Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Srastao s foteljom

Objavljeno prije

na

„Andrić je u pripovijeci Most na Žepi rekao: Valja roditi vezira, a Rožajci iz srca: Valja roditi Nulja”, odlomak je iz teksta nepoznatog autora – o gradonačelniku Rožaja Nusretu Kalaču. Tekst je objavljen ove sedmice na lokalnom portalu Rožajac Information.

U tekstu je Nuljo okićen sa toliko epiteta da bi ih jedva nosio da su kojim slučajem medalje na grudima. Human, progresivan, naprednih stavova, fleksibilan, društven, liderskog duha, spreman da kaže što misli, dostojanstven da stane pred predsjednike bilo koje države u svijetu, velikan rožajske istorije…

Velikan, ili ne, ali bliža rožajska istorija ne pamti drugog gradonačelnika. Na čelo Rožaja Kalač je izabran prvi put 1993 godine. Kao SDP kadar. Kada je narednih izbora DPS u Rožajma nadjačao, Kalač je prešao na njihovu stranu a zadržao funkciju. Valjda srastao s foteljom. Prelijetanje se u službenoj biografiji ne spominje.

Na zvaničnom sajtu SO Rožaje navodi se da je za oko dvije decenije Kalač od nekadašnje varošice, sa skromnim budžetom i vanrednim naporom, preobrazio Rožaje u moderan gradić. Moderan gradić je najsiromašniji grad u Crnoj Gori. Nekadašnji centar drvne industrije danas je poznat po svadbi i heliodromu Safeta Kalića, narkobosa u bjekstvu. Vjerovatno će ostati upamćen i po izjavi profesora tamošnje gimnazije da nema sedmice da se neki od učenika ne ,,onesvijesti od gladi”.

Kada je Kalić napustio Crnu Goru pred optužbama da je narko bos, Kalač je izjavio da ,,on ne duguje centa opštini”. Pouzdani izvori u modernom gradiću tvrde da je Kalić svojevremeno dao bogatu donaciju opštini, vrijednu stotinu hiljada eura, za izgradnju jednog mosta. Tražio je da to bude posvećeno njegovoj majci.

Ni DPS nije ostao dužan Kaliću. Kalačevi partijski šefovi uveličali su privatizaciju HTP Turjak, nekadašnjeg državnog preduzeča koje je preuzeo Kalić. Predrag Nenezić je presjekao crvenu vrpcu: ,,Otvaramo jedan od najljepših hotela, ne u Crnoj Gori, već u regionu. Ovo je još jedan dokaz da se naša predizborna obećanja ostvaruju i da imamo intenzivan razvoj svih vrsta turizma, kako na jugu, tako i na sjeveru”. Čestitke su stigle i od predsjednika Filipa Vujanovića i tadašnjeg premijera Željka Šturanovića. Izvori Monitora tvrde da je Kalač kumovao dolasku Nenezića u Rožaje. Da li zbog tog njuha za investitore, tek Kalač je prošle godine izabran za člana Vladinog Savjeta za privatizaciju i kapitalne investicije.

Dok je Rožaje propadalo, imovina i poslovi Nuljove rodbine i partijskih saboraca, za 16 godina njegove vladavine, samo su rasli. Lokalni opozicionari su ga optuživali za zapošljavanje po partijskoj i rođačkoj liniji. Ili kako to kažu na rožajskom portalu: ,,Pored svih obaveza i bremena koje nosi na plećima težeći da pomogne svojim Rožajcima, Nusret posebno gaji plemenit odnos prema porodici”

Lokalna uprava liči na porodično stablo familije Kalač: Hajrun Kalač, rođeni brat Nusreta je direktor Doma zdravlja, u čijem je bordu direktora angažovan gradonačelnik. Bećir Kalač, brat od strica je direktor Pošte, Arbin Kalač, brat od strica – sekretar za uređenje i planiranje prostora, Mahmut Kalač, bliski rođak – bivši direktor Centra za socijalni rad. Svi su aktuelni ili bivši članovi vladajućeg DPS-a. Rožajski Centar za socijalni rad dospio je nedavno na naslovne strane, kada je pokrenuta policijska istraga zbog različitih malverzacija. Nakon toga je i gradonačelnik u lokalnom parlamentu kazao da zna da socijalnu pomoć u Rožajama dobijaju vlasnici stanova i skupocjenih automobila i da se nešto mora mijenjati.

I gradonačelnik je ubilježio policijsku prijavu. Protiv Kalača su prije dvije godine prijavu policiji podnijeli Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i Safet Redžović, član lokalnog SDP-a, bivši čelnik Javno komunalnog preduzeća (JKP).

Redžović je Kalača optužio za više zloupotreba. Gradonačelnika Rožaja u toj prijavi u koju je Monitor imao uvid između ostalog terete da je kršeći propise i falsifikujući dokumenta, mimo lokalnog parlamenta otpisao dug JKP prema Vladi od preko 300 hiljada eura, nanoseći štetu tom preduzeću.

U prijavi se traži da se ispita sudbina novca upućenog sportskim klubovima, koji se sliva u JP Sportski centar, a koji je po odluci Kalača preuzeo ulogu nadležnog organa lokalne samouprave za sport i rekreaciju. Navodi se da se tom novcu gubi svaki trag, a da ima osnovane sumnje da je riječ o malverzacijama i favorizovanju FK Ibar. Traži se i da se ispita kako je izgradnja jednog objekta Doma za kulturu koštala 2000 eura po kvadratu, kada je tržišna cijena 300 eura po kvadratu.

U prijavi se navodi i da je Kalač, opet kršeći procedure, uticao da se formira više javnih komunalnih preduzeća, uz ovlašćenja da lično on u konačnom odlučuje o imovini novih preduzeća, njihovoj dobiti i cjenovnoj politici komunalnih usluga, što je, kako se navodi u prijavi, u suprotnosti sa Zakonom o lokalnoj samoupravi.

Rožajski tužilac Hajran Kalač odbacio je prijavu, nakon čega je Redžović reagovao tvrdeći da je supruga zamjenika tužioca zaposlena kao savjetnica kod Kalača, te da je baš tih dana asfaltirana ulica jednom od osnovnih tužilaca. Kalač je to demantovao tvrdeći da su to slučajnosti.

Rožajska opšina je, na predlog administracije Nusreta Kalača, dodijelila prije nekoliko godina besplatno opštinski plac tadašnjem sudiji Osnovnog suda Rafetu Suljeviću, koji je sudio u sporovima protiv opštine.

Redžović je nedavno u rožajskom parlamentu poslaničkim pitanjem tražio da mu se pojasni kako je poslove projektovanja i planiranjam, vrijedne stotine hiljada eura, dobilo preduzeće Urban design projekt iz Rožaja.

Prema podacima Direkcije za javne nabavke od 2009. godine u kontinuitetu dobija vrijedne poslove od opštine. Samo jedan od poslova u 2010. godini na kom je ta kompanija angažovana od strane opštine košta 108 hiljada eura. Ostale dvije kompanije koje su se prijavile za taj posao, prema podacima Direkcije, nekako su slučajno ponudile istu cijenu od 108. 810 eura kao i Urban design projekt ali su izbačeni iz konkurencije zbog tehničkih grešaka.

Tu kompaniju vodi Selman Murić, nekadašnji saradnik Kalača u opštini. Murič je sa Kalačem radio u Gornjem Ibru, nakon čega je postao sekretar Sekretarijata za uređenje prostora, a potom i savjetnik u Sekretarijatu. Radno mjesto u lokalnoj upravi napustio je 2009. godine kada je osnovao preduzeće za planiranje i projektovanje. Od tada poslovi sa opštinom pljušte.

Među kompanijama koje su česte na spisku partnera opštine, prema podacima Direkcije za javne nabavke, je i kompanija Vetprom. Ta rožajska firma je u Prvrednom sudu registrovana za djelatnost ,,rušenja objekata”. Rožajska javna preduzeća je angažuju u potpuno druge svrhe. JKP tako za 20 hiljada eura svake godine angažuje Vetprom za održavanje zelenila, iako je to u opisu posla tog javnog preduzeća. Takođe, svake godine rožajski Dom zdravlja, kojim rukovodi rođeni brat gradonačelnika, tu kompaniju angažuje za pranje i održavanje automobila. Da li slučajno, u toj kompaniji angažovan je Nako Duraković, zet Nusreta Kalača. U prijavi protiv Kalača navodi se da predsjednik opštine unazad nekoliko godina samoinicijativno planira sredstva u budžetu za uređenje grada i gradskog zelenila.

Nusret Kalač upražnjava svoj peti mandat. Kada se posljednji put kandidovao, izjavio je da je to učinio da bi završio određene započete poslove.

A poslovi ko Nusret – traju.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo