MONITORING
SPORAZUM O IZBORIMA: Vaistinu potpisaše

Objavljeno prije
9 godinana
Objavio:
Monitor online
I sa simbolikom i bez nje, neuporedivo bi bolje bilo da je Sporazum o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore potpisan oko Božića, a ne oko Vakrsa. Pošto slobodnih i fer izbora dosad nije bilo, mogli su, je li, samo da se rode, ne i da vaskrsnu. Skroz ovozemaljski, svako zna da bi sporazum, da je nastao prije pet mjeseci, imao znatno više šansi da uspije.
Sporazum su potpisale DPS, Socijaldemokrate Ivana Brajovića, Bošnjačka stranka, Pozitivna, Demos, Građanski pokret URA i SDP. Demokratski front je odbio da učestvuje u pregovorima vlasti i opozicije. Demokrate Alekse Bečića neko vrijeme su učestvovale u parlamentranom dijalogu, ali su odustali zbog toga što je Vlada Mila Đukanovića opstala na osnovu političke korupcije. Više puta su naglasili da neće biti smetnja sprovođenju sporazuma niti će napadati kolege iz opozicije koje su sporazum potpisale.
Socijalistička narodna partija odbila je da potpiše sporazum zato što nije prihvaćeno da u njemu bude zapisano da će se o članstvu Crne Gore u NATO savezu odlučivati na referendumu. Ipak, predstavnici te partije će, ravnopravno sa potpisnicima, učestvovati u raspodjeli funkcija koje na osnovu sporazuma preuzima opozicija.
Time je dodatno obogaćen fenomen ,,pola riba, pola đevojka” u crnogorskom političkom životu. Imamo SDP koji je 17 godina bio na vlasti, a sad je opozicija, samo što nije potpisala izjavu da nakon izbora neće sa DPS-om. Tu je Pozitivna koja je vlastima izručila opozicione glasove i omogućila opstanak Vlade Mila Đukanovića u trenutku kad joj je SDP uskratila povjerenje i, uprkos tome, pokušava da glumi opoziciju. SNP nije potpisao sporazum, ali hoće u Vladu. Ima ih, dakle – od svake ruke.
Vanredna sjednica Skupštine na kojoj će se raspravljati o leks specijalisu koji će omogućiti primjenu Sporazuma o slobodnim i fer izborima, novom sastavu Vlade i razrješenju predsjednika prlamenta Ranka Krivokapića zakazana je za srijedu, 4. maja. Iako su mnogi bili spremni da se opklade kako Krivokapić pokušava da se, na razne načine, održi na mjestu predsjednika parlamenta kako bi u toj ulozi 21. maja proslavio desetogodišnjicu nezavisnosti, to u ovom času ne zvuči nerealno.
Trenutno se čeka da SDP, SNP, URA, i Demos usaglase listu kandidata za minisarska i ostala mjesta koja im po sporazumu pripadaju. Bilo je najavljeno da će se to desiti u srijedu uveče, dok ovaj broj Monitora ide u štampu imena se još čekaju.
Koplja se i dalje lome i oko smještanja Pozitivne. SDP, Demos i URA su izričiti da kadrovi te partije ne mogu zauzimati opoziciona mjesta. Posebno je, reklo bi se, ogorčen predsjedik SDP-a čije ljude je tokom posljednjih mjeseci DPS bez pardona ostavljao bez funkcija. Krivokapić je rekao da se u Crnoj Gori trenutno dešavaju stvari kao u 90-im godinama prošlog vijeka – tjeranje i pokušaj zastrašivanja ljudi koji profesionalno rade svoj posao. Prema njegovim riječima, Pozitivna svakako nije dio opozicije „i to je čitav proces pokazao i dokazao”.
Zasad je od ljudi koji će u Vladi predstavljati opoziciju poznato samo ime Borisa Marića koji će na predlog pokreta URA zamijeniti Zoricu Kovačević na čelu Ministarstva rada i socijalnog staranja. On trenutno radi u Centru za demokratsku tranziciju. ,,Prihvatio sam angažman u tom ministarstvu jer je moj fah državna i javna uprava. Mislim da ovo treba da bude atipičan projekat monitoringa rada tog resora koji treba da dovede do toga da se izgrade barijere zloupotrebama gdje god da ih ima. Da bi se to postiglo mora se raditi na trensparentnosti”, kaže Marić u izjavi za Monitor uz napomenu da treba sačekati i vidjeti da li će se sve odvijati onako kako je dosadašnjim dogovorima predviđeno.
,,Mislim da se može uspostaviti drugačija praksa rada organa državne uprave koja bi pokazala crnogorskom društvu da je politizacija resora velikim dijelom doprinijela ovako dubokoj krizi u društvu. Koliko će se u tome uspjeti – ostaje da se vidi”, objašnjava Marić. Kaže da će o tome koji su prioriteti u tom poslu moći da govori desetak dana nakon što stupi na funkciju.
Po Marićevim riječima bitne su dvije stvari: ,,Mora se raditi u skladu sa zakonom što znači da treba provjeriti zakonitost dosadašnjeg rada ministarstva i insistirati na zakonitosti u budućem radu. Takođe, ovo je prilično jak kontrolni mehanizam, ali to se završava u oktobru i moraće da se razmišlja o uspostavljanju redovne kontrole”. On smatra da je čitav posao istovremeno velika šansa i veliki rizik. ,,Najveći je rizik to što prilično veliki broj ljudi ulazi u posao i pitanje je koliko će se njih snaći i na pravi način odvojiti bitno od nebitnog”.
Na pitanje da li se može desiti da njegov rad bude zaglušen ehom onoga što ovih mjeseci radi ministarka Kovačević, Marić kaže da on ne može da vodi kampanju i da će na javnosti biti da prosudi da li je značajnije da se uspostavi puna zakonitost rada nekog resora i otvore konkretni problemi ili rješavanje socijalnih pitanja ad hoc. ,,Nakon pet mjeseci, biću tu i za kritike i za pohvale”, zaključuje Marić.
Gotovo istovremeno kad i sporazum, predsjednici Demosa, Građanskog pokreta URA i SNP-a Miodrag Lekić, Žarko Rakčević i Srđan Milić potpisali su deklaraciju kojom se obavezuju da neće praviti predizborne i postizborne saveze sa DPS-om. Objasnili su da su svjesni činjenice da je opoziciona ideja koja je imala većinsku podršku javnosti u prošlim godinama više puta bila iznevjerena, uz indicije koje upućuju na političku korupciju.,,Riješeni smo da spriječimo da se tako nešto ponovi”, poručili su Lekić, Rakčević i Milić. Demokrate su podsjetile da su se odmah poslije osnivanja partije obavezale da neće sa DPS-om. Iz SDP-a se o tome nije čuo glas.
U svakom slučaju, grubi obrisi predizbornih formacija su pred nama. Formalno, uskoro će biti usvojena i pravila po kojima će biti održani.
Glancan mjesecima, sporazum, kao jednu od prvih odredbi bilježi da su njegovi potpisnici preuzeli obavezu da ,,rezultate izbora organizovanih u skladu sa ovim sporazumom prihvate kao odluku građana Crne Gore”.
Dritan Abazović, potpredsjednik Građanskog pokreta URA i nezavisni poslanik objašnjava za Monitor da obaveza priznavanja rezultata izbora nije bezuslovna. ,,U slučaju ozbiljnih opstrukcija DPS-a u primjeni sporazuma – on više neće važiti”, kaže Abazović.
On naglašava da sporazum predviđa trajanje parlamentarnog dijaloga tokom primjene sporazuma i smatra da će to biti jedna vrsta kontrolnog mehanizma za sprječavanje nepoštovanja sporazuma.
Na pitanje – šta ako se velike zloupotrebe dese na dan izbora, kao što je to bilo u Beranama kad je DPS u mini štabovima na dan izbora dijelio novac koji, izvjesno, nije dolazio iz legalnih tokova novca, Abazović kaže da će onda svako morati da podnese političku odgovornost. ,,Naravno da u slučaju tako velikih nepravilnosti ne bi važila obaveza o priznavanju rezultata izbora. Ako na dan izbora budu utvrđene velike nepravilnosti ili očigledne krađe i faslifikati ni opozicija, a nadam se ni međunarodna zajednica, neće biti spremna da prizna takve izbore”, kaže Abazović uz napomenu da to ostaje u domenu hipotetičkog.
U svakom slučaju, obeshrabrujuće je što dosad niko ko je ,,poslovao” sa DPS-om nije dobro prošao. Ako se ne računa prodaja. Ohrabrujuće bi moglo biti to što izgleda da ovako više ne može. S tim što nam se već bezbroj puta činilo da ,,od ovoga ne može gore”. Pa je moglo.
DF: Sporazum je izdaja
Sa raznih strana su se, otkako je Demokratski front najavio da će prisustvovati sjednici parlamenta na kojoj će biti razmatran lex specialis, kao je riječ o njihovom pokušaju da se na mala vrata vrate u Skupštinu. Iz Fronta takvo viđenje odbacuju. ,,Demokratski front se vraća na ovu sjednicu samo da bi u direktnom prenosu rekli šta imamo u vezi ove sramne kolaboracije lažne opozicije sa monstruoznim režimom Mila Đukanovića, jer se već pola godine nalazimo u potpunoj medijskoj blokadi. Mi nastavljamo sa protestima, uporno i istrajno i nećemo iznevjeriti naše saborce po suzavcu, jer nema predaje, a nema ni prodaje iako sve vrvi od cjenkanja na ovoj nikad prljavijoj političkoj sceni”, kaže za Monitor poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak. Ona ocjenjuje da se potpisivanjem sporazuma unaprijed daje legitimitet za ,,vrlo sofisticiranu fensi krađu izbora koju će preko sistema za elektronsku identifikaciju biraca, kreiranom po DPS mustri, maher izbornih prevara da priredi” ,,Ako su se nadali da ćemo ovu izdaju da otćutimo grdno se varaju”, kaže Bošnjak. Bošnjak tvrdi da će kontinuirano postavljati pitanje zašto neke partije ,,interese naroda stavljaju iza ličnih interesa i pokazuju slijepu servilnost prema nekim ambasadama koje iz svojih razloga pomažu Đukanoviću da pokrade još jedne izbore.”
Zamajavanje
Malo ko je obratio pažnju da sporazum sadrži rečenicu u kojoj se ,,konstatuje mogućnost izmjene izbornog zakonodavstva u dijelu predstavljanja Albanaca u Skupštini Crne Gore”. Dritan Abazović objašnjava da izmjene izbornih zakona kojima bi albanskim partijama bili vraćeni garantovani mandati, izvjesno, nijesu moguće prije ovih izbora. ,,Ne treba isključiti mogućnost da se to desi u nekom narednom sazivu parlamenta”, kaže Abazović. Za koje zamajavanje Albanaca onda može da koristi ta rečenica u soprazumu- zna DPS i albanske partije koje će pristati da budu zamajane.
Miloš BAKIĆ
Komentari

Ima posla za parlamentarni Anketni odbor. Da li ćemo od njihovog rada imati koristi, drugo je pitanje. Odgovor na njega vrijedi desetine miliona koji mogu završiti u državnom budžetu, ili u džepovima švercera i njihovih pokrovitelja
Poslanici vladajuće većine donijeli su odluku o osnivanju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u vezi sa švercom cigareta u Crnoj Gori.
“Cilj Anketnog odbora nije zamjena za pravosudne organe, već vršenje Ustavom utvrđene nadzorne funkcije Skupštine…“, saopštio je, u ime jednog od predlagača (Demokrate), poslanik Boris Bogdanović. „Odbor će istražiti veze između organizovanog kriminala i državnih struktura, analizirati ekonomsku štetu nastalu usljed gubitka poreskih prihoda i predložiti sistemske mehanizme za sprečavanje budućih zloupotreba. Takođe, kroz parlamentarnu kontrolu, biće identifikovane političke odgovornosti svih onih koji su svojim nečinjenjem ili aktivnim djelovanjem omogućili dugogodišnje funkcionisanje šverca cigareta.”
Prethodno je opoziciona URA parlamentu uputila gotovo identičnu inicijativu, predlažući osnivanje istoimenog anketnog odbora, sa istim brojem članova i rasporedom mjesta koja bi u njemu pripala poziciji, odnosno, opoziciji.
Rad Anketnog odbora podržaće i DPS (njima će, izgleda, pripasti i mjesto predsjednika odbora). “Kao što smo više puta kazali – nemamo problem da o ovoj i svim drugim temama iz prošlosti razgovaramo u Skupštini”, napisao je šef poslaničkog kluba DPS Andrija Nikolić na mreži X, ne propuštajući da naglasi kako je „jasno šta su stvarni politički motivi ove inicijative“.
Možemo pretpostaviti na šta je mislio Nikolić pominjući stvarne političke motive. Počev od predstojećih lokalnih izbora u Nikšiću i Herceg Novom. Činjenica je, međutim, da je šverc cigareta bio, a čini se, i ostao na vrhu popisa ilegalnih poslova koji u Crnoj Gori. Nijesu malobrojni oni koji tvrde da su se u švercu cigareta preko naše zemlje promijenili samo organizatori i, eventualno, tranzitni putevi i krajnja odredišta švercovane robe. Taj ilegalni posao oblikuje ekonomske, društvene i političke tokove u zemlji.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
VLADA NE POŠTUJE ROKOVE VLASTITIH OBEĆANJA: Ludom radovanje

Objavljeno prije
1 sedmicana
14 Marta, 2025
Građanima su obećani rast standarda i novi putevi, privredi jednostavnije procedure i finansijska rasterećenja, evropskim partnerima –reforme… I mnogo toga je „odloženo do daljnjeg“. Biće, nadaju se optimisti
Kada je Milojko Spajić, još zelen na funkciji predsjednika Vlade, najavio da će u septembru prošle godine početi gradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica („paf-paf i 2024. u septembru želim da vidim ašov u zemlji“, M. Spajić, decembar 2023.) samo su najnaivniji povjerovali u izvodljivost datog obećanja. Još nerealnije zvučala je priča o tome kako će, „u narednih pet do sedam godina“ (otprilike do 2030.), Crna Gora dobiti „18 dionica autoputeva i brzih cesti“.
Kako sada stvari stoje, budu li za pet godina u funkciji tri, od obećanih 18 dionica autoputeva i brzih cesti, biće puna kapa. Ostalo – jednog dana.
Neka druga obećanja, lakša za realizaciju a neophodna za normalizaciju političkih, ekonomskih i društvenih odnosa u Crnoj Gori, zvučala su mnogo realnije. Za njihovo provođenje trebalo je samo dobre volje i, uglavnom, 41 glas u Skupštini Crne Gore. Opet, ni od njih, još uvijek, nema ništa.
Slijedeći premijerovo insistiranje da je ekonomija važnija od politike, krenimo sa tog kraja. Dijelom i zato što za ispunjenje tih obećanja vlast nije trebalo da podnese neku veliku žrtvu, u vidu smanjenja mogućnosti kadrovanja (političkog zapošljavanja po dubini) ili pojačane kontrole trošenja državnog novca preko Vlade, državnih i javnih preduzeća, lokalnih samouprava…
Od proljeća prošle godine slušamo priču o „skorom“ usvajanju zakona o stalnom sezoncu. Ipak, lako se može desiti da predstojeću turističku sezonu, uz narastajući problem sa plažama, dočekamo jednako nespremni kao i prošle godine. Ili sa zakonskim rješenjem koje će, prema dostupnim komentarima zainteresovanih, donijeti novih problema makar onoliko koliko i potencijalnih rješenja.
Potreba za donošenjem tog zakona je jasna: prema podacima Zavoda za zapošljavanje, već dvije godine Crna Gora „uvozi“ preko 25.000 sezonskih radnika, uz angažman više od 10.000 sezonaca sa ovdašnjeg tržišta rada, uglavnom studenata i đaka. Lako je pretpostaviti da je taj broj još veći, računajući neiskorijenjeni rad na crno. Problem je najuočljiviji tokom ljetnje turističke, poljoprivredne i građevinske sezone, kada ovdašnji poslodavci javno vape za radnom snagom.
Sličan problem postoji i u okruženju, ali su tamo pokušali da ga ublaže, ako se on već ne može trajno riješiti. Demografska kretanja ne idu u prilog zadovoljenja potreba na tržištu rada, dok i oni koji su kvalifikovani i voljni da rade, sve češće (i lakše) posao nalaze na bolje platežnim tržištima EU. Počev od Hrvatske. Tamo već postoji zakon koji poslodavcima omogućava da, uz finansijsku pomoć države, sezonskim radnicima ponudi određene finansijske benefite (minimalna plata, staž, zdravstveno osiguranje…) tokom perioda kada oni nijesu radno angažovani, kako bi im bilo na raspolaganju kada se ponovo ukaže potreba za njihovo radno angažovanje. To se pokazalo kao rješenje koje, u značajnoj mjeri, odgovara i poslodavcima i zapošljenima.
Crnogorske vlasti su najavljivale slično rješenje, ali smo stigli tek do nacrta zakona. Dok potraga sa sezonskim radnicima za predstojeću sezonu uveliko traje. Samo na ovonedjeljnom Sajmu sezonskog zapošljavanja u Podgorici zainteresovanima je ponuđeno više od dvije hiljade radnih mjesta. Što je samo djelić očekivane (uobičajene) potražnje.
Vladin prijedlog bio je pred socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima – a sada mu, prema najavama, predstoji dotjerivanje, javna rasprava, pa tek onda izrada prijedloga koji će biti upućen parlamentu na eventualno izglasavanje. Teško je očekivati da će sve to biti završeno na vrijeme za predstojeću sezonu.
Iz Ministarstva rada se još nadaju da će zakon stići na vrijeme i kažu kako se njegovim donošenjem želi postići efikasnije zapošljavanje domaće radne snage za sezonske poslove. “Pored toga, zakon ima za cilj suzbijanje sive ekonomije i omogućavanje fleksibilnijeg angažovanja radne snage“, navodi se u njihovom saopštenju, „Očekuje se da zakon doprinese unapređenju poslovnog ambijenta i tržišta rada u Crnoj Gori“.
Po onome što se do sada čulo, sindikalci nijesu pretjerano zadovoljni ponuđenim. “Ministarstvo je ponudilo samo poreze i doprinose, a to nije dovoljno da taj radnik sačeka narednu sezonu”, kazao je Srđa Keković, Generalni sekretar USSCG, objašnjavajući da su oni nudili hrvatski model, koji podrazumijeva da neko odradi sezonu (šest, sedam ili devet mjeseci) a da za vrijeme kada nije angažovan prima neku naknadu i ima plaćene poreze i doprinose.
Istovremeno, i poslodavci zebu od mogućnosti da sav teret „izdržavanja“ sezonskih radnika van sezone može pasti na njihova pleća. Što baš i nije pretjerano isplativo, mada je, možda, bolje od neizvjesnosti da se naredne sezone neće moći pokrenuti posao zbog nedostatka radne snage. „Spremni smo da preuzmemo poreze i doprinose ako ih država nema u budžetu, ali mu nećemo dati platu (sezonskom radniku – prim. Monitora) za vrijeme dok nije angažovan“, kazao je predsjednik Crnogorskog turističkog saveza Žarko Radulović. Kao dodatni problem Radulović ističe to što ponuđena verzija zakona ne nudi dovoljno pomaka, odnosno olakšane procedure, prilikom zapošljavanja sezonaca iz inostranstva. A oni se, kaže, „pokazuju kao dobri radnici, zadovoljni su uslovima i spremni da rade za niže plate nego u bilo kojoj drugoj top destinaciji“.
Dok se o zakonu o sezonskim radnicima makar priča, neka druga obećanja su pala u zapećak. Poput formiranja Fiskalnog savjeta. Da ga imamo, a zakonska obaveza odavno postoji, nedavna rasprava premijera i profesora Ekonomskog fakulteta o uzrocima inflacije u Crnoj Gori bila bi poprilično izlišna. Sve bi mu to, prethodno, rekli članovi Fiskalnog savjeta. Ili bi stručna javnost zaključila kako smo napravili pogrešan izbor njegovih članova.
Vlada u najavljenom roku ne uspijeva realizovati ni obećanja koja su data međunarodnim partnertima (EU), čija je realizacija neophodna za dobijanje prvih tranši novca iz Plana rasta za zemlje Zapadnog Balkana.
Rok za završetak 14 prvih koraka iz Reformske agende Crne Gore 2024.-2027, koja je zimus usvojena u Briselu, istekao je 28. februara 2025. Trenutna procjena je da je Crna Gora u potpunosti ispunila 10 koraka, dok su četiri djelimično ispunjena, predočila je članovima Vlade ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Među tim „djelimično ispunjenim“ obavezama nalazi se i Prostorni plan Crne Gore, uz prateće propise. Na tom dokumentu radi se još od vremena Vlade Duška Markovića (2016.-2020). Završetak se najavljuje već poodavno ali dokument nikako da dođe pred poslanike. Odnosno na javnu raspravu koja bi trebala da prethodi finalnom prijedlogu Prostornog plana.
Razna su tumačenja zašto ovaj, krajnje neophodan, posao traje neuobičajeno dugo. Uz hroničnu sporost administracije, postoje i spekulacije o mnogobrojnim parcijalnim interesima potencijalnih investitora kojima bi valjalo udovoljiti. Tako što će se nešto dodati Planu ili, na način da se njegovo donošenje još prolongira dok neko nešto ne završi. Na primjer, kupi poljoprivredno zemljište koje će budućim Planom postati građevinsko.
Za sada su to samo priče. Nepostojanje važećeg Prostornog plana Crne Gore onemogućava donošenje planova nižeg reda, među kojima je i novi PP Podgorice i, odnedavno kao njegov sastavni dio, projekat Velje brdo o kome su nam sa puno entuzijazma govorili premijer i ministar urbanizma Slaven Radunović.
Još jedna obaveza iz Reformske agende – reforma izbornog zakonodavstva – čeka rasplet aktuelnih političkih razmirica vlasti i opozicije. Kao što je čekala i prethodna tri-četiri izborna ciklusa. Vlast se mijenjala, ali model nije: opozicija traži reforme izbornih pravila kako bi većini smanjila prostor za zloupotrebe, vlast traži izgovore da tu priču prolongira. I tako ukrug. Jedinstveni su samo u tome da partijama nikad nije dosta državnog novca, a da su tzv. otvorene liste dobar prijedlog. Za neko bolje vrijeme.
Imamo i set neispunjenih „obećanja“ koja nam niko nije dao. U formalnom smislu. Ali se ispunjenje tih očekivanja podrazumijeva kao neophodan dio najavljene normalnosti. Na vrhu ove liste nalaze se zakoni u vladi i Skupštini, koji bi normirali ponašanje izabranih političkih predstavnika u svakodnevnim, ali i nekim manje uobičajenim okolnostima (prava i obaveze tehničke vlade), smanjujući njihov pravo na improvizaciju i, nazovimo je, domišljatost. U vladinom posjedu je jedna, pomalo problematična, verzija zakona o vladi, dok sličnog dokumenta koji bi uredio rad parlamenta nema u najavi.
U državi koja skoro tri godine ne može da okonča izborni proces u jednoj lokalnoj samoupravi sa otprilike 1.500 upisanih birača, ništa od navedenog ne predstavlja iznenađenje. Što bi rekli, vlast dlaku mijenja ali ćud nikada.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
POLICIJA PROTIV SLOBODNE RIJEČI: Disciplinovanje kritičara

Objavljeno prije
1 sedmicana
14 Marta, 2025
Međunarodna praksa, rezolucije, presude Suda u Strazburu su neumoljive i na strani su slobodne riječi. Sve suprotno u odnosu na domaću praksu koja se bila ukorijenila za vrijeme vladavine DPS-a, a koju, kao i u slučaju Brana Mandića, vlast, kada joj treba, baštini i danas
,,Sve vrijeme bio sam koncentrisan na to AX”, kazao je istoričar, profesor Univerziteta Crne Gore, Aleksandar Stamatović urednici i voditeljkiIreni Ivanović-Tatar, koja je nosila majicu sa tom oznakom.
,,Je li ova majica na meni. Armani. Što? Sviđa li vam se”, odgovorila je ona.
,,Pa sviđa mi se ono što je ispod nje i iznad nje”, rekao je profesor.
Ovako je tekao razgovor na kraju emisije Neki to vole vruće“ na TV Adria, 16. maja prošle godine. Javnost se uzbudila, reagovala, osudila.
Stamatović se decenijama bavi politikom, a bio je lider Otadžbinske srpske stranke. Preko deceniju je radio u više osnovnih i srednjih škola u Podgorici kao profesor istorije. U zvanje redovnog profesora na Filozofskom fakultetu na Palama izabran je u novembru 2017. Nakon raskida radnog odnosa sa Univerzitetom u Istočnom Sarajevu, u zvanju docenta radi od 1. aprila 2023. godine na Filozofskom fakultetu (Studijski program istorija) u Nikšiću.
Kako je Stamatović profesor državnog univerziteta, nakon pola godine reagovao je i Etički odbor UCG. Bolje da nije – Stamatović je aboliran uz ocjenu odbora, etičkog, da je ,,iskazao afinitet prema duhu novinarke Tatar“.
,,Profesori su zaključili da je neobuzdani profesor zapravo mislio na moje ‘duhovne atribute’, ljepotu, jer se ispod majičice, tj. grudi nalazi duša. Crni humor je sve u ovoj zemlji čuda”, izjavila je nedavno novinarka Tatar.
Na odluku Etičkog odbora novinar i pisac Brano Mandić se satirično osvrnuo u tekstu O čemu govorimo kada govorimo o sisama, objavljenom u oktobru prošle godine. Ne sluteći da će ga zbog ovog citata policija uputiti na sud: ,,Kakva sreća za jednu novinarku da bude cilj ili po grčki telos, a ne po srpski telo, odnosno objekat žudnje jednog matorog jarca koji omladini pokazuje kako bez njega nema udarca niti emisije bez kafanske dosjetke kojom ćemo relaksirati atmosferu pošto smo još napeti od trodecenijskog antisrpskog proganjanja. Ako nam napetost dalje naloži, možemo reći i da je to ispod suknje cilj, a ne objekat, pa pohvaliti i oko gaća, i ispod kaiša i oko struka, jer tako to mi na Palama po Grigoriju Palami tumačimo, a u Nikšiću po svetom Nilu Sorskom.”
Deset dana nakon objave teksta profesor Stamatović je, preko advokatske kancelarije Šušić, podnio prijavu Odjeljenju bezbjednosti Podgorica.
Osnovno državno tužilaštvo procijenilo da nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. I sve bi se, kao i mnogi skandali do sada, tako i završilo da nije bilo revnosne policije.
Mandić je, protekle sedmice, svojom kolumnom obavijestio javnost da mu je ,,policija upala u tekst”.
Uprava policije je podnijela prekršajnu prijavu protiv Mandića. Obaviješten je od suda da se mora pojaviti na saslušanju 16. aprila uz prijetnju dovođenjem. U Zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka navodi se da je prekršio Zakon o Javnom redu i miru Crne Gore, i to u članu 7 stav 1: „Ko na javnom mjestu vrijeđa drugog ili se drsko ponaša, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 100 eura do 400 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.”
Ispad profesora Stamatovića, koji je verifikovan odlukom Etičkog odbora UCG, tako dobija novu dimenziju. Policijskog i sudskog progona novinara i pisca za kolumnu u kojoj je s pravom kritikovao profesorov seksistički govor i odobravanje istog od strane najznačajnije visokoškolske institucije u državi.
Da nije po srijedi nešto što liči na represiju i nedemokratiju, tvrde iz policije. Saopštili su da su postupili na zakonit način, bez namjere podrivanja ili targetiranja pojedinca, uz jednak odnos prema svim građanima.Napominjući da će u konačnom Sud za prekršaje cijeniti osnovanost podnijete prekršajne prijave.
Srećom po policiju, uključio se i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović zatraživši od policijskih službenika (pravnika) koji se bave prekršajnom oblašću da nedvosmisleno utvrde sve okolnosti osnovanosti podnošenja zahtjeva za pokretanje ovog prekršajnog postupka.
Objasnio je da će se službenici Uprave policije sa posebnom pažnjom i senzibilitetom odnositi prema svim događajima u kojima policija cijeni opravdanost zahtjeva, ,,a koji se odnose na pojačanu kritiku prema licima koja su dužna da trpe veći pritisak javnosti, odnosno razumijevanje upotrebe specifičnih tehnika i stilova novinarskog izražavanja prilikom društvenog komentarisanja”.
Šćepanović je naložio rukovodiocima svih organizacionih jedinica Uprave policije da bez odlaganja u svim postupanjima koja uključuju medijske radnike primjenjuju principe zakonitosti, proporcionalnosti, transparentnosti, objektivnosti i zaštite javnog interesa, kao i opšteprihvaćena načela medijskog diskursa zagarantovana međunarodnim pravom i konvencijama.
Međunarodna praksa, rezolucije, presude Suda u Strazburu su u ovakvim slučajevima neumoljive i na strani su slobodne riječi. Sve suprotno u odnosu na domaću praksu koja se bila ukorijenila za vrijeme vladavine DPS-a, a koje, kao i u Mandićevom slučaju, vlast, kada joj treba, baštini i danas.
Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) je recimo nakon devet mjeseci izviđaja, krajem 2023. godine, utvrdilo da u stavovima sveštenika SPC Ognjena Femića, sadržanim u autorskom tekstu na portalu IN4S pod naslovom Ujedinjenje ili ukrajinizacija nema elemenata krivičnog djela. Institucija ombusmana reagovala je zbog tog teksta.
Isti aršini i literarne slobode nijesu važile za publicistu i istoričara Bobana Batrićevića koji u autorskom tekstu u avgustu 2023, kritikovao stavove velikodostojnika SPC u Crnoj Gori. Nakon pritiska javnosti, VDT je konačno u martu 2024, odustalo od gonjenja istoričara i kolumniste Batrićevića.
Da novoj vladajućoj većini nije strano kopiranje pritisaka iz DPS doba ili aktuelnih iz Vučićevog sistema, govori i tekst sa portala Press, koji je blizak Pokretu Evropa sad.Naslov teksta – Da li je Brano Mandić dobio 12,5 hiljada eura od države da ,,Normalizuje” ili profesora zove ,,matorim jarcem”? A u samom tekstu se pored saopštenja policije, podsjeća da je ,,krajem prošle godine nevladina organizacija ‘Žuta kornjača’ Branislava Mandića od Ministarstva kulture i medija dobila 12.524 eura za portal ‘Normalizuj.me”, piše portal Press, a prenosi portal Gradske televizije.
Mandić se odavno zamjerio moćnicima i braniteljima prošle i ove vlasti. ,,…đavo nije skriven već se ukazao u punom kapacitetu izvršne vlasti koju smo prepustili budalama. Jedina stvar koja je tragičnija od navedenog je to što sve govori da baš takve budale zaslužujemo”, piše Mandić u jednoj od kolumni.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Muke pod Lovćenom
Zoran Radulović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Privatno i javno
Milena Perović
-
ALTERVIZIJA / prije 2 sedmice
Deportacije
Milan Popović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Mevlan – o snazi dobrote
Ferid Muhić
-
Izdvojeno / prije 3 sedmice
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini
Kenet Morison

Novi broj


KOČANI, NOVI SAD, DONJA JABLANICA, CETINJE: Tragedije koje ne opominju

SRBIJA, REPUBLIKA SRPSKA I MI: (Krimo)integracije

BALŠA BRKOVIĆ, PISAC: Svi smo mi pod krovom neke nadstrešnice
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmice
BURA OKO ZAKUPA CRNOGORSKIH PLAŽA: Novi tender, novi uslovi
-
SVIJET4 sedmice
ODJECI SASTANKA TRAMPOVIH I PUTNOVIH TIMOVA O UKRAJINI: O diktatorima i ljudima
-
Izdvojeno4 sedmice
SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku
-
DRUŠTVO4 sedmice
JAVNO ZDRAVSTVO I PRIVATNI INTERESI: Novca ima, magnetnih nema
-
DRUŠTVO3 sedmice
NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila
-
INTERVJU3 sedmice
RADE BOJOVIĆ, IZVRŠNI KOORDINATOR GI „21.MAJ“: Cirkus ide dalje
-
Izdvojeno4 sedmice
ŠTA UTIČE NA VISOKE CIJENE U NAŠIM TRGOVINAMA: Između njive i trpeze – država kupi kajmak
-
Izdvojeno3 sedmice
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini