Povežite se sa nama

Izdvojeno

SPAŠAVANJE ADE: Kolariću, paniću na Bojani

Objavljeno prije

na

Ovih dana, dok još nijesu krenuli silni udari juga ili zapadnih vjetrova, u toku je još jedan privremeni pokušaj da se spasi plaža na Adi i objekti HTP Ulcinjska rivijera od erozije. Svi dosadašnji napori i koraci pokazali su se nedovoljnim i slabim. Ada je sve manja

 

,,Akcijom prije ljeta uspjeli smo da spasimo ovogodišnju sezonu na Adi. Ovom novom akcijom pokušaćemo da uradimo sve da i za dobro odvijanje naredne turističke sezone na ovom ostrvu osiguramo sve preduslove“, kaže za Monitor Omer Bajraktari, koordinator Kancelarije Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom za Ulcinj i Bar.

On ističe da su u pitanju tek kratkoročni zahvati kako bi se obala i objekti štitili od mora tokom zime. ,,Uz pomoć bagera,  pijesak koji je prije nekoliko godina vađen, a potom deponovan na desnom ušću te rijeke sada se koristi za tzv. prihranjivanje plaže na Adi. Za dugoročno rješenje trebaće nam studije koje radimo u saradnji sa Vladom Crne Gore i uz angažman italijanskih eksperata za eroziju“, navodi Bajraktari.

Za početak, prema njihovim uputstvima, formiraju se vještačke dine kako bi se obuzdao proces nestajanja ovog ostrva na ušću rijeke Bojane u Jadransko more. Procjene govore da je površina Ade sada za oko 45 hektara, ili preko deset odsto manja nego što je bila prije tri decenije.

Najugroženiji su objekti Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera, koje gazduje najvažnijim dijelom Ade. I pored izgrađenog napera, ta firma je prije desetak dana bila prinuđena da ukloni plažni bar na desnom ušću kako ga more ne bi odnijelo. Ranije se nalazio  od oko 130 metara od mora.

„Ada je najljepši dio naše teritorije, kojeg mi, nažalost, nijesmo dostojni. Ponašanje ljudi i donosilaca odluka ključni su faktori za sve ovo što nam se dešava u delti Bojane posljednjih godina i decenija“, tvrdi poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić.

U to svakako spada i vađenje ogromnih količina pijeska sa račve i iz desnog rukavca Bojane, koje je obavljano pod izgovorom održavanja njegove protočnosti. Ali, ona je dovela do toga da je sada desno ušće Bojane ogromno, odnosno kako navode ribari, da je nalik ušću Amazona. I još važnije: umjesto da se desetine hiljada tona kubnih metara pijeska koriste za prihranjivanje plaža, on je tada lagerovan. I pravio veliku štetu flori i fauni na Adi. A  ,,kvaka“ jeste u tome da se omogući ravnoteža prirodnih procesa, odnosno da više sedimenata koje donosi rijeka stiže do plaža nego što ih more odnosi. Da bi se to postiglo potrebno je odlično poznavati čitavu deltu Bojane, uključujući, naravno, i njezinu glavnu pritoku, rijeku Drim.

U tom slučaju, spoznali bi se glavni problemi koji su doveli do urušavanja tog balansa. Osim hidroelektrana koje su izgrađene na Drimu, to su  nelegalno vađenje pijeska iz Bojane, kao i mala dubina ove rijeke, posebno ljeti kod Fraskanjela. Prema mjerenjima albanskih stručnjaka, propusna moć korita Bojane je u posljednjih 30 godina gotovo tri puta manja! To je, na primjer, razlog što je nedavno sa lijevog ušća Bojane nestalo malo ostrvce, koje se nazivalo Franc Jozef.

„Na to nas je uvijek upozoravao čuveni njemački biolog Martin Šnajder-Jakobi. On je još prije 12 godina govorio da će cijela Ada za 50-60 godina nestati ako se prema ovom prostoru ne budemo odnosili na pravi način“, navodi Hodžić.

On smatra da stoga što prije treba uspostaviti bližu saradnju sa susjednom državom Albanijom, ribarima i ekolozima.

Takav je stav i sekretara za privredu i ekonomski razvoj Opštine Ulcinj dr Agrona Ibrahimija. ,,Ada je simbol Ulcinja, po njoj se prepoznajemo u Evropi i svijetu. Ona je jedan od naših najvažnijih ekonomskih resursa, i kao takva će se tretirati u Strateškom planu razvoja ove opštine do 2026. godine“, kaže  on.

Stručnjaci upozoravaju i na klimatske promjene, te posebno na efekat podizanja nivoa mora. Za posljednih 140 godina na ovom dijelu Jadrana je razina mora povećana za oko 25 centimetara, što je mnogo ukoliko se ima u vidu činjenica da je obala ovdje veoma niska i osjetljiva, a da neposredno zaleđe Velike plaže leži ispod nivoa mora. Zbog globalnog otopljavanja taj proces je sada dobio na ubrzanju, pa se predviđa da bi, ukoliko se ovakav trend povećanja nivoa mora na južnom Jadranu nastavi, do kraja stoljeća razina mora mogla porasti za oko 40 cm. To bi drastično promijenilo geografiju ovog predivnog prostora. I tada bi ne samo Ada, već i Velika plaža, praktično završile u moru!

,,Crna Gora i posebno grad Ulcinj su bez Ade turistički invalidi“, kaže ulcinjski hroničar Ismet Karamanaga. „O eventualnoj katastrofi i nestanku Velike plaže niko se ne usuđuje ni da pomišlja.“

A morao bi jer će poslije nas još neko ovdje živjeti. ,,I nijesu to, kako pokazuje slučaj Solane, samo naše ljepote, već i cijele Evrope i svijeta“, poručuje  Karamanaga.

 

Sve slabiji miris ,,cvijeta Jadrana“

Delta Bojane je najvažnija prirodna močvara na istočnom Mediteranu. Odlikuje se neobično raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejzaža, staništa i vrsta. Održava bogatstvo različitih vegetacijskih zajednica, među kojima su najistaknutije psamo-halofitne biljne zajednice, mediteranske listopadne šume sa endemičnim skadarskim hrastom i livade sa više vrsta orhideja koje su strogo zaštićene zakonom.

„Veličanstvena Ada i Velika plaža, poluslane i slane močvare, lagune, jezera, poplavne šume i stilsko kultivisane bašte su kontrast koji od pamtivijeka koriste evroazijske ptice. Taj međunarodni vazdušni promet je tako važan da je ovo područje danas značajno u evropskim razmjerama. Delta Bojane i Ulcinj su prirodni cvijet Jadrana”, kaže poznati slovenački ornitolog Borut Štumberger.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

VREMENSKA PROGNOZA VLADINE SUDBINE: Pretežno nestabilno sa mogućim padavinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije sporno da aktuelna Vlada nema podršku u parlamentu. Ali je upitan način na koji bi se to nepovjerenje moglo formalno iskazati, bez saradnje zvanično nepomirljivih protivnika. Izvjesna je samo politička neizvjesnost koja će se produžiti, kakav god da bude epilog opozicione inicijative

 

Uoči godišnjice formiranja prve višestranačke Vlade bez učešća Demokratske partije socijalista, u parlament je stigla i zvanična inicijativa za njeno rušenje.

Prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi podržalo je svih 40 poslanika opozicije. Od ponedjeljka traju nagađanja da li će se u redovima skupštinske većine naći nedostajući 41. glas, neophodan da se obori Vlada Zdravka Krivokapića.

Premijer je optimista. On cijeni da je inicijativa opozicije „politički  marketing za lokalne izbore u Podgorici“. Krivokapić se, očigledno, uzda u pretpostavku da u vladajućoj većini nema onih koji bi bili sremni da ga sruše paktirajući sa DPS-om. I pored evidentnog, i javno iskazanog, nezadovoljstva (ne)radom njegovog kabineta koje unutar vladajuće većine traje  od formiranja Vlade.

,,Volja građana je tada (na prošlogodišnjim izborima – prim. Monitora) bila uperena protiv režima koji je ostavio mnogo posljedica”, podsjetio je  Krivokapić insistirajući kako on „ne vidi“  da bi iko iz tročlane koalicije na vlasti to mogao da preokrene.

Javni nastupi zvaničnika vladajuće većine tome idu u prilog.

,,Što god iz DF-a mislili o aktuelnoj Vladi i zloupotrebi izborne volje građana od premijera Zdravka Krivokapića i njegovog neformalnog zamjenika Milojka Spajića, glasanje za inicijativu opozicije o nepovjerenju Vladi, ne dolazi u obzir”, tvitovao je poslanik DF-a Nikola Bajčetić. I obrazložio na čemu se temelji stav koalicije kojoj pripada: DPS je neprijatelj Crne Gore, a s neprijateljima nema saradnje”.

Izrečeno je pritvrdio i Dragan Ivanović, poslanik SNP-a (zajedno sa DF-om dio koalicije Za budućnost Crne Gore): „Sigurno je da niko od nas neće rušiti Vladu s DPS-om, iako smo nezadovoljni Vladom”.

Demokrate su ponovile stav da oni ovu Vladu neće rušiti. Da bi i kolegama iz vladajuće većine poručile da bi podrška nekoga od njih opozicionoj inicijativi za smjenu izvršne vlasti značilo da je taj neko  uzeo novac. ,,Da li je uzeo milion ili 21 milion – nas to apsolutno nije briga. Ko god odluči da podrži inicijativu koju je uputila opozicija, to će biti ista ona korupcija oličena u liku i djelu Darka Pajovića i Pozitivne Crne Gore”, saopštio je u parlamentu poslanik Demokrata Vladimir Martinović.

To je i  elementarno upućenima, dovoljno da prepoznaju  da je Bečić potencijalno paktiranje sa DPS-om unaprijed osumnjičio poslanike Abazovićeve  koalicije Crno na bijelo (GP URA i CIVIS). Iz DF-a su bili radikalniji. Poslanik Jovan Vučurović, je poimenice prozvao koleginicu Boženu Jelušić:  „Postoje sumnje da je upravo ona taj džoker u koga se uzda DPS prilikom izglasavanja nepovjerenja Vladi“. Pa, kao bajagi, ograda: „A mi se, pored svih glasina, uzdamo u poslanicu Jelušić da neće popustiti“.

Iz URA su uzvratili. „Nema straha od povratka DPS-a na vlast. Građani mogu da budu relaksirani, DPS se vratiti neće“, kazao je predsjednik Pokreta i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, podsjećajući da je URA podržala sve dosadašnje inicijative Vlade. Za razliku od nekih koalicinih partnera (DF). Poslanik URA-e Miloš Konatar je podsjetio kako je Krivokapićeva Vlada „možda jedina Vlada u svijetu koja u svojih godinu dana možda i jače napade trpjela od strane poslanika parlamente većine nego od opozicije”. Uz napomenu: ,,Nije normalno da isti ti koji su od početka htjeli da ruše Vladu, pa i oni koji su htjeli da je rekonstruišu, danas love izdajnike po parlamentu, po Crnoj Gori, pominju se avioni, kamioni, prodaja, izdaja…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PEJOVIĆ OPET ŠALJE RADNIKE KUĆI: Ekologija i struja zatvaraju KAP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove nedjelje uprava KAP-a najavila je radnicima da se pripreme za postepeno gašenje ćelija i potpuni prestanak proizvodnje aluminijuma od 15. decembra zbog visokih cijena struje od 1. januara. Istovremeno, drama oko KAP-a, koja traje decenijama, mogla bi da dobije svoj epilog i zbog ekologije

 

„Šta si mi ovo poslao, se*em ti se u titulu? Je..ću ti majku, vidjećeš ti, pokazaću ti ja“, zaprijetio je vlasnik Kombinata aluminijuma Podgorica Veselin Pejović direktoru Agencije za zaštitu životne sredine Milanu Gazdiću. Razlog: Agencija je Pejoviću ispostavila rješenje o naplati eko naknade od 800.000 eura u roku od 15 dana, pod prijetnjom prinudne naplate.

Gazdić je prijavio prijetnje policiji. Pejović je uhapšen. Nakon saslušanja tužilaštvo je ocjenilo da u radnjama Pejovića nema elementa krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Ovog puta je sve ostalo na prijetnjama za razliku od incidenta iz 2015. kada je na beogradskom aerodromu Pejović nasrnuo na Nebojšu Medojevića. Kasnije je ponovio da će pljuvati i šamarati Medojevića gdje god ga vidi, da bi se nakon reakcija javnosti pravdao da su njegove riječi izvučene iz konteksta. Napad nije.

Prije nego što je izgubio takt i počeo sa uvredama i psovkama, Pejović je zaprijetio Gazdiću da će ga prijaviti Specijalnom državnom tužiocu. Izgleda da ga je dodatno razjarilo to što je Gazdić odgovorio da to slobodno učini.

SDT inače ni nakon osam godina nije utvrdilo da li, i ko treba da odgovara zbog nepravilnosti u vezi 137 miliona eura državnih garancija datih KAP-u. Državna revizorska institucija utvrdila je nepravilnosti u reviziji državnih garancija za 2010. i 2011. Potpise na sporne ugovore o državnim garancijama, bez procjene opravdanosti te pomoći i kontragarancija, stavili su u ime Vlade tadašnji ministri finansija i ekonomije Igor Lukšić i Branko Vujović, premijer u tom periodu bilo je Milo Đukanović, aktuelni predsjednik države. A KAP-om je upravljao ruski oligarh Oleg Deripaska.

I pored neažurnosti SDT-a, Pejović je Miliovju Katniću podnio krivičnu prijavu protiv premijera Zdravka Krivokapća, potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, ministra ekologije, prostornog planiranja i turizma Ratka Mitrovića i direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića. Prijavu je podnesena zbog udruženog kriminalnog djelovanja i zloupotrebe funkcija koje obavljaju a sve na štetu Pejovićeve kompanije Uniprom, koja gazduje KAP-om.

Izu Uniproma tvrde da je jasno da su ekološki otpad, povodom kojeg je došlo do incidenta sa Agencijom, ostavili Rusi, tačnije CEAC, jer je Uniprom preuzeo KAP u stečaju tek 2015. godine. „U nemogućnosti da naknadu naplati od CEAC-a a ni od KAP AD u stečaju, nakon pet godina ona mijenja dispozitiv rješenja dana 22. 11. 2021. godine. U dispozitivu mijenja subjekta koji je obavezan na plaćanje naknade, tako što sada tu obavezu ustanovljava na privredno društvo Uniprom d.o.o. Nikšić za iznos od 348.000 eura, a zatim i rješenja za sljedeće godine, stvarajući obavezu za Uniprom u iznosu većem od 700.000 eura“, naveo je Pejović.
Iz Agencije tvrde da su u posljednja dva mjeseca uspjeli da od Pejovićeve kompanije naplate 137.000 eura zaostalih eko naknada i naknada zbog zagađenja životne sredine. Te takse i kazne nijesu plaćene od 2016. godine. Direktor Agencije Gazdić je 1. oktobra donio rješenje kojim su preinačena sva prethodna, koja KAP nije platio, a kojima je Pejoviću bilo naloženo da ih plaća sukcesivno, svakog mjeseca do kraja godine. Sva rješenja ispostavljena su Unipromu, koji je preuzeo organizaciju proizvodnje tokom stečajnog postupka prodaje imovine KAP-a. Uz obrazloženje da je upravo Uniprom korisnik postrojenja, pa samim tim i obveznik plaćanja eko naknade u skladu sa propisima.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ARAPI GASE DUVANSKI KOMBINAT: Glavni grad pohitao da proda svoje akcije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat

 

Duvanski kombinat se gasi. Tako su prije nekoliko dana saopštili predstavnici većinskog vlasnika Novog duvanskog kombinata, kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata –  Grand lnternational FZ-LLC. Menadžer kompanije Grand International FZ-LLC Ahmad Ibrahim Hamdan kaže da je kompanija sada u procesu prestanka obavljanja svoje djelatnosti.

Tako će, prema najavama,  prestati proizvodnja duvana, koja u Podgorici postoji od 1903. godine, kada je kralj Nikola osnovao fabriku Monopol duvana. Kasnije je to privredno društvo promijenilo mnogo oblika organizovanja i imena, a posljednje je Novi duvanski kombinat Podgorica (NDKP), pod kojim posluje i danas. Njega su osnovali Vlada Crne Gore i Glavni grad Podgorica, nakon što je u stečaj otišao stari Duvanski kombinat.  Njegova imovina prodata je građevinskom preduzeću Zetagradnja. Danas na mjestu, gdje je nekada bila fabrika, niče novi stambeni kvart.

Arapska kompanija preuzela je duvanski kombinat 2016.  Jedina se prijavila na tenderu za dokapitalizaciju NDKP-a. Ponudila je ulaganje od 20 miliona eura i zapošljavanje 75 radnika. Zaposlili  su šezdesetak radnika. Krajem maja 2018. godine počeli su sa probnom proizvodnjom, dok krajem septembra 2019. godine na dvije proizvodne linije počinju sa proizvodnjom cigareta. Kompanija Grand International FZ-LLC u julu ove godine kupila je i dio akcija u duvanskom kombunatu od Glavnog grada za nešto više do dva miliona eura. Vlada Crne Gore vlasnik je 1,16 odsto akcija. Međutim, firma je cijelo vrijeme poslovala sa gubitkom, a 2020. godinu završili su sa gubitkom od 3,4 miliona eura.

Interesantno, Glavni grad je  prodao svoje akcije u Duvanskom kombinatu dan nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio da su inspektori počeli kontrolu tog preduzeća, po nalogu bivšeg rukovodioca Uprave prihoda i carina Aleksandra Damjanovića. Odluku o prodaji akcija su obrazložili lošim poslovanjem tog preduzeća u prošloj godini. Novac od prodaje će, kako je tada saopšteno, iskoristiti za razvojne projekte.

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat. Iz preduzeća su saopštili da su više puta bili predmet kontrole carinskih organa i Poreske uprave.

,,Nakon čega nijesu utvrđene bilo kakve nepravilnosti, niti date primjedbe. Takođe, bili smo i predmet kontrole međunarodne organizacije koja se bavi borbom protiv krijumčarenja cigareta – OLAF, koja je dala pozitivno mišljenje na naše poslovanje. Nažalost, Grand International FZ-LLC i mendžment Novog duvanskog kombinata nije naišao na razumijevanje i podršku od strane Vlade Crne Gore. Obraćajući se u više navrata zvaničnim dopisima i propratnom dokumentacijom, a u vezi sa našim budućim investicijama i zainteresovanošću za otkup vlasničkog udjela države u Novom duvanskom kombinatu, unapređenjem i razvojem proizvodnje duvana, rješavanjem pitanja otpada, kao i nekih pitanja vezano za funkcionisanje Slobodne zone u skladu sa međunarodnim standardima, nijesmo dobili nijednu povratnu informaciju, kao ni odgovor na bilo koje zvanično obraćanje”, navodi Hamdan u pismu premijeru Zdravku Krivokapiću.

U Vladi, prema informacijama Monitora, sumnjaju da se i u Novom duvanskom kombinatu odvijaju nelegalne aktivnosti povezane sa švercom cigareta. Ali još nema zvaničnih saopštenja šta su pokazale brojne kontrole poslovanja NDKP-a. Zbog toga su, na predlog Damjanovića, naložili pojačan nadzor ovog preduzeća. To je ranije javno rekao i Abazović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo