Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN, NEVRIJEME I ŽIVOTINJE: Nekažnjena surovost

Objavljeno prije

na

Nevladina organizacija Riki i Koski, jedina u Kolašinu koja se bavi zaštitom životinja, najavila je da će podnijeti prijavu protiv sugrađana, koji su se tokom dana sa ekstremno niskim temperaturama, nesavjesno odnosili prema kućnim ljubimcima. Zbog nebrige vlasnika, kako kažu, nekoliko pasa je uginulo od hladnoće u neadekvatnom smještaju. Tvrde da su njihovi volonteri primijetili i dokumentovali desetak slučajeva potpunog zanemarivanja vezanih pasa u kućicama, koje ih nijesu ni minimalno zaštitile od hladnoće. Takođe, mnogi kućni ljubimci su neredovno i oskudno hranjeni.

,,Evidentirali smo ekstremne slučajeve nebrige, naročito o psima vezanim u dvorištima, kako u gradu, tako i u prigradskim naseljima. Svi vlasnici tih životinja biće prijavljeni. Napravili smo fotografije. Nekoliko pasa je i uginulo. Krajnje je vrijeme da se primijeni zakon i kazne oni koji ne mare za kućne ljubimce, ne hrane ih redovno i ostavljaju na hladnoći”, kažu u NVO Riki i Koski.

Volonteri te organizacije, tvrde, da su svjesni da često izazovu bijes kod sugrađana, zbog insistiranja da je kućnim ljubimcima potrebno obezbijediti bolje uslove. Podsjećaju da su Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja propisane visoke kazne za fizička i pravna lica, koja se ne pridržavaju propisa.

,,U članu 7. tog zakona pod mučenjem životinja podrazumijeva se, između ostalog, uskraćivanje osnovnih životnih potreba (hrane, vode, udobnog smještaja, odnosno skloništa, prostora za odmor i obavljanje fizioloških potreba, higijene i zdravstvene zaštite). Takođe definisano je da je podvrgavanje psihičkom zlostavljanju i maltretiranje onemogućavanje da životinja zadovolji svoje osnovne potrebe u ponašanju, ispolji osnovne oblike ponašanja, iskoristi prostor za odmor i zaklon… Brojni su Kolašinci koji su se upravo tako ponašali prema svojim kućnim ljubimcima, naročito, tokom dana nevremena”.

Kada vlasnik prema životinji „nе pоstupа sа pаžnjоm dоbrоg dоmаćinа”, prema istom zakonu, predviđene su kazne od desetostrukog do dvadesetostrukog iznosa najniže cijene rada u državi. U kolašinskoj NVO tvrde da im nije poznato da je do sada u tom gradu iko po tom osnovu kažnjen. Nadaju se da će, nakon što oni podnesu dokumentovane prijave, takvo stanje biti promijenjeno.

,,Nažalost, takav nam je mentalitet da reagujemo samo kad nas ‘udare po džepu’. Već poslije prvih novčanih kazni, ostali nesavjesni vlasnici kućnih ljubimaca biće disciplinovaniji, pa će i životinjama biti bolje”, očekuju članovi NVO Riki i Koski.

Ohrabreni su što je, krajem godine, i lokalni parlament usvojio prvi put odluku o kućnim ljubimcima. Tim aktom određene su kazne od 50 do 600 eura za vlasnike životinja koji se ne pridržavaju propisa. Upitno je, međutim, kažu aktivisti civilnog sektora, samo sprovođenje odluke. To jest, nijesu ubijeđeni da će službenici Komunalne policije imati snage da se ,,suprostave malograđanskom mentalitetu, zamjere sugrađanima i evidentiraju svako nesavjesno postupanje prema životinjama”.

Vlasnica pivremenog skloništa za napuštene životinje Danijela Vuksanović takođe je minule sedmice, apelovala je na sugrađane da se savjesno odnose prema kućnim ljubimcima. Ona kaže da je neophodna posebna briga tokom perioda kada su niske temperature. Zbog nebrige, to jest neobezbjeđivanja hrane, vode i uslovnog smještaja, kako kaže, jedan pas je već uginuo. Vuksanovićeva je zbog toga kolašinskoj policiji prijavila njegovog vlasnika, Kolašinca B.M.

Prema njenim riječima, prije par mjeseci komšije su B.M. prijavile Komunalnoj policiji da ostavlja psa vezanog danima bez hrane i vode.

,,Otišla sam do kuće tog sugrađanina i uvjerila se da je prijava bila istinita, pa sam psa, koji je bio u užasnom stanju, uzela u svoje sklonište za životinje u selu Plana. Kada je B.M. saznao da sam odvela njegovog ljubimca, javio mi se i tražio da ga vratim, obećavajući da će ubuduće više brinuti o njemu. Vratila sam psa i dala vlasniku upustva kako treba da brine o psu”, kazala je ona.

Vuksanovićeva tvrdi da je prije nekoliko dana obaviještena da je isti pas i dalje vezan na lancu od, jedva, pola metra i da danima nije hranjen niti mu je u kućici postavljen neki izolator da ga zaštiti od hladnoće. Pas je, kaže vlasnica privremenog skloništa za životinje, zbog toga i uginuo i to je bio povod za prijavu protiv njegovog vlasnika.

,,Sve sam prijavila kolašinskoj policiji. Nadam se da će konačno nadležni obaviti svoje obaveze i povesti računa o ovom i sličnim slučajevima. Pod hitno treba da se zaustavi zlostavljanje životinja i adekvatno kazniti nesavjesne vlasnike kućnih ljubimaca”, kazala je Vuksanovićeva.

Njen muž Zlatko Milošević i ona pse lutalice sa kolašinskih ulica čuvaju na svom imanju u selu Plana. Utočište, redovnu hranu i veterinrsku brigu obezbjeđuju isključivo svojim novcem, uz sporadičnu pomoć tek nekolicine pojedinaca ili preduzeća, uglavnom, iz drugih opština. Od sugrađana i lokalnih privrednika, pa ni Opštine, kažu, do sada nijesu imali nikave podrške, osim neprijatnosti.

,,Pas treba da bude vezan na dužem lancu. Kućice u kojima su smješteni treba izolovati sijenom ili slamom. Redovna hrana je obavezna, baš kao i voda kada su visoke temperature. Jednostavno, poruka za sve vlasnike je da se prema svojim životinjama odnose kao prema članovima porodice. Najbitnije je edukovati ljude da kućni ljubimci nijesu igračke, koje ih zabavljaju, a koje, kad im dosade mogu pustiti da krepavaju”, poručuje Vuksanovićeva.

Iz NVO Riki i Koski su do sada više puta reagovali u medijma i kada je riječ o odnosu prema napuštenim životinjama. Zahvaljujući njihovim prijavama i informacijama, koje su saopštavali na konfrencijama za novinare, prije tri – četiri godine zasutavljena je praksa gradskih službi da se lutalica rješavaju trovanjem.

Kolašinac Obrad Đurić iz prigradskog naselja Lug je prvo aktivistima civilnog sektora, a onda i novinarima kazao da su mu 2014. godine dvije komunalne policajke ponudile da za novac postavi otrov za pse u okolini svoje kuće. Da to javno saopšti, kako kaže, bio je prinuđen nakon što je doživio brojne neprijatnosti od sugrađana, kojima su psi otrovani.

,,Svi ti primjeri dokaz su da nam je svijest, kada je riječ o odnosu prema životinjama, na vrlo niskom nivou. Kad nema savjesti potrebno je nametnuti zakon. U suprotnom, pokazivaće nas kao sredinu sa primitivnim ponašanjem i punićemo novinske stupce primjerima surovosti prema životinjama, kao i do sada”, kažu aktivisti NVO Riki i Koski.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo