Povežite se sa nama

OKO NAS

STARIJI OD 65 GODINA BEZ BESPLATNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE: Stari Romi najpogođeniji

Objavljeno prije

6 godina

na

krasnic

Problem zdravstvene zaštite romske i egipćanske populacije posebno je izražen i jasno prepoznat u relevantnim preporukama Evropske unije. Sve zemlje u EU kao i zemlje u okruženju posebno identifikuju potrebu za značajnim unapređenjem zdravstvene zaštite Roma i Egipćana.

Ustav Crne Gore garantuje materijalnu sigurnost osobi koja je nesposobna za rad i koja nema sredstava za život. Takođe, propisuje da svako ima pravo na zdravstvenu zaštitu a naročito dijete, trudnica, stara osoba i osobe sa invaliditetom ukoliko ovo pravo ne ostvaruju po drugom osnovu.

Čl. 16 Zakona o zdravstvenoj zaštiti navodi da država obezbjeđuje prioritetne mjere zdravstvene zaštite koje su usmjerene na očuvanje i unapređivanje zdravlja građana i prema istom zakonu zdravstvena zaštita starijih od 65 godina života dostupna je svim građanima.

Prema Pravilniku o bližim uslovima, načinu utvrđivanja i dokazima za utvrđivanje statusa osiguranika zdravstvenog osiguranja koji nijesu u radnom odnosu predviđeno je zdrastveno osiguranje licima koja nijesu u radnom odnosu od 15 do 67 godina života kao i onima koji nijesu zaposleni po propisima o radu. No, građani stariji od 67 godina u Crnoj Gori, a koji nijesu imala radni odnos, suočavaju se sa preprekama u ostvarivanju prava, koja su zagarantovana Ustavom, zakonskim i međunarodnim propisima.

Šta poslije 67. godine? To pitanje je posebno dramatično za one koji spadaju u kategoriju teže zapošljivih osoba kao što su pripadnici romske populacije.

Jedan od njih je Hasan Krasnić (68), koji ne može da ostvari pravo na besplatnu zdrastvenu zaštitu. On je 23 godine bio na evidenciji Biroa za zapošljvanje i redovnom prijavom ostvarivao pravo zdrastvene zaštite – ovjeravanja knjižice do svoje 65. godine.

„Već četiri godine ne mogu da ovjerim zdravstvenu knjižicu pa zato i ne idem redovno kod doktora da se liječim”, objašnjavao je Hasan Krasnić.

„Doktoru se javljam samo kada sakupim dovoljno novca da platim preglede i terapiju koju mu prepiše doktor.”

Hasanu je ugroženo zdravlje. Imao je dvije operacije prostate i ugrađen mu je bajpas. Napominje da se obraćao Birou za zapošljavanje gdje je dobio informaciju da nakon navršenih 65 godina on nema nikakve veze sa njima i da se mora obratiti Fondu PIO.

,,Iz Fonda PIO uputili su me u Centar za socijalni rad, gdje su mi socijalne radnice rekle da je to u nadležnosti Fonda PIO. Nakon toga vratio sam se u Fond PIO odakle su me po drugi put uputili u Centar za socijalni rad. U Centru za socijalni rad sam ponovo dobio informaciju da oni nijesu nadležni za to i da ukoliko želim mogu da predam zahtjev za tuđu njegu”, objašnjava Hasan Krasnić.

Podnio je zahtjev za tuđu njegu i nakon četiri mjeseca dobio odgovor da je njegov zahtjev odbijen. ,,Stekao sam utisak da su mi to predložili samo da bi me se otarasili i da sam im dosadio tražeći moja Ustavom i zakonom zagarantovana prava. To što imam više od 65 godina i što sam Rom ne znači da treba da umrem. Imam porodicu od devet članova, a niko od njih nije u radnom odnosu i nijesu u mogućnosti da mi uplaćuju doprinose svaki mjesec po 80 eura za zdravstveno osiguranje”, kaže za Monitor Hasan Krasnić.

Pita se da li je moguće da u 21. vijeku ne može dobiti besplatnu zdravstvenu zaštitu i da se dozvoljava da čovjek umre jer ne može da ovjeri zdravstvenu knjižicu zbog zakona koji nijesu dobro regulisani.

Anita Beriša, istraživateljica kršenja ljudskih prava u NVO Phiren Amenca pratila je slučaj Hasana Krasnićija i napominje da se radi o direktnoj diskriminaciji starih a posebno starih osoba iz romske zajednice.

„NVO Phiren Amenca se obratila Centru za socijalni rad, Ministarstvu zdravlja i Fondu PIO. Samo je Centar za socijalni rad odgovorio da je to nadležnost Ministarstva zdravlja”, objašnjava Beriša i dodaje da će ova organizacija i dalje zahtijevati od nadležnih institucija da iznađu rješenje kako bi se ovim licima obezbijedila besplatna zdravstvena zaštita.

„Prema posljednjem popisu stanovništva svega 203 osobe iz romske zajednice su stariji od 60 godina”, ističe Beriša za Monitor.

Rome život troši nemilice i ne da im šansu da dožive duboku starost. „Svi oni koji dožive preko 60 godina žive u veoma teškim uslovima”, kaže Beriša. Ona smatra da se što prije mora izmijeniti Zakon o zdravstvenom osiguranju, kako bi se Pravilnikom prepoznala kao posebna kategorija i lica starija od, sada već 67 godina.

„Neophodno je izmjeniti Zakon o zdravstvenom osiguranju kojim bi se kao posebna kategorija za besplatnu zadravstvenu zaštitu prepoznali ljudi stariji od 67 godina koji ne mogu da ostvare ovo pravo po članu 6 aktuelnog Zakona o zdravstvenom osiguranju”, objašnjava Beriša.

Ona ukazuje da bi se ovom malom izmjenom omogućilo ovoj kategoriji da dostojanstveno prožive svoju starost i ne brinu o doprinosima koje sada moraju da plate, a nemaju mogućnosti za to. „Ponavljam, posebnu korist imale bi osobe iz redova romske populacije koji u 95 odsto slučajeva nemaju pristup besplatnom zdravstvenom osiguravanju”, zaključuje Beriša.

Šućko Baković, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, kazao je ranije da je neophodna efikasna i djelotvorna reakcija nadležnih službi, kako bi se obezbijedila sistemska briga za najstarije građane. ,,Crna Gora spada u evropske zemlje sa visokim indeksom starenja. Broj građana iznad 60 godina, u odnosu na ukupan broj stanovništva, kontinuirano se povećava, a stari se po mnogim osnovama nalaze na marginama društva”, podsjetio je Baković.

Na osnovu istraživanja socijalnog položaja Roma, koje je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava realizovalo u februaru 2016. Godine, identifikovani su ključni problemi koji se tiču zdravstvene zaštite romske i egipćanske popuacije. Oko 40 oodsto uzorkom obuhvaćenih Roma i Egipćana vlastito zdravstveno stanje procenjuje kao loše ili veoma loše. U 26 odsto romskih i egipćanskih domaćinstava živi makar jedna osoba teškog zdravstvenog stanja ili sa invaliditetom, od čega u šest odsto ovih domaćinstava (od tih 26 odsto), živi više od jedne osobe teškog zdravstvenog stanja. Računajući očekivano trajanje života samo za ovaj period došlo se do podatka da je očekivano trajanje života pripadnika romske populacije 55. godina. Poređenja radi, očekivani životni vijek pripadnika većinskog stanovništva u Crnoj Gori je 76. godina.

,,To znači, kada se neko rodi kao pripadnik romske zajednice u Crnoj Gori, očekivano je da će u prosjeku živjeti oko 20 godina kraće od nekog koji je u istoj zemlji rođen kao neko ko ne pripada romskoj populaciji”, objašnjava Anita Beriša.

Enis EMINOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

3 dana

na

2 Juna, 2023

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

3 dana

na

2 Juna, 2023

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

1 sedmica

na

26 Maja, 2023

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo