Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN, NEVRIJEME I ŽIVOTINJE: Nekažnjena surovost

Objavljeno prije

na

Nevladina organizacija Riki i Koski, jedina u Kolašinu koja se bavi zaštitom životinja, najavila je da će podnijeti prijavu protiv sugrađana, koji su se tokom dana sa ekstremno niskim temperaturama, nesavjesno odnosili prema kućnim ljubimcima. Zbog nebrige vlasnika, kako kažu, nekoliko pasa je uginulo od hladnoće u neadekvatnom smještaju. Tvrde da su njihovi volonteri primijetili i dokumentovali desetak slučajeva potpunog zanemarivanja vezanih pasa u kućicama, koje ih nijesu ni minimalno zaštitile od hladnoće. Takođe, mnogi kućni ljubimci su neredovno i oskudno hranjeni.

,,Evidentirali smo ekstremne slučajeve nebrige, naročito o psima vezanim u dvorištima, kako u gradu, tako i u prigradskim naseljima. Svi vlasnici tih životinja biće prijavljeni. Napravili smo fotografije. Nekoliko pasa je i uginulo. Krajnje je vrijeme da se primijeni zakon i kazne oni koji ne mare za kućne ljubimce, ne hrane ih redovno i ostavljaju na hladnoći”, kažu u NVO Riki i Koski.

Volonteri te organizacije, tvrde, da su svjesni da često izazovu bijes kod sugrađana, zbog insistiranja da je kućnim ljubimcima potrebno obezbijediti bolje uslove. Podsjećaju da su Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja propisane visoke kazne za fizička i pravna lica, koja se ne pridržavaju propisa.

,,U članu 7. tog zakona pod mučenjem životinja podrazumijeva se, između ostalog, uskraćivanje osnovnih životnih potreba (hrane, vode, udobnog smještaja, odnosno skloništa, prostora za odmor i obavljanje fizioloških potreba, higijene i zdravstvene zaštite). Takođe definisano je da je podvrgavanje psihičkom zlostavljanju i maltretiranje onemogućavanje da životinja zadovolji svoje osnovne potrebe u ponašanju, ispolji osnovne oblike ponašanja, iskoristi prostor za odmor i zaklon… Brojni su Kolašinci koji su se upravo tako ponašali prema svojim kućnim ljubimcima, naročito, tokom dana nevremena”.

Kada vlasnik prema životinji „nе pоstupа sа pаžnjоm dоbrоg dоmаćinа”, prema istom zakonu, predviđene su kazne od desetostrukog do dvadesetostrukog iznosa najniže cijene rada u državi. U kolašinskoj NVO tvrde da im nije poznato da je do sada u tom gradu iko po tom osnovu kažnjen. Nadaju se da će, nakon što oni podnesu dokumentovane prijave, takvo stanje biti promijenjeno.

,,Nažalost, takav nam je mentalitet da reagujemo samo kad nas ‘udare po džepu’. Već poslije prvih novčanih kazni, ostali nesavjesni vlasnici kućnih ljubimaca biće disciplinovaniji, pa će i životinjama biti bolje”, očekuju članovi NVO Riki i Koski.

Ohrabreni su što je, krajem godine, i lokalni parlament usvojio prvi put odluku o kućnim ljubimcima. Tim aktom određene su kazne od 50 do 600 eura za vlasnike životinja koji se ne pridržavaju propisa. Upitno je, međutim, kažu aktivisti civilnog sektora, samo sprovođenje odluke. To jest, nijesu ubijeđeni da će službenici Komunalne policije imati snage da se ,,suprostave malograđanskom mentalitetu, zamjere sugrađanima i evidentiraju svako nesavjesno postupanje prema životinjama”.

Vlasnica pivremenog skloništa za napuštene životinje Danijela Vuksanović takođe je minule sedmice, apelovala je na sugrađane da se savjesno odnose prema kućnim ljubimcima. Ona kaže da je neophodna posebna briga tokom perioda kada su niske temperature. Zbog nebrige, to jest neobezbjeđivanja hrane, vode i uslovnog smještaja, kako kaže, jedan pas je već uginuo. Vuksanovićeva je zbog toga kolašinskoj policiji prijavila njegovog vlasnika, Kolašinca B.M.

Prema njenim riječima, prije par mjeseci komšije su B.M. prijavile Komunalnoj policiji da ostavlja psa vezanog danima bez hrane i vode.

,,Otišla sam do kuće tog sugrađanina i uvjerila se da je prijava bila istinita, pa sam psa, koji je bio u užasnom stanju, uzela u svoje sklonište za životinje u selu Plana. Kada je B.M. saznao da sam odvela njegovog ljubimca, javio mi se i tražio da ga vratim, obećavajući da će ubuduće više brinuti o njemu. Vratila sam psa i dala vlasniku upustva kako treba da brine o psu”, kazala je ona.

Vuksanovićeva tvrdi da je prije nekoliko dana obaviještena da je isti pas i dalje vezan na lancu od, jedva, pola metra i da danima nije hranjen niti mu je u kućici postavljen neki izolator da ga zaštiti od hladnoće. Pas je, kaže vlasnica privremenog skloništa za životinje, zbog toga i uginuo i to je bio povod za prijavu protiv njegovog vlasnika.

,,Sve sam prijavila kolašinskoj policiji. Nadam se da će konačno nadležni obaviti svoje obaveze i povesti računa o ovom i sličnim slučajevima. Pod hitno treba da se zaustavi zlostavljanje životinja i adekvatno kazniti nesavjesne vlasnike kućnih ljubimaca”, kazala je Vuksanovićeva.

Njen muž Zlatko Milošević i ona pse lutalice sa kolašinskih ulica čuvaju na svom imanju u selu Plana. Utočište, redovnu hranu i veterinrsku brigu obezbjeđuju isključivo svojim novcem, uz sporadičnu pomoć tek nekolicine pojedinaca ili preduzeća, uglavnom, iz drugih opština. Od sugrađana i lokalnih privrednika, pa ni Opštine, kažu, do sada nijesu imali nikave podrške, osim neprijatnosti.

,,Pas treba da bude vezan na dužem lancu. Kućice u kojima su smješteni treba izolovati sijenom ili slamom. Redovna hrana je obavezna, baš kao i voda kada su visoke temperature. Jednostavno, poruka za sve vlasnike je da se prema svojim životinjama odnose kao prema članovima porodice. Najbitnije je edukovati ljude da kućni ljubimci nijesu igračke, koje ih zabavljaju, a koje, kad im dosade mogu pustiti da krepavaju”, poručuje Vuksanovićeva.

Iz NVO Riki i Koski su do sada više puta reagovali u medijma i kada je riječ o odnosu prema napuštenim životinjama. Zahvaljujući njihovim prijavama i informacijama, koje su saopštavali na konfrencijama za novinare, prije tri – četiri godine zasutavljena je praksa gradskih službi da se lutalica rješavaju trovanjem.

Kolašinac Obrad Đurić iz prigradskog naselja Lug je prvo aktivistima civilnog sektora, a onda i novinarima kazao da su mu 2014. godine dvije komunalne policajke ponudile da za novac postavi otrov za pse u okolini svoje kuće. Da to javno saopšti, kako kaže, bio je prinuđen nakon što je doživio brojne neprijatnosti od sugrađana, kojima su psi otrovani.

,,Svi ti primjeri dokaz su da nam je svijest, kada je riječ o odnosu prema životinjama, na vrlo niskom nivou. Kad nema savjesti potrebno je nametnuti zakon. U suprotnom, pokazivaće nas kao sredinu sa primitivnim ponašanjem i punićemo novinske stupce primjerima surovosti prema životinjama, kao i do sada”, kažu aktivisti NVO Riki i Koski.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo