Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SMRTNOST OD KORONE I CRNA GORA: Četvrti u Evropi, peti u svijetu

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori od početka pandemije postoji sistematsko kršenje propisanih mjera. Uvijek zbog ,,više sile”, prvenstveno političke ili vjerske prirode. Prvaci u kršenju mjera, koje su sami donijeli, bili su čelnici bivše i sadašnje vlasti

 

Crna Gora se i dalje nalazi na vrhu liste po broju preminulih od korona virusa. Sa preko 2.600 ljudi koji su umrli od početka pandemije od posljedica korona virusa, Crna Gora ima peti najnegativniji rezultat na svijetu, prema svjetski poznatom statističkom sajtu Worldmeters. Sa procentom od 4.140 smrti na milion stanovnika, Crna Gora je na četvrtom mjestu crne korona liste u Evropi. Više preminulih prema ukupnom broju stanovnika od nas imaju samo Bugarska, Bosna i Hercegovina i Mađarska.

Da je mortalitet povezan sa kovidom u Crnoj Gori veći od regionalnog i evropskog prosjeka upozorila je u decembru dr sci med Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori.

,,Prema SZO podacima, u toku prošle sedmice, u regionu Evrope broj novooboljenih opada, ali zabrinjava porast broja COVID-19 hospitalizovanih i umrlih. U Crnoj Gori, COVID -19 crta sličnu trajektoriju. Uprkos činjenici što je kumulativna incidenca novooboljelih za posljednjih 14 dana opala za 50 odsto, broj umrlih i hospitalizovanih zabrinjava. Statistika podsjeća da je situacija vrlo složena”, kaže Brajovićeva za Monitor.

U Crnoj Gori je na početku ove sedmice broj oboljelih 4.379, a ukupan broj oboljelih od početka pandemije iznosi 223.462.

Epidemiološkinja u Institutu za javno zdravlje Milena Popović-Samardžić za Monitor kaže da ,,istraživanja pokazuju da ukupan broj umrlih, i to ne samo umrlih od posljedica COVID-19 virusa, već i broj smrtnih slučajeva, veći od očekivanog prosjeka za analizirani period (excess deaths) zavise od ulaganja tj. finansiranja zdravstva, od broja ljekara i srednjeg medicinskog kadra po glavi stanovnika, od razvijenosti primarne zdravstvene zaštite, dostupnosti zdravstvene zaštite i  procenta gojaznog stanovništva”.

Popović-Samardžić ističe i da na broj umrlih utiče i pravovremeno uvođenje protivepidemijskih mjera, te da je vrijeme primjene mjera u kontroli pandemije ključno.

U Crnoj Gori od početka pandemije imamo sistematsko kršenje propisanih mjera. Uvijek iz razloga ,,više sile”, prvenstveno političke ili vjerske prirode. Prvaci u kršenju mjera, koje su sami donijeli, bili su čelnici bivše i sadašnje vlasti.

,,Restriktivne mjere zatvaranja i ograničavanja imaju smisla kada se primijene u ranoj fazi rasta broja zaraženih dok su stope još uvijek niske. Ove mjere se uvode sa ciljem da se sačuvaju kapaciteti testiranja i praćenja kontakata i kako bi se zaštitili bolnički kapaciteti za sve pacijente kojima je bolničko liječenje potrebno. Međutim, ove mjere kod nas su se uvodile uglavnom vrlo kasno kada je otkrivanje i praćenje kontakata bilo nemoguće. U tom trenutku se gubi kontrola nad epidemijom što u krajnjem rezultira povećanim brojem smrtnih slučajeva”, kaže Popović-Samardžić.

Iz SZO uporno apeluju na sve zemlje članice da nastave sa praćenjem kontakata i ispitivanjem slučajeva, testiranjem i sekvenciranjem. Objašnjavaju da bi se uspješno borili sa pandemijom i stavili transmisiju pod kontrolu moramo znati gdje je virus i šta radi. U Crnoj Gori se od praćenja kontakata odustalo, na sajtu Instituta na kome se nalazi statistika o broju oporavljenih, hospitalizovanih, umrlih, rubrika osoba koje su pod nadzorom je prazna.

Popović-Samardžić upozorava i da je još jedan razlog velikog broja smrtnih slučajeva i to što u fazi povoljne epidemiološke situacije nije iskorišteno vrijeme da se izgrade vlastiti kapacitete za testiranje, praćenje i otkrivanje kontakata. ,,Kasna implementacija protivepidemijskih mjera dovodi do velikog broja zaraženih, do kasnog prijema pacijenata na bolničko liječenje i posljedično tome i velikog broja umrlih”, zaključuje ona.

Pored navedenih problema u Crnoj Gori ne ide najbolje ni sa vakcinacijom. Dvije doze vakcine primilo je 278.519 osoba, a tri doze 91.040.

Prvog dana ovog mjeseca od posljedica virusa umrlo je 14 osoba. Iz Instituta su saopštili da su svi preminuli  pacijenti bili nevakcinisani ili nijesu bili propisno vakcinisani – prošlo je više od pet mjeseci od druge doze. Direktorica Kliničkog centra Crne Gore Ljiljana Radulović navela je, protekle nedjelje, da je desetog januara, u KCCG životno ugroženo bilo 36 pacijenata, a da su nevakcinisani činili oko 90 odsto. I direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić  ponovio je da je preko 80 odsto pacijenata koji su izgubili bitku sa ovom bolešću bilo nevakcinisano.

Za Brajovićevu nema sumnje da je trenutna situacija posljedica nedovoljnog obuhvata vakcinacijom.  ,,Niska stopa vakcinacije, naročito u populaciji rizičnih osoba kao što su osobe starije od 60 godina i osobe sa hroničnim oboljenjima, okidač je rasta hospitalizacje i slučajeva infekcije sa smrtnim ishodom. Ne treba zaboraviti, delta virus se ne predaje. I dalje je u cirkulaciji, što zajedno sa visoko zaraznim sojem – omikronom, ‘hroničnim’ problemom konzistentnog sprovođenja mjera u okolnostima velikog zamora pandemijom čini postojeću situaciju kompleksnom”.

,,U trećoj smo godini trajanja pandemije i znamo mnogo više o virusu, kao i faktorima koji stabilizuju transmisiju i čuvaju živote”, kaže Brajovićeva.

Ono što znamo je da smo od marta 2020. i pojave prvog registrovanog slučaja korone u Crnoj Gori prošli dug put sa mnogo žrtava. Od uvođenja neproglašenog vanrednog stanja do kraja juna 2020. u Crnoj Gori je od virusa preminulo samo devet osoba, što je bila jedna od najnižih stopa smrtnosti u Evropi.

Tada se naivno mislilo da je korona pobijeđena, skoro mjesec dana nije bilo prijavljenih slučajeva, pa je Crna Gora proglašena korona fri destinacijom. Tokom ljeta 2020. iako turističke sezone nije bilo, brojke zaraženih su počele da rastu. Onda je uslijedila predizborna kampanja za parlamentarne izbore 30. avusta, masovna okupljanja, nepoštovanje mjera i virus je opet bio tu u punom zamahu. Posljedica – 13 umrlih 18. novembra 2020.

Ponovo pooštrene mjere uoči Nove 2021. donijele su rezultate i kratki predah u januaru i februaru prošle godine. Nakon toga u evropskim zemljama u kojima je počela masovna vakcinacija broj smrtnih slučajeva je počeo da opada. U Crnoj Gori je rastao. Kod nas je vakcinacija otpočela početkom maja, a do tada više od 10 ljudi na milion stanovnika umiralo je u Crnoj Gori sve do kraja aprila, dok je broj slučajeva u zemljama koje su vakcinisale stanovništvo – Švedska, Velika Britanija, Njemačka, taj postotak iznosio 1,5. U martu su registrovana dva dana kada je umrlo po 18 osoba.

Nakon početka masovne vakcinacije u Crnoj Gori se ukidaju mjere, za razliku od 2021. granice se otvaraju i otpočinje ,,rekordna” turistička sezona.

Pri kraju sezone pojavio se novi delta  soj virusa. On njega se od 17. avgusta 2021, kada je potvrđeno njegovo prisustvo u Crnoj Gori do pojave soja omikrona, zarazilo 54.375 ljudi, a umrlo 654. Krajem decembra omikron soj postaje dominantan i po podacima Instituta otada je registrovano 57.841 slučaj korona virusa, a prijavljeno je 177 smrtnih ishoda.

,,Realne su prognoze da je moguće izaći iz akutne faze pandemije u toku 2022. i ove globalne krize pod uslovom da zemlje insistiraju na sveobuhvatnom pristupu kontroli transmisije. Ukoliko zemlje žele da sačuvaju zdravlje građana i smanje smrtnost, povećanje obuhvata vakcinacijom na 70 odsto u svakoj zemlji širom svijeta do sredine ove godine nema alternativu. Nedavno su objavljeni rezultati studije SZO i Evropskog centra za kontrolu bolesti, koji upućuju da je gotovo pola miliona života sačuvano u populaciji životne dobi 60 i više godina od početka COVID-19 vakcinacije širom regiona Evrope. Vakcinacija je bezbjedna i spašava živote”, zaključuje Brajovićeva.

 Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo