Izdvojeno
SPAŠAVANJE ADE: Kolariću, paniću na Bojani

Ovih dana, dok još nijesu krenuli silni udari juga ili zapadnih vjetrova, u toku je još jedan privremeni pokušaj da se spasi plaža na Adi i objekti HTP Ulcinjska rivijera od erozije. Svi dosadašnji napori i koraci pokazali su se nedovoljnim i slabim. Ada je sve manja
,,Akcijom prije ljeta uspjeli smo da spasimo ovogodišnju sezonu na Adi. Ovom novom akcijom pokušaćemo da uradimo sve da i za dobro odvijanje naredne turističke sezone na ovom ostrvu osiguramo sve preduslove“, kaže za Monitor Omer Bajraktari, koordinator Kancelarije Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom za Ulcinj i Bar.
On ističe da su u pitanju tek kratkoročni zahvati kako bi se obala i objekti štitili od mora tokom zime. ,,Uz pomoć bagera, pijesak koji je prije nekoliko godina vađen, a potom deponovan na desnom ušću te rijeke sada se koristi za tzv. prihranjivanje plaže na Adi. Za dugoročno rješenje trebaće nam studije koje radimo u saradnji sa Vladom Crne Gore i uz angažman italijanskih eksperata za eroziju“, navodi Bajraktari.
Za početak, prema njihovim uputstvima, formiraju se vještačke dine kako bi se obuzdao proces nestajanja ovog ostrva na ušću rijeke Bojane u Jadransko more. Procjene govore da je površina Ade sada za oko 45 hektara, ili preko deset odsto manja nego što je bila prije tri decenije.
Najugroženiji su objekti Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera, koje gazduje najvažnijim dijelom Ade. I pored izgrađenog napera, ta firma je prije desetak dana bila prinuđena da ukloni plažni bar na desnom ušću kako ga more ne bi odnijelo. Ranije se nalazio od oko 130 metara od mora.
„Ada je najljepši dio naše teritorije, kojeg mi, nažalost, nijesmo dostojni. Ponašanje ljudi i donosilaca odluka ključni su faktori za sve ovo što nam se dešava u delti Bojane posljednjih godina i decenija“, tvrdi poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić.
U to svakako spada i vađenje ogromnih količina pijeska sa račve i iz desnog rukavca Bojane, koje je obavljano pod izgovorom održavanja njegove protočnosti. Ali, ona je dovela do toga da je sada desno ušće Bojane ogromno, odnosno kako navode ribari, da je nalik ušću Amazona. I još važnije: umjesto da se desetine hiljada tona kubnih metara pijeska koriste za prihranjivanje plaža, on je tada lagerovan. I pravio veliku štetu flori i fauni na Adi. A ,,kvaka“ jeste u tome da se omogući ravnoteža prirodnih procesa, odnosno da više sedimenata koje donosi rijeka stiže do plaža nego što ih more odnosi. Da bi se to postiglo potrebno je odlično poznavati čitavu deltu Bojane, uključujući, naravno, i njezinu glavnu pritoku, rijeku Drim.
U tom slučaju, spoznali bi se glavni problemi koji su doveli do urušavanja tog balansa. Osim hidroelektrana koje su izgrađene na Drimu, to su nelegalno vađenje pijeska iz Bojane, kao i mala dubina ove rijeke, posebno ljeti kod Fraskanjela. Prema mjerenjima albanskih stručnjaka, propusna moć korita Bojane je u posljednjih 30 godina gotovo tri puta manja! To je, na primjer, razlog što je nedavno sa lijevog ušća Bojane nestalo malo ostrvce, koje se nazivalo Franc Jozef.
„Na to nas je uvijek upozoravao čuveni njemački biolog Martin Šnajder-Jakobi. On je još prije 12 godina govorio da će cijela Ada za 50-60 godina nestati ako se prema ovom prostoru ne budemo odnosili na pravi način“, navodi Hodžić.
On smatra da stoga što prije treba uspostaviti bližu saradnju sa susjednom državom Albanijom, ribarima i ekolozima.
Takav je stav i sekretara za privredu i ekonomski razvoj Opštine Ulcinj dr Agrona Ibrahimija. ,,Ada je simbol Ulcinja, po njoj se prepoznajemo u Evropi i svijetu. Ona je jedan od naših najvažnijih ekonomskih resursa, i kao takva će se tretirati u Strateškom planu razvoja ove opštine do 2026. godine“, kaže on.
Stručnjaci upozoravaju i na klimatske promjene, te posebno na efekat podizanja nivoa mora. Za posljednih 140 godina na ovom dijelu Jadrana je razina mora povećana za oko 25 centimetara, što je mnogo ukoliko se ima u vidu činjenica da je obala ovdje veoma niska i osjetljiva, a da neposredno zaleđe Velike plaže leži ispod nivoa mora. Zbog globalnog otopljavanja taj proces je sada dobio na ubrzanju, pa se predviđa da bi, ukoliko se ovakav trend povećanja nivoa mora na južnom Jadranu nastavi, do kraja stoljeća razina mora mogla porasti za oko 40 cm. To bi drastično promijenilo geografiju ovog predivnog prostora. I tada bi ne samo Ada, već i Velika plaža, praktično završile u moru!
,,Crna Gora i posebno grad Ulcinj su bez Ade turistički invalidi“, kaže ulcinjski hroničar Ismet Karamanaga. „O eventualnoj katastrofi i nestanku Velike plaže niko se ne usuđuje ni da pomišlja.“
A morao bi jer će poslije nas još neko ovdje živjeti. ,,I nijesu to, kako pokazuje slučaj Solane, samo naše ljepote, već i cijele Evrope i svijeta“, poručuje Karamanaga.
Sve slabiji miris ,,cvijeta Jadrana“
Delta Bojane je najvažnija prirodna močvara na istočnom Mediteranu. Odlikuje se neobično raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejzaža, staništa i vrsta. Održava bogatstvo različitih vegetacijskih zajednica, među kojima su najistaknutije psamo-halofitne biljne zajednice, mediteranske listopadne šume sa endemičnim skadarskim hrastom i livade sa više vrsta orhideja koje su strogo zaštićene zakonom.
„Veličanstvena Ada i Velika plaža, poluslane i slane močvare, lagune, jezera, poplavne šume i stilsko kultivisane bašte su kontrast koji od pamtivijeka koriste evroazijske ptice. Taj međunarodni vazdušni promet je tako važan da je ovo područje danas značajno u evropskim razmjerama. Delta Bojane i Ulcinj su prirodni cvijet Jadrana”, kaže poznati slovenački ornitolog Borut Štumberger.
Mustafa CANKA
Komentari
FOKUS
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi

Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću, nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost. Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena” koji su bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića
Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.
Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.
Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta Mićunović i Davidović mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.
Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.
Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Iz ormara ponovo ispadaju kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja prethodnika
Ponovo ispadaju orasi iz šinjela bivših vlasti.
Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.
Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.
Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo. Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.
Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.
Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život. (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).
Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.
„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa
Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.
O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.
Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”. I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.
Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.
I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.
Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
DRUŠTVO4 sedmice
UNIVERZITET CG-FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI TUŽENI ZA MOBING: Kazna zbog iznošenja mišljenja
-
FOKUS3 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS1 sedmica
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
Izdvojeno4 sedmice
MONITOROVA ANKETA: Test tek slijedi
-
DRUŠTVO3 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
FOKUS4 sedmice
PROGRAM NOVE VLADE: Nepročitana bajka
-
Izdvojeno4 sedmice
SLUČAJ ANDRIJE MANDIĆA: Pragmatični vojvoda
-
Izdvojeno4 sedmice
MIJEŠANJE VLASTI SRBIJE U CRNOGORSKI POPIS STANOVNIŠTVA: Studenti i Dodik na istom zadatku są crkvom