Povežite se sa nama

MONITORING

SPORAZUM O IZBORIMA: Vaistinu potpisaše

Objavljeno prije

na

I sa simbolikom i bez nje, neuporedivo bi bolje bilo da je Sporazum o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore potpisan oko Božića, a ne oko Vakrsa. Pošto slobodnih i fer izbora dosad nije bilo, mogli su, je li, samo da se rode, ne i da vaskrsnu. Skroz ovozemaljski, svako zna da bi sporazum, da je nastao prije pet mjeseci, imao znatno više šansi da uspije.

Sporazum su potpisale DPS, Socijaldemokrate Ivana Brajovića, Bošnjačka stranka, Pozitivna, Demos, Građanski pokret URA i SDP. Demokratski front je odbio da učestvuje u pregovorima vlasti i opozicije. Demokrate Alekse Bečića neko vrijeme su učestvovale u parlamentranom dijalogu, ali su odustali zbog toga što je Vlada Mila Đukanovića opstala na osnovu političke korupcije. Više puta su naglasili da neće biti smetnja sprovođenju sporazuma niti će napadati kolege iz opozicije koje su sporazum potpisale.

Socijalistička narodna partija odbila je da potpiše sporazum zato što nije prihvaćeno da u njemu bude zapisano da će se o članstvu Crne Gore u NATO savezu odlučivati na referendumu. Ipak, predstavnici te partije će, ravnopravno sa potpisnicima, učestvovati u raspodjeli funkcija koje na osnovu sporazuma preuzima opozicija.

Time je dodatno obogaćen fenomen ,,pola riba, pola đevojka” u crnogorskom političkom životu. Imamo SDP koji je 17 godina bio na vlasti, a sad je opozicija, samo što nije potpisala izjavu da nakon izbora neće sa DPS-om. Tu je Pozitivna koja je vlastima izručila opozicione glasove i omogućila opstanak Vlade Mila Đukanovića u trenutku kad joj je SDP uskratila povjerenje i, uprkos tome, pokušava da glumi opoziciju. SNP nije potpisao sporazum, ali hoće u Vladu. Ima ih, dakle – od svake ruke.

Vanredna sjednica Skupštine na kojoj će se raspravljati o leks specijalisu koji će omogućiti primjenu Sporazuma o slobodnim i fer izborima, novom sastavu Vlade i razrješenju predsjednika prlamenta Ranka Krivokapića zakazana je za srijedu, 4. maja. Iako su mnogi bili spremni da se opklade kako Krivokapić pokušava da se, na razne načine, održi na mjestu predsjednika parlamenta kako bi u toj ulozi 21. maja proslavio desetogodišnjicu nezavisnosti, to u ovom času ne zvuči nerealno.

Trenutno se čeka da SDP, SNP, URA, i Demos usaglase listu kandidata za minisarska i ostala mjesta koja im po sporazumu pripadaju. Bilo je najavljeno da će se to desiti u srijedu uveče, dok ovaj broj Monitora ide u štampu imena se još čekaju.

Koplja se i dalje lome i oko smještanja Pozitivne. SDP, Demos i URA su izričiti da kadrovi te partije ne mogu zauzimati opoziciona mjesta. Posebno je, reklo bi se, ogorčen predsjedik SDP-a čije ljude je tokom posljednjih mjeseci DPS bez pardona ostavljao bez funkcija. Krivokapić je rekao da se u Crnoj Gori trenutno dešavaju stvari kao u 90-im godinama prošlog vijeka – tjeranje i pokušaj zastrašivanja ljudi koji profesionalno rade svoj posao. Prema njegovim riječima, Pozitivna svakako nije dio opozicije „i to je čitav proces pokazao i dokazao”.

Zasad je od ljudi koji će u Vladi predstavljati opoziciju poznato samo ime Borisa Marića koji će na predlog pokreta URA zamijeniti Zoricu Kovačević na čelu Ministarstva rada i socijalnog staranja. On trenutno radi u Centru za demokratsku tranziciju. ,,Prihvatio sam angažman u tom ministarstvu jer je moj fah državna i javna uprava. Mislim da ovo treba da bude atipičan projekat monitoringa rada tog resora koji treba da dovede do toga da se izgrade barijere zloupotrebama gdje god da ih ima. Da bi se to postiglo mora se raditi na trensparentnosti”, kaže Marić u izjavi za Monitor uz napomenu da treba sačekati i vidjeti da li će se sve odvijati onako kako je dosadašnjim dogovorima predviđeno.

,,Mislim da se može uspostaviti drugačija praksa rada organa državne uprave koja bi pokazala crnogorskom društvu da je politizacija resora velikim dijelom doprinijela ovako dubokoj krizi u društvu. Koliko će se u tome uspjeti – ostaje da se vidi”, objašnjava Marić. Kaže da će o tome koji su prioriteti u tom poslu moći da govori desetak dana nakon što stupi na funkciju.

Po Marićevim riječima bitne su dvije stvari: ,,Mora se raditi u skladu sa zakonom što znači da treba provjeriti zakonitost dosadašnjeg rada ministarstva i insistirati na zakonitosti u budućem radu. Takođe, ovo je prilično jak kontrolni mehanizam, ali to se završava u oktobru i moraće da se razmišlja o uspostavljanju redovne kontrole”. On smatra da je čitav posao istovremeno velika šansa i veliki rizik. ,,Najveći je rizik to što prilično veliki broj ljudi ulazi u posao i pitanje je koliko će se njih snaći i na pravi način odvojiti bitno od nebitnog”.

Na pitanje da li se može desiti da njegov rad bude zaglušen ehom onoga što ovih mjeseci radi ministarka Kovačević, Marić kaže da on ne može da vodi kampanju i da će na javnosti biti da prosudi da li je značajnije da se uspostavi puna zakonitost rada nekog resora i otvore konkretni problemi ili rješavanje socijalnih pitanja ad hoc. ,,Nakon pet mjeseci, biću tu i za kritike i za pohvale”, zaključuje Marić.

Gotovo istovremeno kad i sporazum, predsjednici Demosa, Građanskog pokreta URA i SNP-a Miodrag Lekić, Žarko Rakčević i Srđan Milić potpisali su deklaraciju kojom se obavezuju da neće praviti predizborne i postizborne saveze sa DPS-om. Objasnili su da su svjesni činjenice da je opoziciona ideja koja je imala većinsku podršku javnosti u prošlim godinama više puta bila iznevjerena, uz indicije koje upućuju na političku korupciju.,,Riješeni smo da spriječimo da se tako nešto ponovi”, poručili su Lekić, Rakčević i Milić. Demokrate su podsjetile da su se odmah poslije osnivanja partije obavezale da neće sa DPS-om. Iz SDP-a se o tome nije čuo glas.

U svakom slučaju, grubi obrisi predizbornih formacija su pred nama. Formalno, uskoro će biti usvojena i pravila po kojima će biti održani.

Glancan mjesecima, sporazum, kao jednu od prvih odredbi bilježi da su njegovi potpisnici preuzeli obavezu da ,,rezultate izbora organizovanih u skladu sa ovim sporazumom prihvate kao odluku građana Crne Gore”.

Dritan Abazović, potpredsjednik Građanskog pokreta URA i nezavisni poslanik objašnjava za Monitor da obaveza priznavanja rezultata izbora nije bezuslovna. ,,U slučaju ozbiljnih opstrukcija DPS-a u primjeni sporazuma – on više neće važiti”, kaže Abazović.

On naglašava da sporazum predviđa trajanje parlamentarnog dijaloga tokom primjene sporazuma i smatra da će to biti jedna vrsta kontrolnog mehanizma za sprječavanje nepoštovanja sporazuma.

Na pitanje – šta ako se velike zloupotrebe dese na dan izbora, kao što je to bilo u Beranama kad je DPS u mini štabovima na dan izbora dijelio novac koji, izvjesno, nije dolazio iz legalnih tokova novca, Abazović kaže da će onda svako morati da podnese političku odgovornost. ,,Naravno da u slučaju tako velikih nepravilnosti ne bi važila obaveza o priznavanju rezultata izbora. Ako na dan izbora budu utvrđene velike nepravilnosti ili očigledne krađe i faslifikati ni opozicija, a nadam se ni međunarodna zajednica, neće biti spremna da prizna takve izbore”, kaže Abazović uz napomenu da to ostaje u domenu hipotetičkog.

U svakom slučaju, obeshrabrujuće je što dosad niko ko je ,,poslovao” sa DPS-om nije dobro prošao. Ako se ne računa prodaja. Ohrabrujuće bi moglo biti to što izgleda da ovako više ne može. S tim što nam se već bezbroj puta činilo da ,,od ovoga ne može gore”. Pa je moglo.

DF: Sporazum je izdaja

Sa raznih strana su se, otkako je Demokratski front najavio da će prisustvovati sjednici parlamenta na kojoj će biti razmatran lex specialis, kao je riječ o njihovom pokušaju da se na mala vrata vrate u Skupštinu. Iz Fronta takvo viđenje odbacuju. ,,Demokratski front se vraća na ovu sjednicu samo da bi u direktnom prenosu rekli šta imamo u vezi ove sramne kolaboracije lažne opozicije sa monstruoznim režimom Mila Đukanovića, jer se već pola godine nalazimo u potpunoj medijskoj blokadi. Mi nastavljamo sa protestima, uporno i istrajno i nećemo iznevjeriti naše saborce po suzavcu, jer nema predaje, a nema ni prodaje iako sve vrvi od cjenkanja na ovoj nikad prljavijoj političkoj sceni”, kaže za Monitor poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak. Ona ocjenjuje da se potpisivanjem sporazuma unaprijed daje legitimitet za ,,vrlo sofisticiranu fensi krađu izbora koju će preko sistema za elektronsku identifikaciju biraca, kreiranom po DPS mustri, maher izbornih prevara da priredi” ,,Ako su se nadali da ćemo ovu izdaju da otćutimo grdno se varaju”, kaže Bošnjak. Bošnjak tvrdi da će kontinuirano postavljati pitanje zašto neke partije ,,interese naroda stavljaju iza ličnih interesa i pokazuju slijepu servilnost prema nekim ambasadama koje iz svojih razloga pomažu Đukanoviću da pokrade još jedne izbore.”

Zamajavanje

Malo ko je obratio pažnju da sporazum sadrži rečenicu u kojoj se ,,konstatuje mogućnost izmjene izbornog zakonodavstva u dijelu predstavljanja Albanaca u Skupštini Crne Gore”. Dritan Abazović objašnjava da izmjene izbornih zakona kojima bi albanskim partijama bili vraćeni garantovani mandati, izvjesno, nijesu moguće prije ovih izbora. ,,Ne treba isključiti mogućnost da se to desi u nekom narednom sazivu parlamenta”, kaže Abazović. Za koje zamajavanje Albanaca onda može da koristi ta rečenica u soprazumu- zna DPS i albanske partije koje će pristati da budu zamajane.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo