Povežite se sa nama

Izdvojeno

SPAŠAVANJE ADE: Kolariću, paniću na Bojani

Objavljeno prije

na

Ovih dana, dok još nijesu krenuli silni udari juga ili zapadnih vjetrova, u toku je još jedan privremeni pokušaj da se spasi plaža na Adi i objekti HTP Ulcinjska rivijera od erozije. Svi dosadašnji napori i koraci pokazali su se nedovoljnim i slabim. Ada je sve manja

 

,,Akcijom prije ljeta uspjeli smo da spasimo ovogodišnju sezonu na Adi. Ovom novom akcijom pokušaćemo da uradimo sve da i za dobro odvijanje naredne turističke sezone na ovom ostrvu osiguramo sve preduslove“, kaže za Monitor Omer Bajraktari, koordinator Kancelarije Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom za Ulcinj i Bar.

On ističe da su u pitanju tek kratkoročni zahvati kako bi se obala i objekti štitili od mora tokom zime. ,,Uz pomoć bagera,  pijesak koji je prije nekoliko godina vađen, a potom deponovan na desnom ušću te rijeke sada se koristi za tzv. prihranjivanje plaže na Adi. Za dugoročno rješenje trebaće nam studije koje radimo u saradnji sa Vladom Crne Gore i uz angažman italijanskih eksperata za eroziju“, navodi Bajraktari.

Za početak, prema njihovim uputstvima, formiraju se vještačke dine kako bi se obuzdao proces nestajanja ovog ostrva na ušću rijeke Bojane u Jadransko more. Procjene govore da je površina Ade sada za oko 45 hektara, ili preko deset odsto manja nego što je bila prije tri decenije.

Najugroženiji su objekti Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera, koje gazduje najvažnijim dijelom Ade. I pored izgrađenog napera, ta firma je prije desetak dana bila prinuđena da ukloni plažni bar na desnom ušću kako ga more ne bi odnijelo. Ranije se nalazio  od oko 130 metara od mora.

„Ada je najljepši dio naše teritorije, kojeg mi, nažalost, nijesmo dostojni. Ponašanje ljudi i donosilaca odluka ključni su faktori za sve ovo što nam se dešava u delti Bojane posljednjih godina i decenija“, tvrdi poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić.

U to svakako spada i vađenje ogromnih količina pijeska sa račve i iz desnog rukavca Bojane, koje je obavljano pod izgovorom održavanja njegove protočnosti. Ali, ona je dovela do toga da je sada desno ušće Bojane ogromno, odnosno kako navode ribari, da je nalik ušću Amazona. I još važnije: umjesto da se desetine hiljada tona kubnih metara pijeska koriste za prihranjivanje plaža, on je tada lagerovan. I pravio veliku štetu flori i fauni na Adi. A  ,,kvaka“ jeste u tome da se omogući ravnoteža prirodnih procesa, odnosno da više sedimenata koje donosi rijeka stiže do plaža nego što ih more odnosi. Da bi se to postiglo potrebno je odlično poznavati čitavu deltu Bojane, uključujući, naravno, i njezinu glavnu pritoku, rijeku Drim.

U tom slučaju, spoznali bi se glavni problemi koji su doveli do urušavanja tog balansa. Osim hidroelektrana koje su izgrađene na Drimu, to su  nelegalno vađenje pijeska iz Bojane, kao i mala dubina ove rijeke, posebno ljeti kod Fraskanjela. Prema mjerenjima albanskih stručnjaka, propusna moć korita Bojane je u posljednjih 30 godina gotovo tri puta manja! To je, na primjer, razlog što je nedavno sa lijevog ušća Bojane nestalo malo ostrvce, koje se nazivalo Franc Jozef.

„Na to nas je uvijek upozoravao čuveni njemački biolog Martin Šnajder-Jakobi. On je još prije 12 godina govorio da će cijela Ada za 50-60 godina nestati ako se prema ovom prostoru ne budemo odnosili na pravi način“, navodi Hodžić.

On smatra da stoga što prije treba uspostaviti bližu saradnju sa susjednom državom Albanijom, ribarima i ekolozima.

Takav je stav i sekretara za privredu i ekonomski razvoj Opštine Ulcinj dr Agrona Ibrahimija. ,,Ada je simbol Ulcinja, po njoj se prepoznajemo u Evropi i svijetu. Ona je jedan od naših najvažnijih ekonomskih resursa, i kao takva će se tretirati u Strateškom planu razvoja ove opštine do 2026. godine“, kaže  on.

Stručnjaci upozoravaju i na klimatske promjene, te posebno na efekat podizanja nivoa mora. Za posljednih 140 godina na ovom dijelu Jadrana je razina mora povećana za oko 25 centimetara, što je mnogo ukoliko se ima u vidu činjenica da je obala ovdje veoma niska i osjetljiva, a da neposredno zaleđe Velike plaže leži ispod nivoa mora. Zbog globalnog otopljavanja taj proces je sada dobio na ubrzanju, pa se predviđa da bi, ukoliko se ovakav trend povećanja nivoa mora na južnom Jadranu nastavi, do kraja stoljeća razina mora mogla porasti za oko 40 cm. To bi drastično promijenilo geografiju ovog predivnog prostora. I tada bi ne samo Ada, već i Velika plaža, praktično završile u moru!

,,Crna Gora i posebno grad Ulcinj su bez Ade turistički invalidi“, kaže ulcinjski hroničar Ismet Karamanaga. „O eventualnoj katastrofi i nestanku Velike plaže niko se ne usuđuje ni da pomišlja.“

A morao bi jer će poslije nas još neko ovdje živjeti. ,,I nijesu to, kako pokazuje slučaj Solane, samo naše ljepote, već i cijele Evrope i svijeta“, poručuje  Karamanaga.

 

Sve slabiji miris ,,cvijeta Jadrana“

Delta Bojane je najvažnija prirodna močvara na istočnom Mediteranu. Odlikuje se neobično raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejzaža, staništa i vrsta. Održava bogatstvo različitih vegetacijskih zajednica, među kojima su najistaknutije psamo-halofitne biljne zajednice, mediteranske listopadne šume sa endemičnim skadarskim hrastom i livade sa više vrsta orhideja koje su strogo zaštićene zakonom.

„Veličanstvena Ada i Velika plaža, poluslane i slane močvare, lagune, jezera, poplavne šume i stilsko kultivisane bašte su kontrast koji od pamtivijeka koriste evroazijske ptice. Taj međunarodni vazdušni promet je tako važan da je ovo područje danas značajno u evropskim razmjerama. Delta Bojane i Ulcinj su prirodni cvijet Jadrana”, kaže poznati slovenački ornitolog Borut Štumberger.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

TRI LICA VLASTI: Bitka za kormilo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državni prvaci vuku svako na svoju stranu. Neki sve  bliži, a neki sve dalji jedan od drugoga. Borba modela koji se u naznakama mogu prepoznati  kao građansko-evropski, klerikalno-svesrpski, diletantsko-populistički ,  mogla bi bitno odrediti budućnost Crne Gore. Bitka za kormilo nastaviće se svom žestinom. Uz moguće obrte i do  skoro nezamisliva savezništva. Ubrzalo se vrijeme

 

 

Predsjednik Jakov Milatović prenio je, onima koji su to htjeli da čuju, zaključke i utiske nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom. “Imajući u vidu da se nalazimo u ključnoj etapi evropskog puta Crne Gore, smatram izuzetno važnim da budete u potpunosti informisani o zaključcima razgovora koje sam imao u Briselu sa našim EU partnerima”, pisalo je u njegovom pozivu predsjednicima parlamentarnih partija.

Većina partija vlasti solidarisala se i izbjegla sastanak na kome su, iz prve ruke, mogli čuti izvještaj o posljedicama usvajanja tzv. Rezolucije o Jasenovcu. Mišel je zbog tog poteza vladajuće većine i otkazao dogovorenu posjetu Podgorici, sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i obraćanje poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Iz redova skupštinske većine pozivu su se odazvali samo predstavnici albanskih nacionalnih partija. Ostali su se podijelili u dvije grupe. Jedni su (PES, NDP, NSD) iskoristili priliku da Predsjedniku prebace, pored ostalog: da krši Ustav, izigrava  razrednog starješinu, te da je „sebe stavio u poziciju predvodnika političke manjine“. Drugi (Demokrate i SNP) su predsjednikov poziv prećutali i ignorisali.

I jedno i drugo svjedoči o novoj prirodi odnosa predsjednika države i parlamentarne većine. „Odgovor na pitanje kako je i zašto uspio da distancira od sebe one političke partije koje su ga dovele na poziciju koju trenutno obavlja, Milatović treba da potraži u sopstvenom ogledalu”, poručili su mu iz nekada njegovog PES-a, naglašavajući kako se  pozivu predsjednika države nije odazvalo „95 odsto političkih subjekata koji su ga podržali u prvom i drugom krugu predsjedničkih izbora“. Ali jesu tadašnji i sadašnji politički oponenti iz redova opozicije. U tome u PES-u prepoznaju „očigledno i neskriveno savezništvo između Milatovića i DPS-a“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SRPSKI SVET U PERMANENTNOJ OFANZIVI: Crna Gora i BiH kao meke mete

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima fokusiran pristup. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na veliku vojnu silu i išao gotovo  protiv svih u bivšoj Jugoslaviji, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora

 

 

U Srebrenici je bila brojna crnogorska delegacija na obilježavanju 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima. Osim delegacija koje je poslao predsjednik Jakov Milatović, Vlada (sa tri ministrice) otišla je i brojna delegacija parlamenta – 13 poslanika predvođenih potpredsjednicom Zdenkom Popović (Demokrate). Međutim u skupštinskoj delegaciji nije bilo nijednog predstavnika provučićevskog bloka (NSD, DNP i SNP). Njihovi predstavnici su ranije nekoliko puta rekli da se u Srebrenici desio zločin ali nije genocid. Pri tome su ove partije najgrlatije podržale skupštinsku rezoluciju o Jasenovcu u kojem su tokom četiri godine trajanja logora stradala 44 Crnogorca. Istovremeno oni ne žele rezoluciju o mirnodopskom pokolju u Šahovićima kod Bijelog Polja u kojima je u jednom danu masakrirano najmanje 350 Bošnjaka ili da osude četnički genocid 1943. u kome su, po izvještaju samih komandanata zločinaca, pobili osam hiljada žena, djece i staraca u Sandžaku.

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima pragmatičniji i pristup sa smanjenim fokusom. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na ogromnu vojnu silu i išao protiv gotovo  svih u SFR, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Situacija je relativno čista i u Sjevernoj Makedoniji gdje većinsko pravoslavno stanovništvo ne želi biti ni srpsko niti pod srbijanskim patrijarhom. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora, gdje iako nije većinski, postoji jak osjećaj pripadništva ili makar bliskosti, sa idejom pansrpstva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo