MONITOR: Na funkciju dekana PMF treba da stupite početkom decembra. Šta ćete unaprijediti, a šta promijeniti?
ŠĆEPANOVIĆ: Smatram da treba unaprijediti komunikaciju na svim nivoimа, podsticati na razgovor i razmjenu mišljenja. Posebno treba poboljšati komunikaciju na relaciji nastavnik – student. Zahtjevi novog vremena i smjena generacija iziskuju stalnu budnost nastavnika, da odgovore ne samo zahtjevima struke, nego i potrebama studenata.

Kroz stalno poboljšanje i osavremenjavanje nastavnih planova i programa treba omogućiti studentima sticanje znanja, vještina, kompetencija i sposobnosti, da izlaskom na tržište rada pokažu kvalitet kojim će se izboriti za svoje mjesto u društvu. Ukoliko želimo biti konkurentni i dio šire naučne zajednice, moramo biti i uporedivi sa sličnim fakultetima u svijetu.

Treba promijeniti i unaprijediti web-sajt Fakulteta kako bi se poboljšalo informisanje zaposlenih i studenata o svim zbivanjima na Fakultetu i učiniti ga dostupnim sa svih mobilnih platformi. Ne treba se libiti ni korišćenja društvenih mreža u komunikaciji sa studentima, populacijom. Smatram i da se nastavnici moraju više angažovati u ažuriranju prostora na sajtu koji se odnosi na predmet koji predaju, postavljanjem materijala sa predavanja i vježbi i evidencije poena koje su studenti osvojili u toku i na kraju semestra.

Kao i do sada sve važne odluke će biti donošene zajednički, njima će prethoditi uobičajene rasprave na Studijskim programima, Kolegijumu dekana i Vijeću, uz uvažavanje mišljenja studentskih predstavnika, poštujući Statut i pravilnike UCG i PMF-a. Radi racionalizacije vremena i efikasnijeg rada, kad god je to moguće, treba insistirati na održavanju elektronskih sjednica Vijeća.

Budući da istraživači na našem fakultetu rijetko međusobno sarađuju na zajedničkim naučno-istraživačkim projektima, češće uspostavljanje takve saradnje bi bilo veoma korisno za kvalitet i obim naučno-istraživačke produkcije PMF-a.

Dosadašnje iskustvo u dodiru sa administracijom Fakulteta, govori da imamo često komplikovane, a nerijetko i nepotrebne procedure u ostvarenju nekih osnovnih stvari. Taj komplikovani sistem je neophodno pojednostaviti.

Nastavnu djelatnost na fakultetu treba osavremeniti i poboljšanjem nivoa tehničke opremljenosti sala. Ovaj prostor je sada dosta ruiniran i tehnički zastareo. U saradnji sa Univerzitetom i širom društvenom zajednicom, sljedeća Uprava Fakulteta treba da izvrši rekonstrukciju učionica.

MONITOR: Ovo je period intenzivnih aktivnosti na reorganizaciji vašeg Fakulteta, kao i Univerziteta. Kako vidite relizaciju?
ŠĆEPANOVIĆ: Već više mjeseci skoro cjelokupno naše nastavno osoblje je angažovano na izradi novih planova i programa, koji će odgovarati našoj zajednici, biti konkurentni na tržištu i usklađeni sa našim resursima i kadrovskim potencijalom. Senat je usvojio nove nastavne planove i sljedećem dekanskom timu predstoji težak period njihove implementacije. Od implementacije će zavisiti kvalitet naših studija. Složen i kompleksan period prelaska sa starih na nove programe mora se odvijati uz puno uvažavanje interesa i potreba naših sadašnjih studenata, koji su počeli studije po prethodnim nastavnim planovima i programima. U ovom poslu moraju uzeti učešće svi zaposleni i jedino na taj način možemo zadržati visoko, ugledno mjesto koje sada imamo.

Iz godine u godinu raste interesovanje za naše studije. Ove godine, praktično još u prvom roku popunili smo sva raspoloživa mjesta na osnovnim studijama. Upisali smo 230 studenata na osnovne i 90 studenata na specijalističke studije.

MONITOR: Koji model studija (3+2 ili 4+1) bi bio optimalan za studente i profesore PMF-a, po vašem mišljenju?
ŠĆEPANOVIĆ: Moje kolege i ja smo stav o tome izrekli više puta, ali je sada ta priča okončana. Danas treba gledati kako da se što bolje implementira model koji je konačno usvojen na Senatu. Mi školujemo buduće nastavnike koji će učiti našu djecu matematici, fizici, biologiji i informacionim i komunikacionim tehnologijama. Nama je cilj da ih obučimo da valjano obavljaju svoj posao. Trenutno u školstvu Crne Gore nedostaje blizu dvjesta profesora matematike. Konkurs je stalno otvoren. Dobijamo dopise direktora škola sa molbom da im preporučimo nekog našeg studenta da drži nastavu iz matematike. O potrebi za informatičkim i drugim zanimanjima i da ne govorimo.

Naš prevashodni zadatak je da našim svršenim studentima obezbijedimo stručnost koja ih preporučuje na tržištu rada. Svjesni smo da su reforme na širem planu neophodne, ali zadržavamo stav da se zdrave osnove i pozitivna iskustva i prakse čuvaju, uz svakodnevno unapređivanje, jer je kontinuitet u obrazovanju izuzetno važan. Naš cilj i prevashodni interes je bolja, modernija i naprednija Crna Gora, koja će sa intelektualnim kadrom stati rame uz rame sa razvijenim zemljama svijeta. Posmatrajući studente svih godina svoje pedagoške prakse tvrdim da imamo ogroman potencijal, koji ne smijemo zanemariti.

MONITOR: Da li postoje neki aspekti reformi koje Rektorat želi da uvede na vašem fakultetu, koje bi po vama bile korisne i unaprijedile nastavu?
ŠĆEPANOVIĆ: Svakako. Poboljšanje mobilnosti i razmjene nastavnika i studenata sa drugim fakultetima i uneverzitetima iz okruženja i svijeta, jedan je od njih. Sa nekim već imamo vrlo plodnu saradnju. Programi mobilnosti se moraju učiniti dostupnim što većem broju studenata, uz administrativnu podršku i promociju. Jedan od osnovnih preduslova u ovom procesu predstavlja afirmacija Centra za međunarodnu saradnju UCG uz uključivanje saradnika i studenata sa PMF-a, koji su već koristili programe mobilnosti. U okviru Centra funkcioniše Kancelarija za međunarodnu saradnju i Kancelarija za razvoj karijere. U Kancelariji za međunarodnu saradnju, između ostalog, pruža se podrška mobilnosti studenata i nastavnog osoblja, kao i podrška studentima i predavačima koji dolaze na naš Univerzitet.

Mobilnošću se omogućava transfer znanja i ideja u oba smjera i to trebamo i moramo iskoristiti.

Tu je i podrška naučno-istraživačkom radu. Prirodno-matematički fakultet je traži i očekuje. Na Fakultetu postoji multi-disciplinarni načno-istraživački potencijal. Nosioci ovih aktivnosti prije svega treba da budu mladi istraživači, doktorandi. Saradnje u okviru iste akademske zajednice su prirodne, očekivane i izuzetno korisne, pa ih treba podsticati. Svjesni smo da ih na našem Univerzitetu nema u dovoljnom broju.

Očekujemo poboljšanje i osavremenjavanje uslova rada. Naša laboratorijska i računarska oprema nedovoljna je i prilično zastarjela. Nedostatak finansijskih sredstava je ograničavajući faktor za veće pomake u njihovom osavremenjavanju. Zato se naučno-istraživački rad na PMF-u uglavnom odvija u saradnji sa drugim savjetskim univerzitetskim centrima. Većina naših nastavnika i saradnika se usavršava ili se usavršavala na prestižnim evropskim i svjetskim univerzitetima. Na osnovu već datih nagovještaja, vjerujem da će se dijelom uz pomoć Univerziteta, dijelom preko projekata, poboljšati opremljenost naših laboratorija, čime bi se stekli uslovi za komfornije i kvalitetnije izvođenje nastave, ali i za istraživačke radove. Nadam se i aktivnijoj pomoći Ministarstva nauke i šire društvene zajednice.

MONITOR: Da li ste kao doskorašnji prodekan za nastavu zadovoljni saradnjom sa studentima?
ŠĆEPANOVIĆ: Kao prodekan sam imao odličnu saradnju sa studentom povjerenikom i ostalim predstavnicima studenata. Žao mi je što strogi pravilnici nisu dozvoljavali da im svaki put izađemo u susret.

Studentski predstavnici treba da budu aktivniji i da na pravi način predstave svoje probleme. Za predstavnike treba da biraju najbolje. Zalagao bih se, i u svojstvu dekana, da sva pitanja s kojima studenti izađu pred nas budu blagovremeno rješavanja i da budu razmatrana na Vijeću i drugim organima Fakulteta.

Neophodno je razviti dodatne programe motivacije studenata. Pod tim se podrazumijeva i podrška inicijativi da se izmjenom Pravilnika olakša upis u narednu godinu studija, kako se ne bi dešavalo da student zbog jednog ili dva nepoložena ispita gubi čitavu godinu. Time bi se smanjio prosjek godina studiranja.

MONITOR: Kako mislite da društvenoj zajednici približite vaš Fakultet?
ŠĆEPANOVIĆ: Izuzetno je važno da na naš Fakultet privučemo najbolje svršene srednjoškolce. Studenti PMF-a uglavnom dolaze iz gimnazija ili srodnih srednjih škola. Ohrabruje odluka o formiranju matematičkog odjeljenja u Gimnaziji „Slobodan Škerović” u Podgorici i najava intenzivnijeg izučavanja prirodnih nauka u srednjim školama u Crnoj Gori.

Na tom polju su mogući različiti vidovi saradnje, od pružanja podrške boljem držanju nastave iz prirodnih nauka i matematike u školama, preko organizovanja seminara za nastavnike, do Dana matematike, fizike i biologije. Održavanje takmičenja iz prirodnih nauka, matematike i programiranja za učenike osnovnih i srednjih škola smatram veoma važnom aktivnošću. Na ovogodišnjoj Olimpijadi znanja, čiji je glavni organizator i pokretač bio Prirodno-matematički fakultet u saradnji sa Društvom matematičara i fizičara, učestvovalo je preko 700 učenika crnogorskih osnovnih i srednjih škola. Maksimalno ćemo se truditi da ovu vrlo korisnu manifestaciju i dalje organizujemo u cilju promocije i popularizacije matematike i prirodnih nauka.

MONITOR: Da li postoji autonomnost vašeg fakulteta?
ŠĆEPANOVIĆ: Jedno od osnovnih svojstava akademske zajednice je Ustavom zagarantovana autonomija koja, između ostalog, podrazumijeva slobodu mišljenja, izražavanja i stvaranja. U različitim istorijskim periodima ta sloboda kod nas je bila ugrožavana na razne načine. Ona je, nažalost, i danas ozbiljno dovedena u pitanje, kako unutar samog UCG, tako i u društvu u cjelini.

Neophodno je vratiti slobodu mišljenja kako nastavnicima, tako i studentima po svim pitanjima koja se tiču života Fakulteta, Univerziteta, kao i društva u cjelini. Autonomnost fakulteta je cilj kome stalno treba težiti. To je naša obaveza kao akademskih građana i naša odgovornost prema mladim generacijama koje školujemo.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari