Povežite se sa nama

OKO NAS

SOCIJALNO UGROŽENI I PRAZNICI: Doček u strahu od Vladinih mjera

Objavljeno prije

na

Slađana Kukuličić je udovica sa petoro djece. Željela bi da ih obraduje jednostavnim poklonima za Novu godinu. Sanja kako im priprema neku svečaniju večeru u krugu porodice. Pa da ih lijepo obuče. ,,Željni su mi i voća i povrća i slatkiša. Voljela bih i da se lijepo obuku i da prošetaju” , priča sa tugom za Monitor.

Kaže da je zahvalna svima koji su joj pomagali dosad. Prihvatila je nadoknadu za nezaposlene majke i živi od 192 eura mjesečno. Čula je da će penziju da smanje na 145 eura. ,,Ja sa tim novcem mogu samo da platim stan, struju i vodu. Ne preostane mi više ništa. Ne mogu ni sve komunalije da platim, a kamoli da razmišljam o nekoj maloj gozbi za svoju djecu. Ni osnovno nemamo”. Valentina je ranije radila, ali je jedan od uslova za primanje nadoknade taj da ne bude prijavljena na Biro. ,,Imam i bebicu i djecu o kojima treba da mislim.”

Ova četrdesetdvogodišnjaknja strahuje zbog najave Vlade o smanjenju nadoknada za majke. Penziju je počela da prima u junu i dobija je tek pola godine. Kaže da je početkom 2016. sa drugim ženama ispred Socijalnog čekala po pet sati u redu kako bi predala potrebne papire. ,,Smrzavale smo se, čekale da dođemo na red, ali smo mislile da vrijedi jer ćemo na taj način nama i našoj djeci obezbijediti neku sigurnost”.

Ne može da vjeruje da bi neko mogao smanjiti nadoknade. ,,Najlakše je uzimati od siromašnih. Zašto funkcionerima ne smanje primanja, oni to ne bi osjetili”.

Možda bi oni koji donose takve odluke promijenili ponašanje, kaže Kukuličić, kad bi vidjeli gdje živi i bili primorani da se snalaze sa njenim primanjima: ,,Kućica je nalik na baraku. Na vrata stavim ćebe kako ne bi vjetar i hladan vazduh prodirali u kuću. Djeci je hladno. U toj situaciji teško je misliti na Novu godinu i radost koju bi ona trebala da predstavlja”.

Sjutra neće imati ni drva za ogrijev. Jedini izbor koji ima je da ode u šumu i nasiječe drva. Jedno ili dvoje djece mora ići sa njom kako bi joj pomogli oko sakupljanja. A tu se nakupe hladnoće i razbole. U posljednjih nekoliko dana je morala redovno odlaziti do Doma zdravlja, jer su joj sva djeca oboljela od virusa koji ovih dana hara Podgoricom.

Od skoro su uspjeli da putem donacija i uz pomoć komšije dobiju televizor i da uplate kablovsku, na kojoj će moći da prate crtaće i novogodišnji program.

Na pitanje šta bi voljela da kupi svojoj djeci kaže da bi bila zadovoljna poklon paketićima za djecu, a kako je Milica polumaturantkinja voljela bi da je može obradovati sa mobilnim telefonom, nekom trenerkom ili patikama – jer ona više nije dijete.

Snežana Vukašinović praznik planira da provede kod kuće sa svekrom, svekrvom i djecom. Na pitanje da li planira da okupi porodicu oko novogodišnje večere i da djeci kupi poklone odgovara da ona može da planira šta god hoće, ali da nema nikakvih sredstava za to. ,,Možemo da se okupimo ispred televizora i to je to. Dnevnicu sam utrošila na struju. I dalje dugujem hiljadu i petsto eura”. Zahvalna je svima koji su joj izašli u susret u emisiji koja je emitovana početkom novembra.

Jedina i prava pomoć bi po Snežaninom mišljenju trebala doći od države, koja rijetko kad pomaže samohranim majkama. Od socijalnih davanja prima ,,materijalno” od sto šezdeset eura koje daje za struju i hranu.

Nada se da neće smanjati ovaj iznos, kao što su najavili da će smanjiti primanja za majke. ,,Porodice sa dvije plate jedva sastavljaju kraj sa krajem. Ako to budu smanjili, ja ne znam šta ću. Nemam bližih rođaka ili porodicu od kojih bih mogla posuditi”. Istina je i da sve što dobije Snežana utroši na plaćanje zaostalih dugova i struje, i ako preostane, nešto malo hrane. Zato o bogatijoj novogodišnjoj trpezi neće biti ni govora.

,,Dok sam mogla, ja sam radila”, kaže Snežana. Kako joj se zdravstveno stanje pogoršalo okrenula se kući, djeci i roditeljima svog supruga koji je nedavno preminuo.

Za hranu se zadužuje u lokalnoj prodavnici. Vlasnica joj omogućuje da kupuje ,,na recku”. „Svi se ljute kad im ne vratite dug. A ja imam tri djevojčice o kojima moram brinuti”.

Nema mogućnosti da im kupi poklone. Prije neki dan najstarija djevojčica ju je pitala za novogodišnji poklon. ,,Nisam joj ništa odgovorila, ali mi je bilo teško”, objašnjava Snežana kako se osjećala u tom trenutku. Apelovala bi na ljude da joj pomognu oko hrane i poklona za djecu. Garderobu imaju.

U sličnoj situaciji se nalazi i porodica Šalja. Fatmir, otac četvoro djece, kaže da nema dovoljno hrane za sve njih. Ove godine neće slaviti Novu godinu jer ,,nemaju sa čim”. Radost iščekivanja novog djeteta ovom mladom bračnom paru kvari pomisao na oskudicu u kojoj će dočekati još jedno dijete. Struje nemaju.

Fatmirov sin, petogodišnji dječak, je lice sa invaliditetom. ,,Ne može da hoda i da priča. Treba puno pažnje i ljubavi za njega, a mi dajemo sve od sebe. Ali to nije dovoljno. Skoro je izašao iz bolnice u kojoj je bio deset dana. I prošlog mjeseca je proveo desetak dana u bolnici. Došao je ljekar iz Beograda koji ga je pregledao, ali nijesmo, zasad, saznali mnogo”.

Pomoć u vidu hrane i garderobe im je prijeko potrebna. Od države dobijaju 175 eura za dječaka. ,,I ne daj Bože da nam i to smanje, jer ćemo i mi i dječak ostati bez ičega”.

Ovaj dvadesetosmogodišnjak je raseljeno lice sa Kosova. Došao je u Crnu Goru 1999. Ovi mladi roditelji smatraju da su sposobni da sami izdržavaju svoju djecu i žele pomoć oko pronalaska posla. ,,Sada zavisim od pijace. Utovaram i istovaram kamione zaradim malo novca i to je to. Unajme me i na nekoliko dana, ali je to malo. Jak sam, mlad i spreman da radim.” Apeluje na ljude i državu da mu pomognu u pronalasku nekog posla, kako bi dostajanstveno mogao da izdržava svoju porodicu.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo