Povežite se sa nama

OKO NAS

MJEŠTANI ANDRIJEVAČKIH SELA PROTIV HIDROELEKTRANA: U korist naše štete

Objavljeno prije

na

Biljni i životinjski svijet u rijekama na sjeveru Crne Gore na kojima su napravljene male elektrane, potpuno je uništen ovih dana, u vrijeme velikih mrazeva i izrazito niskih vodostaja. Nizvodno od elektrana, gdje je pokupljena sva postojeća voda, korita rijeka su suva i djeluju avetinjski.

„Pogledajte Šekularsku rijeku. Ovo je tuga. Nizvodno od elektrane korito nekadašnje planinske ljepotice potpuno je suvo i to nikoga ne interesuje”, kaže predsjednik Mjesne zajednice Šekular Vesko Davidović. U ovom selu na apsurd izgradnje malih elektrana od kojih lokalno stanovništvo nema koristi, samo štetu, ukazivali su od početka. Bez uspjeha su se bunili mnogo puta i skretali pažnju javnosti. „Tajkunima niko nije stao na kraj. Oni nikoga ne pitaju nizašta. Koliko god se mi bunili, oni samo tjeraju dalje”, kaže Davidović.

Reakcije ovih dana stižu iz skoro svih sportskih ribolovnih udruženja sa područja Berana, Andrijevice i Plava. Ribolovci i čuvari prirode postavljaju pitanje šta je sa biološkim minimumom neophodnim za opstanak biljnog i životinskog svijeta o kome je toliko pričano kada su elektrane trebalo da se grade.

Zbog ovakve situacije u susjedstvu mještani potkomovskih sela u andrijevičkoj opštini oštro su se suprotstavili izgradnji mini hidroelektrana na vodotocima sliva rijeke Zlorečice. Poručili su da bi izgradnja elektrana, pored oštećenja postojeće infrastrukture, u potpunosti narušila prirodni ambijent na prostoru Konjuške župe, a da bi remećenje korita Kutske i Mojanske rijeke bio – ekološki zločin.

„Kutska i Mojanska rijeka sa svojom okolinom su prirodni biseri. Izgradnjom elektrana se ne bi remetilo samo njihovo korito, nego i cijeli prostor koji se naslanja na obale rijeka. Tim prije jer bi došlo do presušivanja rijeka na pojedinim mjestima”, pričaju mještani potkomovskih sela.

Mještani su od institucija zatražili da im saopšte kakve će benefite imati lokalno stanovništvo od izgradnje mini-hidroelektrana na vodotocima koji pripadaju slivu rijeke Zlorečice. Oni ističu da su nadležni prije dodjele koncesija za izgradnju pet minielektrana na Kutskoj i Mojanskoj rijeci trebali da obave razgovor sa lokalnim stanovništvom.

Kažu da se opravdano plaše da resursi na području andrijevičke opštine ponovo neće biti stavljeni u funkciju razvoja područja na kojima se elektrane grade.

„Svjesni smo da su vode opšte dobro, ali je više nego očigledno da to dobro u Crnoj Gori pripada samo privilegovanim pojedincima koji su kadri da s prirodnim resursima rade šta im padne na pamet. Država donosi uredbe o korišćenju prirodnih potencijala bez ikakve konsultacije s lokalnim stanovništvom. Naše se rijeke ustupaju na korišćenje pojedincima, a da građani o tome ništa ne znaju. Utisak je da će se desiti ono što se dešava u Beranama, da tajkunske grupacije odnose bogatstvo, dok lokalno stanovništvo nema nikave koristi”, zabrinuto pričaju mještani sela ispod Komova.

Iz andrijevačkog odbora DF zatražili su ovih dana da se hitno stavi moratorijum na odluku o izgradnji minielektrana na rijekama Mojanska i Kutska, tvrdeći da se radi o projektima čijom bi se realizacijom u potpunostu poremetila prirodna ravnoteža u potkomovskim selima.

„Privilegovani tajkuni, zahvaljujući vladinim uredbama, na svakom koraku zavlače ruke u džepove osiromašenog naroda. To se najbolje ogleda kad su u pitanju naknade za podsticaj proizvodnje električne energije, odnosno izgradnje minielektrana”, kaže predsejdnik DF i odbornik u lokalnom parlamentu Vesko Raketić.

On kaže da je napravljen takav model da građani izdvajaju novac sa kojim tajkuni prave minielektrane i struju prodaju državi, odnosno građanima po visokim cijenama.

„Tako se tajkuni dvostruko bogate, a obični narod tone u još dublje siromaštvo. Lokalno stanovništvo na čijoj se teritoriji prave minielektrane niko ništa ne pita, kao da se radi o građanima desetog reda”, kaže Raketić.

Ovakva reakcija i mještana i andrijevičkog DF uslijedila je nakon što je Ministarstvo održivog razvoja i turizma nedavno preduzećima Small Hydro Power Plant Mojanska i Small Hydro Power Plant Kutska izdala građevinske dozvole za izgradnju novih malih hidroelektrana na rijekama Kutska i Mojanska u ovoj opštini.

Radi se o društvima sa ograničenom odgovornošću čija je djelatnost proizvodnja električne energije. Osnivači su Hidroenergija Berane, Green Solutions Podgorica i Popović elektro sistem Podgorica. Osnivači Hidroenergije Berane su Ranko Ubović, Aleksandar Mijajlović i Hemera Capital, dok je ovlašćeni zastupnik Oleg Obradović. Osnivač Green Solutionsa Popović elektro sistem je Slobodan Popović.

Prvu minielektranu u Potkomovlju i to na rijeci Bradavac prije dvije godine sagradilo je preduzeće Igma vlasništvo Igora Mašovića, brata predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića. On je u međuvremenu dobio koncesije za izgradnju mini elektrana na još nekoliko vodotoka u opštini Andrijevica.

Na jednoj od prošlih sjednica lokalni parlament je usvojio odluke o lokalnim studijama lokacija „Kutska rijeka”i „Mojanska rijeka”. Tada je rečeno da će konzorcijumi na Mojanskoj rijeci graditi tri mini hidroelektrane, a na Kutskoj rijeci dvije.

Iz DF tvrde da je došlo do očeglednog uvezivanja lokalnih i državnih moćnika na vlasti sa privilegovanim koncesionarima i to sve na štetu naroda.

„Prošle godine je u više navrata došlo do povećanja naknada za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Nova povećanja očekujemo i u ovoj godini, dok se suočavamo sa zabrinjavajućim odlivom stanovništva iz naših sela. Do većine sela u Potkomovlju, gdje su planirane izgradnje elektrana, danas ne može da dođe ni terensko vozilo. Sa druge strane primorani smo da slušamo priču lokalnih i državnih moćnika na vlasti kako se radi o investicijama vijeka. Tačno je da su to samo za njih investicije vijeka, ali ne i za narod”, kaže Raketić. On smatra da bi trebalo mijenjati zakonske odredbe koje se tiču nacionalne politike upravljanja prirodnim resursima.

„Trebalo bi mijenjati zakonske odredbe koje se tiču nacionalne politike upravljanja prirodnim bogatstvima. Treba doći do rješenja koje garantuje da će se dio sredstava od raspoloživih resursa direktno izdvajati za poboljšanje uslova života u našim selima, a ne za pljačkaške pohode tajkunskih grupacija”, navodi Raketić.

U lokalnoj upravi u Andrijevici ovakve tvrdenje odbaciju kao neargumentovane, uz konstataciju da bi se izgradnjom minielektrana otvorila nova radna mjesta, što bi uticalo na zaustavljanje izražene migracije lokalnog stanovništa.

Andrijevčani koje se protive izgradnji pokazuju prstom na Berane i iskustvo koje imaju mještani takozvanih Gornjih sela, odnosno sela ispod Bjelasice, kao i u Šekularu, gdje je Hidroenergija Montenegro već napravila veliki broj hidrocentrala. O tome je u medijima bilo dosta i slike i priče.

Suva korita i uništena flora i fauna, kako u ljetnjim tako i u ovim zimskim mjesecima više idu u prilog strahu stanovnika potkomskih sela, nego demagoškoj retorici inicijatora i podržavalaca gradnje malih hidroelektrana.

Da se nešto mora žrtvovati, sasvim je jasno. Stanovnici sjevernih opština ipak se sve više pitaju ko vodi računa o mjeri između koristi i štete. Ili o podjeli koristi. Naročito kada im poslije velikih planova i najava od svega ostane samo šteta, a korist odnose tajkuni.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo