Povežite se sa nama

DRUŠTVO

STUDIJA SLUČAJA: IVAN BRAJOVIĆ: Saučesnik vlasti

Objavljeno prije

na

Ukoliko nadležne službe (sa naslovne strane ovog broja Monitora) nijesu svoj posao odradile besprijekorno, a to im nije običaj, ministar saobraćaja Ivan Brajović svoj profil u našem nedjeljniku čitaće tek po povratku iz Kine. Tamo je zahvaljujući megalomanskim državnim poslovima, postao čest i rado viđen (čitaj – dobroplatežan) gost.

Ove nedjelje Brajović je skoknuo do zapadnih obala Tihog okeana (a bilo je tu i neko šire društvo) kako bi prisustvom uveličao porinuće novoizgrađenog broda Budva, naručenog za račun Barske plovidbe. Podrazumijeva se, ceh ,,obnove crnogorske pomorske flote” platiće građani. Iako su korist od njenog potapanja (bila su tu nekada, ne četiri, nego 42 trgovačka broda) imali samo malobrojni, među kojima važno mjesto zauzima Brajovićev poslodavac – premijer Milo Đukanović. Ali, to je neka druga priča.

Ministar je, to se broji, ponosan na sebe i svoj posao. Dobra ekonomska saradnja sa Kinom se, kaže, nastavlja ,,uprkos tome što smo udaljeni hiljadama kilometara”. Opet, baš u maniru DPSDP koalicije zna da sve to može i bolje: ,,Kada se realizuju neke druge investicije, a posebno kad počnemo da gradimo autoput Bar-Boljari, ta saradnja će biti takva gotovo kao da smo susjedne zemlje.”

A nas i Kineza – broja se ne zna. Zato domaćini sa dalekog istoka ministra Ivana i njegovog najčešćeg saputnika Filipa (Vujanovića) redovno kore: ,,Ama, što nijeste svi došli?”.

Uglavnom, možda će prva četvrtina pomenutog autoputa početi sa gradnjom prije sljedećih parlamentarnih izbora (krajnji rok – kraj 2016) Ministar saobraćajni je optimista. A ima i zašto.

Kineska Exim banka je, nakon višemjesečnih pregovora, odobrila Crnoj Gori kredit od 687 miliona eura. Taj aranžman treba da potvrde vlasti u Pekingu. Potom bi predstavnici crnogorskog Ministarstva finansija, pod komandom Radoja Žugića, sa kolegama iz Kine potpisali međudržavni ugovor o finansiranju i izgradnji dionice auto-puta od Smokovca do Mateševa. Tek onda bi, kao puku formalnost, Vlada od Skupštine zatražila saglasnost za posao vijeka kojim bi povezali nigdje i ništa po cijenu da Crna Gora postane jedna od najzaduženijih zemalja na svijetu (prema kriterijumu odnos javnog duga – BDP).

,,Vjerujem u siguran prolaz ove priče kroz parlament Crne Gore”, ubjeđuje sve oko sebe Ivan Brajović od kada je čuo za odluku Exim banke da nam pozajmi novac. ,,Nakon toga biće stvoreni uslovi za početak realizacije projekta. Početak radova očekuje se do kraja godine.” Kakav trijumf politike SDP-a! Državotvorne.

Postoji, doduše jako mala, i mogućnost da se ovi planovi izjalove. Ekonomski analitičari ne dijele vladin entuzijazam po pitanju svrsishodnosti i ekonomske održivosti auto puta Smokovac – Mateševo. Renomirana agencija za određivanje kreditnog rejtinga Standard and Pors ljetos je obznanila da gradnja autoputa predstavlja fiskalni rizik za Crnu Goru, koji ,,može imati implikacije na državni dug i eksterne indikatore”.

Zakonske osnove za ovaj posao ne postoje, tvrdi Aleksandar Damjanović, predsjednik skupštinskog Odbora za finansije, jer je na snazi Zakon o koncesiji za autoput Bar-Boljare iz oktobra 2008. Poslanik SNP kaže da se postupak pregovora sa kineskim partnerima svo vrijeme sprovodi suprotno ovom Zakonu.

Ideju da se gradnja najkontroverznije dionice puta Bar – Boljare finansira na kredit, novcem poreskih obveznika, umjesto najavljenih koncesija i javno-privatnog partnerstva, kritikuje i Rade Bojović, predsjednik Pravedne Crne Gore. ,,Nepromišljenim kreditom od 800 miliona eura Crna Gora će uvećati javni dug, koji će vrlo brzo preći 80 odsto bruto društvenog proizvoda. Time će samo obaveze po osnovu kamata nadmašiti godišnje kapitalne investicije”.

Ima momenata kada bi se i Ivan Brajović složio sa Radom Bojovićem. Oni su, doduše, rijetki. I traju, uglavnom, koliko i ministrovi susreti sa zapadnim diplomatama i poslovnim ljudima. Nema ni dva mjeseca kako se Brajović požalio njemačkoj ambasadorki Gudrun Stajnaker. ,,Iako veoma zainteresovani za realizaciju ovih velikih infrastrukturnih projekata, odgovornost Ministarstva saobraćaja i pomorstva i Vlade Crne Gore je da vode računa o javnom dugu i mogućnosti zaduživanja države”. Za svaki slučaj – budu li prinuđeni da, iz ovih ili onih razloga, odustanu od planiranog posla, i to će biti prikazano kao trijumf SDP politike.

Javnost i parlament ne znaju ništa o namjerama vlade vrijednim 800 miliona eura, iako je to pitanje toliko važno da su se njime bavili i partijski prvaci tokom pregovora o koalicionoj vladavini u Podgorici (pitanje autoputa obuhvaćeno je, navodno, i jednim aneksom tog sporazuma)!?

Odgovor zašto je to tako možemo pripisati ministrovim pravilima komunikacije. Kada ga novinari žele priupitati o novcu koji zarađuje po osnovu partijskih naimenovanja, on odgovara: ,,Na sastanku sam”. Na pitanje da li je uskršnje praznike proveo na italijanskom ostrvu Kapri, gdje noćenje u hotelu košta 1000 eura po osobi, Brajović Danu objašnjava: ,,Tačno je da sam tamo bio, ali nije tačno da sam potrošio toliki novac. Kad budem odlučio da reklamiram hotele i ostrva po Italiji, sam ću se javiti”.

I o poslu Ivan Brajović govori na sličan način. Kada se ispostavilo da su nemar (nesposobnost ili zla namjera) nekoga od nadležnih u Ministarstvu i Upravi policije Crnoj Gori donijele štetu od devet miliona eura (po tužbi Aca Đukanovića) Brajović, kao tadašnji ministar policije odgovara: ,,Ugovor nikada nijesam video”.

Ni o kokainskoj aferi i mjestu braće Duška i Darka Šarića u crnogorskoj političko-ekonomsko-kriminalnoj hijerarhiji ministar nije želio da govori. ,,Dok su stvari još pod velom tajnosti, bolje je sprovoditi akcije nego davati previše izjava”, kazao je. Nije zabilježeno da je uradio bilo što.

Potom je, odgovarajući na pitanje da li je provjeravana eventualna veza Šarića sa pojedinim političarima u Crnoj Gori, kao i to da li je vlasnik akcija u Pobjedi, kazao da će podatke o tom dati ,,nadležne institucije kada akcija bude okončana”. Akcija, izgleda, traje. Na aferu Listing osvrnuo se u istom maniru. ,,Neću komentarisati ništa dok ne dobijem zvaničan stav nadležnih organa kakav je njihov definitivan sud o tome”, kazao je. I do danas nije komentarisao ništa.

Dio odgovora na pitanje gdje je Brajović izučio te visoke škole nemuštog jezika, sadržan je u njegovoj poslovno-političkoj biografiji (u slučaju ministra saobraćaja nemoguće je odvojiti jednu od druge). Brajović je uvođenje višepartijskog sistema dočekao kao već iskusan kadar komunističke omladine (delegat u SO Danilovgrad, član Predsjedništva Saveza socijalističke omladine Jugoslavije, sekretar omladine Crne Gore, potpredsjednik Skupštine Socijalističke Republike Crne Gore), i jedan od zapaženih aktivista tzv. Antibirokratske revolucije (unutarpartijskog prevrata kojim je u Crnoj Gori uspostavljena vlast odana Slobodanu Miloševiću).

I nakon toga Brajović živi za i od politike. Od danilovgradskog parlamenta do Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope. Kinezi ga dobro razumiju. I zarađuju.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo