Stanje u Hitnoj pomoći je među najgorima. Vršilac dužnosti direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Vuk Niković je, prema sopstvenim riječima, zatekao nefunkcionalan sistem, neadekvatnu opremu i star kadar. Upozorio je da mladi ljekari odlaze iz Hitne pomoći.

I u Centru za autizam Ognjen Rakočević, recimo, godinama kubure sa nedostatkom radnika, zbog čega su djeca sa smetnjama u razvoju i njihovi roditelji prinuđeni da se dalje bore u zdravstvenim institucijama u regionu ili inostranstvu. Direktor tog centra Ivan Krgović saopštio je da Crnoj Gori fali čak 60 defektologa.

U domovima zdravlja nema dovoljno ni pedijatara ni fizijatara.

Dok se od medicinskih radnika očekuje izvrsnost, visina zarada im je među najnižim u Evropi. U poređenju sa ljekarima u svim članicama Evropske unije (EU) i zemljama kandidatima, ljekari u Crnoj Gori obave najviše pregleda i konsultacija. Tako, na primjer, izabrani doktor za odrasle i djecu u prosjeku obavi 9.866 pregleda godišnje, dok bolnički ljekar u toku godine u prosjeku pruži čak 1.319 zdravstvenih usluga. To su podaci koje je pokazalo istraživanje SDMCG-a, Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) i EU u okviru projekta Razgovori u društvu – Socijalni dijalog za bolju budućnost. Prema istom istraživanju, ulaganja u zdravstveni sistem Crne Gore su nedovoljna. Odvajanje za zdravsto od svega oko 10 odsto od državnog budžeta ne može zadovoljiti očekivanja stanovništva.

Od obećanih povećanja zarada od 15 odsto još uvijek nema ništa. Umjesto toga, zaposlene u zdravstvu Vlada Crne Gore je „nagradila” vaučerima za ljetovanje, u iznosu od 200 eura.

Zbog toga su iz Sindikata, kojim predsjedava Popović Samardžić, nedavno dostavili potpredsjednici Skupštine Crne Gore Branki Bošnjak i predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama u javnom sektoru, kojim traže utvrđivanje koeficijenata za doktore medicine, ljekare specijaliste i ljekare supspecijaliste. Ukoliko bude usvojen, plate ljekara supspecijalista bile bi nešto niže u odnosu na zaradu sudija viših sudova, specijalista u rangu predsjednika disciplinske komisije, a doktorima medicine u rangu pomoćnika direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka. Zbog aktuelne ekonomske situacije, iz sindikata predlažu da se koeficijenti počnu primjenjivati u fazama.

Osnovna edukacija doktora medicine traje šest godina, specijalizacija četiri do šest, supspecijalizacija do dvije, a doktorske studije dodatne tri godine. ,,Ne postoji profesija za čiju edukaciju je potrebno više vremena, dakle od 10 do 17 godina nakon završene srednje škole, a kojoj su dodijeljeni niži koeficijenti za obračun zarada. Tako, i pored najvećih kvalifikacija, složenosti i odgovornosti posla, ljekari specijalisti nalaze se u istom bodovnom rangu s profesijama sa začelja grupe poslova C, dakle u rangu savjetnika, sekretara i pomoćnika u državnoj upravi, dok se doktori medicine nalaze u bodovnom rangu s profesijama u najnižoj grupi poslova D Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru Crne Gore“, naveli su iz SDMCG u objašnjenju predloga za izmjenu i dopunu pomenutog zakona.

Predsjednica Ljekarske komore Žanka Cerović nedavno je na pres konferenciji u prostorijama PR Centra, na kojoj je predstavljeno istraživanje pod nazivom Sindrom izgaranja na poslu ljekara tokom pandemije korona virusa, kazala da je Vlada Crne Gore mjesto na kojem treba da se rješava problem položaja ljekara. Ona je napomenula da ljekari nastavljaju da odlaze u države u kojima su manje opterećeni i značajno bolje plaćeni. Prema njenim riječima, to više nijesu samo države EU. „Ljekari Crne Gore su po opterećenosti u Evropi odmah iza kolega iz Mađarske, Poljske i Slovačke, a plate ljekara u Crnoj Gori su najmanje. Naši ljekari sada odlaze ne samo u Sloveniju i Hrvatsku nego i u susjednu Srbiju gdje su nam upravo ovih dana otišla dva ljekara iz Risna. To je alarmantno stanje koje Vlada mora da popravi“, upozorava Cerović.

U zemljama Evrope, koje muče slični problem, ipak dolazi do promjena. Tako je Poljska, zbog opterećenja ljekara i prepoznavanja njihovog značaja posebno tokom krize izazvane pandemijom, donijela strateški plan kojim se obavezala da će do 2024. godine uvećati javnu potrošnju za zdravstvenu zaštitu sa sadašnjih 4,5 na 6 odsto BDP-a. Mađarski parlament je donio zakon kojim je, počev od 1. januara 2021. godine ljekarima uvećao zarade za 70 odsto. U Njemačkoj, koja je tokom godina postala sinonim za raj za naše medicinsko osoblje, recimo, svaki peti euro, odnosno 20 odsto od njihovih ukupnih rashoda, odlazi na zdravstvo.

Nezadovoljstvo među ljekarima raste. Građani će biti ti koji će ispaštati ukoliko se odluče na revolt na koji ih svakodnevica i prazna obećanja prisiljavaju.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

SRPSKI SVET U KOMŠIJSKOJ AVLIJI: Joanikije kao izvidnica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Fotografija bilježi: na skupu Dodiku čuvaju leđa Aleksandar Vulin, Bratislav Gašić i, pomalo stiješnjen među njima, mitropolit MCP-a Joanikije Mićović. Bilo bi bespredmetno pitati šta je on , toga dana i u tom društvu, radio u Banjaluci. Svoj posao. Ne mislimo na molitvu

 

Postao je običaj da, nakon proslave dva Božića i dočeka Nove godine, s neizvjesnošću čekamo 9. januar. Dan kada se u BiH entitetu, Republici Srpskoj, a bogme i šire, obilježava njen Dan.

Neustavan, ne propuštaju da naglase oni koji drže do zakona, skupa sa svima kojima, možda, i nije toliko do prava koliko ih je strah neskrivenih težnji  da se  nastavi sa realizacijom projekta stvaranja tzv. velike Srbije. Odnosno, srpskog sveta. Uz sve ono što takve rabote neizbježno prati, a o čemu smo svjedočili u posljednjoj deceniji XX vijeka.

Ustavni sud BiH je, u novembru 2015, presudio da je obilježavanje dana RS 9. januara diskriminišuće prema nesrbima. Taj datum se vezuje za 1992, kada je   samoproglašena  Skupština srpsakog naroda, donijela odluku o stvaranju srspskih  oblasti u BiH,  što je bio uvod u kasnije etničko čišćenje, masovne zločine i genocid u Srebrenici.

Vlasti u Banjaluci, predvođene Miloradom Dodikom, ne mare za tu odluku. I slave, pogleda uprtog preko Drine, ka Beogradu.

,,Svečani defile ni ovaj put nije mogao da prođe bez pjesme”, čitamo i slušamo na portalu srpskainfo. ,,Za to su zaduženi pripadnici SAJ-a MUP-a Srpske, koji su bez muzike otpjevali Za krst.’Za krst, za krsta Nemanjića, za slavu, za slavu Obilića. Banjaluko, naša diko’, glase stihovi ove pjesme, u kojoj se još kaže ‘stasala je naša dika, nova Srpska Republika’“, prenosi nam dio atmosfere razdragani izvještač.

Dio. Priču upotpunjuje Dragan Bursać, nagrađivani novinar iz Banjaluke. ,,Svi oni koji su imali tu nesreću da gledaju obilježavanje neustavnog Dana RS, mogli su vidjeti kako pripadnici specijalne antiterorističke jedinice MUP-a RS-a pjevaju ultranacionalističku pjesmu sa stihovima ‘Srba ima kao lista, nema više komunista; Za krst, za krst…’”, svjedoči Bursać u kolumni na poratlu Aljazeera. ,,Specijalne jedinice se tako jasno i nadasve glasno legitimišu i svojom pjesmom poručuju da nisu tu da bi štitile ‘sve građane Republike Srpske’, a pogotovo ne nesrbe. Na koncu, budimo iskreni, nije RS pravljena niti je nastajala za neke druge. Ti drugi, dakle nesrbi  su ništeni, protjerivani, ustavom tog entiteta odijeljeni i na koncu u zločinima i u genocidu ubijani”.

O ovonedjeljnom banjalučkom hepeningu svjedoče i fotografije. Na jednoj od njih, na svečanoj pozornici sa koje su zvanice pratile defile sigurnosnih snaga RS, iza Milorada Dodika stoji čovjek sijede kose i brade. Ratni zločinac Vinko Pandurević, u Hagu pravosnažno osuđen na 13 godina zatvora. Penzionisani general-major vojske RS bio je komandant Zvorničke brigade. Na teritoriji pod njenom kontrolom bilo je nekoliko stratišta na kojima su strijeljani Bošnjaci iz Srebrenice. Pandurević je osuđen za više ubistava, istrjebljivanje i progon ,,putem ubistava ili okrutnog i nečovječnog postupanja”. Ima ih što komentarišu ,,pravi čovjek na pravom mjestu”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo