Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN, NEVRIJEME I ŽIVOTINJE: Nekažnjena surovost

Objavljeno prije

na

Nevladina organizacija Riki i Koski, jedina u Kolašinu koja se bavi zaštitom životinja, najavila je da će podnijeti prijavu protiv sugrađana, koji su se tokom dana sa ekstremno niskim temperaturama, nesavjesno odnosili prema kućnim ljubimcima. Zbog nebrige vlasnika, kako kažu, nekoliko pasa je uginulo od hladnoće u neadekvatnom smještaju. Tvrde da su njihovi volonteri primijetili i dokumentovali desetak slučajeva potpunog zanemarivanja vezanih pasa u kućicama, koje ih nijesu ni minimalno zaštitile od hladnoće. Takođe, mnogi kućni ljubimci su neredovno i oskudno hranjeni.

,,Evidentirali smo ekstremne slučajeve nebrige, naročito o psima vezanim u dvorištima, kako u gradu, tako i u prigradskim naseljima. Svi vlasnici tih životinja biće prijavljeni. Napravili smo fotografije. Nekoliko pasa je i uginulo. Krajnje je vrijeme da se primijeni zakon i kazne oni koji ne mare za kućne ljubimce, ne hrane ih redovno i ostavljaju na hladnoći”, kažu u NVO Riki i Koski.

Volonteri te organizacije, tvrde, da su svjesni da često izazovu bijes kod sugrađana, zbog insistiranja da je kućnim ljubimcima potrebno obezbijediti bolje uslove. Podsjećaju da su Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja propisane visoke kazne za fizička i pravna lica, koja se ne pridržavaju propisa.

,,U članu 7. tog zakona pod mučenjem životinja podrazumijeva se, između ostalog, uskraćivanje osnovnih životnih potreba (hrane, vode, udobnog smještaja, odnosno skloništa, prostora za odmor i obavljanje fizioloških potreba, higijene i zdravstvene zaštite). Takođe definisano je da je podvrgavanje psihičkom zlostavljanju i maltretiranje onemogućavanje da životinja zadovolji svoje osnovne potrebe u ponašanju, ispolji osnovne oblike ponašanja, iskoristi prostor za odmor i zaklon… Brojni su Kolašinci koji su se upravo tako ponašali prema svojim kućnim ljubimcima, naročito, tokom dana nevremena”.

Kada vlasnik prema životinji „nе pоstupа sа pаžnjоm dоbrоg dоmаćinа”, prema istom zakonu, predviđene su kazne od desetostrukog do dvadesetostrukog iznosa najniže cijene rada u državi. U kolašinskoj NVO tvrde da im nije poznato da je do sada u tom gradu iko po tom osnovu kažnjen. Nadaju se da će, nakon što oni podnesu dokumentovane prijave, takvo stanje biti promijenjeno.

,,Nažalost, takav nam je mentalitet da reagujemo samo kad nas ‘udare po džepu’. Već poslije prvih novčanih kazni, ostali nesavjesni vlasnici kućnih ljubimaca biće disciplinovaniji, pa će i životinjama biti bolje”, očekuju članovi NVO Riki i Koski.

Ohrabreni su što je, krajem godine, i lokalni parlament usvojio prvi put odluku o kućnim ljubimcima. Tim aktom određene su kazne od 50 do 600 eura za vlasnike životinja koji se ne pridržavaju propisa. Upitno je, međutim, kažu aktivisti civilnog sektora, samo sprovođenje odluke. To jest, nijesu ubijeđeni da će službenici Komunalne policije imati snage da se ,,suprostave malograđanskom mentalitetu, zamjere sugrađanima i evidentiraju svako nesavjesno postupanje prema životinjama”.

Vlasnica pivremenog skloništa za napuštene životinje Danijela Vuksanović takođe je minule sedmice, apelovala je na sugrađane da se savjesno odnose prema kućnim ljubimcima. Ona kaže da je neophodna posebna briga tokom perioda kada su niske temperature. Zbog nebrige, to jest neobezbjeđivanja hrane, vode i uslovnog smještaja, kako kaže, jedan pas je već uginuo. Vuksanovićeva je zbog toga kolašinskoj policiji prijavila njegovog vlasnika, Kolašinca B.M.

Prema njenim riječima, prije par mjeseci komšije su B.M. prijavile Komunalnoj policiji da ostavlja psa vezanog danima bez hrane i vode.

,,Otišla sam do kuće tog sugrađanina i uvjerila se da je prijava bila istinita, pa sam psa, koji je bio u užasnom stanju, uzela u svoje sklonište za životinje u selu Plana. Kada je B.M. saznao da sam odvela njegovog ljubimca, javio mi se i tražio da ga vratim, obećavajući da će ubuduće više brinuti o njemu. Vratila sam psa i dala vlasniku upustva kako treba da brine o psu”, kazala je ona.

Vuksanovićeva tvrdi da je prije nekoliko dana obaviještena da je isti pas i dalje vezan na lancu od, jedva, pola metra i da danima nije hranjen niti mu je u kućici postavljen neki izolator da ga zaštiti od hladnoće. Pas je, kaže vlasnica privremenog skloništa za životinje, zbog toga i uginuo i to je bio povod za prijavu protiv njegovog vlasnika.

,,Sve sam prijavila kolašinskoj policiji. Nadam se da će konačno nadležni obaviti svoje obaveze i povesti računa o ovom i sličnim slučajevima. Pod hitno treba da se zaustavi zlostavljanje životinja i adekvatno kazniti nesavjesne vlasnike kućnih ljubimaca”, kazala je Vuksanovićeva.

Njen muž Zlatko Milošević i ona pse lutalice sa kolašinskih ulica čuvaju na svom imanju u selu Plana. Utočište, redovnu hranu i veterinrsku brigu obezbjeđuju isključivo svojim novcem, uz sporadičnu pomoć tek nekolicine pojedinaca ili preduzeća, uglavnom, iz drugih opština. Od sugrađana i lokalnih privrednika, pa ni Opštine, kažu, do sada nijesu imali nikave podrške, osim neprijatnosti.

,,Pas treba da bude vezan na dužem lancu. Kućice u kojima su smješteni treba izolovati sijenom ili slamom. Redovna hrana je obavezna, baš kao i voda kada su visoke temperature. Jednostavno, poruka za sve vlasnike je da se prema svojim životinjama odnose kao prema članovima porodice. Najbitnije je edukovati ljude da kućni ljubimci nijesu igračke, koje ih zabavljaju, a koje, kad im dosade mogu pustiti da krepavaju”, poručuje Vuksanovićeva.

Iz NVO Riki i Koski su do sada više puta reagovali u medijma i kada je riječ o odnosu prema napuštenim životinjama. Zahvaljujući njihovim prijavama i informacijama, koje su saopštavali na konfrencijama za novinare, prije tri – četiri godine zasutavljena je praksa gradskih službi da se lutalica rješavaju trovanjem.

Kolašinac Obrad Đurić iz prigradskog naselja Lug je prvo aktivistima civilnog sektora, a onda i novinarima kazao da su mu 2014. godine dvije komunalne policajke ponudile da za novac postavi otrov za pse u okolini svoje kuće. Da to javno saopšti, kako kaže, bio je prinuđen nakon što je doživio brojne neprijatnosti od sugrađana, kojima su psi otrovani.

,,Svi ti primjeri dokaz su da nam je svijest, kada je riječ o odnosu prema životinjama, na vrlo niskom nivou. Kad nema savjesti potrebno je nametnuti zakon. U suprotnom, pokazivaće nas kao sredinu sa primitivnim ponašanjem i punićemo novinske stupce primjerima surovosti prema životinjama, kao i do sada”, kažu aktivisti NVO Riki i Koski.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo