Povežite se sa nama

OKO NAS

SOCIJALNO UGROŽENI I PRAZNICI: Doček u strahu od Vladinih mjera

Objavljeno prije

na

Slađana Kukuličić je udovica sa petoro djece. Željela bi da ih obraduje jednostavnim poklonima za Novu godinu. Sanja kako im priprema neku svečaniju večeru u krugu porodice. Pa da ih lijepo obuče. ,,Željni su mi i voća i povrća i slatkiša. Voljela bih i da se lijepo obuku i da prošetaju” , priča sa tugom za Monitor.

Kaže da je zahvalna svima koji su joj pomagali dosad. Prihvatila je nadoknadu za nezaposlene majke i živi od 192 eura mjesečno. Čula je da će penziju da smanje na 145 eura. ,,Ja sa tim novcem mogu samo da platim stan, struju i vodu. Ne preostane mi više ništa. Ne mogu ni sve komunalije da platim, a kamoli da razmišljam o nekoj maloj gozbi za svoju djecu. Ni osnovno nemamo”. Valentina je ranije radila, ali je jedan od uslova za primanje nadoknade taj da ne bude prijavljena na Biro. ,,Imam i bebicu i djecu o kojima treba da mislim.”

Ova četrdesetdvogodišnjaknja strahuje zbog najave Vlade o smanjenju nadoknada za majke. Penziju je počela da prima u junu i dobija je tek pola godine. Kaže da je početkom 2016. sa drugim ženama ispred Socijalnog čekala po pet sati u redu kako bi predala potrebne papire. ,,Smrzavale smo se, čekale da dođemo na red, ali smo mislile da vrijedi jer ćemo na taj način nama i našoj djeci obezbijediti neku sigurnost”.

Ne može da vjeruje da bi neko mogao smanjiti nadoknade. ,,Najlakše je uzimati od siromašnih. Zašto funkcionerima ne smanje primanja, oni to ne bi osjetili”.

Možda bi oni koji donose takve odluke promijenili ponašanje, kaže Kukuličić, kad bi vidjeli gdje živi i bili primorani da se snalaze sa njenim primanjima: ,,Kućica je nalik na baraku. Na vrata stavim ćebe kako ne bi vjetar i hladan vazduh prodirali u kuću. Djeci je hladno. U toj situaciji teško je misliti na Novu godinu i radost koju bi ona trebala da predstavlja”.

Sjutra neće imati ni drva za ogrijev. Jedini izbor koji ima je da ode u šumu i nasiječe drva. Jedno ili dvoje djece mora ići sa njom kako bi joj pomogli oko sakupljanja. A tu se nakupe hladnoće i razbole. U posljednjih nekoliko dana je morala redovno odlaziti do Doma zdravlja, jer su joj sva djeca oboljela od virusa koji ovih dana hara Podgoricom.

Od skoro su uspjeli da putem donacija i uz pomoć komšije dobiju televizor i da uplate kablovsku, na kojoj će moći da prate crtaće i novogodišnji program.

Na pitanje šta bi voljela da kupi svojoj djeci kaže da bi bila zadovoljna poklon paketićima za djecu, a kako je Milica polumaturantkinja voljela bi da je može obradovati sa mobilnim telefonom, nekom trenerkom ili patikama – jer ona više nije dijete.

Snežana Vukašinović praznik planira da provede kod kuće sa svekrom, svekrvom i djecom. Na pitanje da li planira da okupi porodicu oko novogodišnje večere i da djeci kupi poklone odgovara da ona može da planira šta god hoće, ali da nema nikakvih sredstava za to. ,,Možemo da se okupimo ispred televizora i to je to. Dnevnicu sam utrošila na struju. I dalje dugujem hiljadu i petsto eura”. Zahvalna je svima koji su joj izašli u susret u emisiji koja je emitovana početkom novembra.

Jedina i prava pomoć bi po Snežaninom mišljenju trebala doći od države, koja rijetko kad pomaže samohranim majkama. Od socijalnih davanja prima ,,materijalno” od sto šezdeset eura koje daje za struju i hranu.

Nada se da neće smanjati ovaj iznos, kao što su najavili da će smanjiti primanja za majke. ,,Porodice sa dvije plate jedva sastavljaju kraj sa krajem. Ako to budu smanjili, ja ne znam šta ću. Nemam bližih rođaka ili porodicu od kojih bih mogla posuditi”. Istina je i da sve što dobije Snežana utroši na plaćanje zaostalih dugova i struje, i ako preostane, nešto malo hrane. Zato o bogatijoj novogodišnjoj trpezi neće biti ni govora.

,,Dok sam mogla, ja sam radila”, kaže Snežana. Kako joj se zdravstveno stanje pogoršalo okrenula se kući, djeci i roditeljima svog supruga koji je nedavno preminuo.

Za hranu se zadužuje u lokalnoj prodavnici. Vlasnica joj omogućuje da kupuje ,,na recku”. „Svi se ljute kad im ne vratite dug. A ja imam tri djevojčice o kojima moram brinuti”.

Nema mogućnosti da im kupi poklone. Prije neki dan najstarija djevojčica ju je pitala za novogodišnji poklon. ,,Nisam joj ništa odgovorila, ali mi je bilo teško”, objašnjava Snežana kako se osjećala u tom trenutku. Apelovala bi na ljude da joj pomognu oko hrane i poklona za djecu. Garderobu imaju.

U sličnoj situaciji se nalazi i porodica Šalja. Fatmir, otac četvoro djece, kaže da nema dovoljno hrane za sve njih. Ove godine neće slaviti Novu godinu jer ,,nemaju sa čim”. Radost iščekivanja novog djeteta ovom mladom bračnom paru kvari pomisao na oskudicu u kojoj će dočekati još jedno dijete. Struje nemaju.

Fatmirov sin, petogodišnji dječak, je lice sa invaliditetom. ,,Ne može da hoda i da priča. Treba puno pažnje i ljubavi za njega, a mi dajemo sve od sebe. Ali to nije dovoljno. Skoro je izašao iz bolnice u kojoj je bio deset dana. I prošlog mjeseca je proveo desetak dana u bolnici. Došao je ljekar iz Beograda koji ga je pregledao, ali nijesmo, zasad, saznali mnogo”.

Pomoć u vidu hrane i garderobe im je prijeko potrebna. Od države dobijaju 175 eura za dječaka. ,,I ne daj Bože da nam i to smanje, jer ćemo i mi i dječak ostati bez ičega”.

Ovaj dvadesetosmogodišnjak je raseljeno lice sa Kosova. Došao je u Crnu Goru 1999. Ovi mladi roditelji smatraju da su sposobni da sami izdržavaju svoju djecu i žele pomoć oko pronalaska posla. ,,Sada zavisim od pijace. Utovaram i istovaram kamione zaradim malo novca i to je to. Unajme me i na nekoliko dana, ali je to malo. Jak sam, mlad i spreman da radim.” Apeluje na ljude i državu da mu pomognu u pronalasku nekog posla, kako bi dostajanstveno mogao da izdržava svoju porodicu.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo