Povežite se sa nama

OKO NAS

SOCIJALNO UGROŽENI I PRAZNICI: Doček u strahu od Vladinih mjera

Objavljeno prije

na

Slađana Kukuličić je udovica sa petoro djece. Željela bi da ih obraduje jednostavnim poklonima za Novu godinu. Sanja kako im priprema neku svečaniju večeru u krugu porodice. Pa da ih lijepo obuče. ,,Željni su mi i voća i povrća i slatkiša. Voljela bih i da se lijepo obuku i da prošetaju” , priča sa tugom za Monitor.

Kaže da je zahvalna svima koji su joj pomagali dosad. Prihvatila je nadoknadu za nezaposlene majke i živi od 192 eura mjesečno. Čula je da će penziju da smanje na 145 eura. ,,Ja sa tim novcem mogu samo da platim stan, struju i vodu. Ne preostane mi više ništa. Ne mogu ni sve komunalije da platim, a kamoli da razmišljam o nekoj maloj gozbi za svoju djecu. Ni osnovno nemamo”. Valentina je ranije radila, ali je jedan od uslova za primanje nadoknade taj da ne bude prijavljena na Biro. ,,Imam i bebicu i djecu o kojima treba da mislim.”

Ova četrdesetdvogodišnjaknja strahuje zbog najave Vlade o smanjenju nadoknada za majke. Penziju je počela da prima u junu i dobija je tek pola godine. Kaže da je početkom 2016. sa drugim ženama ispred Socijalnog čekala po pet sati u redu kako bi predala potrebne papire. ,,Smrzavale smo se, čekale da dođemo na red, ali smo mislile da vrijedi jer ćemo na taj način nama i našoj djeci obezbijediti neku sigurnost”.

Ne može da vjeruje da bi neko mogao smanjiti nadoknade. ,,Najlakše je uzimati od siromašnih. Zašto funkcionerima ne smanje primanja, oni to ne bi osjetili”.

Možda bi oni koji donose takve odluke promijenili ponašanje, kaže Kukuličić, kad bi vidjeli gdje živi i bili primorani da se snalaze sa njenim primanjima: ,,Kućica je nalik na baraku. Na vrata stavim ćebe kako ne bi vjetar i hladan vazduh prodirali u kuću. Djeci je hladno. U toj situaciji teško je misliti na Novu godinu i radost koju bi ona trebala da predstavlja”.

Sjutra neće imati ni drva za ogrijev. Jedini izbor koji ima je da ode u šumu i nasiječe drva. Jedno ili dvoje djece mora ići sa njom kako bi joj pomogli oko sakupljanja. A tu se nakupe hladnoće i razbole. U posljednjih nekoliko dana je morala redovno odlaziti do Doma zdravlja, jer su joj sva djeca oboljela od virusa koji ovih dana hara Podgoricom.

Od skoro su uspjeli da putem donacija i uz pomoć komšije dobiju televizor i da uplate kablovsku, na kojoj će moći da prate crtaće i novogodišnji program.

Na pitanje šta bi voljela da kupi svojoj djeci kaže da bi bila zadovoljna poklon paketićima za djecu, a kako je Milica polumaturantkinja voljela bi da je može obradovati sa mobilnim telefonom, nekom trenerkom ili patikama – jer ona više nije dijete.

Snežana Vukašinović praznik planira da provede kod kuće sa svekrom, svekrvom i djecom. Na pitanje da li planira da okupi porodicu oko novogodišnje večere i da djeci kupi poklone odgovara da ona može da planira šta god hoće, ali da nema nikakvih sredstava za to. ,,Možemo da se okupimo ispred televizora i to je to. Dnevnicu sam utrošila na struju. I dalje dugujem hiljadu i petsto eura”. Zahvalna je svima koji su joj izašli u susret u emisiji koja je emitovana početkom novembra.

Jedina i prava pomoć bi po Snežaninom mišljenju trebala doći od države, koja rijetko kad pomaže samohranim majkama. Od socijalnih davanja prima ,,materijalno” od sto šezdeset eura koje daje za struju i hranu.

Nada se da neće smanjati ovaj iznos, kao što su najavili da će smanjiti primanja za majke. ,,Porodice sa dvije plate jedva sastavljaju kraj sa krajem. Ako to budu smanjili, ja ne znam šta ću. Nemam bližih rođaka ili porodicu od kojih bih mogla posuditi”. Istina je i da sve što dobije Snežana utroši na plaćanje zaostalih dugova i struje, i ako preostane, nešto malo hrane. Zato o bogatijoj novogodišnjoj trpezi neće biti ni govora.

,,Dok sam mogla, ja sam radila”, kaže Snežana. Kako joj se zdravstveno stanje pogoršalo okrenula se kući, djeci i roditeljima svog supruga koji je nedavno preminuo.

Za hranu se zadužuje u lokalnoj prodavnici. Vlasnica joj omogućuje da kupuje ,,na recku”. „Svi se ljute kad im ne vratite dug. A ja imam tri djevojčice o kojima moram brinuti”.

Nema mogućnosti da im kupi poklone. Prije neki dan najstarija djevojčica ju je pitala za novogodišnji poklon. ,,Nisam joj ništa odgovorila, ali mi je bilo teško”, objašnjava Snežana kako se osjećala u tom trenutku. Apelovala bi na ljude da joj pomognu oko hrane i poklona za djecu. Garderobu imaju.

U sličnoj situaciji se nalazi i porodica Šalja. Fatmir, otac četvoro djece, kaže da nema dovoljno hrane za sve njih. Ove godine neće slaviti Novu godinu jer ,,nemaju sa čim”. Radost iščekivanja novog djeteta ovom mladom bračnom paru kvari pomisao na oskudicu u kojoj će dočekati još jedno dijete. Struje nemaju.

Fatmirov sin, petogodišnji dječak, je lice sa invaliditetom. ,,Ne može da hoda i da priča. Treba puno pažnje i ljubavi za njega, a mi dajemo sve od sebe. Ali to nije dovoljno. Skoro je izašao iz bolnice u kojoj je bio deset dana. I prošlog mjeseca je proveo desetak dana u bolnici. Došao je ljekar iz Beograda koji ga je pregledao, ali nijesmo, zasad, saznali mnogo”.

Pomoć u vidu hrane i garderobe im je prijeko potrebna. Od države dobijaju 175 eura za dječaka. ,,I ne daj Bože da nam i to smanje, jer ćemo i mi i dječak ostati bez ičega”.

Ovaj dvadesetosmogodišnjak je raseljeno lice sa Kosova. Došao je u Crnu Goru 1999. Ovi mladi roditelji smatraju da su sposobni da sami izdržavaju svoju djecu i žele pomoć oko pronalaska posla. ,,Sada zavisim od pijace. Utovaram i istovaram kamione zaradim malo novca i to je to. Unajme me i na nekoliko dana, ali je to malo. Jak sam, mlad i spreman da radim.” Apeluje na ljude i državu da mu pomognu u pronalasku nekog posla, kako bi dostajanstveno mogao da izdržava svoju porodicu.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo