Povežite se sa nama

Izdvojeno

MEDICINSKI RADNICI NASTAVLJAJU DA NAPUŠTAJU CRNU GORU: Najopterećeniji u Evropi, a plate najniže

Objavljeno prije

na

Od 2014. do danas Crnu Goru je napustilo na desetine zdravstvenih radnika. Glavni razlozi odlazaka su loši uslovi rada, niske zarade, kao i nezadovoljavajući odnos nadležnih prema ljekarskoj profesiji

 

U zdravstvenom sektoru nije došlo do valjanih promjena. U prilog tome govori činjenica da ljekari i drugo medicinsko osoblje, u potrazi za boljim uslovima rada, nastavljaju da napuštaju crnogorske zdravstvene ustanove.

Od 2014. do danas Crnu Goru je napustilo na desetine zdravstvenih radnika. Glavni razlozi odlazaka su loši uslovi rada, niske zarade, kao i nezadovoljavajući odnos nadležnih prema ljekarskoj profesiji.

Samo Klinički centar Crne Gore (KCCG) su u periodu od 2017. do kraja 2020. godine napustila čak 33 ljekara i ljekarke, pokazuju podaci te najveće zdravstvene ustanove u našoj državi. Tokom prošle godine, u jeku pandemije virusa COVID-19, na taj korak odlučilo se njih devetoro, što je za Crnu Goru značajna brojka. Do jula ove godine to je učinilo još troje – dva radiologa i jedan anesteziolog.

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva (SSZCG) doktorica Ljiljana Krivokapić nedavno je saopštila da su neki ljekari najavili odlazak iz zdravstvenih ustanova u Risnu, Nikšiću, Beranama i na Cetinju. ,,Bolnicu u Risnu napustilo je  troje ljekara, dvoje najavljuje odlazak iz Opšte bolnice na Cetinju, iz bolnice u Nikšiću odlazi jedan kolega. U Opštoj bolnici u Beranama to namjerava da uradi dvoje kolega, a troje odlazi u Srbiju, Sloveniju… Zabrinjavajući je trend odlaska ljekara”, kazala je Krivokapić za Javni servis. Ljekari iz Risna otišli su u Srbiju, sa namjerom da tamo nastave sa radom, neki su se odlučili za Sloveniju, dok će pojedini sreću okušati u privatnom sektoru.

Predsjednica Sindikata doktora Medicine Crne Gore (SDMCG) Milena Popović Samardžić je nedavno u gostovanju u emisiji Boje jutra na TV Vijesti istakla da su razočarani saradnjom sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja (MFSS) i da ne uočavaju razliku u odnosu na prethodno ministarstvo.

„Politika koju sadašnje MFSS vodi je politika kontinuiteta u odnosu na zdravstvo i zdravstvene radnike. Politika kontinuiteta sa prethodnom vladom i ne uočavamo razlike ni pomake. Crna Gora je jedina zemlja u Evropi u kojoj su, u trenutku kada se vodi nacionalni projekat kakav je imunizacija i vakcinacija, zdravstveni radnici zakinuti za svoja prava koja proizilaze iz kolektivnog ugovora, štedi se na njima, ne isplaćuju se sredstva koja treba da se isplaćuju na jednom projektu kao što je imunizacija”, kazala je Popović Samardžić.

Ona je upozorila da u zdravstvenim ustanovama fali ljekara i da nema kadra koji može da nadomjesti prazna mjesta na brojnim specijalističkim ambulantama, pa da se zbog toga boji da će se Crna Gora suočiti sa scenarijom kakav je imala Rumunija. Tu državu je za samo pet godina napustilo čak 12.000 ljekara, nakon čega su vlasti odlučile da povećaju 100 odsto zarade, ali je za taj korak bilo kasno.

Iz SDMCG-a su, na osnovu istraživanja koje su radili, utvrdili da crnogorske zdravstvene ustanove uzaludno raspisuju konkurse za specijalizaciju, jer mladi i perspektivni doktori odlaze u inostranstvo. Na više od pola raspisanih konkursa niko se nije javio.

Stanje u Hitnoj pomoći je među najgorima. Vršilac dužnosti direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Vuk Niković je, prema sopstvenim riječima, zatekao nefunkcionalan sistem, neadekvatnu opremu i star kadar. Upozorio je da mladi ljekari odlaze iz Hitne pomoći.

I u Centru za autizam Ognjen Rakočević, recimo, godinama kubure sa nedostatkom radnika, zbog čega su djeca sa smetnjama u razvoju i njihovi roditelji prinuđeni da se dalje bore u zdravstvenim institucijama u regionu ili inostranstvu. Direktor tog centra Ivan Krgović saopštio je da Crnoj Gori fali čak 60 defektologa.

U domovima zdravlja nema dovoljno ni pedijatara ni fizijatara.

Dok se od medicinskih radnika očekuje izvrsnost, visina zarada im je među najnižim u Evropi. U poređenju sa ljekarima u svim članicama Evropske unije (EU) i zemljama kandidatima, ljekari u Crnoj Gori obave najviše pregleda i konsultacija. Tako, na primjer, izabrani doktor za odrasle i djecu u prosjeku obavi 9.866 pregleda godišnje, dok bolnički ljekar u toku godine u prosjeku pruži čak 1.319 zdravstvenih usluga. To su podaci koje je pokazalo istraživanje SDMCG-a, Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) i EU u okviru projekta Razgovori u društvu – Socijalni dijalog za bolju budućnost. Prema istom istraživanju, ulaganja u zdravstveni sistem Crne Gore su nedovoljna. Odvajanje za zdravsto od svega oko 10 odsto od državnog budžeta ne može zadovoljiti očekivanja stanovništva.

Od obećanih povećanja zarada od 15 odsto još uvijek nema ništa. Umjesto toga, zaposlene u zdravstvu Vlada Crne Gore je „nagradila” vaučerima za ljetovanje, u iznosu od 200 eura.

Zbog toga su iz Sindikata, kojim predsjedava Popović Samardžić, nedavno dostavili potpredsjednici Skupštine Crne Gore Branki Bošnjak i predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama u javnom sektoru, kojim traže utvrđivanje koeficijenata za doktore medicine, ljekare specijaliste i ljekare supspecijaliste. Ukoliko bude usvojen, plate ljekara supspecijalista bile bi nešto niže u odnosu na zaradu sudija viših sudova, specijalista u rangu predsjednika disciplinske komisije, a doktorima medicine u rangu pomoćnika direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka. Zbog aktuelne ekonomske situacije, iz sindikata predlažu da se koeficijenti počnu primjenjivati u fazama.

Osnovna edukacija doktora medicine traje šest godina, specijalizacija četiri do šest, supspecijalizacija do dvije, a doktorske studije dodatne tri godine. ,,Ne postoji profesija za čiju edukaciju je potrebno više vremena, dakle od 10 do 17 godina nakon završene srednje škole, a kojoj su dodijeljeni niži koeficijenti za obračun zarada. Tako, i pored najvećih kvalifikacija, složenosti i odgovornosti posla, ljekari specijalisti nalaze se u istom bodovnom rangu s profesijama sa začelja grupe poslova C, dakle u rangu savjetnika, sekretara i pomoćnika u državnoj upravi, dok se doktori medicine nalaze u bodovnom rangu s profesijama u najnižoj grupi poslova D Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru Crne Gore“, naveli su iz SDMCG u objašnjenju predloga za izmjenu i dopunu pomenutog zakona.

Predsjednica Ljekarske komore Žanka Cerović nedavno je na pres konferenciji u prostorijama PR Centra, na kojoj je predstavljeno istraživanje pod nazivom Sindrom izgaranja na poslu ljekara tokom pandemije korona virusa, kazala da je Vlada Crne Gore mjesto na kojem treba da se rješava problem položaja ljekara. Ona je napomenula da ljekari nastavljaju da odlaze u države u kojima su manje opterećeni i značajno bolje plaćeni. Prema njenim riječima, to više nijesu samo države EU. „Ljekari Crne Gore su po opterećenosti u Evropi odmah iza kolega iz Mađarske, Poljske i Slovačke, a plate ljekara u Crnoj Gori su najmanje. Naši ljekari sada odlaze ne samo u Sloveniju i Hrvatsku nego i u susjednu Srbiju gdje su nam upravo ovih dana otišla dva ljekara iz Risna. To je alarmantno stanje koje Vlada mora da popravi“, upozorava Cerović.

U zemljama Evrope, koje muče slični problem, ipak dolazi do promjena. Tako je Poljska, zbog opterećenja ljekara i prepoznavanja njihovog značaja posebno tokom krize izazvane pandemijom, donijela strateški plan kojim se obavezala da će do 2024. godine uvećati javnu potrošnju za zdravstvenu zaštitu sa sadašnjih 4,5 na 6 odsto BDP-a. Mađarski parlament je donio zakon kojim je, počev od 1. januara 2021. godine ljekarima uvećao zarade za 70 odsto. U Njemačkoj, koja je tokom godina postala sinonim za raj za naše medicinsko osoblje, recimo, svaki peti euro, odnosno 20 odsto od njihovih ukupnih rashoda, odlazi na zdravstvo.

Nezadovoljstvo među ljekarima raste. Građani će biti ti koji će ispaštati ukoliko se odluče na revolt na koji ih svakodnevica i prazna obećanja prisiljavaju.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

STANJE REDOVNO: Ne vide, ne čuju, tvituju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer  Abazović ili, poput predsjednika Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u  u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku, onda vam i naša svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti

 

Sve je u najboljem redu. „Ja ne znam šta se ovdje vanredno dešava”, predočio je, neki dan, premijer Dritan Abazović. ,,Volio bih da me neko ubijedi koji dio crnogorskog sistema ne funkcioniše ili ne pruža one usluge koje je pružao. Ako izuzmemo Ustavni sud…“.

Izjava je došla kao neka vrsta odgovora  na javne kritike  zapadnih partnera. Vrijedi ih ponoviti pošto se nešto slično rijetko može čuti u jeziku diplomatije.

„Od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU, Crna Gora sada postaje zemlja problem”, poručila je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon. ,,Crna Gora ostaje rak rana EU”, dodala je uz poruku ,,obavezali smo se da ćemo dalje pomagati Crnoj Gori”. Slična upozorenja stigla su i sa one strane Atlantika. ,,Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji”, saopštio je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozoravajući na  ,,mnogo mogućih posljedica” takvog stanja.

Abazović, kazao je, ne osjeća odgovornost . ,,Da kažem da ne osjećam odgovornost zvučaću arogantno, ali da osjećam ono što neki ljudi nameću – ne osjećam. Vlada je završila sve svoje obaveze. Da nisu srušili Vladu i ove obaveze iz evropske agende bile bi završene”, predočio je premijer pomalo zatečenim novinarima. ,,I zašto  bih osjećao odgovornost? Tehnička Vlada radi bolje nego ona koja je bila u punom mandatu”.

Sve je, dakle, u osjećajima. Odnosno, percepciji. Pa ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer (,,hvala domaćinima što su mi ispunili jedan od dječačkih snova”) ili, poput predsjednika Mila Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u luksuznom hotelu Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku (nije nas udostojio komentara), onda svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti.

Nedavno smo iz Instituta za javno zdravlje dobili informaciju – alarmantno upozorenje  – da je dvoje od petoro (40 odsto) djece predškolskog uzrasta u Crnoj Gori nevakcinisano. Ili, da se ograničimo samo na mandat aktuelne (odlazeće, tehničke) Vlade: u 2022. godini vakcinisano je tek svako deseto dijete (11 odsto) rođeno prethodne godine. Vakine su tu, propisi su jasni, nedostajala je snaga države, ako nas već ima toliko koji više vjerujemo Guglu i Tviteru nego ljekarima.

Bez najave, prošlog petka Vlada je odložila početak drugog polugođa školske 22/23. Zvanično, kako bi omogućila bolju zaradu turističkim poslenicima sa sjevera!? Nezvanično, problem je bilo to što tek kupljeno gorivo (mazut) nije dopremljen do školskih kotlarnica, pa bi đake prošlog ponedjeljka dočekale hladne učionice.

Samo je do najupornijih doprla vijest da je Jugopetrol,  tek početkom nedjelje,  distribuirao neophodno gorivo. Alibi je bio mnogo glasniji. ,,Ako nema grijanja u školama, obratite se onima koji su planirali prethodni budžet (za 2022. godinu – prim. Monitora) i koji su zakinuli stavku vezanu za grijanje u školama u Ministarstvu prosvjete”, saopštio je premijer krajem novembra. Isto smo mogli čuti i od njegovih ministara zdravlja i prosvjete Dragloslava Šćekića i Miomira Vojinovića.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo