MONITOR:Kako bi okarakterisali izbornu kampanju?
ULJAREVIĆ: Ova izborna kampanja je dinamičnija i zanimljivija nego što se to moglo predvidjeti prije pola godine. Prvo, u odnosu na ranije izborne cikluse, veći je stepen neizvjesnosti izbornih rezultata a samim tim i neizvjesnosti postizbornih prestrojavanja. Drugo, svi relevantni izborni akteri su značajno profesionalizovali svoje nastupe i dali široku lepezu izbornih ponuda. Treće, DPS prvi put vodi reaktivnu a ne proaktivnu kampanju, što ukazuje i na ,,zamor materijala” u samom DPS-u.
MONITOR:Ima li uslova za fer izbore ako uzmemo u obzir sve zamjerke na birački spisak, fantomske i plaćene birače?
ULJAREVIĆ:Crna Gora još nije imala iskustvo fer izbora, na šta ukazuju i međunarodni izvještaji koji konstatuju da su oni bili uglavnom u skladu sa međunarodnim standardima uz preporuke šta sve treba dalje unaprijediti. To je diplomatski jezik koji ima svoja ograničenja, ali je jasan za one koji ga znaju čitati.
Nećemo mi ni 2016. imati to iskustvo i za to nose dio odgovornosti svi koji učestvuju u ovim izborima, pored, naravno, najveće odgovornosti koju ima vladajuća struktura koja je sebe poistovjetila sa državom i iz te pozicije široko zloupotrebljava državne resurse za sopstveni izborni inžinjering.
Treba naglasiti da su svi izborni takmaci htjeli ove izbore i to, čini se, po svaku cijenu. A ako uđete u trku, znajući kakva su pravila i prihvatajući ih, onda ste prihvatili i rezultat te trke, bez obzira na manjkavosti u dijelu njene regularnosti. Naravno, to ne znači da imamo zaista uslove za slobodne i fer izbore, već samo da je dominantno uvjerenje opozicionih političkih partija i struktura da svojom snagom mogu da prevaziđu manjkavosti koje prate organizaciju ovih izbora.
Konačno, uz sve ono što su bila prevelika očekivanja od Vlade izbornog povjerenja koja je u sudaru sa realnošću morala proizvesti određena razočarenja, ta Vlada je imala određenu učinkovitost. Pokazalo se da DPS ministri i ostali kadrovi nijesu nezamjenljivi, osvijetljeni su određeni mehanizmi zloupotreba, a u nekim slučajevima potkrijepljeni ilustrativnim primjerima, i ono što je manje vidljivo a čini se podjednako važno – preveniran je ne mali obim potencijalnih ili planiranih zloupotreba. Zato danas zloupotreba državnih resursa nije brutalna kao 2012. ili nekih ranijih godina, ona je ograničenija i prikrivenija, ali ostaje opasna u ugrožavanju principa slobode izbora kao osnove participativnosti demokratije.
MONITOR: Svjedoci smo stvorene atmosfere da se oni koji ne glasaju ,,ispravno” označavaju kao izdajnici…
ULJAREVIĆ: Vlast je priču o ,,braniteljima” i ,,izdajnicima” državnih interesa plasirala kao kompenzaciju onome što izostaje zbog preveniranja određenih izbornih manipulacija. Patriotizam je duboko intimno osjećanje koje se ne izgovara glasno, već se dokazuje djelima i hrabrošću preuzimanja odgovornosti. Kod nas se patriotizam deformisao i odavno postao unosno zanimanje, ali i (izvan)redno rezervno oružje kojim se svaka najava demokratskog preobražaja države ograničava i sprečava fokusiranje na ključne teme. Tako se izbjegava odgovornost za afere koje potresaju državu, a igra se stara predstava sa ciljem kreiranja straha i skretanja pažnje sa životnih pitanja zbog navodnih državnih prijetnje.
Licemjerno je kad se patriotski busaju u prsa oni koji su, između ostalog, doveli ovu državu u situaciju da ima zvaničan poreski dug od 777 miliona eura od čega skoro 550 miliona nije više naplativo. Zato, tom prevaziđenom i cirkuskom patriotizmu treba suprostaviti građanski patriotizam u čijem centru su građani i građanke, njihova prava i slobode, ali i javni interes procesuiranja onih koji su se tako neodgovorno ponijeli prema novcima koji su mogli unaprijediti stanje u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu…
MONITOR:Da li se može desiti da izbori ne donesu stabilnost nego produženje krize i dalje zaoštravanje političke scene?
ULJAREVIĆ:U Crnoj Gori je vlast dugo stabilna. Međutim, ta stabilnost nije iskorištena za strateško ulaganje sredstava i ljudskih resursa u održiv razvoj društva. Dekadencija vladajućeg DPS-a, njegova hermetičnost za drugost i drugačije, kao i impotencija da odlučno i bez partijskog kalkulisanja sprovodi reforme je očigledna i neodrživa. DPS će morati da se mijenja ukoliko želi da se održi kao važan akter nezavisno od toga kakvi će biti rezultati oktobarskih izbora.
Stoga je suštinsko pitanje: što će biti produženje krize – ostanak ovakvog DPS-a na vlasti ili nemogućnost formiranja Vlade nakon izbora?
Vjerujem da Crnoj Gori treba širi društveni i politički konsenzus kako bi se snizile postojeće tenzije, ali i što je još važnije demokratizovalo i evropeiziralo crnogorsko društvo. U tom kontekstu je jako važno da se, kakva god budu postizborna prestrojavanja, zadrže postojeći spoljnopolitički prioriteti odnosno integracija u EU i NATO, unapređenje i održavanje dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje, kao i razvoj bilateralne i multilateralne saradnje.
MONITOR: Uradili ste istraživanje o tome da li evropske politike dolaze do izražaja u izbornim programima političkih partija tokom ovog izbornog ciklusa. Kakvi su rezultati?
ULJAREVIĆ: Generalno, uticaj procesa evropskih integracija se prepoznaje u izbornim programima političkih partija u Crnoj Gori, ali je limitiran u opsegu i dometu. Postoji dominantna podrška relevantnih političkih aktera za nastavak evropskih integracionih reformi, ali je često ne prate konkretni i razrađeni pravci djelovanja i strategija, čime ta podrška ostaje na deklarativnom nivou. Interesantno je da, po izbornom programu, najveći stepen evropeizacija bilježi DF koji je na osnovu istog analiziranog programskog sadržaja označen kao jedini euroskeptičan. Dalje, uticaj EU na druge političke subjekte koji navode da podržavaju EU integracije – DPS, Ključ, SDP, DCG, SD, PCG, BS – prilično varira. Tako se proteže od onih partija (Ključ, DCG) u kojima je transformativna moć EU rezultirala uvođenjem konkretnih i odgovarajućih mjera usklađenih sa političkim uslovima EU, ali ne za sve EU politike već polovično, do onih subjekata (DPS, SDP, SD, PCG, BS) koji nijesu uložili napor ili nijesu uspjeli da ponude konkretne pravce akcije i strategije koje uključuju standarde EU, čime su ostavili birače bez jasnog stava o većini politika EU.
Čini mi se važnim naglasiti da naši nalazi indiciraju da ključni izazov koji usporava svrsishodniji uticaj EU na unutrašnje političke procese i aktere jeste nedostatak političke volje, ali sve je izvjesnije i kapaciteta partijskih političkih elita da adekvatno riješe trenutna reformska politička pitanja kroz usklađivanje sa standardima EU.
MONITOR: Nedavno je održana Nacionalna konferencija o borbi protiv korupcije u obrazovanju. Imali tu pomaka, posebno na nivou visokog obrazovanja?
ULJAREVIĆ: Ima pomaka, ali, na žalost, u pravcu sistemskog urušavanja ionako nedovoljno izgrađenog i na neprimjerene uticaje nerezistentnog obrazovnog sistema. I to od strane onih koji su trebali da budu ključni nosioci političkih, demokratskih, kvalitativnih i stručnih promjena u ovoj oblasti. Mi smo u Centru za građansko obrazovanje kontinuirano ukazivali na brojne izraze tog urušavanja, podjednako kao što smo ukazivali na incidentne akcije koje su uvodile zakonitost i pospješivale razvoj istinskog akademskog duha u crnogorskim okvirima. Zbog toga smo trpjeli i trpimo brojne napade i opstrukcije u radu. Ali, upravo to predstavlja poseban podstrek našim daljim inicijativama.
MONITOR: Vjerujete li da će to pitanje biti postavljeno kao prioriet u mnoštvu izazova kad je riječ o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala?
ULJAREVIĆ:Možda se nekom danas čini da je pitanje borbe protiv korupcije u obrazovanju manje bitno od pitanja borbe protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala. To nije tačno. Jer, ono što je danas vidljiv izraz korupcije i organizovanog kriminala svoj izvor ima, između ostalog, i u koruptivnom obrazovnom sistemu i kompromitovanom vrijednosnom okviru, kojem je zamajac dala upravo postojeća vlast direktno oblikujući i akademsku sferu.
Na primjer, sa nedovoljno medijske ali i stručne pažnje je prošla informacija da su desetine važećih indeksa Pravnog fakulteta pronađeni kod jednog od optuženih za korupciju i organizovani kriminal i za kojeg postoje indicije da je bio ključan u sticanju diploma brojnih diplomaca Pravnog fakulteta. Mi ne znamo koliko je onih danas koji rade u policiji, tužilaštvu, sudstvu ali i drugim nadležnim organima koji su na prevaran način završili svoje studije. Ali znamo da takvi neće učiniti ništa da demontiraju ovakav nakaradan sistem u kojem su plagijatori i dalje na rukovodećim pozicijama i u kojem se šalje poruka mladim ljudima da se znanje najmanje cijeni.
Održivi antikorupcijski mehanizmi treba da dovedu do toga da je zvanje rezultat znanja kojim neko raspolaže, a ne da se zvanje, kako nam to tekući primjeri iz crnogorske zbilje pokazuju, plaši znanja. A odgovornost za funkcionisanje takvih mehanizama je na institucijama.
Predrag NIKOLIĆ
INTERVJU3 sedmice
DANAS, SJUTRA1 sedmica
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
FOKUS3 sedmice
HORIZONTI3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice