Povežite se sa nama

Izdvojeno

SPORT: GASI LI SE ŽRK BUDUĆNOST: Da ne bude kao Đekna

Objavljeno prije

na

ŽRK Budućnost, najtrofejniji crnogorski sportski klub, od 1. jula je bez generalnog sponzora i prema najavama  boriće se za golu egzistenciju. U toj situaciji takmičarske ambicije niko ne pominje

 

 

Gasi li se najtrofejniji crnogorski sportski klub? Da li će nastupati i u kojem takmičenju? Hoće li Glavni grad, novcem građana, od propasti spašavati nekadašnjeg evropskog giganta? Hoće li se naći još neko da pomogne? Sve su ovo pitanja koja ovih dana pune stupce crnogorskih novina i portala, boreći se za čitanost rame uz rame sa EP u fudbalu.

Prvog jula, kad je istekao sponzorski ugovor sa ŽRK Budućnost, saopštenjem se oglasila kompanija Bemax: „ Bila je čast što smo u prethodne tri sezone bili generalni sponzor brenda kao što je ŽRK Budućnost. Uspjeli smo da riješimo nagomilane finansijske probleme, doprinesemo formiranju tima za narednu sezonu i klub ostavimo bez ijedne neizmirene obaveze iz prethodnih sezona, uključujući i nedavno završenu 2023/24“, napisali su tim povodom.

Uslijedila je rekacija iz kluba. Podgorički Dan je 7. jula objavio tekst sa naslovom Maja Bulatović: Klub se gasi. Ljubiteljima sporta ne treba objašnjavati da je u pitanju najtrofejniji crnogorski sportski klub, osvajač dvije titule prvaka Evrope, tri Kupa pobjednika kupova, jednog Kupa EHF, nebrojeno regionalnih i domaćih trofeja. Jedini šampion Crne Gore od njene nezavisnosti.

„Na današnji dan klub se gasi. Nažalost, nije ni prvi ni posljednji, ali to je sudbina koja nas je sačekala“,  kazala je legenda Budućnosti, jugoslovenskog i crnogorskog rukometa Maja Bulatović, koja je izvršni direktor kluba. Bulatovićka je dalje objasnila da je klub ostao bez glavnog sponzora, da je u pitanju goli opstanak, da se sad intenzivno radi na tome da se troškovi i eventuralni penali minimizuju. Sa najavljenim pojačanjima raskinuće se ugovori. Sve će igračice biti slobodne… Dodala je i da je dosadašnji generalni sponzor Bemaks pokrio troškove za prošlu sezonu, ali su ostale obaveze za šesti i sedmi mjesec – od stanarina, avio karata, igračica koje su trebalo da dođu. Za Monitor nije željela da bilo šta detaljnije objašnjava.

Dva dana kasnije Pobjeda je objavila i Bemaxovu verziju priče. „Dok je vlasnicima ŽRK BudućnostBemax davao’, a nije pitao za šta i đe pare idu, sve je bilo u redu. Problem je nastao kada su željeli da znaju đe i kod koga ide novac. Vlasnicima kluba je ‘na fino’ skretana pažnja na visinu zakupa stanova, visinu novca koja se izdvaja za ishranu igračica… i papirološki i dokumentovano pokazivano na jeftinije varijante za istu, čak i bolju uslugu ili proizvod. No, u klubu su te i takve zahtjeve ignorisali. Kada je dara prevršila mjeru, kada su shvatili da niko iz kluba i ne pokušava da objasni ili razjasni na ukazane probleme, dotok novca je stopiran. A onda, gle čuda – nastali su problemi. A glavni krivac je, ko drugi nego Bemax. Zašto – zato što ne želi više novac da daje na neviđeno i ako izdvoji određenu sumu želi da zna kako je i na koga utrošena. Od vlasničke strukture kluba su samo traženi papiri za utrošena sredstva“, objavljeno je u „Pobjedi“.

Maja Bulatović je u istom tekstu dodala da „koliko je ona upoznata Bemax nije želio da prihvati da Opština bude vlasnik 51 odsto dionica kluba“.

Onda se oglasila i Opština Podgorica. Zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević, kazao je da „se ne smije dozvoliti gašenje ŽRK Budućnost, jer je to naša moralna i sportska obaveza, pa će Glavni grad učiniti sve da održi kolektiv i pokušati da riješi bar dio nagomilanih problema“.

Tri dana kasnije, održan je sastanak u kabinetu gradonačelnice. „Kako je konstatovano tokom sastanka, situacija u klubu je veoma ozbiljna i do rješenja je teško doći, ali će Glavni grad u narednim danima posvetiti pažnju kako bi se razmotrile sve mogućnosti”, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Glavnog grada. Problem je što Glavni grad nije u vlasničkoj strukturi kluba.

Za dobre poznavaoce prilika u i oko ŽRK Budućnost ovo nije neočekivano. Zapravo, bilo je samo pitanje vremena. Klub, koji je nekada bio društvena organizacija, raznim je zakonima i aktima mijenjao organizacione forme zadržavajući isti PIB. Tako je svojevremeno bio NVO (sa osnivačima Radem Đurđićem i Darkom Šukovićem), pa sportska organizacija… Posljednjom registracijom u Ministarstvu sporta kojim je rukovodio Nikola Janović, za osnivače i vlasnike upisani su zaposleni u klubu: Marijana Maja Bulatović, Tatjana Jeraminok, Dragoslava Pođanin, Savo Laković i Srđan Markoč. A oni nijesu u stanju da obezbijede nastavak funkcionisanja kluba.

Do 2020. godine, dok je DPS vršio apsolutnu vlast, predsjednici kluba. od Miška Ivanovića do Predraga Boškovića, obezbjeđivali su sredstva za funkcionisanje na vrhunskom nivou. Dvije titule prvaka Evrope i dva Kupa pobjednika kupova od 2006. do 2015. dokaz su kvaliteta i renomea koji su lavice imale u rukometnom svijetu. Posljednjih godina saznali smo i koliko je to zadovoljstvo koštalo građane Crne Gore, ali i stekli uvid u virtuozno umijeće DPS-a kad su u pitanju novčane transakcije sa raznih računa prema ovom klubu…

Kompanija Bemax je potpisala ugovor kojim je postala generalni sponzor kluba uoči sezone 2021/ 22. Ugovor je bio oročen na tri godine. Istekao je 1. jula ove godine. Uz Bemax, sponzorski pul činilo je više firmi koje su poslovno vezane za građevinskog giganta…

Prema onome što je potpisniku ovih redova rečeno iz Bemaxa, kompanija je sve svoje obaveze prema klubu, zaključno sa 1. julom izvršila. Štaviše, uplatili su novac za komplet pripreme koje su trebale da se održe na Jahorini u avgustu. Samim tim demantovali su navode direktorice kluba da „su ostale obaveze za šesti i sedmi mjesec – od stanarina, avio karata, igrača koji su trebalo da dođu“.

Demantovali su i da se sa Bemaxom ikada razgovaralo o vlasničkoj strukturi, odnosno, tvrde da se generalni sponzor nije izjašnjavao o ulasku Glavnog grada u vlasničku strukturu, jer na to nije imao pravo.

Takođe je rečeno da je Bemax napravio plan prema kojem je klub ove godine trebao da „napadne“ fajnalfor Lige šampiona, a već sljedeće i da se bori za pehar prvaka Evrope. Katarina Bulatović je angažovana da bude tim- menadžer (pro bono). Vraćene su nekadašnje rukometašice –reprezentativke, a Katarina je svojim autoritetom uspjela da ubijedi vrhunska pojačanja da obuku plavo – bijeli dres. Ponovljeno je i da sponzorski ugovor nije produžen isključivo iz razloga koji se odnose na način na koji zaposleni vode klub.

U modernoj istoriji sporta dešavalo se da poznatiji i bogatiji klubovi proglase bankrot/ stečaj, da prestanu da postoje… ali i da se vrate i opet zablistaju. ŽRK Budućnost je, bez obzira na način finansiranja, sportski gigant, svrstavan među najbolje evropske klubove. Plavo-bijeli dres nosila su značajna rukomenta imena, od kojih su neke svojevremeno bile i najbolje igračice Evrope (samim tim i svijeta). Budućnost je, kao miljenik i eksponent vladajuće partije, logično, imala i mnogo hejtera u Crnoj Gori, prije svega zbog političke opredijeljenosti za jednu opciju.

ŽRK Budućnost je, kao i KK Budućnost skup projekat. Igrati na tom nivou, u jakim takmičenjima iziskuje ozbiljan igrački i stručni potencijal. A to sve košta. Zato je epilog ove priče još uvijek – nenapisan…

Milivoje KOVAČEVIĆ

Komentari

INTERVJU

ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi  pravosuđe po svojoj mjeri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osam neuspjelih  pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda samo su  dodatna potvrda urušenosti crnogorskog sudstva. Odbijanjem da  vlastitog vođu izabere iz reda svojih kolega, crnogorsko sudstvo negiralo je sopstveni autoritet, dostojanstvo i poštovanje

 

 

MONITOR:  Od šestoro sudija Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici, četvoro se prijavilo u Apelacioni sud, nakon što  je Sudski savjet  raspisao konkurs. Kao kandidatkinja za poziciju predsjednice Vrhovnog suda ocijenili ste da to ne bi trebalo dozvoliti. Šta bi to značilo za Specijalno odeljenje i neke od ključnih procesa koji traju?

VUKOVIĆ: Značaj Specijalnog odjeljenja u ukupnim društvenim reformama nije potrebno posebno objašnjavati. Nedovoljan kadrovski potencijal Specijalnog odjeljenja mora  se hitno ojačati. U suprotnom, odliv kadra će neminovno dovesti do  zastoja u funkcionisanju ovog odjeljenja, a svaka sporost  je ozbiljna prijetnja pravdi.

MONITOR: Šta se može uraditi da Odeljenje koje inače ima problem sa kadrovskim kapacitetima ostane bez sudija?

VUKOVIĆ: Pravosuđe je u brojnim problemima. Nije ih moguće sve riješiti, ali  neke je moguće spriječiti. Napredovanje sudija  Specijalnog odjeljenja u višu instancu,u ovom trenutku,  sigurno nije  dio rješenja problema. U nove  procese izbora sudija ne smijemo  ući uz loše i sporo sprovođenje pravde. Ceh loše kreirane kadrovske politike,  koji već plaćamo, ne ostavlja puno mogućnosti da se upražnjena sudijska mjesta blagovremeno popune kadrovima odgovarajućih stručnih i iskustvenih kompetencija.

MONITOR: Kazali ste da ste čuli da je većina sudija koji su konkurisali to učinila iz inata, kako bi dobili reakciju na težinu posla i stanja u kom se nalaze.   Gdje leži odgovornost za takvo stanje, i na kome je da to riješi?

VUKOVIĆ: Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, već duže  funkcioniše u smanjenim kadrovskim i prostornim kapacitetima,  što se uz veliki priliv predmeta složene strukture odrazilo na dugo trajanje sudskih postupaka i mali broj prvostepenih presuda. Predstojeća izmjena  procesnog zakona (ZKP)omogućiće veću efikasnost u  postupanju i  eliminisati brojne zloupotrebe koje su  značajno uticale na ažurnost procedura. Ipak,  i u postojećim uslovima organizaciju rada  ovog odjeljenja moguće je unaprijediti  brižljivim planiranjem  svih aktivnosti sa jasno definisanim rokovima, uz uspostavljanje mehanizama kontrole djelotvornosti sprovedenih aktivnosti.

Odgovornost je na svakom sudiji pojedinačno. Profesionalac je onaj koji daje sve od sebe i  onda kada su postojeći uslovi za to daleko od zadovoljavajućih. Integritet, stručnost i lična posvećenost svakog sudije ponaosob, dodatna su  afirmacija garancije nezavisnog sudstva, čiju  potvrdu u hijerarhiji sudske vlasti, svojim ličnim primjerom mora obezbijediti Predsjednik suda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić ne haje za neispunjena obećanja. Umjesto toga najavljuje nove povišice. I investicije. Na sve strane. To što para nema nije, izgleda, njegov problem. Ali jeste građana

 

Dok se nadležni skupštinski odbori lagano pripremaju za predstojeću raspravu o prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu, informacije sa raznih strana ukazuju da bi taj dokument (budžet) mogao imati ozbiljnih problema pri susretu sa realnošću. Najprostije, nema para. Odnosno, ako ih možda i ima onda one nijesu dobro raspoređene. Fali tamo gdje ne bi smjelo.

Krenimo iz Skupštine Crne Gore. Naumljeno je da se poslanicima, kao i svim drugim javnim funkcionerima, zarade uvećaju za 30 odsto. Tako bi predstavnici zakonodavne vlasti ubuduće imali, u prosjeku, startnu platu od približno 2,6 hiljada eura. Kada se doda dodatak na staž i raznorazne skupštinske naknade (predsjednici poslaničkih klubova, skupštinskih odbora…) izaći će to na tri hiljade eura.

Da narodni predstavnici budu još malo rasterećeniji, pomoći će i personalni asistenti/savjetnici. Na zahtjev predsjednika parlamenta Andrije Mandića novac za njihovo angažovanje predviđen je budžetom za narednu godinu. Mada se, izgleda, ministar finanasija Novica Vuković nada da  poslanici neće prihvatiti dar. “Oni kao posebna grana vlasti imaju mogućnost da sami donose zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Izvršna vlast u tom smislu nema uticaja na Skupštinu“, kazao je  Vuković. „Na poslanicima je da se odrede tokom glasanja da li ta sredstva njima trebaju u tu svrhu ili se to može preusmjeriti, recimo, za sanaciju nekog vrtića.” Biće to zanimljivo ispratiti.

Krenimo sada sa tanje strane. U prijedlogu budžeta za 2025. godinu  za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za ovu godinu, požalio se Zoran Brđanin, direktor UP, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. To, po njegovoj računici, znači da neće biti novca za zapošljavanje novih policajaca. Njih, prema važećoj sistematizaciji, nedostaje makar 1.200. Zapravo, objasnio je direktor UP, u predloženom budžetu nema novca čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije. „To nam je nekih milion i po“, kazao je, pa primijetio kako su ostali i bez traženih sredstava (138 hiljada eura) za nabavku uniformi. „Ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju i forenzički centar…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo