Povežite se sa nama

INTERVJU

STEVAN ŠĆEPANOVIĆ, NOVI DEKAN PMF-a: Studenti su najvažniji

Objavljeno prije

na

MONITOR: Na funkciju dekana PMF treba da stupite početkom decembra. Šta ćete unaprijediti, a šta promijeniti?
ŠĆEPANOVIĆ: Smatram da treba unaprijediti komunikaciju na svim nivoimа, podsticati na razgovor i razmjenu mišljenja. Posebno treba poboljšati komunikaciju na relaciji nastavnik – student. Zahtjevi novog vremena i smjena generacija iziskuju stalnu budnost nastavnika, da odgovore ne samo zahtjevima struke, nego i potrebama studenata.

Kroz stalno poboljšanje i osavremenjavanje nastavnih planova i programa treba omogućiti studentima sticanje znanja, vještina, kompetencija i sposobnosti, da izlaskom na tržište rada pokažu kvalitet kojim će se izboriti za svoje mjesto u društvu. Ukoliko želimo biti konkurentni i dio šire naučne zajednice, moramo biti i uporedivi sa sličnim fakultetima u svijetu.

Treba promijeniti i unaprijediti web-sajt Fakulteta kako bi se poboljšalo informisanje zaposlenih i studenata o svim zbivanjima na Fakultetu i učiniti ga dostupnim sa svih mobilnih platformi. Ne treba se libiti ni korišćenja društvenih mreža u komunikaciji sa studentima, populacijom. Smatram i da se nastavnici moraju više angažovati u ažuriranju prostora na sajtu koji se odnosi na predmet koji predaju, postavljanjem materijala sa predavanja i vježbi i evidencije poena koje su studenti osvojili u toku i na kraju semestra.

Kao i do sada sve važne odluke će biti donošene zajednički, njima će prethoditi uobičajene rasprave na Studijskim programima, Kolegijumu dekana i Vijeću, uz uvažavanje mišljenja studentskih predstavnika, poštujući Statut i pravilnike UCG i PMF-a. Radi racionalizacije vremena i efikasnijeg rada, kad god je to moguće, treba insistirati na održavanju elektronskih sjednica Vijeća.

Budući da istraživači na našem fakultetu rijetko međusobno sarađuju na zajedničkim naučno-istraživačkim projektima, češće uspostavljanje takve saradnje bi bilo veoma korisno za kvalitet i obim naučno-istraživačke produkcije PMF-a.

Dosadašnje iskustvo u dodiru sa administracijom Fakulteta, govori da imamo često komplikovane, a nerijetko i nepotrebne procedure u ostvarenju nekih osnovnih stvari. Taj komplikovani sistem je neophodno pojednostaviti.

Nastavnu djelatnost na fakultetu treba osavremeniti i poboljšanjem nivoa tehničke opremljenosti sala. Ovaj prostor je sada dosta ruiniran i tehnički zastareo. U saradnji sa Univerzitetom i širom društvenom zajednicom, sljedeća Uprava Fakulteta treba da izvrši rekonstrukciju učionica.

MONITOR: Ovo je period intenzivnih aktivnosti na reorganizaciji vašeg Fakulteta, kao i Univerziteta. Kako vidite relizaciju?
ŠĆEPANOVIĆ: Već više mjeseci skoro cjelokupno naše nastavno osoblje je angažovano na izradi novih planova i programa, koji će odgovarati našoj zajednici, biti konkurentni na tržištu i usklađeni sa našim resursima i kadrovskim potencijalom. Senat je usvojio nove nastavne planove i sljedećem dekanskom timu predstoji težak period njihove implementacije. Od implementacije će zavisiti kvalitet naših studija. Složen i kompleksan period prelaska sa starih na nove programe mora se odvijati uz puno uvažavanje interesa i potreba naših sadašnjih studenata, koji su počeli studije po prethodnim nastavnim planovima i programima. U ovom poslu moraju uzeti učešće svi zaposleni i jedino na taj način možemo zadržati visoko, ugledno mjesto koje sada imamo.

Iz godine u godinu raste interesovanje za naše studije. Ove godine, praktično još u prvom roku popunili smo sva raspoloživa mjesta na osnovnim studijama. Upisali smo 230 studenata na osnovne i 90 studenata na specijalističke studije.

MONITOR: Koji model studija (3+2 ili 4+1) bi bio optimalan za studente i profesore PMF-a, po vašem mišljenju?
ŠĆEPANOVIĆ: Moje kolege i ja smo stav o tome izrekli više puta, ali je sada ta priča okončana. Danas treba gledati kako da se što bolje implementira model koji je konačno usvojen na Senatu. Mi školujemo buduće nastavnike koji će učiti našu djecu matematici, fizici, biologiji i informacionim i komunikacionim tehnologijama. Nama je cilj da ih obučimo da valjano obavljaju svoj posao. Trenutno u školstvu Crne Gore nedostaje blizu dvjesta profesora matematike. Konkurs je stalno otvoren. Dobijamo dopise direktora škola sa molbom da im preporučimo nekog našeg studenta da drži nastavu iz matematike. O potrebi za informatičkim i drugim zanimanjima i da ne govorimo.

Naš prevashodni zadatak je da našim svršenim studentima obezbijedimo stručnost koja ih preporučuje na tržištu rada. Svjesni smo da su reforme na širem planu neophodne, ali zadržavamo stav da se zdrave osnove i pozitivna iskustva i prakse čuvaju, uz svakodnevno unapređivanje, jer je kontinuitet u obrazovanju izuzetno važan. Naš cilj i prevashodni interes je bolja, modernija i naprednija Crna Gora, koja će sa intelektualnim kadrom stati rame uz rame sa razvijenim zemljama svijeta. Posmatrajući studente svih godina svoje pedagoške prakse tvrdim da imamo ogroman potencijal, koji ne smijemo zanemariti.

MONITOR: Da li postoje neki aspekti reformi koje Rektorat želi da uvede na vašem fakultetu, koje bi po vama bile korisne i unaprijedile nastavu?
ŠĆEPANOVIĆ: Svakako. Poboljšanje mobilnosti i razmjene nastavnika i studenata sa drugim fakultetima i uneverzitetima iz okruženja i svijeta, jedan je od njih. Sa nekim već imamo vrlo plodnu saradnju. Programi mobilnosti se moraju učiniti dostupnim što većem broju studenata, uz administrativnu podršku i promociju. Jedan od osnovnih preduslova u ovom procesu predstavlja afirmacija Centra za međunarodnu saradnju UCG uz uključivanje saradnika i studenata sa PMF-a, koji su već koristili programe mobilnosti. U okviru Centra funkcioniše Kancelarija za međunarodnu saradnju i Kancelarija za razvoj karijere. U Kancelariji za međunarodnu saradnju, između ostalog, pruža se podrška mobilnosti studenata i nastavnog osoblja, kao i podrška studentima i predavačima koji dolaze na naš Univerzitet.

Mobilnošću se omogućava transfer znanja i ideja u oba smjera i to trebamo i moramo iskoristiti.

Tu je i podrška naučno-istraživačkom radu. Prirodno-matematički fakultet je traži i očekuje. Na Fakultetu postoji multi-disciplinarni načno-istraživački potencijal. Nosioci ovih aktivnosti prije svega treba da budu mladi istraživači, doktorandi. Saradnje u okviru iste akademske zajednice su prirodne, očekivane i izuzetno korisne, pa ih treba podsticati. Svjesni smo da ih na našem Univerzitetu nema u dovoljnom broju.

Očekujemo poboljšanje i osavremenjavanje uslova rada. Naša laboratorijska i računarska oprema nedovoljna je i prilično zastarjela. Nedostatak finansijskih sredstava je ograničavajući faktor za veće pomake u njihovom osavremenjavanju. Zato se naučno-istraživački rad na PMF-u uglavnom odvija u saradnji sa drugim savjetskim univerzitetskim centrima. Većina naših nastavnika i saradnika se usavršava ili se usavršavala na prestižnim evropskim i svjetskim univerzitetima. Na osnovu već datih nagovještaja, vjerujem da će se dijelom uz pomoć Univerziteta, dijelom preko projekata, poboljšati opremljenost naših laboratorija, čime bi se stekli uslovi za komfornije i kvalitetnije izvođenje nastave, ali i za istraživačke radove. Nadam se i aktivnijoj pomoći Ministarstva nauke i šire društvene zajednice.

MONITOR: Da li ste kao doskorašnji prodekan za nastavu zadovoljni saradnjom sa studentima?
ŠĆEPANOVIĆ: Kao prodekan sam imao odličnu saradnju sa studentom povjerenikom i ostalim predstavnicima studenata. Žao mi je što strogi pravilnici nisu dozvoljavali da im svaki put izađemo u susret.

Studentski predstavnici treba da budu aktivniji i da na pravi način predstave svoje probleme. Za predstavnike treba da biraju najbolje. Zalagao bih se, i u svojstvu dekana, da sva pitanja s kojima studenti izađu pred nas budu blagovremeno rješavanja i da budu razmatrana na Vijeću i drugim organima Fakulteta.

Neophodno je razviti dodatne programe motivacije studenata. Pod tim se podrazumijeva i podrška inicijativi da se izmjenom Pravilnika olakša upis u narednu godinu studija, kako se ne bi dešavalo da student zbog jednog ili dva nepoložena ispita gubi čitavu godinu. Time bi se smanjio prosjek godina studiranja.

MONITOR: Kako mislite da društvenoj zajednici približite vaš Fakultet?
ŠĆEPANOVIĆ: Izuzetno je važno da na naš Fakultet privučemo najbolje svršene srednjoškolce. Studenti PMF-a uglavnom dolaze iz gimnazija ili srodnih srednjih škola. Ohrabruje odluka o formiranju matematičkog odjeljenja u Gimnaziji „Slobodan Škerović” u Podgorici i najava intenzivnijeg izučavanja prirodnih nauka u srednjim školama u Crnoj Gori.

Na tom polju su mogući različiti vidovi saradnje, od pružanja podrške boljem držanju nastave iz prirodnih nauka i matematike u školama, preko organizovanja seminara za nastavnike, do Dana matematike, fizike i biologije. Održavanje takmičenja iz prirodnih nauka, matematike i programiranja za učenike osnovnih i srednjih škola smatram veoma važnom aktivnošću. Na ovogodišnjoj Olimpijadi znanja, čiji je glavni organizator i pokretač bio Prirodno-matematički fakultet u saradnji sa Društvom matematičara i fizičara, učestvovalo je preko 700 učenika crnogorskih osnovnih i srednjih škola. Maksimalno ćemo se truditi da ovu vrlo korisnu manifestaciju i dalje organizujemo u cilju promocije i popularizacije matematike i prirodnih nauka.

MONITOR: Da li postoji autonomnost vašeg fakulteta?
ŠĆEPANOVIĆ: Jedno od osnovnih svojstava akademske zajednice je Ustavom zagarantovana autonomija koja, između ostalog, podrazumijeva slobodu mišljenja, izražavanja i stvaranja. U različitim istorijskim periodima ta sloboda kod nas je bila ugrožavana na razne načine. Ona je, nažalost, i danas ozbiljno dovedena u pitanje, kako unutar samog UCG, tako i u društvu u cjelini.

Neophodno je vratiti slobodu mišljenja kako nastavnicima, tako i studentima po svim pitanjima koja se tiču života Fakulteta, Univerziteta, kao i društva u cjelini. Autonomnost fakulteta je cilj kome stalno treba težiti. To je naša obaveza kao akademskih građana i naša odgovornost prema mladim generacijama koje školujemo.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, ANALITIČAR:  Nema promjena uz iste matrice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako nagrade i nagrađeni budu projektovani po ideološkoj ili partijskoj matrici, a ne strukovnoj , onda smo jako malo ili gotovo ništa uradili sa očekivanim promjenama nakon 30. avgusta prošle godine

 

MONITOR: Ove sedmice najavljeno je da postoji većina za usvajanje budžeta, sa kojim se kasni više mjeseci. Iako je od početka bilo jasno da nova Vlada neće biti stabilna, odavno se govori o njenoj rekonstruciji, a sada i o novim izborima. Šta to sve znači za crnogorsko društvo i kako vidite dalji ishod ovih procesa?   

JANJUŠEVIĆ: Sva ova dešavanja oko usvajanja budžeta, trvenja unutar parlamentarne većine i Vlade, priča oko rekonstrukcije Vlade poslije šest mjeseci njenog formiranja, govori samo o činjenici da mi prolazimo porođajne bolove demokratije poslije 30 godina simuliranja višestranačja i demokratičnosti. To svakako znači da kao građansko društvo izuzetno sporo sazrijevamo, da je taj plemenski korijen veoma dubok i da su ostaci te svijesti jako prisutni i vidljivi. Sigurno će biti potrebna minimum dva izborna ciklusa da se ustabilimo i konsolidujemo kao demokratija koja će biti servis građana a ne partija.

MONITOR: Prethodne sedmice izabran je novi mitropolit MPC.  Kako vidite događaje koji su prethodili tom izboru, kao i sam doček mitropolita? Da li je dio nove parlamentarne većine, ali i Vlade, u neprimjerenom odnosu sa  SPC u Crnoj Gori, ali i Beogradom,  i šta su posljedice toga?

JANJUŠEVIĆ: Crkva se već duži vremenski period, gotovo 30 godina, svojevoljno ili ne, nalazi u političkom kontekstu, a pogotovo od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, krajem 2019. Crkva je takođe imala presudan uticaj u parlamentarnim izborima avgusta 2020. Sve to govori da je ona i dalje akter političkih odnosa Vlade i parlamentarne većine, opet možda ne toliko svojim voljom koliko političkom i partijskom inercijom, pogotovo onih subjekata koje je doživljavaju kao nesporan autoritet i čiju bi naklonost željeli da imaju ubuduće. Sve to pomalo baca sjenku na ustavni koncept našeg društva kao građanskog, prije svega. Iskreno vjerujem da će demokratski procesi u Crnoj Gori posložiti sve subjekte u društvu onako kako je Ustav definisao, a to je da su crkva i država odvojeni i da građanski koncept ove države ne smije biti upitan nijednog trenutka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dobrica Veselinović, politikolog i građanski aktivista, Inicijativa ,,Ne davimo Beograd”: Pravi problemi i izazovi 21. vijeka su iznad nacionalnih podjela    

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mislim da se talas promjena osjeća svuda u regionu i to je optimizam koji se vidi. Naravno, to se neće desiti, niti treba da se desi preko noći, već postepeno i sporo, ali baš zato će i ta promjena biti suštinska i održiva

 

MONITOR: Prije nekoliko dana bili ste jedan od predstavnika opozicije koji se sastao sa Metjuom Palmerom, specijalnim izaslanikom Stejt departmenta za Zapadni Balkan. Da li to, možda, znači da će se nova američka administracija, zainteresovati za urušavanje sloboda i institucija u Srbiji o čemu ste, kako ste izjavili, razgovarali sa Palmerom? I  hoće li to ići dalje od ovakvih razgovora?

VESELINOVIĆ: Ovaj sastanak je organizovan u sklopu višednevne posete Metju Palmera Balkanu. A njega smo, kao i uostalom i druge strane diplomate, ovom prilikom upoznali sa trendom urušavanja institucija i opšteg pada demokratije u našoj zemlji, kao i na razloge koji su doveli do bojkota izbora u junu 2020. godine.

Poseban fokus bio je na brojnim napadima na predstavnike opozicionih pokreta, nezavisnih medija i organizacija civilnog društva koje dolaze od strane Srpske napredne stranke. Takođe, govorili smo o sveprisutnoj korupciji i nesposobnosti državnih organa i lokalne samouprave da reše izazove sa kojima se naša zemlja suočava u 21. veku, kao što su klimatske promene, energetska tranzicija i saradnja u regionu.
Videćemo uskoro koliko su ove naše signale ozbiljno shvatili.

MONITOR: Već više godina ste u javnosti prepoznati kao „lice“ Inicijative Ne davimo Beograd. Na posljednjim beogradskim izborima dobili ste nešto više od tri procenta glasova, a parlamentarne i opštinske izbore 2020. ste bojkotovali. U javnosti se pominjete kao jedan od mogućih kandidata za gradonačelnika Beograda, na izborima 2022. Ima li pobjede 2022. bez jedinstvene podrške opozicije kandidatima  za predsjednika Srbije i gradonačelnika glavnog grada?

VESELINOVIĆ: Što se tiče jedinstvene opozicije, mislim da je to uzaludno očekivanje, i da se ne može i neće desiti. To se inače već pokazalo u dva primera – Savez za Srbiju i Ujedinjena opozicija Srbije. Ljudi hoće nove politike i nove ljude.
Mislim da je važno da se ljudima ponudi program i da što veći broj ljudi izađe na birališta, kad budu bolji uslovi i da izaberu u skladu sa svojim preferencijama. Da li je to tri, pet ili deset kolona, mislim da to nije važno. Treba nam velika izlaznost i veliki broj različitih programa. To bi rezultiralo time da ljudi imaju da biraju nešto za šta su, a ne za nešto protiv čega su.
Što se nas tiče, to je plan ,,Za! dobar grad” koji smo sastavili i koji prezentujemo i u krajnoj liniji, živimo.

Nastasja RADOVIĆ
Pro;itajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORKA CENTRA ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Na gubitku su građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vanredni izbori trenutno ne odgovaraju nijednom političkom subjektu, pa čak ni opozicionom DPS-u koji se teško oporavlja od 30. avgusta, ali i ne pokazuje sposobnost adekvatne unutrašnje rekonstrukcije koja bi mu proširila koalicioni kapacitet. Znači, kraj ove Vlade nije tako blizu, ali teško da ona može izdržati puni četvorogodišnji mandat

 

MONITOR: Kako vidite ocjene u najnovijem Nezvaničnom dokumentu EK o stanju u poglavljima 23 i 24?

ULJAREVIĆ: Mi smo nedavno, i u kratkom razmaku, dobili dva važna dokumenta iz Evropske unije.

Jedan je nikad opširnija Rezolucija Evropskog parlamenta, a drugi je Nezvanični dokument Evropske komisije. Oba dokumenta pokazuju da se u EU sve bolje vide nedostaci našeg sistema i da se sve eksplicitnije ukazuje na izazove, ali i upire prst u odgovorne. Takođe, čita se i zabrinutost zbog visokog stepena polarizacije u društvu i poziva na politički dijalog kao održiv način prevazilaženja problema.

Proces progovora je poslije početnog entuzijazma i dobrog zamajca udario u zid kada je prethodna vlast shvatila da se time urušavaju njeni monopoli moći. Nažalost, ni nova vladajuća struktura taj proces nije oživjela a danas je i u tehničkom pogledu situacija kompleksnija. Nezvanična klauzula balansa je odavno na snazi a neizvjesno je kad će proces biti otkočen.

Na to opominje i posljednji Nezvanični papir naglašavajući da ispunjavanje prelaznih mjerila ne zavisi samo od primjene akcionih planova i strateških dokumenata već da uključuje i demonstraciju jače političke volje na nivou Vlade da adresira postojeće izazove, osobito one koji se odnose na oblasti koje pokriva poglavlje 23 i one koja su u nadležnosti Ministarstva pravde i ljudskih i manjinskih prava. Uz ovo je EK poslala i jasnu poruku kad je riječ o odnosu suočavanja sa prošlošću i ratnim zločinima, koja bi morala zvoniti u glavi poslanicima i onima u Vladi koji su i dalje spremni da stoje uz ministra Leposavića.

MONITOR: U dokumentu se, između ostalog, ovdašnjim vlastima sugeriše da hitno moraju izabrati šefove i članove radnih grupa za ta poglavlja. Da li to znači da ovoj Vladi nijesu prioritet evropske integracije?

ULJAREVIĆ: Crna Gora ove godine obilježava devet godina od otvaranja pregovora o pristupanju sa EU, a prošlo je i skoro  deceniju i po od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, odnosno nešto više od deceniju od kada je postala kandidat za članstvo u EU.

Ovaj podsjetnik ukazuje da postavljamo rekorde u dužini ovog procesa a da se dominantno krećemo u začaranom krugu u kojem presudnu ulogu imaju tzv. veto igrači, ma iz koje političke ili vezane ekonomske ili kriminalne strukture oni dolazili. Danas, kad bi trebali biti makar administrativno kapacitirani, pregovaračka struktura države Crne Gore sa EU je u rasulu i, što je još gore, bez ideje daljeg restrukturiranja. Nakon šest mjeseci rada ove Vlade, jasno je da tu podbacila Vlada odnosno da tu nije bila ni na minimumu očekivanog rezultata da imenuje šefove radnih grupa.

Voljela bih da se varam, ali čini mi se da prioritet ove Vlade nije evropeizacija društva i države, iako je to nesumnjivo želja većinske Crne Gore. Od prihvatanja i dosljedne primjene evropskih standarda i najboljih praksi bježala je, u posljednjem periodu, i stara vlast. Pregovori o pristupanju EU nijesu švedski sto sa kojeg naši donosioci odluka mogu uzeti što im se dopada a ostalo ignorisati. Mnogo je tu neugodnih stvari koje se moraju uraditi kako bi se kao društvo uredili. Vladajuća struktura, za sada, ne pokazuje razumijavanje tog procesa niti spremnost da ga valjano sprovede. A konkretnih rezultata neće biti bez neupitne političke volje i snažne i organizovane pregovaračke strukture.

MONITOR: Kako doći do te političke volje i dobre pregovaračke strukture?

ULJAREVIĆ: S obzirom da je danas u Crnoj Gori evropska ideja jedna od rijetkih koja ima snažan progresivni, integrišući i kohezivni potencijal, upravo ta ideja treba da bude polazna tačka u nalaženju saglasnosti o nekim ključnim pitanjima i uspostavljanju tzv. crnogorskog mjerila.

MONITOR: Crnogorskog mjerila?

ULJAREVIĆ: Namjerno i često koristim sintagmu crnogorsko mjerilo kao paralelu briselskim mjerilima koje smo dobili kako bismo postupno zatvarali pregovaračka poglavlja a koja su nerijetko tehničkog karaktera. Cijenim da u našem kontekstu te obaveze prema EU ne mogu biti ispunjene ako nemamo usaglašenost oko crnogorskog mjerila koje nosi vrijednosni i politički sadržaj.

Previše je razlika među nama i zato ključni cilj treba da nam bude pronalaženje vezivnog tkiva da se naše razlike, makar oko nekih važnih pitanja, prevaziđu. To nam nije zacrtano nikakvim briselskim mjerilima, i zato je to ono mjerilo koje mi ovdje u Crnoj Gori treba da postavimo kao osnov demokratizacije i evropeizacije našeg društva i da na njemu dosljedno radimo.

MONITOR: Ima li još znakova da ova Vlada ima neke druge prioritete?

ULJAREVIĆ: Promjena loše vlasti bila je neophodna. Niko nije očekivao da time svi naši problemi budu riješeni. Ta promjena je trebalo da otvori put da se koriguju defekti bivše vlasti i da se uđe u novu fazu konsolidovanja demokratskog poretka u Crnoj Gori uz prioritete zasnovane na javnom interesu.

Međutim, ne samo da se mnogi raniji problemi ne rješavaju nego se javljaju  i aveti za koje smo vjerovali da su iza nas. Vidljiva je i konfuzija kad je riječ o prioritetima, ugroženost građanskog koncepta države, uz olako preuzimanje loših praksi stare vlasti kad je riječ o netransparentnosti, ali i zloupotrebi funkcija.

Na primjer, bizaran je, a ilustrativan, primjer bahatosti zamjenika generalnog sekretara kojem je konstatovano od strane nadležnih organa i kršenje niza, i to ne samo saobraćajnih, propisa a da ova Vlada tvrdoglavo drži tog čovjeka na istoj poziciji. Sa kojim kredibilitetom onda Vlada može govoriti o bahatostima i nekažnjivosti kod prethodne vlasti?

MONITOR: Izmjenama tužilačkih zakona otvara se mogućnost oslobađanja tužilaštva. No, mislite li da je to dovoljno da se konačno naprave suštinski koraci u poglavljima 23 i 24? 

ULJAREVIĆ: Mi smo u CGO-u i ranije ukazivali da je  tužilačka organizacija u Crnoj Gori neefikasna i da konstelacija unutar ovog organa ne doprinosi učinkovitoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a sjetimo se samo načina adresiranja afera Snimak, Koverta, itd. To naglašava i potrebu da reforme budu u skladu sa standardima i najboljim praksama. Znači, isto kao što se sa ovim tužilaštvom ne može graditi funkcionalna vladavinu prava, ne može se napredovati ni ako se jedan politički uticaj zamijeni drugim.

Ovo pitanje je moralo biti mnogo otvorenije i stručnije iskomunicirano sa evropskim partnerima, jer crnogorske vlasti nemaju tu ni naslijeđenog ni mnogo novog kredibiliteta da bi njime bagatelisali.

MONITOR: Kako vidite dešavanja koja su pratila izbor novog mitropolita Mitropolije crnogorsko-primorske? Brine li vas to što se premijer i dio parlamentarne većine više bave crkvenim pitanjima od reformi neophodnih za ulazak u EU?

ULJAREVIĆ: Takvim pristupom premijer i dio parlamentarne većine prave višestruku štetu državi Crnoj Gori.

Naime, osim što daju doping injekcije DPS-u i drugim partijama u opoziciji jačajući dobijeni klerikalni oreol, oni time dovode u pitanje karakter države Crne Gore, kao i jedini dobar dio u politici prethodne vlasti – spoljno političke prioritete.

Imam poštovanje prema ljudima koji su vjernici, ali ekstenzivna javna demonstrancija religijskih uvjerenja je, u najmanju ruku, neumjesna kad se radi o bilo kome a posebno o zvaničnicima. Dodatno, u slučaju zvaničnika i neodgovorno u jednom multikulturalnom i multinacionalnom malom društvu, kakvo je crnogorsko.

Klijentelistička zaostavština DPS-a neće nestati s molitvama niti uz bilo čiji blagoslov. Da bi se država revitalizaovala potreban je posvećen rad, znanje i širina prema različitostima.

MONITOR: Gdje nas može odvesti politička kriza vlasti?

ULJAREVIĆ: Politička kriza ovdje nije novost, već prije jedna konstanta. Ova će trajati još, bivajući sve mučnije kako direktnim akterima, bilo da iniciraju ili primaju udarce, tako i onima koji to posmatraju sa strane.

Vanredni izbori trenutno ne odgovaraju nijednom političkom subjektu, pa čak ni opozicionom DPS-u koji se teško oporavlja od 30. avgusta, ali i ne pokazuje sposobnost adekvatne unutrašnje rekonstrukcije koja bi mu proširila koalicioni kapacitet.

Znači, kraj ove Vlade nije tako blizu, ali teško da ona može izdržati puni četvorogodišnji mandat.

U konačnici, i to treba naglašavati, na gubitku su građani Crne Gore čiji kvalitet života trpi.

MONITOR: Kako ocjenjujete to što je Odbor za ljudska prava predložio Skupštini da se ne usvoji Rezolucija o Srebrenici? Ili, to što u Skupštini nema jasne poruke i većine da se smijeni ministar pravde koji negira taj zločin?

ULJAREVIĆ: Ta odluka Odbora je poražavajuća i jača negativne trendove relativizacije tog najmasovnijeg zločina izvršenog na tlu Evrope poslije II svjetskog rata, ali i međunarodnih sudskih odluka i obavezujućih međunarodnih dokumenata što je ograničavajuće za dalju suštinsku demokratizaciju crnogorskog društva.

U Crnoj Gori postoji kontinuitet neadekvatnog bavljenja pitanjima iz domena tranzicione pravde. Nažalost, to je sada naglašeno kroz rad nove vladajuće većine u Skupštini, ali i Vlade, jer se tim temama prilazi uz negiranje činjenica. Time se intenzivira opasna igra sa prošlošću zarad sticanja političkih poena u dijelu biračkog tijela dok kao društvo regresiramo. Upravo takva klima je obavezivala novu većinu da dobijemo nedvosmislen stav Skupštine o osudi genocida u Srebrenici i uspostavljanju mehanizama koji su dio kulture sjećanja.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo