Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKE MUKE SA KULTUROM: Sve prepušteno inicijativi pojedinaca

Objavljeno prije

na

Upravnica Gradske biblioteke u Ulcinju Ardita Rama kaže da je to već postalo pravilo. Ni tokom 2016. godine ta institucija nije posjetila nijedan sajam knjiga niti kupila bar jednu novu knjigu.

,,Imali smo samo donacije, oko 2.500 knjiga, od čega većina na njemačkom jeziku”, rekla je ona ocjenjujući da je sramotno da se knjižni fond u biblioteci ne obogaćuje kupovinom novih djela.

Ona je apelovala na osnivača, Opštinu Ulcinj, da promijeni svoj odnos prema toj instituciji.

Iz Sindikalne organizacije Centra za kulturu, u okviru kojeg radi i biblioteka, su takođe ogorčeni ponašanjem lokalne samouprave. ,,Za Novu godinu ostaviće nas bez plata. Sebi su podijelili platu za oktobar, a nama duguju sedam zarada”, kaže predsjednica te radničke asocijacije Ljilja Janinović.

Kako ističe, u sindikatu su nezadovoljni i zbog planiranog budžeta Opštine Ulcinj za 2017. godinu, kojim se predviđa da se toj instituciji dodijeli oko 200 hiljada eura.

,,U poređenju sa drugim gradovima na Primorju to je smiješno. Posebno, ako se zna da je budžet za 2017. u Opštini Ulcinj projektovan na 15,3 miliona eura. I kada je bio gotovo dvostruko manji dobijali smo upravo ovoliko sredstava od osnivača koliko sada namjeravaju da nam odobre”, navode u sindikatu.

A oni sa boljim pamćenjem sjetiće se da su prije tačno tri godine Ljilja Janinović i njene kolege iz Centra, takođe zbog neprimjerenog odnosa Opštine, organizovali prvi štrajk glađu u Ulcinju. Situacija je sada u mnogim segmentima gora nego krajem 2013. godine.

Iz tog razloga, zaljubljenici u kulturu i ljudi od akcije, počeli su se krajem 2016. godine samostalno organizovati u Ulcinju.

,,Grad bez pozorišta ne može se nazvati gradom. Ulcinj ima mnogo talenata i naš je cilj da kreativne ljude objedinimo kako bi stvarali u pozorištu, na daskama koje život znače”, kaže direktor NVO Pozorište Teuta Munib Abazović.

Ovaj režiser nekoliko uspješnih predstava, od kojih je svakako najpoznatija Servantes i Dulčinea, koja je osvojila drugo mjesto na 44. Festivalu dramskih amatera u Bijelom Polju, navodi da je okupio kvalitetnu, mladu ekipu koja je nedavno završila ili uskoro završava studije glume, scenografije i kostimografije. ,,Svi oni imaju volje da mnogo rade kako bi dali doprinos u obogaćivanju kulturne scene Ulcinja, a posebno su spremni da svoje znanje i vrijeme podijele sa djecom i omladinom”, ističe Abazi dodajući da će se ova teatarska grupa uskoro predstaviti publici sa dramom Nana (majka).

Dok Ulcinjani čekaju na tu predstavu, imali su priliku da prošle sedmice odslušaju prvi u nizu koncerata, koje je pokrenula jedna neformalna grupa građanki koju čine arhitektica i bivša potpredsjednica Opštine Ulcinj Zenepa Lika, profesorica muzike Fatime Buzuku i operska pjevačica Gjylie Pelingu.

,,Naša želja je da Ulcinj osim svojim jedinstvenim prirodnim ljepotama i drevnim Starim gradom bude prepoznatljiv i po kulturnoj ponudi. Koncertna sezona VIVO je početak vraćanja dobre tradicije kao i želje da se naš grad promoviše i u skoroj budućnosti postane ‘grad kulture'”, kaže Lika.

Ona je najavila da će koncertne sezone VIVO trajati do maja, odnosno da će u ovom gradu svakog mjeseca biti organizovan po jedan koncert ozbiljne muzike.

Uz podršku kolega iz Prištine, već afirmisana ulcinjska modna kreatorka Edita Nimanbegu je najavila da će u Ulcinju, najvjerovatnije na proljeće, biti održana revija mode.

Više nikoga ne treba ubjeđivati da je upravo organizovanje interesantnih događaja i manifestacija van glavne turističke sezone, dobra prilika da se gosti privuku na ulcinjsku rivijeru. Uz izgradnju još nekoliko kvalitetnih hotela i bolju promociju, tako nešto je, obzirom na prirodne potencijale tog grada i njegovu klimu, sasvim realno.

U 2016. godini su, na primjer, u Ulcinju odmarali prvak Formule 1 Luis Hamilton i planetarno poznata pjevačica Rita Ora, čuveni turski glumac Erkan Petekkaja, a snimljeno je i nekoliko filmova.

Krajem prošlog mjeseca na filmskom festivalu u Torinu prikazan je dugometražni igrani film Vetar rediteljke Tamare Drakulić. Šareni kajtovi nošeni vjetrom, bespregledna pješčana prostranstva, skriveni kutci Ulcinjske solane, čarobna flora i fauna delte Bojane, čine osnovu specifične poetike ovog ostvarenja.

Još bolja reklama za Ulcinj očekuje se od filma Biser Bojane, koji je režirao Milutin-Mima Karadžić. ,,Ovaj film je najbolji posao i ujedno najveći projekat koji sam uradio do sada. Imamo sjajnu priču, odličnu glumačku predstavu i nadamo se da ćemo podstaći ljude da Ulcinj vide kao sjajnu turističku destinaciju”, rekao je on ističući da će crnogorska premijera ovog filma, koji je sniman u Ulcinju, Trstu i Beogradu, biti uskoro organizovana u Ulcinju.

Inače, nesebičnim zalaganjem nekoliko mladih ljudi i volontera, na čelu sa izvršnom direktoricom Dritom Lolom, u Ulcinju će se naredne godine organizovati 3. filmski festival Seanema – Ulcinj 2017.

U svemu tome pomoć i podrška Opštine ili države je mala i nedovoljna. Uostalom, dovoljno je pogledati ruševine nekadašnje Kino sale u centru grada ili ruiniranu Pašinu kuću iz 1742. godine koje najbolje svjedoče o odnosu zvaničnih institucija prema kulturi. U tom kontekstu je razumljivo što su sudske instance odlučile da se Kino bašta na Pristanu vrati ranijem vlasniku, jer ona u prostornim planovima Opštine nije tretirana kao objekat kulture!?

,,Uz kulturne aktivnosti sve bi bilo podnošljivije i ljepše. Uostalom, samo kultura (i sport) može mobilisati veliki broj ljudi, vratiti povjerenje u našoj maloj zajednici, te očuvati njen identitet i duh”, tvrdi Abazi.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE:  Potkornjak u šumi i u institucijama       

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike. Istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa

 

 

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine rertroaktivnim aktom zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

Šumarski inspektor, inženjer Hakija Jasavić, kaže da nema više nikavu dilemu i da će   sasvim izvjesno ovih dana podnijeti krivične prijave i protiv odgovornih lica u Agenciji za zaštitu životne sredine, i njenog direktora Milana Gazdića koji je potpisao sporni akt.

„Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka“ – kaže Jasavić.

On postavlja pitanje kako je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila dokumentom, koji nam je dostavio, naložila mjere monitoringa za mart i april.

„Ovdje se radi o nekavoj igri i pokrivanju neaktivnosti. Zamislite da donesete rješenje šta treba raditi u martu i aprilu na kraju aprila? Da nije smiješno, bilo bi tragično. Još je tragičnije da oni iz Podgorice nama diktiraju šta treba da radimo, a nama pred očima šume  nestaju“ – ističe Jasavić.

Prema njegovim saznanjima sve što je do sada urađeno od strane Nacionalnih parkova je postavljanje takozvanih feromonskih klopki.

„Postavili su koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih feromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara, koliko zahvata površina Nacionalnog parka, potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti“ – kaže Jasavić.

On kaže da je sa svime što radi upoznao Upravu za inspekcijske poslove, i da je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ KOMPROMISA ZA NASTAVAK GRADNJE DALEKOVODA ČEVO-PLJEVLJA: Mještani i vlada  još na startnim pozicijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema pomaka u dogovorima između resornih ministarstava i mještana Đurđevića Tare oko nastavka gradnje dalekovoda kroz to pljevaljsko selo. Iz Vlade poručuju da projektovana trasa može pretrpjeti samo manje izmjene, a mještani i dalje odlučni da takvo rješenje neće dozvoliti

 

 

Trasa dijela dalekovoda Lastva- Čevo- Pljevlja, preko  sela Đurđevića Tara,   jedino je izvodljivo rješenje, čvrst je  u stavu ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.To je poslednje što su mještani tog dijela pljavaljske opštine,  poslije mnogo  razgovora sa predstavnicima Vlade i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), protesta, te zvaničnog zahtjeva  lokalnog parlamenta  da se dio projekta obustavi, čuli minule sedmice.

Zatim je, dan pred praznike , uslijedio još jedan pokušaj dogovora  sa ministrom  energetike Sašom  Mujovićem. Susret nije donio ništa novo,  pa stavovi dvije stane nijesu bliže, nego što su bili sredinom prošle godine, kada su mještani stopirali radove na  dijelu dalekovoda koji prolazi kroz njihovo selo. Ministar je ponovo objašnjavao da projekat  „neće imati negativne implikacije po zdravlje“ i podsjećao na važnost i međunarodne obaveze.  Mještani su opet probelmatizovali uticaj projekta, na kom se radi duže od deceniju,  na ekonomski  potencijal i  turističke  resursa Đurđevića Tare.

Izgradnja dalekovoda Lastva-Pljevlja je trenutno najznačajniji projekat u energetici u Crnoj Gori i dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije preko Srbije, Crne Gore pa sve do Italije. Od  EU dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu). Završetkom tog  projekta omogućiće se stvaranje 400 kV prstena našoj zemlji,  što, navodno,  treba značajno da podigne  pouzdanost rada elektroenergetskog sistema. Do sada je završeno 95 odsto projekta koji prolazi kroz osam opština, dva nacionalna parka i preko 30 naselja sa oko 1.400 predmeta eksproprijacije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo