OKO NAS
ULCINJ NA POČETKU 2017. GODINE: NI TUI nije što je bio

Baš kao i vrijeme, po principu toplo-hladno, krenula je i ova godina u Ulcinju. Jer, sve do prvih dana Nove godine u Ulcinju se moglo sjedjeti na teresama restorana, a vozili su se i motori. Od 5. januara počelo je ledeno vrijeme, sa temperaturom vazduha koja je u kontinuitetu, punih sedam dana, bila ispod nule, što ne pamte ni najstariji Ulcinjani.
A oni su, istorijski je dokazano, kao i svi Mediteranci, po pravilu, nepovjerljivi, pa iako simpatišu Njemce i za njih vežu zlatno razdoblje u turizmu ovoga grada, nijesu baš egzaltirano dočekali napise da je najveći njemački turoperator TUI zainteresovan za višedecenijski zakup nudističkog naselja na Adi Bojani i hotela Belvi na Velikoj plaži, koji posluju u sastavu Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera. U te svrhe, njemački turoperator je, navodno, već obezbijedio početna kreditna sredstva u iznosu od čitavih 200 miliona eura.
Činjenica je da su predstavnici te renomirane njemačke agencije nedavno boravili u Ulcinju i obišli te objekte, ne otkrivajući svoje planove. Direktor Ulcinjske rivijere Radomir-Mikan Zec samo je izjavio da je to preduzeće ušlo u razvojni program TUI-ja za Adu.
Izvjesno je takođe da će u martu čelnici TUI-ja ovim povodom razgovarati sa najvišim crnogorskim zvaničnicima.
Monitor je ranije pisao da je TUI napravio konzorcijum sa nekoliko velikih regionalnih kompanija i da će zajednički nastupati na ovom tržištu. Jer, nakon nemira na sjeveru Afrike i Bliskom istoku, evropski turoperatori su se snažnije okrenuli destinacijama na Starom kontinentu. Upravo je to naša šansa, ali je veliko pitanje da li će imati ko da je iskoristi.
Posebno je to slučaj sa Ulcinjem, jer tek treba da se ispune pretpostavke za ubrzani turistički razvoj. Neažurnošću i neodgovornošću lokalnih vlasti doveden je u pitanje čak i projekat uređenja vodovodne i kanalizacione mreže, vrijedan 20 miliona eura, koji upravo finansiraju njemačke institucije. To i uređenje kanala Port Milene, koji je godinama ekološka bomba, su preduslovi da se zaključe ugovori sa Njemcima. Jedan njihov zahtjev, da se smanji PDV na turističke usluge sa 19 na sedam odsto, Vlada je ispunila.
Pitanje je takođe kako Njemci gledaju na najave da će naredne godine krenuti istraživanje nafte i gasa na četiri bloka u moru kod Ulcinja. Jer, nevladine organizacije smatraju da je Vlada Crne Gore ušla u veoma rizičan projekat koji će dugoročno predstavljati prijetnju ključnim resursima Ulcinja i čitavog Primorja.
Da je novo razdoblje u Ulcinju već krenulo uvjeren je gradonačelnik Ulcinja Nazif Cungu. On svoje uvjerenje bazira na usvajanju Prostorno-urbanističkog plana Opštine, koji je usvojen nakon punih sedam godina. Ulcinj je, inače, jedina opština kojoj je taj dokument izradila Vlada Crne Gore. Cungu je rekao da je njime zaštićena Solana, a Valdanos spašen od prodaje ne navodeći da li su to namjeravali da urade njegovi koalicioni partneri sa državnog i lokalnog nivoa. Ostaje tek da se vidi kako će se realizovati dogovor iz koalicionog sporazuma sa DPS-om o povraćaju Maslinade ranijim vlasnicima u toj uvali, što bi se, kako je Cungu precizirao, trebalo desiti „krajem maja, početkom juna”.
Ali, vrijeme isuviše brzo prolazi kako bi se na djelu potvrdio politički sporazum. To će se već za manje od dva mjeseca pokazati na primjeru Solane. Jer, treba očekivati da se ona nakon dugog i tvrdoglavog odbijanja zvaničnika u Podgorici ipak zaštiti, no neizvjesno je da li će biti proizvodnje „slanih kristala” ove godine.
Naime, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Aivo Orav, ponovio je da će otvaranje poglavlja 27, koje se odnosi na životnu sredinu, zavisiti od spremnosti naše zemlje da zaštiti Solanu. ,,Crna Gora mora da uloži odlučne napore i sprovede hitne akcije kako bi zaštitila ovo područje. Neophodno je dugoročno rješenje za održivo upravljanje ovim područjem”, poručio je Orav.
Kako tvrde u Centru za zaštitu i proučavanje ptica i Društvu Martin Šnajder Jakobi, stanje na Solani je alarmantno. ,,Sanacija i modernizacija infrastrukture koja se svakodnevno urušava, zbog nebrige i odugovlačenja odgovarajućih institucija, je urgentna. Samo zaštitom ovog područja možemo naći pravog investitora koji će pokrenuti proizvodnju soli i time obezbijediti dugoročni održivi opstanak”, kaže predsjednica Društva Zenepa Lika.
,,Krajem januara, početkom februara počeće realizacija projekta čiji će rezultat biti kvalitetna i sveobuhvatna studija zaštite Solane”, rekao je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović ne navodeći kada će početi proizvodnja soli.
,,Mi znamo da ako se sve pripreme ne obave do marta, onda ćemo imati još jednu godinu, već četvrtu zaredom, bez berbe soli”, kaže predsjednik NVO Zeleni korak Dželal Hodžić.
Prema njegovim riječima, samo pokretanjem proizvodnje moguće je očuvati ekosistem i bioraznolikost Solane i Port Milene, odnosno čitave delte rijeke Bojane, ali i identitet grada Ulcinja.
,,Program oporavka izradili su bivši inženjeri najstarijeg ulcinjskog preduzeća. Oni su saopštili da Solana nije uništena već urušena i da bi trebalo uložiti oko 1,3 miliona eura da stane na noge. To i nije neka para za državu i Opštinu Ulcinj”, dodaje Hodžić.
To će se pokazati za nekoliko sedmica, baš kao što je već sada jasno da ove godine neće početi rekonstrukcija magistralnog puta od Ulcinja do Vladimirskih Kruta, a koji dalje vodi prema graničnom prijelazu Sukobin.
Iako su državni funkcioneri najavljivali da će do kraja 2016. godine biti raspisan tender za rekonstrukciju tog puta kojim na ulcinjsku rivijeru dolazi najveći broj gostiju, to se nije desilo.
Najave početka građevinskih radova na ovoj dionici, dugoj 13,5 km, redovno se ponavljaju od 2013. godine.
Zbog svega toga nije se čuditi što su Ulcinjani skeptični. Već godinama se gromoglasno najavljuje da će njihov grad postati Monte Karlo, Monako, Dubai, da će se graditi novi hoteli, a njih ni na vidiku. I neće ih biti ni u naredne tri godine. Istovremeno veliki broj mladih Ulcinjana napušta svoj grad, od postojeće lokalne vlasti niko ništa ne očekuje, pa je demoralizovanost postala opšte stanje duha.
Zato čak ni najave dolaska TUI -ja tu mnogo ne pomažu. Tek kada ( i ako) se budu vidjeli konkretni rezultati, moguće je da se stanje promijeni. Do tada, će sve ove najave biti samo nalik crtama u pijesku: traju do prvog talasa.
Mustafa CANKA
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
SUSRETI4 sedmice
NATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Deportacije
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI4 sedmice
ZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS4 sedmice
VLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno4 sedmice
TRAGEDIJA U BEOGRADU, VRISAK SA VRAČARA OGLAŠAVA UZBUNU: Srce tame
-
DRUŠTVO4 sedmice
SLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom