Povežite se sa nama

DRUŠTVO

STUDIJA SLUČAJA: IVAN BRAJOVIĆ: Saučesnik vlasti

Objavljeno prije

na

Ukoliko nadležne službe (sa naslovne strane ovog broja Monitora) nijesu svoj posao odradile besprijekorno, a to im nije običaj, ministar saobraćaja Ivan Brajović svoj profil u našem nedjeljniku čitaće tek po povratku iz Kine. Tamo je zahvaljujući megalomanskim državnim poslovima, postao čest i rado viđen (čitaj – dobroplatežan) gost.

Ove nedjelje Brajović je skoknuo do zapadnih obala Tihog okeana (a bilo je tu i neko šire društvo) kako bi prisustvom uveličao porinuće novoizgrađenog broda Budva, naručenog za račun Barske plovidbe. Podrazumijeva se, ceh ,,obnove crnogorske pomorske flote” platiće građani. Iako su korist od njenog potapanja (bila su tu nekada, ne četiri, nego 42 trgovačka broda) imali samo malobrojni, među kojima važno mjesto zauzima Brajovićev poslodavac – premijer Milo Đukanović. Ali, to je neka druga priča.

Ministar je, to se broji, ponosan na sebe i svoj posao. Dobra ekonomska saradnja sa Kinom se, kaže, nastavlja ,,uprkos tome što smo udaljeni hiljadama kilometara”. Opet, baš u maniru DPSDP koalicije zna da sve to može i bolje: ,,Kada se realizuju neke druge investicije, a posebno kad počnemo da gradimo autoput Bar-Boljari, ta saradnja će biti takva gotovo kao da smo susjedne zemlje.”

A nas i Kineza – broja se ne zna. Zato domaćini sa dalekog istoka ministra Ivana i njegovog najčešćeg saputnika Filipa (Vujanovića) redovno kore: ,,Ama, što nijeste svi došli?”.

Uglavnom, možda će prva četvrtina pomenutog autoputa početi sa gradnjom prije sljedećih parlamentarnih izbora (krajnji rok – kraj 2016) Ministar saobraćajni je optimista. A ima i zašto.

Kineska Exim banka je, nakon višemjesečnih pregovora, odobrila Crnoj Gori kredit od 687 miliona eura. Taj aranžman treba da potvrde vlasti u Pekingu. Potom bi predstavnici crnogorskog Ministarstva finansija, pod komandom Radoja Žugića, sa kolegama iz Kine potpisali međudržavni ugovor o finansiranju i izgradnji dionice auto-puta od Smokovca do Mateševa. Tek onda bi, kao puku formalnost, Vlada od Skupštine zatražila saglasnost za posao vijeka kojim bi povezali nigdje i ništa po cijenu da Crna Gora postane jedna od najzaduženijih zemalja na svijetu (prema kriterijumu odnos javnog duga – BDP).

,,Vjerujem u siguran prolaz ove priče kroz parlament Crne Gore”, ubjeđuje sve oko sebe Ivan Brajović od kada je čuo za odluku Exim banke da nam pozajmi novac. ,,Nakon toga biće stvoreni uslovi za početak realizacije projekta. Početak radova očekuje se do kraja godine.” Kakav trijumf politike SDP-a! Državotvorne.

Postoji, doduše jako mala, i mogućnost da se ovi planovi izjalove. Ekonomski analitičari ne dijele vladin entuzijazam po pitanju svrsishodnosti i ekonomske održivosti auto puta Smokovac – Mateševo. Renomirana agencija za određivanje kreditnog rejtinga Standard and Pors ljetos je obznanila da gradnja autoputa predstavlja fiskalni rizik za Crnu Goru, koji ,,može imati implikacije na državni dug i eksterne indikatore”.

Zakonske osnove za ovaj posao ne postoje, tvrdi Aleksandar Damjanović, predsjednik skupštinskog Odbora za finansije, jer je na snazi Zakon o koncesiji za autoput Bar-Boljare iz oktobra 2008. Poslanik SNP kaže da se postupak pregovora sa kineskim partnerima svo vrijeme sprovodi suprotno ovom Zakonu.

Ideju da se gradnja najkontroverznije dionice puta Bar – Boljare finansira na kredit, novcem poreskih obveznika, umjesto najavljenih koncesija i javno-privatnog partnerstva, kritikuje i Rade Bojović, predsjednik Pravedne Crne Gore. ,,Nepromišljenim kreditom od 800 miliona eura Crna Gora će uvećati javni dug, koji će vrlo brzo preći 80 odsto bruto društvenog proizvoda. Time će samo obaveze po osnovu kamata nadmašiti godišnje kapitalne investicije”.

Ima momenata kada bi se i Ivan Brajović složio sa Radom Bojovićem. Oni su, doduše, rijetki. I traju, uglavnom, koliko i ministrovi susreti sa zapadnim diplomatama i poslovnim ljudima. Nema ni dva mjeseca kako se Brajović požalio njemačkoj ambasadorki Gudrun Stajnaker. ,,Iako veoma zainteresovani za realizaciju ovih velikih infrastrukturnih projekata, odgovornost Ministarstva saobraćaja i pomorstva i Vlade Crne Gore je da vode računa o javnom dugu i mogućnosti zaduživanja države”. Za svaki slučaj – budu li prinuđeni da, iz ovih ili onih razloga, odustanu od planiranog posla, i to će biti prikazano kao trijumf SDP politike.

Javnost i parlament ne znaju ništa o namjerama vlade vrijednim 800 miliona eura, iako je to pitanje toliko važno da su se njime bavili i partijski prvaci tokom pregovora o koalicionoj vladavini u Podgorici (pitanje autoputa obuhvaćeno je, navodno, i jednim aneksom tog sporazuma)!?

Odgovor zašto je to tako možemo pripisati ministrovim pravilima komunikacije. Kada ga novinari žele priupitati o novcu koji zarađuje po osnovu partijskih naimenovanja, on odgovara: ,,Na sastanku sam”. Na pitanje da li je uskršnje praznike proveo na italijanskom ostrvu Kapri, gdje noćenje u hotelu košta 1000 eura po osobi, Brajović Danu objašnjava: ,,Tačno je da sam tamo bio, ali nije tačno da sam potrošio toliki novac. Kad budem odlučio da reklamiram hotele i ostrva po Italiji, sam ću se javiti”.

I o poslu Ivan Brajović govori na sličan način. Kada se ispostavilo da su nemar (nesposobnost ili zla namjera) nekoga od nadležnih u Ministarstvu i Upravi policije Crnoj Gori donijele štetu od devet miliona eura (po tužbi Aca Đukanovića) Brajović, kao tadašnji ministar policije odgovara: ,,Ugovor nikada nijesam video”.

Ni o kokainskoj aferi i mjestu braće Duška i Darka Šarića u crnogorskoj političko-ekonomsko-kriminalnoj hijerarhiji ministar nije želio da govori. ,,Dok su stvari još pod velom tajnosti, bolje je sprovoditi akcije nego davati previše izjava”, kazao je. Nije zabilježeno da je uradio bilo što.

Potom je, odgovarajući na pitanje da li je provjeravana eventualna veza Šarića sa pojedinim političarima u Crnoj Gori, kao i to da li je vlasnik akcija u Pobjedi, kazao da će podatke o tom dati ,,nadležne institucije kada akcija bude okončana”. Akcija, izgleda, traje. Na aferu Listing osvrnuo se u istom maniru. ,,Neću komentarisati ništa dok ne dobijem zvaničan stav nadležnih organa kakav je njihov definitivan sud o tome”, kazao je. I do danas nije komentarisao ništa.

Dio odgovora na pitanje gdje je Brajović izučio te visoke škole nemuštog jezika, sadržan je u njegovoj poslovno-političkoj biografiji (u slučaju ministra saobraćaja nemoguće je odvojiti jednu od druge). Brajović je uvođenje višepartijskog sistema dočekao kao već iskusan kadar komunističke omladine (delegat u SO Danilovgrad, član Predsjedništva Saveza socijalističke omladine Jugoslavije, sekretar omladine Crne Gore, potpredsjednik Skupštine Socijalističke Republike Crne Gore), i jedan od zapaženih aktivista tzv. Antibirokratske revolucije (unutarpartijskog prevrata kojim je u Crnoj Gori uspostavljena vlast odana Slobodanu Miloševiću).

I nakon toga Brajović živi za i od politike. Od danilovgradskog parlamenta do Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope. Kinezi ga dobro razumiju. I zarađuju.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo