Povežite se sa nama

MONITORING

SPORAZUM O IZBORIMA: Vaistinu potpisaše

Objavljeno prije

na

I sa simbolikom i bez nje, neuporedivo bi bolje bilo da je Sporazum o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore potpisan oko Božića, a ne oko Vakrsa. Pošto slobodnih i fer izbora dosad nije bilo, mogli su, je li, samo da se rode, ne i da vaskrsnu. Skroz ovozemaljski, svako zna da bi sporazum, da je nastao prije pet mjeseci, imao znatno više šansi da uspije.

Sporazum su potpisale DPS, Socijaldemokrate Ivana Brajovića, Bošnjačka stranka, Pozitivna, Demos, Građanski pokret URA i SDP. Demokratski front je odbio da učestvuje u pregovorima vlasti i opozicije. Demokrate Alekse Bečića neko vrijeme su učestvovale u parlamentranom dijalogu, ali su odustali zbog toga što je Vlada Mila Đukanovića opstala na osnovu političke korupcije. Više puta su naglasili da neće biti smetnja sprovođenju sporazuma niti će napadati kolege iz opozicije koje su sporazum potpisale.

Socijalistička narodna partija odbila je da potpiše sporazum zato što nije prihvaćeno da u njemu bude zapisano da će se o članstvu Crne Gore u NATO savezu odlučivati na referendumu. Ipak, predstavnici te partije će, ravnopravno sa potpisnicima, učestvovati u raspodjeli funkcija koje na osnovu sporazuma preuzima opozicija.

Time je dodatno obogaćen fenomen ,,pola riba, pola đevojka” u crnogorskom političkom životu. Imamo SDP koji je 17 godina bio na vlasti, a sad je opozicija, samo što nije potpisala izjavu da nakon izbora neće sa DPS-om. Tu je Pozitivna koja je vlastima izručila opozicione glasove i omogućila opstanak Vlade Mila Đukanovića u trenutku kad joj je SDP uskratila povjerenje i, uprkos tome, pokušava da glumi opoziciju. SNP nije potpisao sporazum, ali hoće u Vladu. Ima ih, dakle – od svake ruke.

Vanredna sjednica Skupštine na kojoj će se raspravljati o leks specijalisu koji će omogućiti primjenu Sporazuma o slobodnim i fer izborima, novom sastavu Vlade i razrješenju predsjednika prlamenta Ranka Krivokapića zakazana je za srijedu, 4. maja. Iako su mnogi bili spremni da se opklade kako Krivokapić pokušava da se, na razne načine, održi na mjestu predsjednika parlamenta kako bi u toj ulozi 21. maja proslavio desetogodišnjicu nezavisnosti, to u ovom času ne zvuči nerealno.

Trenutno se čeka da SDP, SNP, URA, i Demos usaglase listu kandidata za minisarska i ostala mjesta koja im po sporazumu pripadaju. Bilo je najavljeno da će se to desiti u srijedu uveče, dok ovaj broj Monitora ide u štampu imena se još čekaju.

Koplja se i dalje lome i oko smještanja Pozitivne. SDP, Demos i URA su izričiti da kadrovi te partije ne mogu zauzimati opoziciona mjesta. Posebno je, reklo bi se, ogorčen predsjedik SDP-a čije ljude je tokom posljednjih mjeseci DPS bez pardona ostavljao bez funkcija. Krivokapić je rekao da se u Crnoj Gori trenutno dešavaju stvari kao u 90-im godinama prošlog vijeka – tjeranje i pokušaj zastrašivanja ljudi koji profesionalno rade svoj posao. Prema njegovim riječima, Pozitivna svakako nije dio opozicije „i to je čitav proces pokazao i dokazao”.

Zasad je od ljudi koji će u Vladi predstavljati opoziciju poznato samo ime Borisa Marića koji će na predlog pokreta URA zamijeniti Zoricu Kovačević na čelu Ministarstva rada i socijalnog staranja. On trenutno radi u Centru za demokratsku tranziciju. ,,Prihvatio sam angažman u tom ministarstvu jer je moj fah državna i javna uprava. Mislim da ovo treba da bude atipičan projekat monitoringa rada tog resora koji treba da dovede do toga da se izgrade barijere zloupotrebama gdje god da ih ima. Da bi se to postiglo mora se raditi na trensparentnosti”, kaže Marić u izjavi za Monitor uz napomenu da treba sačekati i vidjeti da li će se sve odvijati onako kako je dosadašnjim dogovorima predviđeno.

,,Mislim da se može uspostaviti drugačija praksa rada organa državne uprave koja bi pokazala crnogorskom društvu da je politizacija resora velikim dijelom doprinijela ovako dubokoj krizi u društvu. Koliko će se u tome uspjeti – ostaje da se vidi”, objašnjava Marić. Kaže da će o tome koji su prioriteti u tom poslu moći da govori desetak dana nakon što stupi na funkciju.

Po Marićevim riječima bitne su dvije stvari: ,,Mora se raditi u skladu sa zakonom što znači da treba provjeriti zakonitost dosadašnjeg rada ministarstva i insistirati na zakonitosti u budućem radu. Takođe, ovo je prilično jak kontrolni mehanizam, ali to se završava u oktobru i moraće da se razmišlja o uspostavljanju redovne kontrole”. On smatra da je čitav posao istovremeno velika šansa i veliki rizik. ,,Najveći je rizik to što prilično veliki broj ljudi ulazi u posao i pitanje je koliko će se njih snaći i na pravi način odvojiti bitno od nebitnog”.

Na pitanje da li se može desiti da njegov rad bude zaglušen ehom onoga što ovih mjeseci radi ministarka Kovačević, Marić kaže da on ne može da vodi kampanju i da će na javnosti biti da prosudi da li je značajnije da se uspostavi puna zakonitost rada nekog resora i otvore konkretni problemi ili rješavanje socijalnih pitanja ad hoc. ,,Nakon pet mjeseci, biću tu i za kritike i za pohvale”, zaključuje Marić.

Gotovo istovremeno kad i sporazum, predsjednici Demosa, Građanskog pokreta URA i SNP-a Miodrag Lekić, Žarko Rakčević i Srđan Milić potpisali su deklaraciju kojom se obavezuju da neće praviti predizborne i postizborne saveze sa DPS-om. Objasnili su da su svjesni činjenice da je opoziciona ideja koja je imala većinsku podršku javnosti u prošlim godinama više puta bila iznevjerena, uz indicije koje upućuju na političku korupciju.,,Riješeni smo da spriječimo da se tako nešto ponovi”, poručili su Lekić, Rakčević i Milić. Demokrate su podsjetile da su se odmah poslije osnivanja partije obavezale da neće sa DPS-om. Iz SDP-a se o tome nije čuo glas.

U svakom slučaju, grubi obrisi predizbornih formacija su pred nama. Formalno, uskoro će biti usvojena i pravila po kojima će biti održani.

Glancan mjesecima, sporazum, kao jednu od prvih odredbi bilježi da su njegovi potpisnici preuzeli obavezu da ,,rezultate izbora organizovanih u skladu sa ovim sporazumom prihvate kao odluku građana Crne Gore”.

Dritan Abazović, potpredsjednik Građanskog pokreta URA i nezavisni poslanik objašnjava za Monitor da obaveza priznavanja rezultata izbora nije bezuslovna. ,,U slučaju ozbiljnih opstrukcija DPS-a u primjeni sporazuma – on više neće važiti”, kaže Abazović.

On naglašava da sporazum predviđa trajanje parlamentarnog dijaloga tokom primjene sporazuma i smatra da će to biti jedna vrsta kontrolnog mehanizma za sprječavanje nepoštovanja sporazuma.

Na pitanje – šta ako se velike zloupotrebe dese na dan izbora, kao što je to bilo u Beranama kad je DPS u mini štabovima na dan izbora dijelio novac koji, izvjesno, nije dolazio iz legalnih tokova novca, Abazović kaže da će onda svako morati da podnese političku odgovornost. ,,Naravno da u slučaju tako velikih nepravilnosti ne bi važila obaveza o priznavanju rezultata izbora. Ako na dan izbora budu utvrđene velike nepravilnosti ili očigledne krađe i faslifikati ni opozicija, a nadam se ni međunarodna zajednica, neće biti spremna da prizna takve izbore”, kaže Abazović uz napomenu da to ostaje u domenu hipotetičkog.

U svakom slučaju, obeshrabrujuće je što dosad niko ko je ,,poslovao” sa DPS-om nije dobro prošao. Ako se ne računa prodaja. Ohrabrujuće bi moglo biti to što izgleda da ovako više ne može. S tim što nam se već bezbroj puta činilo da ,,od ovoga ne može gore”. Pa je moglo.

DF: Sporazum je izdaja

Sa raznih strana su se, otkako je Demokratski front najavio da će prisustvovati sjednici parlamenta na kojoj će biti razmatran lex specialis, kao je riječ o njihovom pokušaju da se na mala vrata vrate u Skupštinu. Iz Fronta takvo viđenje odbacuju. ,,Demokratski front se vraća na ovu sjednicu samo da bi u direktnom prenosu rekli šta imamo u vezi ove sramne kolaboracije lažne opozicije sa monstruoznim režimom Mila Đukanovića, jer se već pola godine nalazimo u potpunoj medijskoj blokadi. Mi nastavljamo sa protestima, uporno i istrajno i nećemo iznevjeriti naše saborce po suzavcu, jer nema predaje, a nema ni prodaje iako sve vrvi od cjenkanja na ovoj nikad prljavijoj političkoj sceni”, kaže za Monitor poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak. Ona ocjenjuje da se potpisivanjem sporazuma unaprijed daje legitimitet za ,,vrlo sofisticiranu fensi krađu izbora koju će preko sistema za elektronsku identifikaciju biraca, kreiranom po DPS mustri, maher izbornih prevara da priredi” ,,Ako su se nadali da ćemo ovu izdaju da otćutimo grdno se varaju”, kaže Bošnjak. Bošnjak tvrdi da će kontinuirano postavljati pitanje zašto neke partije ,,interese naroda stavljaju iza ličnih interesa i pokazuju slijepu servilnost prema nekim ambasadama koje iz svojih razloga pomažu Đukanoviću da pokrade još jedne izbore.”

Zamajavanje

Malo ko je obratio pažnju da sporazum sadrži rečenicu u kojoj se ,,konstatuje mogućnost izmjene izbornog zakonodavstva u dijelu predstavljanja Albanaca u Skupštini Crne Gore”. Dritan Abazović objašnjava da izmjene izbornih zakona kojima bi albanskim partijama bili vraćeni garantovani mandati, izvjesno, nijesu moguće prije ovih izbora. ,,Ne treba isključiti mogućnost da se to desi u nekom narednom sazivu parlamenta”, kaže Abazović. Za koje zamajavanje Albanaca onda može da koristi ta rečenica u soprazumu- zna DPS i albanske partije koje će pristati da budu zamajane.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

U novembru 2021. uhapšeni je vlasnik firme Cijevna Comerc Danilo Petrović, vlasnik firme Per Mar Predrag Maraš, i još nekoliko osoba. Privedena je i direktorka Montenegro petrola Andreja Šuškavčević- Novović. Svi su pušteni da se brane sa slobode. Neposredno nakon hapšenja kamioni Cijevne Comerc snimljeni kako nesmetano odnose šljunak.

Novinar i aktivista Vuk Vujisić držao je ovu temu u fokusu i uz stalne prijetnje i napade snimao i prijavljivao krađu šljunka. Nije imao ko da ga prati.

Borba je nastavljena traljavo i selektivno. Sredinom ovog mjeseca uhapšen je vlasnik Tehnoputa Saša Aćimić. On je i pored zabrane inspekcije nastavio sa nelegalnom izgradnjom asfaltne baze na obali Cijevne, gdje je uzurpirao državnu imovnu. Pušten je da se brani sa slobode. Nejasno je zašto nijesu uhapšeni i čelnici drugih kompanija koje su učinili ista krivična djela zbog kojih je uhapšen  Aćimić – povreda službenog pečata, odnosno rad uprkos zabrani građevinske inspekcije.

Da sve prelazi u farsu pokazalo je prošlonedjeljno uklanjanje nelegalnog postrojenja za proizvodnju betona kompanije Cijevna Comerc. Vujisić je isti dan upozorio da je sve bila predstava za javnost. Bukvalno, uklonjeno je samo par elektromotora i nekoliko kvadrata lima sa obližnje hale.

A onda je javnost imala priliku da se upozna sa vajber prepiskom članova Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka. U prepisci direktor Uprave za imovinu i katastar Koča Đurišić lamentira nad sudbinom radnika zaposlenih u Montenegro petrolu i Cijevni Comerc, te navodi da im treba omogućiti da zakupe parcele van korita rijeka i da se uvedu u sve pravne tokove. „Sinoć smo imali priliku da vidimo prepiske gdje je osoba na čelu Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka (inače državni sekretar iz redova SNP-a) saglasna sa direktorom Uprave za državnu imovinu i katastar (iz redova DF-a) koji otvoreno lobira za one koji su Moraču i Cijevnu nepovratno devastirali, koji su uzurpirali i opljačkali državnu imovinu, umjesto da državnu imovinu zaštite, naplate štetu i vrate je građanima. Sada znamo gdje leže problemi. Ako kod premijera ima političke volje kao što govori, smijeniće ove dvije osobe i stati na čelo operativnog tima i tako preuzeti političku odgovornost”, napisao je ekološki aktivista Aleksandar Dragićević na svom Fejsbuk profilu.

Niko nije smijenjen. Operativni tim je napustila zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Marija Božović, koja smatra da ne bi smjeli da se traže kompromisi sa uzurpatorima.

Pojedini uzurpatori državne imovine javno su govorili da imaju obećanja od opštinskih vlasti da dobiju nove parcele za nastavak posla. Da je kompromis moguć potvrdio je i premijer koji je na pitanje za mogućnost da navedenim kompanijama daju kamenolomi, odgovorio: „U skladu sa zakonom i na mjestima koje država propiše kao moguća mjesta za eksploataciju u skladu sa zakonom, nemam ništa protiv“.

Do tada, protiv istih tih kompanija državnu imovinu moraće da brani Vojska. Angažovanje Vojske Crne Gore radi zaštite vodoizvorišta Bolje seste i korita rijeke Morače  predložio je Vladi – Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na ovonedjeljnoj konstitutivnoj sjednici.

Savjet je iskazao očekivanje da sudska grana vlasti, tužilaštvo i policija djeluju. Predsjednik Savjeta Abazović predložio je i da Građevinska inspekcija kao prioritet sprovede rušenje bespravno sagrađenih objekata koje koriste nelegalni eksploatatori šljunka. Zašto do sada to nije uradila, odgovora nema.

Umjesto toga najavljene su smjene osoba koje su novinarima proslijedile prepisku Operativnog tima.

„Nijesam zadovoljan time što se traga za ljudima koji su poslali poruke novinarima iz Operativnog tima. Vjerujem da su ti ljudi istinske patriote jer su ukazale na problematičan stav određenih članova tima. Umjesto da smjenjujemo trule daske u institucijama, pominju se smjene ljudi koji su slali poruke novinarima. Vlada bi trebalo da se pozabavi time ko opstruira ovaj proces a ne onima koji su ukazali na problematične stavove članova Operativnog tima“, kaže Vujisić za Monitor.

On kaže da je na Savjetu iznio sva saznanja i podatke koje ima i viđenje situacije na terenu kada je u pitanju nelegalna eksploatacija šljunka. „Ohrabrujemo nadležne institucije da počnu da poštuju zakone. Bićemo tu kao podrška užem timu kojim će rukovoditi premijer kada je u pitanju borba protiv nelegalne eksploatacije i daćemo sve dokaze“, kaže Vujisić.

Premijer je kazao da je kompanija Bemaks bila „glavni eksploatator“ u protekloj deceniji, i najavio krivičnu prijavu protiv Glavnog grada za ugrožavanje ekonomskih interesa države. Rekao je da je lokalna samouprava vezala ruke građevinskoj inspekciji da ne može ukloniti objekte Bemaksa.

Blago rečeno, kontradiktorna je Abazovićeva ocjena da je kompanija Bemaks sada zainteresovana da se zaustavi eksploatacija na rijekama. „Vršili su nelegalnu eksploataciju godinama, onda su se prvi povukli, i sada navijaju da se druge firme onemoguće u tome, kako bi te firme dolazile kod njih po materijal, odnosno oni imali monopol“, objasnio je. Ispada da će država opet raditi u korist Bemaksa.

Abazović je kazao da nijesu daleko od odluke da se angažuje Vojska da štiti nacionalni interes. On je poručio ljudima u državnoj upravi – ko nema smjelosti, neka to i saopšti.

Naši sagovornici, zaposleni u institucijama, tvrde da država može ako hoće u kratkom roku da sruši nelegalne objekte, konfiskuje mašine, pa i da naplati štetu. Preduslov za to je jedinstvena volja državnih institucija, koje za sada nema, ali i uklanjanje korumpiranih službenika.

Premijer je opet obećao da neće biti selektivnosti. Tome se nadaju i mnogi u institucijama. Oni sa kojima je Monitor razgovarao ističu da nade polažu u Specijalno državno tužilaštvo kod koga su mnogi dokumenti o dugotrajnoj nelegalnoj eksploataciji šljunka.

„Nadamo se da će se ova stvar brzo završiti, a nadamo se i reakciji SDT-a. Pitanje je zašto se ne ide na rušenje objekata tamo gdje je pravno sve čisto. Pitanje je i zašto se ne procesuiraju sve firme, od namanje do najveće jer se ovako stiče utisak da se neke štede. Imamo priču da će jedan firma postati monopolistička, a i ona je u prekršaju jer je uzurpirala državno zemljište. Zato sam da se sve firme koje su u prekršaju procesuiraju i ne smije biti nikakvog kompromisa niti dogovora sa tim firmama. Pitanje je ko se sastajao sa tim firmama, da li je i do kakvog dogovora došlo i ko opstruira ovaj proces“, navodi Vujisić.

Prema informacijama Monitora ubrzo će uslijediti akcije protiv nelegalnih eksploatatora. Pitanje je samo hoće li one biti farsa kao i do sada ili stvarni  udar na građevinsku mafiju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo