Povežite se sa nama

Izdvojeno

MEDICINSKI RADNICI NASTAVLJAJU DA NAPUŠTAJU CRNU GORU: Najopterećeniji u Evropi, a plate najniže

Objavljeno prije

na

Od 2014. do danas Crnu Goru je napustilo na desetine zdravstvenih radnika. Glavni razlozi odlazaka su loši uslovi rada, niske zarade, kao i nezadovoljavajući odnos nadležnih prema ljekarskoj profesiji

 

U zdravstvenom sektoru nije došlo do valjanih promjena. U prilog tome govori činjenica da ljekari i drugo medicinsko osoblje, u potrazi za boljim uslovima rada, nastavljaju da napuštaju crnogorske zdravstvene ustanove.

Od 2014. do danas Crnu Goru je napustilo na desetine zdravstvenih radnika. Glavni razlozi odlazaka su loši uslovi rada, niske zarade, kao i nezadovoljavajući odnos nadležnih prema ljekarskoj profesiji.

Samo Klinički centar Crne Gore (KCCG) su u periodu od 2017. do kraja 2020. godine napustila čak 33 ljekara i ljekarke, pokazuju podaci te najveće zdravstvene ustanove u našoj državi. Tokom prošle godine, u jeku pandemije virusa COVID-19, na taj korak odlučilo se njih devetoro, što je za Crnu Goru značajna brojka. Do jula ove godine to je učinilo još troje – dva radiologa i jedan anesteziolog.

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva (SSZCG) doktorica Ljiljana Krivokapić nedavno je saopštila da su neki ljekari najavili odlazak iz zdravstvenih ustanova u Risnu, Nikšiću, Beranama i na Cetinju. ,,Bolnicu u Risnu napustilo je  troje ljekara, dvoje najavljuje odlazak iz Opšte bolnice na Cetinju, iz bolnice u Nikšiću odlazi jedan kolega. U Opštoj bolnici u Beranama to namjerava da uradi dvoje kolega, a troje odlazi u Srbiju, Sloveniju… Zabrinjavajući je trend odlaska ljekara”, kazala je Krivokapić za Javni servis. Ljekari iz Risna otišli su u Srbiju, sa namjerom da tamo nastave sa radom, neki su se odlučili za Sloveniju, dok će pojedini sreću okušati u privatnom sektoru.

Predsjednica Sindikata doktora Medicine Crne Gore (SDMCG) Milena Popović Samardžić je nedavno u gostovanju u emisiji Boje jutra na TV Vijesti istakla da su razočarani saradnjom sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja (MFSS) i da ne uočavaju razliku u odnosu na prethodno ministarstvo.

„Politika koju sadašnje MFSS vodi je politika kontinuiteta u odnosu na zdravstvo i zdravstvene radnike. Politika kontinuiteta sa prethodnom vladom i ne uočavamo razlike ni pomake. Crna Gora je jedina zemlja u Evropi u kojoj su, u trenutku kada se vodi nacionalni projekat kakav je imunizacija i vakcinacija, zdravstveni radnici zakinuti za svoja prava koja proizilaze iz kolektivnog ugovora, štedi se na njima, ne isplaćuju se sredstva koja treba da se isplaćuju na jednom projektu kao što je imunizacija”, kazala je Popović Samardžić.

Ona je upozorila da u zdravstvenim ustanovama fali ljekara i da nema kadra koji može da nadomjesti prazna mjesta na brojnim specijalističkim ambulantama, pa da se zbog toga boji da će se Crna Gora suočiti sa scenarijom kakav je imala Rumunija. Tu državu je za samo pet godina napustilo čak 12.000 ljekara, nakon čega su vlasti odlučile da povećaju 100 odsto zarade, ali je za taj korak bilo kasno.

Iz SDMCG-a su, na osnovu istraživanja koje su radili, utvrdili da crnogorske zdravstvene ustanove uzaludno raspisuju konkurse za specijalizaciju, jer mladi i perspektivni doktori odlaze u inostranstvo. Na više od pola raspisanih konkursa niko se nije javio.

Stanje u Hitnoj pomoći je među najgorima. Vršilac dužnosti direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Vuk Niković je, prema sopstvenim riječima, zatekao nefunkcionalan sistem, neadekvatnu opremu i star kadar. Upozorio je da mladi ljekari odlaze iz Hitne pomoći.

I u Centru za autizam Ognjen Rakočević, recimo, godinama kubure sa nedostatkom radnika, zbog čega su djeca sa smetnjama u razvoju i njihovi roditelji prinuđeni da se dalje bore u zdravstvenim institucijama u regionu ili inostranstvu. Direktor tog centra Ivan Krgović saopštio je da Crnoj Gori fali čak 60 defektologa.

U domovima zdravlja nema dovoljno ni pedijatara ni fizijatara.

Dok se od medicinskih radnika očekuje izvrsnost, visina zarada im je među najnižim u Evropi. U poređenju sa ljekarima u svim članicama Evropske unije (EU) i zemljama kandidatima, ljekari u Crnoj Gori obave najviše pregleda i konsultacija. Tako, na primjer, izabrani doktor za odrasle i djecu u prosjeku obavi 9.866 pregleda godišnje, dok bolnički ljekar u toku godine u prosjeku pruži čak 1.319 zdravstvenih usluga. To su podaci koje je pokazalo istraživanje SDMCG-a, Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) i EU u okviru projekta Razgovori u društvu – Socijalni dijalog za bolju budućnost. Prema istom istraživanju, ulaganja u zdravstveni sistem Crne Gore su nedovoljna. Odvajanje za zdravsto od svega oko 10 odsto od državnog budžeta ne može zadovoljiti očekivanja stanovništva.

Od obećanih povećanja zarada od 15 odsto još uvijek nema ništa. Umjesto toga, zaposlene u zdravstvu Vlada Crne Gore je „nagradila” vaučerima za ljetovanje, u iznosu od 200 eura.

Zbog toga su iz Sindikata, kojim predsjedava Popović Samardžić, nedavno dostavili potpredsjednici Skupštine Crne Gore Branki Bošnjak i predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama u javnom sektoru, kojim traže utvrđivanje koeficijenata za doktore medicine, ljekare specijaliste i ljekare supspecijaliste. Ukoliko bude usvojen, plate ljekara supspecijalista bile bi nešto niže u odnosu na zaradu sudija viših sudova, specijalista u rangu predsjednika disciplinske komisije, a doktorima medicine u rangu pomoćnika direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka. Zbog aktuelne ekonomske situacije, iz sindikata predlažu da se koeficijenti počnu primjenjivati u fazama.

Osnovna edukacija doktora medicine traje šest godina, specijalizacija četiri do šest, supspecijalizacija do dvije, a doktorske studije dodatne tri godine. ,,Ne postoji profesija za čiju edukaciju je potrebno više vremena, dakle od 10 do 17 godina nakon završene srednje škole, a kojoj su dodijeljeni niži koeficijenti za obračun zarada. Tako, i pored najvećih kvalifikacija, složenosti i odgovornosti posla, ljekari specijalisti nalaze se u istom bodovnom rangu s profesijama sa začelja grupe poslova C, dakle u rangu savjetnika, sekretara i pomoćnika u državnoj upravi, dok se doktori medicine nalaze u bodovnom rangu s profesijama u najnižoj grupi poslova D Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru Crne Gore“, naveli su iz SDMCG u objašnjenju predloga za izmjenu i dopunu pomenutog zakona.

Predsjednica Ljekarske komore Žanka Cerović nedavno je na pres konferenciji u prostorijama PR Centra, na kojoj je predstavljeno istraživanje pod nazivom Sindrom izgaranja na poslu ljekara tokom pandemije korona virusa, kazala da je Vlada Crne Gore mjesto na kojem treba da se rješava problem položaja ljekara. Ona je napomenula da ljekari nastavljaju da odlaze u države u kojima su manje opterećeni i značajno bolje plaćeni. Prema njenim riječima, to više nijesu samo države EU. „Ljekari Crne Gore su po opterećenosti u Evropi odmah iza kolega iz Mađarske, Poljske i Slovačke, a plate ljekara u Crnoj Gori su najmanje. Naši ljekari sada odlaze ne samo u Sloveniju i Hrvatsku nego i u susjednu Srbiju gdje su nam upravo ovih dana otišla dva ljekara iz Risna. To je alarmantno stanje koje Vlada mora da popravi“, upozorava Cerović.

U zemljama Evrope, koje muče slični problem, ipak dolazi do promjena. Tako je Poljska, zbog opterećenja ljekara i prepoznavanja njihovog značaja posebno tokom krize izazvane pandemijom, donijela strateški plan kojim se obavezala da će do 2024. godine uvećati javnu potrošnju za zdravstvenu zaštitu sa sadašnjih 4,5 na 6 odsto BDP-a. Mađarski parlament je donio zakon kojim je, počev od 1. januara 2021. godine ljekarima uvećao zarade za 70 odsto. U Njemačkoj, koja je tokom godina postala sinonim za raj za naše medicinsko osoblje, recimo, svaki peti euro, odnosno 20 odsto od njihovih ukupnih rashoda, odlazi na zdravstvo.

Nezadovoljstvo među ljekarima raste. Građani će biti ti koji će ispaštati ukoliko se odluče na revolt na koji ih svakodnevica i prazna obećanja prisiljavaju.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo