Povežite se sa nama

OKO NAS

ŽELJEZNIČKI SAOBRAĆAJ I ZIMA: Javašluk širokog kolosijeka

Objavljeno prije

na

Kolašin, 8. januara: Nekoliko desetina kolašinskih i podgoričkih tangerosa, ali i turista, zaplesali su sinoć u 21 sat ispred kafića „SFRJ” u glavnoj gradskoj ulici. Prema zvaničnim podacima, temperatura u tom trenutku bila je -16,7, dok je subjektivni osjećaj bio -25 stepeni. „To je naš način pobune protiv bombastičnih meteo najava. Htjeli smo da pokažemo da su ovo u Kolašinu normalni zimski dani, a ne razlog za uzbunu”, poručili su tangerosi.

Kolašin, 10. januara: Međunarodni brzi voz 430, na relaciji Bar – Beograd, stajao je u stanici u Kolašinu skoro dva sata, zbog radova na otklanjanju santi leda sa dijela pruge između Mojkovca i Kruševa. Zbog tog i prethodnog stajanja, u stanicu u Bijelom Polju voz je ušao sa zakašnjenjem od skoro 200 minuta. Brzi voz je u Kolašinu morao da čeka da ekipe Željezničke infrastrukture Crne Gore otklone sante leda iz tunela između stanica Mojkovac i Kruševo.

Podgorica, 10. januara: Zbog izuzetno niskih temperatura otkazano saobraćanje vozova na linijama Bar – Podgorica, Podgorica – Nikšić i Podgorica – Bijelo Polje, saopšteno je iz Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG).

Ovakve i slične vijesti smjenjivale su se ovih januarskih dana uz pravdanja iz Željezničkog preduzeća Crne Gore da su za haos u željezničkom saobraćaju krive ekstremno niske temperature. A one su se uglavnom kretale od Bara do Bijelog Polja do minus desetak stepeni.

Prema našim izvorima u prvih deset dana januara otkazano je saobraćanje sedamdeset vozova. Šta su sve zbog toga preživjeli oni koji su htjeli da njima putuju kao i oni koji su se zatekli u vozovima koji su stizali na odredišta sa velikim zakašnjenima posebna je priča. Koliko znamo, niko im se iz željezničkih preduzeća nije zbog toga izvinio.

Dok je pomenuti međunarodni voz 10. januara stajao u Kolašinu, u njemu, kako tvrde putnici, nije bilo grijanja. Objašnjeno im je da je morao biti isključen napon na elektromreži dok ekipe nisu osposobile prugu. Međutim, saobraćajni stručnjaci tvrde da se u takvim slučajevima elektromreža ne mora isključivati.

Vesna Vučinić, portparolka Željezničkog prevoza Crne Gore, nije novinarima mogla da potvrdi navode putnika da su se smrzavali u vagonima. Izvela je kako je prenio portal Televizije Crne Gore računicu da je ,,voz u zakašnjenju na teritoriji Crne Gore bio 82 minuta” i da je otkazano ,,više lokalnih vozova jer nijesu mogli da ih upale zbog ekstremno visokih temperature”.

Predsjednik Centra za željeznička istraživanja Milisav Dragojević, u razgovoru za Monitor, kaže da otkazivanje vozova u lokalnom saobraćaju nije sasvim posljedica nevremena, već i neodgovornosti zaposlenih u Željezničkom prevozu Crne Gore (ŽPCG).

,,Elektromotorni vozovi ne održavaju se u skladu sa propisima. Željeznica je precizno propisala kako voznim sredstvima treba upravljati i održavati ih u zimskom periodu da bi se izbjegle ovakve situacije. Međutim, u ŽPCG je v.d. stanje, zbog čega niko nikome ne odgovara”, kaže Dragojević, dodajući da nevrijeme može da ugrozi željeznički saobraćaj, ali ne toliko da se kao ovih dana zbog niskih temperatura otkazuje nenormalno veliki broj lokalnih vozova tako da ih ovih dana gotovo i nije bilo u saobraćaju.

I ranije smo, podsjeća Dragojević, imali zima, ali nikad se nije desilo da nam se vozovi zamrzavaju kao sada.

Uostalom, propisan je niz radnji koje zaposleni na željeznici moraju da urade u zimskom periodu da ne bi došlo do otkazivanja vozova. Propisima je sve uređeno do detalja. Zakoni i pravilnici o željezničkom saobraćaju imaju 9.000 stranica formata A4!

Po Zakonu o željeznici i Zakonu o bezbjednosti i efikasnosti željezničkog saobraćaja otkazivanje vozova dozvoljeno je samo ako je uzrokovano višom silom: odroni, havarije, sniježni nanosi… Saobraćajni stručnjaci kažu da se u Željezničkom prevozu često pozivaju na višu silu, iako za to nema opravdanja. Zanimljivo je da na nezakonito otkazivanje saobraćanja vozova ne reaguje ni Ministarstvo saobraćaja iako je to obavezno po zakonu.

Po riječima Dragojevića ono što se ovih dana dešava u željezničkom saobraćaju Crne Gore je posljedica postavljanja neodgovornih ljudi na odgovorna mjesta, što dokazuje i podatak da su ključni ljudi u ŽPCG zaduženi za lokalni saobraćaj – na odmoru.

,,Nemamo ni izvršnog direktora nego njegov posao obavlja vršilac dužnosti direktora, pa je to v.d. stanje izazvalo opšti javašulk”, tvrdi Dragojević.

Javna je tajna da su četiri preduzeća Željeznice postala mjesto za uhljebljenje DPS-ovih kadrova bez obzira na to koliko su kvalifikovani za posao koji obavljaju. Nepodobni stručnjaci su većinom sklonjeni. Treba reći i to da je formiranje četiri preduzeća posljedica neodgovorne, neefikasne politike. Time je višestruko povećan broj administrativnih radnika, a učetvorostručene su i donacije države. Zato ukoliko taj komplikovani sistem ne funkcioniše komplementarno, onda on teško može efikasno ostvariti krajnji cilj – prevoz putnika i robe.

Dragojević i Dragomir Minić, takođe zaposlen u Željezničkom prevozu Crne Gore, imaju status tzv. zviždača i zaštitu Agencije za sprečavanje korupcije jer poodavno ukazuju na nepravilnosti u radu poslovodstva Željezničkog prevoza i moguće posljedice po opšte dobro građana i države.

Minić je kontrolor koji kontroliše ispravnost vozova prije puštanja u saobraćaj.

,,Više puta sam se obraćao državnim institucijama, premijeru i predsjedniku države i ukazivao na nezakonitosti u preduzeću, ali svi su se oglušili o moja upozorenja. Odavno objašnjavam šefovima da su neki vozovi neispravni i da ih ne mogu pustiti u saobraćaj, ali sam zbog toga od poslovodstva doživio torturu”, kaže Minić, dodajući da je o tome pričao u septembru prošle godine na konferenciji za medije.

I Dragojeviću je zbog javnog ukazivanja na razne nepravilnosti, a posebno da na pruge izlaze i vozovi sa neispravnim kočnicama, u preduzeću prijećeno otkazom.

Reagujući na njegove ranije tvrdnje, menadžment Željezničkog prevoza Crne Gore jedan demantij je zaključio ovako:

,,Željeznički prevoz se bavi djelatnošću od javnog interesa, pa samim tim ima za cilj da putnike prevozi bezbjedno i, u skladu sa mogućnostima, komforno i na savremen način, što je nabavkom novih vozova i ostvareno. Tako da je bezbjedan prevoz putnika prvenstveno naš jedini prioritet”.

Sve bi to bilo idealno, da se ovih dana korisnici njihovih usluga nisu uvjerili da ove hvale imaju malo veze sa stvarnim stanjem u željezničkom saobraćaju.

Što se tiče bezbjednosti prevoza, Dragojević kaže da i dan danas sa neispravnim kočnicama saobraća voz o kojem je ranije govorio.

,,Taj voz je poslije tri godine remontovanja u Zagrebu primljen sa neispravnim kočnicama, a njegov remont je koštao 1.326 000 eura, iako je realna cijena u tom trenutku bila od trista do trista pedeset hiljada eura. O tome sam obavijestio javnost i tužilaštvo”, kaže Dragojević.

Sve se to, kaže, dešavalo za vrijeme sada već bivšeg direktora ŽPCG Milojice Zindovića.

U željezničkom saobraćaju Crne Gore dešavali su se ranije brojni incidenti i za njih su odgovarali oni na najnižim pozicijama.

U avgustu 2014. godine u željezničkoj stanici Ostrog, na pruzi Podgorica – Nikšić, samo pukim slučajem nije došlo do sudara dva nova voza, koji su nešto ranije kupljeni u Španiji. Voz iz pravca Nikšića ušao je u stanicu Ostrog na crveno svjetlo, a iz pravca Podgorice voz koji je imao zeleni signal.

U istoriji crnogorske željeznice kao najveća tragedija ostaće upisan 23. januar 2006. godine kada je 47 putnika poginulo i 200 povrijeđeno kod Bioča. Tada je lokalni putnički voz, koji je saobraćao između Bijelog Polja i Podgorice, iskliznuo iz šina.

Na kraju je odgovarao samo mašinovođa Slobodan Drobnjak.

Kao u Japanu

Na pruzi Beograd – Bar desilo se jednom i čudo neviđeno. Prije dvije godine, dvadesetog marta, voz iz Beograda stigao je u Bar bez minuta zakašnjenja! Željeznica Crne Gore objavila je da tog dana nije imala kašnjenje ni na jednoj međunarodnoj ili lokalnoj liniji.
– Mi u šali kažemo da smo u srijedu bili kao Japanci – našalio se u izjavi za Pobjedu Milojica Zindović, tadašnji izvršni direktor Željeznica Crne Gore.

Od sjaja do očaja

Pruga Beograd – Bar otvorena je 30. maja 1976. godine. Građena je oko 10 godina. Važila je tada, za jednu od najmodernijih pruga u Evropi. Bio je to jedan od najvećih neimarskih poduhvata na Starom kontinentu. Nekada je voz od Bara do Beograda stizao za 7 sati i 25 minuta. Rijetko su vozovi kasnili. Dozvoljena brzina bila je do 120 km na sat. Sada vozovi na nekim dionicama pruge Beograd – Bar idu 50-60 km na sat, a nerijetko i 20 km tako da se na ovoj relaciji putuje od 10 do 15 sati. Zbog toga je jedan reporter svojevremeno opisao putovanje vozovima na ovoj pruzi – od sjaja do očaja. Doskora jedina svijetla tačka u crnogorskom željezničkom saobraćaju bilo je putovanje na relaciji Podgorica-Nikšić od kada su kupljeni vozovi iz Španije. Međutim, proteklih dana otkazivani su vozovi i na toj relaciji.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA BOLOVANJA: ,,Najbolesniji“ u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po broju bolovanja rekorderi smo u Evropi. To nas godišnje košta devet miliona eura. Poslodavci i Vlada riješili su da stanu na put ovoj epidemiji koja je skupa a i smanjuje produktivnost. Najduže bolovanje u Crnoj Gori, zaključno sa decembrom prošle godine, iznosilo osam godina i devet mjeseci

 

 

Svakog mjeseca na bolovanjima se nalazi oko 15 odsto ukupnog broja radnika, pa je Crna Gora po tome rekorder u Evropi. ,,Nismo najbolesnija nacija, ali imamo podatak da Crnogorci najviše boluju u Evropi”, dijagnostifikovao je nedavno stanje premijer Milojko Spajić.

Tokom prošle godine registrovano je 15.812 bolovanja, što je 1,3 miliona izgubljenih radnih sati. U Fondu za zdravstveno osiguranje su izračunali da je  prosječan broj izgubljenih radnih dana po korisniku bolovanja 84.

Refundacije za bolovanje tokom prošle godine koštaće devet miliona eura. Za 2022.godinu  iz budžeta je, na osnovu refundacija za bolovanje, isplaćeno šest miliona eura.

U Fond svakog dana stiže do 40 zahtjeva za procjenu bolovanja, izjavio je direktor ove institucije Vuk Kadić.

Za rubriku Vjerovali ili ne je podatak Fonda da je najduže bolovanje u Crnoj Gori, zaključno sa decembrom prošle godine, iznosilo osam godina i devet mjeseci. Dijagnoza –  depresija.

Predsjednik Sindikata izabranih ljekara Igor Ljutica izjavio je da su najčešći razlozi za zloupotrebu bolovanja loši međuljudski odnosi: ,,Kad dolazi do promjena vlasti i promjena pozicija, dolazi do psihosomatskih oboljenja. To je otprilike uvijek F dijagnoza, često zbog stresa ljudi nisu sposobni za rad”.

Da je prošle godine došlo do znatnog rasta bolovanja, najviše u državnim institucijama, upozorio je Slobodan Mikavica, predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore: ,,Rast je prepoznat u institucijama gdje je došlo do promjene na čelnim mjestima i gdje su se, kako se vjeruje, zaposleni nezadovoljni promjenama, odlučili na ovaj korak. Svi smo toga svjesni ali ćutimo i ništa ne preduzimamo”.

U podgoričkom preduzeću Čistoća, zaposleno je 670 radnika, u januaru je na bolovanju bilo 114 zaposlenih, a u decembru prošle godine 101. U firmi je, inače, oko 670 zaposlenih. ,,Pedeset odsto je na bolovanju duže od 60 dana. Često su međuljudski odnosi razlog zbog kojih ljudi idu na bolovanje, a i komunikacija sa nadređenima”, izjavio je direktor Čistoće Denis Hot .

Od ukupno 16.600 prosvjetnih radnika, više od deset odsto je van učionica. ,,Na bolovanju je 1.700 prosvjetnih radnika, s tim što se ovaj broj ne odnosi na zaposlene na Univerzitetu”, rekla je Milica Nišavić iz Ministarstva prosvjete.

Probleme sa bolovanjem imaju i u privatnom sektoru. Vlasnik trgovačkog lanca Voli Dragan Bokan je zloupotrebe bolovanja svrstao među tri glavna problema sa kojima se susreću privrednici, uz neodstatak radne snage i neefikasnost državnog aparata. On je kazao da u njegovoj kompaniji svakog mjeseca 200 do 250 radnika koristi bolovanje.

Izabrani ljekari imaju pravo da na mjesec dana izdaju bolovanje. Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Milena Cojić kazala je da je tokom prošle godine u podgoričkim domovima zdravlja otvoreno više od 31.500 bolovanja. Bolovanje se nakon mjesec dana produžava na osnovu mišljenja specijaliste.

Institucije su krenule u provjeru epidemije bolovanja. ,,Fond je formirao komisije za procjenu bolovanja, a prisustvo je obavezno. Izuzeci su onkološki pacijenti i trudnice. Ne bih se složio da smo najbolesnija nacija u Evropi i da odskačemo u okruženju”, poručio je direktor Fonda Kadić.

Za sada komisija obilazi ljekare opšte prakse i gdje primijete da se izdaje veći broj bolovanja upućuje usmene opomene. Ipak, iz Fonda ističu da se dobar dio bolovanja izdaje od strane ljekara specijalista, a da oni njih ne mogu da kontrolišu.

Na inicijativu Unije poslodavaca očekuje se formiranje radnog tijela koje bi se podrobnije pozabavilo problemom zloupotrebe bolovanja. U tom tijelu pored UPCG i Fonda za zdravstvo trebalo da učestvuju i predstavnici Ministarstva zdravlja, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Fonda PIO, sindikata.

,,Najvažnije je da zloupotrebu bolovanja nazovemo pravim imenom. To je krađa i korupcija”, poručio je predsjednik UPCG Mikavica.

Iz Unije se žale da je najveći problem zloupotreba u roku od dva mjeseca.
Troškove za naknadu zaposlenom na bolovanju u periodu do 60 dana snosi poslodavac, a ako bolovanje traje preko tog perioda poslodavac ima pravo na refundaciju od Fonda za zdravstveno osiguranje. Za zaposlene u privatnom sektoru naknada tokom bolovanja iznosi 70 odsto zarade, a u javnoj upravi ona je 90 odsto zarade. Iz Unije se zalažu da se skrati period u kome isplata naknade za privremenu spriječenost za rad pada na teret poslodavca i to sa postojećih 60 na 30 dana. Pozivaju se na praksu zemalja EU.

Mikavica predlaže i rigoroznije mjere kako bi se stalo na put zloupotrebama: ,,To je formiranje komisije koja će moći da vrši kontrolu i u stanu pacijenta. Medicinska dokumentacija bi trebalo da sadrži preporuke šta pacijent može ili smije da radi u periodu bolovanja. Da li smije da putuje van mjesta boravka, kada smije da napušta stan, da li smije da obavlja druge poslove. Do sada je bilo drugačije. Bili ste svjesni da neko zloupotrebljava bolovanje ali nijeste mogli da reagujete”.

Pojedini bi se našalili da po stanovima nemaju što ići, jer su nerijetki slučajevi i da oni koji koriste bolovanje rade drugi posao, odu na planinarenje ili nađu bolje plaćeni posao u inostranstvu.

U borbi sa ovom i drugim pošastima modernog rada 45 kompanija u Njemačkoj je od ovog mjeseca počelo testiranje četvorodnevne radne nedjelje. Eksperiment će trajati pola godine, a zaposleni će za to vrijeme primati punu platu, iako će provoditi znatno manje vremena u kancelariji ili će raditi od kuće. U Velikoj Britaniji je u eksperiment četvorodnevne radne nedjelje bilo uključeno 2.900 zaposlenih. Rezultat toga je da je broj zaposlenih koji su dali otkaz pao za čak 57 odsto, prometi kompanija su povećani, a za oko dvije trećine smanjen je broj dana bolovanja.

 Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKAJ KOMUNIKACIJA PRIHVAĆENA KAO DOKAZ: Može, ali…

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz obrazloženja sutkinje Kovačević jasno proizilazi da je inkriminišući materijal iz skaj komunikacija u slučaju koji je sudilo i presudilo njeno vijeće Višeg suda potkrijepljen dodatnim materijalnim dokazima. Ostaje nepoznanica šta će biti sa predmetima u kojima to nije slučaj

 

Nakon više od dvije godine iščekivanja, u podgoričkom Višem sudu donijeta je prva (nepravosnažna) presuda u predmetu zasnovanom na dekodiranoj Skaj komunikaciji, koja je Crnoj Gori dostavljena od pravosudnih organa Francuske. Sutkinja Vesna Kovačević se, tokom obrazloženja presude kojom je grupu koja je planirala da ubije Budvanina Marka Ljubišu zvanog Kan osudila na ukupno 20 godina i šest mjeseci zatvora, pozabavila i dokaznim materijalom pribavljenim dešifrovanjem skaj komunikacije. Preciznije, njegovom dokaznom snagom.

Mediji su pohitali da objave da je nepravosnažno presuđeno kako je skaj komunikacija validan dokaz. Samo rijetki su ispratili obrazloženje sutkinje Kovačević iz kojeg jasno proizilazi da je skaj komunikacija u slučaju koji je sudilo i presudilo njeno vijeće Višeg suda potrkijepljena dodatnim materijalnim dokazima. Pored ostalog,  među njima se našao i kriptovani telefon koji je oduzet od optuženog Strahinje Savića, čiji zatadak je bio da prati Ljubišu.

“U postupku je utvrđeno da je budvanska policija od okrivljenog Savića oduzela kriptovani telefon, da je zatim okrivljeni samovoljno dao, kako šifru od telefona, tako i šifru od Skaj aplikacije, tako da su neosnovani navodi odbrane da je izuzimanje prepiske iz telefona Savića radnja pretresanja telefona koju mora pratiti naredba o pretresanju i da to predstavlja pravno nevaljan dokaz. Sud je utvrdio da nije vršena radnja pretresanja telefona, da je Savić sam predao telefon i šifre, a što je potvrđeno i saslušanjem rukovodioca i službenika policije koji je izvršio uvid i fotografisao prepiske iz Skaj komunikacije i narezao ih na jedan DVD do momenta kada je došlo do resetovanja telefona, odnosno “prženja” svih komunikacija. Znači, policijski službenik je obezbijedio navedeni dokaz od uništenja, a koji se zaista desio nakon fotografisanja sadržaja na tom telefonu”, piše u presudi.

Iz iskaza tog svjedoka, navodi se, proizlazi da su to morali hitno da odrade “upravo da ne bi neko, ko vidi da se ne odgovara na poruke iz grupe, iste izbrisao”. A komunikacija iz telefona koji je oduzet od Savića, kazala je sutkinja Kovačević, u saglasnosti je sa skaj komunikacijom koja je dobijena putem međunarodne pravne pomoći.

Pitanje je, dakle, da li bi vijeće kojim je predsjedavala sutkinja Kovačević zauzelo isti stav da nije bilo kriptovanog telefona i Savićevog priznanja. Vjerovatno bi, pošto je u obrazloženju odluke saopštila da je sudsko vijeće imalo u vidu navode branilaca optuženih, u pogledu zakonitosti dokaza prikupljenih iz prepiske putem dešifrovanja skaj aplikacije.

“Iz spisa predmeta proizlazi da su navedeni dokazi pribavljeni na osnovu zamolnice Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore, kao nadležnog organa, koja je upućena nadležnom inostranom pravosudnom organu, a koji je odlučivao o ispunjenosti pretpostavki za pružanje međunarodne pravne pomoći u konkretnom slučaju i preduzeo dokazne radnje u skladu sa svojim zakonodavstvom”, obrazložila je sutkinja Kovačević i dodala da sud nema osnov da sumnja u vjerodostojnost ovih dokaza, imajući u vidu da su ih izdvojili francuski nadležni pravosudni organi i dostavili pravosudnim organima Crne Gore.

Advokat Ranko Radonjić, koji je branilac u ovom slučaju smatra da je odluka sutkinje Kovačević nezakonita. „Ali, trebam ukazati da se ovdje optužba dominantno zasniva na drugim dokazima, prije svega priznanju okrivljenog Savića koje je dao pred tužilaštvom. Nažalost, sudija nije prihvatila naše navode zbog čega ne treba kao dokaz prihvatiti njegovu odbranu koju je dao u toku istrage pred Specijalnim državnim tužilaštvom. Prije svega zbog činjenice da je, kako nad njim tako i nad okrivljenim Lazarom Ilićem, sprovođena i fizička i psihička tortura, o čemu postoji medicinska dokumentacija koju apsolutno ovo Vijeće nije razmatralo prilikom donošenja presude“, kazao je Radonjić.

On smatra da je Sud u ovom slučaju odstupio od nekih ustanovljenih standarda, kako kad su u pitanju dokazi pribavljeni putem međunarodne pravne pomoći tako i drugi dokazi koji su provedeni u toku postupka. „Podsjetiću vas da u ovom postupku nije zadovoljen minimalni standard koji smo imali u prvom postupku koji se tiče Skaj komunikacije, a to je da se pribavljaju naredbe i odluke sudova na osnovu kojih je pribavljena ta komunikacija, kako bi odbrana, okrivljeni, na kraju krajeva i sud koji je dužan da utvrdi činjenično stanje, znali pravnu i tehničku pozadinu pribavljanje ove komunikacije. Mi to sada ne znamo a sud ju je prihvatio“, kazao je on.

Nakon ovakve odluke, odnosno osuđujuće presude, advokati ne mogu sa sigurnošću da tvrde šta će se desiti u ostalim postupcima i da li će sada sudije redom da prihvataju Skaj komunikaciju kao dokaz. „Iskreno se nadam da će druga Vijeća malo detaljnije i pažljivije razmotriti stručne navode odbrane u pogledu prihvatljivosti skaj komunikacije kao dokaza u krivičnom postupku“, kazao je advokat Radonjić. Tužioci, naravno, ne dijele njegovo mišljenje. A stav sudova još nema konačnu, pravosnažnu potvrdu.

Među onima koji su osumnjičeni i(li) optuženi uglavnom, ili čak dominantno, na osnovu pribavljene, a prethodno dešifrovane komunikacije preko skaj aplikacije, nalaze se i bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović, još uvijek aktuelni predsjednik opštine Budva i visoki funkcioner NSD Milo Božović, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović, nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije Dalibor Medojević, visokopozicionirani policajci Petar Lazović i Ljubo Milović (u bjekstvu)… Zato je i pitanje njene dokazne snage na sudu nešto što zaokuplja pažnju i onih kojima izvještaji crne hronike ne spadaju u omiljene sadržaje.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo