Povežite se sa nama

INTERVJU

STEVO MUK, INSTITUT ALTERNATIVA: Sve liči na produženo vanredno stanje

Objavljeno prije

na

MONITOR: Institut Alternativa je nedavno sprovela istraživanje koje je pokazalo da su problemi u državnoj upravi brojni, ali da je korupcija i dalje osnovni problem, odnosno zapošljavanje preko veze, kako to ističu građani. Da li je to epilog afere Snimak u stvari?
MUK: Korupcija je i dalje rasprostranjena, a zapošljavanje ,,preko veze” je samo jedan od njenih oblika. Epilog afere Snimak se konačno dogodio u Skupštini kad je jedan od ključnih aktera afere, Zoran Jelić, imenovan za člana senata DRI, institucije za nadzor javnih finansija. Da stvar bude na ivici paradoksa, skupštinski odbor je predložio njegovo imenovanje na dan kad je Federika Mogerini, visoka predstavnica EU, govorila u Skupštini Crne Gore. Poznato je da je EU godinama tražila pravosudni i politički epilog afere Snimak, ali sumnjam da je pri tome mislila na ovakav epilog, političku promociju umjesto osude.

MONITOR: Politička kriza u zemlji je sve dublja. Kako vidite trenutnu situaciju i izlazak iz nje?
MUK: Politička situacija liči na produženo vanredno stanje. Skupština radi bez opozicije na ivici legitimiteta. Političke vođe Demokratskog fronta su optužene od specijalnog tužilaštva za učešće u planiranom državnom udaru, a sudi im se i za navodna ranija djela slične prirode. Ostatak opozicije koji se naziva ,,građanskom opozicijom” djeluje prilično nesnađeno ukliješten ,,između dvije vatre”. U dodatno teškoj poziciji su SDP i URA, koje su pod najvećim pritiskom da se, makar jednokratno, vrate u parlament za koji tvrde da je rezultat državnog udara odnosno neregularnih izbora.

Sada bi u takvom parlamentu trebala da bude donijeta istorijski važna odluka o članstvu u NATO savezu, što kod značajnog dijela javnosti može dodatno produbiti osjećaj nepravde i osnažiti argumentaciju za buduće političko djelovanje snaga koje se protive NATO. Na žalost, umjesto konačnog rješenja ovog pitanja, bojim se da ćemo otvoriti novu istorijsku stranicu produbljenih podjela. Istorija se neće okončati danom izvjesnog pristupanja Crne Gore NATO savezu.

Izlazak iz političke krize vidim kroz vjerodostojan sudski proces svim licima za koje DPS i Katnić tvrde da su akteri državnog udara i kroz politički dijalog vlasti i opozicije o vanrednim izborima u 2018. godini na svim nivoima i uslovima za njihovo održavanje. Željeni rezultat ovih procesa bi bio cjelovit odgovor na pitanje: što se dogodilo 16. oktobra, ko je i kako umiješan, kao i na pitanje što je potrebno uraditi da se politička kriza prevede u politički dijalog unutar institucija. Plašim se da naše institucije neće uspjeti da građanima pruže vjerodostojan odgovor, a da će za politički dijalog biti potreban neki oblik posredovanja EU.

MONITOR: U Nikšiću DPS, nakon nedavnih izbora, vlada sa manje od 40 posto, a tu je i 11 posto nevažećih listića koji se vide kao otpor pritisku vladajuće strukture. Đukanović je izgubio i kontrolu nad RTCG. Tu su i svakodnevni protesti i socijalne pobune. Šta se dešava?
MUK: Nakon što je onemogućen povratak kandidata vlasti na čelo RTCG, javni servis ima šansu da započne istinsku transformaciju u javni servis. Da li će se to desiti zavisi od imenovanja koja slijede i kadrovskih osvježenja za kojima ovaj medij vapi. Nepristrasan javni servis može dati značajan doprinos kvalitetu političkih procesa i pomoći ozdravljenju medijske scene. Građani već decenijama izdvajaju milione eura za RTCG, a dobijaju jako loš proizvod. Vrijeme je da se za taj novac dobije odgovarajući medijski sadržaj.

Raduje me buđenje u profesijama kao što su zdravstveni radnici, kako kroz sindikat ljekara tako i kroz promjene rukovodstva u Ljekarskoj komori. To je rijedak pozitivni primjer u profesionalnim asocijacijama. Upravo zbog toga i nailazi na opstrukcije i snažne otpore vlasti, kao i reforma javnog servisa.

MONITOR: Protest majki kojima je naknada za troje djece smanjena privremeno je prekinut, nakon što je Ustavni sud ocijenio da je zakon kojima su majkama sa troje djece smanjene naknade zakonit. Da li je to politička odluka, imajući u vidu i činjenicu da je taj sud u kandžama politike?
MUK: Da je bilo političke pameti, taj zakon nikada ne bi bio usvojen jer je izraz fiskalne neodgovornosti, diskriminatoran, preskup, i ne postiže nijedan od proklamovanih ciljeva, dok istovremeno čini druge štete u funkcionisanju države i društva. No, nakon što ga vlast nije osporavala u izbornoj kampanji, odlučila je naknadno da značajno umanji date privilegije. Problem je nastao između očekivanja da to budu zagarantovane doživotne naknade u fiksnom iznosu i Vladine odluke da promijeni njihovu visinu. Istina je da su ove žene dovedene u zabludu, a onda izigrane.

Ustavni sud je umjesto da ranije razmotri ustavnost osnovnog zakona, odlučio je da zaštiti ustavnost njegovih izmjena. Brojne druge odluke i naročito prolongiranje važnih odluka govore u prilog tvrdnji da Ustavni sud čini političke kompromise, što je nažalost očekivano imajući u vidu njegov personalni sastav i način imenovanja.

MONITOR: Vlast je i ovoga puta pokušala da diskredituje neki bunt protiv njihove politike, tako što je ustvrdila da je taj protest politički.
MUK: Kad je na čelu protesta osoba koja je potpredsjednica partije – članice najveće opozicione grupacije, dat je ključni argument Vladi i Vladinim medijima da protest označe kao politički, odnosno opozicioni. Prisustvo opozicionih lidera i aktivista je dodatno podstaklo stav da opozicionari čekaju ,,da im majke završe posao”. Ipak, ne sumnjam da bi vlast, sve i da nije ovako, ove proteste pokušavala diskreditovati kao opozicione i antidržavne. Međutim, vlast bi imala manje argumenata, a protesti više legitimiteta.

MONITOR: Da li opozicija adekvatno reaguje na stanje u zemlji? Mislite li da je bojkot djelotvoran?
MUK: Bojkot ne može biti jedina politička strategija opozicije. Osim bojkota, mora se obezbijediti osmišljena politička akcija. Strategija čekanja da se kriza sama riješi teško može donijeti povoljne rezultate. Demokratski front uporno nudi proteste kao spasonosni metod djelovanja. Ostatak opozicije odbacuje proteste, ali ne nudi alternativni metod političkog djelovanja. Smatram da četiri raznorodne partije ,,ukliještene” između DPS-a i DF-a, moraju osmisliti najbolji model političke saradnje i djelovanja uključujući mogućnosti integracije. Prethodno, bilo bi od koristi da SNP razriješi unutrašnje protivrječnosti. Na kraju i najvažnije, sve opozicione partije moraju imati slobodu da zastupaju različite individualne stavove i metode djelovanja, ali i obavezu da formulišu zajedničku politiku i praksu koja ih razlikuje od vlasti.

MONITOR: Opet je u fokusu šverc cigareta. Decenijama nemamo pravi odgovor institucija na te sumnje i optužbe. Mislite li da ćemo ga konačno dobiti, pošto je policija opet ušla u Duvanski?
MUK: Šverc cigareta je samo jedna od brojnih aktivnosti organizovanog kriminala. Nažalost, već godinama ako ne i decenijama, država gleda na organizovani kriminal kao na ekonomsku mogućnost, a ne kao bezbjednosnu prijetnju. Kad pogledate opis svih oblika i dimenzija organizovanog kriminala koji je dat u javnosti dostupnoj analizi koju je pripremila Uprava policije i uporedite sa rezultatima te iste policije i tužilaštva, zaključak je da smo i dalje na samom početku. Osim akcija protiv ,,slobodnih strijelaca” u trgovini narkoticima ( uglavnom skanka) i obavezujuće saradnje u okviru širih međunarodnih policijskih akcija, nema pomaka vrijednih pažnje.

MONITOR: Institut Alternativa je nedavno ocijenila da nije realizovano 60 posto obaveza utvrđenih Strategijom za reformu policije. Šta to govori, da se uobičajeno ispunjavaju samo kozmetičke promjene?
MUK: Policija je dugo bila politički resurs za zapošljavanje podobnih i kontrolu političkih, naročito izbornih procesa. Važni i veliki djelovi policije su za potrebe vladajuće partije, političara i tajkuna sarađivali sa organizovanim kriminalnim grupama ili prećutkivali njihove djelatnosti. Reforma takvog sistema zahtijeva snažnu političku volju da se naprave veliki i bolni rezovi. Takve volje nije bilo i o tome svjedoči i neambiciozna strategija koja se i takva slabo sprovodi. Otpori reformama su očigledni, a promjene se odvijaju isključivo pod pritiskom. Ključno pitanje reforme je kako obezbijediti da se sposoban kadar sa integritetom nađe na odgovornim pozicijama. Evropska komisija takođe traži da se proces reforme nastavi obezbjeđivanjem centralizovanog procesa transparentnog zapošljavanja. Pored niza tijela za kontrolu rada policije, zloupotrebe u policijskoj službi, od torture nakon protesta do korupcije, se ne istražuju efikasno.

MONITOR: Iako se jedno vrijeme vjerovalo da novi tužilački dvojac radi nezavisnije od ranijih kolega, sada već postoje ozbiljne sumnje da je tužilastvo pod kontrolom političkog vrha. Kako vi vidite ulogu tužilastva, posebno u slučaju državni udar koji je aktuelan nekoliko mjeseci?
MUK: Mi smo pohvalili prve rezultate specijalnog državnog tužilaštva, ali smo danas vrlo rezervisani prema njihovim rezultatima, načinu vođenja najvažnijih postupaka i prioritetima rada. Javnost s dobrim razlogom stiče utisak da se postupci vode protiv osoba bez aktuelnosti i političke težine u vlasti, odnosno onih koji nisu dio klana Mila Đukanovića. Rezultati finansijskih istraga predugo čekamo, a kaznena politika koju diktira tužilaštvo nije uvjerljiva. Postoje ozbiljne sumnje da se pritvor koristi kao tužilačko sredstvo pritiska na okrivljene u cilju sklapanja sporazuma o priznanju krivice.

Način vođenja slučaja ,,državni udar” produbio je nepovjerenje dijela javnosti, a da stvari nisu čiste jasno je svima koji gledaju snimke sa suđenja. Možemo samo da slutimo kako se vode slučajevi koji nisu pod neposrednom pažnjom i interesovanjem javnosti. Zato je važno omogućiti najviši mogući stepen pristupa dokumentima o radu tužilaštva.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Političko lešinarenje nagriza društvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Desile su se dvije smjene vlasti, treba provesti još dvije brze smjene pa će tek peta vlada početi ozdravljenje i društva i države. Novi glavni SDT Vladimir Novović je znak da u crnogorskom društvu ima zdravih snaga. Ukoliko u narednoj vladi bude i u najmanjoj mogućoj mjeri participirao DPS, siguran sam, Novović će biti smijenjen

 

MONITOR: Avgustovska većina u posljednjem času, nakon sedam sastanaka, dogovorila je mandatara i vladu. Kako to komentarišete?

GRAHOVAC: Politička prostitucija je osnovna karakteristika a političko lešinarenje je prodrlo skoro u sve sfere društvenog života pa nemoral svake vrste nagriza kako mnoge pojedince tako i veći dio društva.

Ako i ovlaš analiziramo ljudske kvalitete lica koja vrše vlast na svim nivoima u Crnoj Gori u posljednje tri decenije doći ćemo do zaključka da, osim malog broja časnih pojedinaca, na vlasti se nalazi  veoma rđav ljudski materijal. To za posljedicu ima ne samo kulturološke nego i mentalitetske poremećaje jer ovo stanje predugo traje.

Već smo svjedoci da oni, koji imaju nekakvu vlast a otimaju, kradu, uzurpiraju ili varaju, njihova djeca idu putem svojih roditelja. Ovo u Crnoj Gori  poprima zabrinjavajući   zamah. U takvom društvenom  i političkom ambijentu u Crnoj Gori se dogovara i vlada.

MONITOR: Gdje je uzrok i ko je za ovo najviše odgovoran?

GRAHOVAC: Uzrok je u višedecenijski nesmjenjivoj vlasti a najveću odgovornost snose sami građani jer uporno biraju političkog monstruma. Više od 15 godina DPS javno kvalifikujem kriminalnom, zločinačkom i neofašističkom organizacijom. Ovo ne činim jer sam nekakva zloća nego zato što prepoznajem parametre koji zlo nagovještavaju i na to upozoravaju. U isto vrijeme, ponavljam da u toj partiji postoji zdravo tkivo koje je  Crnoj Gori i te kako potrebno. Mnogi mi zamjeraju što i pomišljam da u DPS-u ima zdravog tkiva. Ovo ističem iz razloga što vidim da i u drugim političkim subjektima ima onih koji su jednako politički i moralno nezdravi kao što su oni u vrhu DPS-a.

MONITOR: Kako vidite dosadašnje pregovore avgustovskih pobjednika?

GRAHOVAC: Prethodno rečeno objašnjava veliku ličnu pohlepu, a malu ili nikakvu odgovornost prema svojoj državi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MAJA BJELOŠ, POLITIKOLOŠKINJA, VIŠA ISTRAŽIVAČICA BEOGRADSKOG CENTRA ZA BEZBJEDNOSNU POLITIKU: Tenzije na Balkanu će rasti sve dok lideri budu imali koristi od njih

Objavljeno prije

na

Objavio:

U diskusijama je malo i dokaza i bezbjednosnih procjena o vjerovatnoći totalnog rata, međutim, postoji snažno uvjerenje da rat u Ukrajini može imati efekat prelivanja, što bi moglo dovesti do raspada Bosne i Hercegovine ili otvorenog sukoba na Kosovu

 

MONITOR: Predsjednica Europrajda Kristina Garina, je izjavila za Politiko da se ta organizacija, tokom prethodnih 30 godina, nije suočila sa toliko intenzivnim teorijama zavjere i protivljenjima, kao u slučaju beogradskog Europrajda. Kako Vi objašnjavate političko-pravno-bezbjednosni rašomon koji je pratio tu ovogodišnju manifestaciju“?

BJELOŠ: Državni organi Srbije imaju kapaciteta da očuvaju javni red i mir i garantuju sigurnost učesnicima Evroprajda. Međutim, ne radi se o tome da li su policajci i pripadnici drugih bezbednosnih službi sposobni i opremljeni da izvršavaju propise. Problem je što građani Srbije žive u dramatičnom raskoraku između građanskih prava i sloboda garantovanih Ustavom i zakonima i svakodnevice u kojoj najviši državni zvaničnici aktivno krše Ustav i zakone, stvarajući nesigurnost i neizvesnost. Mimo svojih nadležnosti, predsednik Srbije je najavio da će Europrajd biti „odložen ili otkazan“, potom je ministar unutrašnjih poslova zabranio javno okupljanje, da bi 17. septembra mandatarka za novu vladu sopštila javnosti da šetnja ipak može da se održi, ali nije podržala skup svojim prisustvom.

Nezavisno od Europrajda ili Parade ponosa, pripadnici LGBT populacije se nikada neće osećati bezbedno u Srbiji sve dok im se uskraćuju i osporavaju osnovna ljudska prava i slobode (npr. pravo na javno okupljanje, izražavanje mišljenja, na brak, nasleđivanje imovine i dr.), zatim dok postoji mržnja u društvu i iracionalni strah od LGBT populacije, kao i dok deo državnih i nedržavnih centara moći ugrožava njihovu ličnu bezbednost. Da su Vlada Srbije i nadležni organi u prethodne dve decenije dosledno sankcionisali govor mržnje prema LGBT, pozive na nasilje, fizičke napade uz javnu osudu, ne bi bilo potrebno da danas hiljade policajaca obezbeđuje mirnu povorku.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ANDRIJA MARDEŠIĆ I DAVID KAPAC, REDITELJI FILMA STRIC: Ispunjujuće emocionalno putovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije nam namjera bila raditi politički film. Makar danas kad se radi bilo koja vrsta umjetnosti, često je neizbježno da umjetnost, da bi bila dobra, mora imati stav, biti aktualna i na neki način rezonirati sa stvarnosti

 

Velika Zlatna mimoza – gran pri 35. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala pripao je hrvatskom filmu Stric Davida Kapca i Andrije Mardešića, koji je dobio i posebno priznanje – plaketu Zoran Živković. Filmu je pripala i nagrada za najbolju mušku ulogu Predraga Mikija Manojlovića. To je bio povod za razgovor sa autorima Strica.

MONITOR: Koliko obojici znači nagrada iz Crne Gore, jer je konkurencija definitivno bila jaka?

MARDEŠIĆ: Većinu tih filmova smo gledali i za nijedan ne mogu reći ništa manje nego da je dobar ili odličan.  A posebno veseli činjenica da su to sve dragi ljudi ili prijatelji. I sad smo se svi našli u istoj konkurenciji!

Možemo reći da je Festival u Herceg Novom preuzeo onu ulogu koju je Pula imala prije 40-ak godina, prikazuje najbolje od regionalnih kinematografija, i  stvarno je čudo i velika čast da smo u toj konkurenciji baš mi uspjeli dobiti Zlatnu mimozu.

KAPAC: Ja sam se prije početka festivala šalio da nas u Herceg Novom čekaju Igre gladi, filmofilskom terminologijom, tako da smo se nadali samo izvući živu glavu. Ogromno priznanje i čast nam je da smo dio te odabrane skupine filmova, autora koje iznimno cijenimo i volimo, posebno jer su nam većina njih bliski kolege i prijatelji. Nagrada nam je došla samo kao šlag na tortu.

MONITOR: Andrija, Vi ste se obratili publici prije projekcije filma riječima – obično se kaže uživajte u filmu, a ja vam kažem – srećno. Da li Vas obojicu iznenađuje reakcija publike?

KAPAC: Redatelj je zapravo uvijek prva publika filma, a mi smo prvenstveno radili film kakav bi i sami htjeli gledati. Stric je spoj naših iskustva i stavova zapakiranih u dramski okvir svojevrsnog hightened genre-a, ali u suštini nešto naše iskreno i osobno. Naravno da smo razmišljali kako će publika doživjeti film, ali nismo se vodili aktualnim trendovima ni regionalne niti svjetske kinematografije. Mislimo da bi takvo kalkuliranje ispalo jeftino i neiskreno.

MARDEŠIĆ: To sa sretno je počelo kao šala na premijeri u Karlovim Varima, ali je zapravo postala neka vrsta našeg iskaza poštovanja prema našoj publici. Jer na početku svakog putovanja se zaželi sreća da se sigurno stigne na odredište. Kao što je David rekao, teško je ući u bilo kakav oblik kreativnog procesa sa nekakvim kalkulantskim primislima. Podilaženje trendovima ili publici se uvijek osjeti.

I da smo se upustili u takav proračunat proces, trebali smo tada, 2015. kad je prva scena Strica stavljena na papir, imati kristalnu kuglu da nam prikaže kakvi će biti trendovi u festivalskom i svjetskom filmu sedam godina kasnije. Drago nam je ako smo uspjeli u tome da film gledateljima ostaje dugo u glavi, da pričaju o njemu, razmišljaju i debatiraju.  Jer važno je da se u filmovima aktivno sudjeluje, a ne da su gledatelji pasivni promatrači kojima autori sve serviraju na pladnju. U tome je i veći izazov gledanja i doživljaja filma.

Naravno da se filmovi rade za publiku, ali filmovi ne moraju nužno biti i zabava, već nekakvo ispunjujuće  emocionalno putovanje koje kao i stvarni život, ne mora uvijek biti opuštajuće, zabavno i ugodno iskustvo.

Miroslav MINIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo