Izdvojeno
SPAŠAVANJE ADE: Kolariću, paniću na Bojani
Ovih dana, dok još nijesu krenuli silni udari juga ili zapadnih vjetrova, u toku je još jedan privremeni pokušaj da se spasi plaža na Adi i objekti HTP Ulcinjska rivijera od erozije. Svi dosadašnji napori i koraci pokazali su se nedovoljnim i slabim. Ada je sve manja
,,Akcijom prije ljeta uspjeli smo da spasimo ovogodišnju sezonu na Adi. Ovom novom akcijom pokušaćemo da uradimo sve da i za dobro odvijanje naredne turističke sezone na ovom ostrvu osiguramo sve preduslove“, kaže za Monitor Omer Bajraktari, koordinator Kancelarije Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom za Ulcinj i Bar.
On ističe da su u pitanju tek kratkoročni zahvati kako bi se obala i objekti štitili od mora tokom zime. ,,Uz pomoć bagera, pijesak koji je prije nekoliko godina vađen, a potom deponovan na desnom ušću te rijeke sada se koristi za tzv. prihranjivanje plaže na Adi. Za dugoročno rješenje trebaće nam studije koje radimo u saradnji sa Vladom Crne Gore i uz angažman italijanskih eksperata za eroziju“, navodi Bajraktari.
Za početak, prema njihovim uputstvima, formiraju se vještačke dine kako bi se obuzdao proces nestajanja ovog ostrva na ušću rijeke Bojane u Jadransko more. Procjene govore da je površina Ade sada za oko 45 hektara, ili preko deset odsto manja nego što je bila prije tri decenije.
Najugroženiji su objekti Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera, koje gazduje najvažnijim dijelom Ade. I pored izgrađenog napera, ta firma je prije desetak dana bila prinuđena da ukloni plažni bar na desnom ušću kako ga more ne bi odnijelo. Ranije se nalazio od oko 130 metara od mora.
„Ada je najljepši dio naše teritorije, kojeg mi, nažalost, nijesmo dostojni. Ponašanje ljudi i donosilaca odluka ključni su faktori za sve ovo što nam se dešava u delti Bojane posljednjih godina i decenija“, tvrdi poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić.
U to svakako spada i vađenje ogromnih količina pijeska sa račve i iz desnog rukavca Bojane, koje je obavljano pod izgovorom održavanja njegove protočnosti. Ali, ona je dovela do toga da je sada desno ušće Bojane ogromno, odnosno kako navode ribari, da je nalik ušću Amazona. I još važnije: umjesto da se desetine hiljada tona kubnih metara pijeska koriste za prihranjivanje plaža, on je tada lagerovan. I pravio veliku štetu flori i fauni na Adi. A ,,kvaka“ jeste u tome da se omogući ravnoteža prirodnih procesa, odnosno da više sedimenata koje donosi rijeka stiže do plaža nego što ih more odnosi. Da bi se to postiglo potrebno je odlično poznavati čitavu deltu Bojane, uključujući, naravno, i njezinu glavnu pritoku, rijeku Drim.
U tom slučaju, spoznali bi se glavni problemi koji su doveli do urušavanja tog balansa. Osim hidroelektrana koje su izgrađene na Drimu, to su nelegalno vađenje pijeska iz Bojane, kao i mala dubina ove rijeke, posebno ljeti kod Fraskanjela. Prema mjerenjima albanskih stručnjaka, propusna moć korita Bojane je u posljednjih 30 godina gotovo tri puta manja! To je, na primjer, razlog što je nedavno sa lijevog ušća Bojane nestalo malo ostrvce, koje se nazivalo Franc Jozef.
„Na to nas je uvijek upozoravao čuveni njemački biolog Martin Šnajder-Jakobi. On je još prije 12 godina govorio da će cijela Ada za 50-60 godina nestati ako se prema ovom prostoru ne budemo odnosili na pravi način“, navodi Hodžić.
On smatra da stoga što prije treba uspostaviti bližu saradnju sa susjednom državom Albanijom, ribarima i ekolozima.
Takav je stav i sekretara za privredu i ekonomski razvoj Opštine Ulcinj dr Agrona Ibrahimija. ,,Ada je simbol Ulcinja, po njoj se prepoznajemo u Evropi i svijetu. Ona je jedan od naših najvažnijih ekonomskih resursa, i kao takva će se tretirati u Strateškom planu razvoja ove opštine do 2026. godine“, kaže on.
Stručnjaci upozoravaju i na klimatske promjene, te posebno na efekat podizanja nivoa mora. Za posljednih 140 godina na ovom dijelu Jadrana je razina mora povećana za oko 25 centimetara, što je mnogo ukoliko se ima u vidu činjenica da je obala ovdje veoma niska i osjetljiva, a da neposredno zaleđe Velike plaže leži ispod nivoa mora. Zbog globalnog otopljavanja taj proces je sada dobio na ubrzanju, pa se predviđa da bi, ukoliko se ovakav trend povećanja nivoa mora na južnom Jadranu nastavi, do kraja stoljeća razina mora mogla porasti za oko 40 cm. To bi drastično promijenilo geografiju ovog predivnog prostora. I tada bi ne samo Ada, već i Velika plaža, praktično završile u moru!
,,Crna Gora i posebno grad Ulcinj su bez Ade turistički invalidi“, kaže ulcinjski hroničar Ismet Karamanaga. „O eventualnoj katastrofi i nestanku Velike plaže niko se ne usuđuje ni da pomišlja.“
A morao bi jer će poslije nas još neko ovdje živjeti. ,,I nijesu to, kako pokazuje slučaj Solane, samo naše ljepote, već i cijele Evrope i svijeta“, poručuje Karamanaga.
Sve slabiji miris ,,cvijeta Jadrana“
Delta Bojane je najvažnija prirodna močvara na istočnom Mediteranu. Odlikuje se neobično raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejzaža, staništa i vrsta. Održava bogatstvo različitih vegetacijskih zajednica, među kojima su najistaknutije psamo-halofitne biljne zajednice, mediteranske listopadne šume sa endemičnim skadarskim hrastom i livade sa više vrsta orhideja koje su strogo zaštićene zakonom.
„Veličanstvena Ada i Velika plaža, poluslane i slane močvare, lagune, jezera, poplavne šume i stilsko kultivisane bašte su kontrast koji od pamtivijeka koriste evroazijske ptice. Taj međunarodni vazdušni promet je tako važan da je ovo područje danas značajno u evropskim razmjerama. Delta Bojane i Ulcinj su prirodni cvijet Jadrana”, kaže poznati slovenački ornitolog Borut Štumberger.
Mustafa CANKA
Komentari
FOKUS
DUŠKO KNEŽEVIĆ MEĐU NAMA: Biznisi posrnulog tajkuna
Kad govori o odbrani svoje imovine Knežević ne pominje ulogu koju su u njenom sticanju imali nekadašnji DPS prvaci Milo Đukanović, Svetozar Marović, Branimir Gvozdenović… I zajedničkim kombinacijama. O tome svjedoče uništene Atlas banka, Jadranski sajam, bolnica u Meljinama
„Vrši se pljačka moje imovine u Crnoj Gori i htio sam da dođem da to zaustavim, ali i da dokažem svoju nevinost, jer svi ljudi koji su me optuživali sada su već u zatvoru”, poručio je uoči ekstradicije iz Londona Duško Knežević, donedavno odbjegli a sada pritvoreni, kontroverzni biznismen. Jedan od šampiona tajkunske akumulacije i privatizacije u Crnoj Gori.
Šta će sve i kako braniti Knežević tek treba da vidimo. Zato se možemo prisjetiti makar dijela svega onoga što mu je prošlo kroz ruke preko više desetina kompanija koje je registrovao u Crnoj Gori, Srbiji, na Kipru… Uglavnom pod okriljem Atlas grupe.
Najveću pozornost javnosti Kneževićevi poslovni poduhvati privukli su tokom stečaja u njegovoj Atlas banci, nakon što je po nalogu CBCG likvidirana njena mlađa sestra Investiciona banka Montenegro (IBM). Pošto su banke ostale bez novca svojih deponenata, iz Fonda za zaštitu državnih depozita isplaćen je 101 milion vlasnicima uloga do 50.000 eura. Privatni vlasnici računa na kojima je bilo više od 50.000, te državna i lokalna preduzeća morali su da približno još toliko novca pokušaju naplatiti iz stečajne mase. Vlada i državna preduzeća imali su u Kneževićevim bankama 10, 5 miliona, a opštine još pet.
Na teret države palo je i više od osam miliona koje je Atlas banka dugovala Ivesticiono razvojnom fondu, ali i garancije za kredit koje je ta banka uzela od Evropske investicione banke. Tek tada je objelodanjeno da su Kneževićeve firme u njegovim bankama držale manje od 1,5 miliona eura, odnosno, tek nešto više od 0,5 odsto ukupnih depozita. Zapravo, njima je banka služila za uzimanje (tuđeg) novca, u sumnjivim kreditnim aranžmanima. Naknadne dubinske analize pokazale su da je približno trećina visokorizičnih kredita data firmama u Kneževićevom vlasništvu. Ili njemu.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
SRPSKI REVIZIONIZAM O SREBRENICI KAO POKRIĆE KORUMPIRANIM POLITIČARIMA: Ponovno guranje Crne Gore u kandže mitomanija i zavjera
Premijer Spajić je juče( četvrtak) rekao da će Vlada glasati za rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici . No, otvaranje ovih bolnih tema očito stvara nelagodu Spajiću koji se koalicionim sporazumom obavezao na rekonstrukciju Vlade i uvođenje vučićevskih DNP-a i NSD. Srbijanski režimski mediji neprestano vrte revizionističke priče o ratu u i oko Srebrenice po kojima na kraju ispada da je genocid zapravo izvršen nad Srbima. Istina je, naravno, drugačija
Ko prati vučićevsku štampu i njegove marionete u Srbiji, BiH i Crnoj Gori lako stiče utisak da je UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici jula 1995. pitanje života i smrti za sav srpski narod, Srbiju i Republiku Srpsku (RS). Predsjednik Aleksandar Vučić govori kako će Srbi biti proglašeni za genocidni narod, rezolucija će dovesti do ukidanje Republike Srpske, dok će Srbiji biti nametnuto plaćanje ratne odštete. I Vaskršnji sabor Srbije i Srpske je pomjeren jer se čeka glasanje u UN-u. U samom tekstu rezolucije se ni Srbi kao narod, niti vojska, niti bilo koja osoba spominje, a još manje etiketira kao „genocidan“. Uprkos tome, crnogorski podržavaoci Prve familije Srbije su se uključili u beogradsku propagandu. Jovan Vučurović, poslanik Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednik parlamentarnog Odbora za ljudska prava i slobode je pozvao Vladu da ne podrži rezoluciju jer je „usmjerena protiv srpskog naroda“. Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP) je rekao da Njemačka (kosponzor rezolucije) je „država koja je svijetu podarila Hitlera, Himlera, Gebelsa, Aušvic proglašava nas Srbe genocidnim a najstradalniji smo narod Balkana“. Pri tome zgodno zaboravlja da sadašnja Njemačka priznaje holokaust čije negiranje, nacistički simboli i pozdravi su zabranjeni zakonom. SNP-ov Dragoslav Šćekić, jedan od potpredsjednika Vlade Milojka Spajića kaže da će glasati protiv ako rezolucija dođe na Vladu jer „nećemo dozvoliti da bilo koji narod u ovom momentu nazivamo genocidnim“.
Demokratska partija socijalista (DPS) je tražila da Vlada bude kosponzor rezolucije zgodno zaboravljajući svoju i bivšeg lidera Mila Đukanovića ratnu prošlost. Bivši ministar u vladi RS-a Momčilo Mandić je još 2012. pohvalio ulogu Đukanovića za „pomoć koju su on i njegova vlada 1994. upućivali VRS-u i srpskom narodu“ u vremenu kad je Milošević uveo sankcije RS-u. „Gorivo za naše tenkove koji su se borili od Foče preko Srebrenice do Bihaća i dalje slao je upravo Đukanović i ko zna šta bi bilo sa RS da te pomoći nije bilo“ rekao je Mandić. Na Youtube-u postoji snimak u kome se Đukanović hvali da Momir Bulatović „ne treba da štiti srpstvo“ od njega, jer vlada koju on vodi je „morala godinama kriomice od Slobodana Miloševića i Bulatovića da pomaže srpski narod u Hercegovini i Republici Srpskoj, kad su joj oni odlučno i bezdušno spustili rampu“.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
ESKOBAR I MI: Specijalan
Mandat Gabrijela Eskobara bez sumnje je, kada je u pitanju Crna Gora, bio – specijalan. Po dolasku na tu poziciju, mnogi su ga analitičari najavljivali kao neuobičajenog, direktnijeg diplomatu koji „nameće rješenja“. Povremeno je bio toliko direktan, da se činilo da je predsjednik crnogorskog parlamenta, ili šef ovašnje vlade, a ne diplomata strane države
Crna Gora će biti naredna članica EU, poručio je optimistično Gabriel Eskobar, specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan, pred sam kraj svoga mandata. Da odlazi sa te pozicije potvrdio je i sam, istovremeno demantujući pisanje portala Frontliner, koji je prije nekoliko dana ustvrdio da je Eskobar u stvari razriješen.
Frontliner tvrdi da je Eskobar razriješen dužnosti izaslanika SAD za Zapadni Balkan nakon njihovog istraživanja u kom su „otkriveni potencijalni sukobi interesa i doveden u sumnju Eskobarov diplomatski integritet“.
Medij navodi da je kontroverza oko Eskobara počela njihovim istraživanjem, objavljenim 22. marta, u kom su „iznijete tvrdnje o finansijskim vezama između Eskobarove porodice i srpskih državnih organa“. To se, kako se u tekstu ocjenjuje, „dovodi u sumnju neutralnost američkog izaslanika u osjetljivom dijalogu Kosova i Srbije.“
Eskobar je oštro demantovao te navode: “Želim direktno da kažem da je sve u tom izvještaju laž koja se može provjeriti. Prije svega, nisam otpušten i svi u Stejt dipartmentu su to potvrdili. Drugo, moja supruga ne prima novac ni od jedne strane vlade. Moja supruga u svakoj ambasadi u kojoj smo služili, u Boliviji, Portugalu, Italiji, pa čak i Srbiji, bila je ponosna zagovornica međuljudskih kontakata. Ali ona to radi bez ikakvog plaćanja, bez ikakvog ugovora. Ona će to nastaviti da radi. Treće, nemam veze sa navodnim advokatom u advokatskoj firmi u Teksasu. A ta advokatska kancelarija ima veb-sajt i odgovorni novinar može doći do njih i potvrditi da nema veza. I četvrto, tvrdnja da su informacije potekle iz kongresnih izvora je lažna jer Kongres nije obaviješten o bilo kakvim kadrovskim promjenama”, prokomentarisao je Eskobar pisanje Frontlinera.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
DRUŠTVO4 sedmice
AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu
-
FOKUS4 sedmice
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
-
DRUŠTVO4 sedmice
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
-
INTERVJU4 sedmice
SLAVO KUKIĆ, AKADEMIK AKADEMIJE BiH: RS s Dodikovim konceptom ne može ekonomski opstati
-
DRUŠTVO4 sedmice
I DIREKTORICA ASK-A JELENA PEROVIĆ NA POPISU UHAPŠENIH DRŽAVNIH FUNKCIONERA: Duge vožnje dovele u pritvor?
-
DRUŠTVO4 sedmice
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU4 sedmice
SERGEJ SEKULOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR, BIVŠI MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA: Istina kao preduslov za pravdu
-
FOKUS3 sedmice
MILO ĐUKANOVIĆ – ZNACI NERVOZE: Sam na slobodi