Povežite se sa nama

Izdvojeno

SUD I KAUCIJA: Advokati zabrinuti što osumnjičeni kriminalci ne mogu na slobodu

Objavljeno prije

3 mjeseca

na

Advokati su ponovo optužili sudstvo za donošenje „čudnih“ odluka nakon što je Apelacioni sud usvojio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i prihvatio sve optužbe protiv Petra Lazovića. Viši sud je ranije donio rješenje da su neosnovani djelovi optužnice, u vezi sa planiranjem ubistva šefa takozvanog „škaljarskog“ klana u Kotoru Advokatica Maja Zeković smatra da je  odluka Apelacionog suda „u najmanju ruku zabrinjavajuća“

 

Gotovo godinu prošlo je od hapšenja bivšeg policajca Petra Lazovića, sina Zorana Lazovića. dugogodišnjeg policijskog funkcionera.  Dok je njegov otac u javnosti povezivan sa kriminalnim strukturama, mlađi Lazović ima potvrđenu optužnicu za kriminalno djelovanje koje uključuje ubistva, trgovinu narkoticima, korupciju i policijsku torturu.

Ponuđeno jemstvo za njegovo puštanje iz spuškog istražnog zatvora, sada je dostiglo cifru od 7,6 miliona. Prvo jemstvo od 1,2 miliona ponuđeno je u oktobru prošle godine, ali Viši sud je odbio da ga pusti na slobodu.

Gotovo svaki sudija do sada je procijenio da ponuđeni novac nije dovoljna garancija da Lazovića zadrži u Crnoj Gori i na usluzi pravosudnim organima. Njegovi branioci smatraju da se ovakvim odlukama unižavaju Ustav, zakoni i pravosuđe. Oni su obično u javnosti krivili političare i medije za ono što se dešava njihovim klijentima. Neprihvatanje kaucija u slučajevima osumnjičenim za organizovani kriminal izazvalo je i čuveni štrajk advokata

“Pitanje jemstva u crnogorskom pravosuđu praktično ne postoji. Za svaki predmet za koji je neko od političara zainteresovan ili za svaki predmet na kojem neko od političara gradi političku karijeru ili kampanju, ovaj sud ne dozvoljava jemstvo”, rekao je advokat Nikola Martinović.

Advokati su ponovo optužili sudstvo za donošenje „čudnih“ odluka nakon što je Apelacioni sud usvojio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i prihvatio sve optužbe protiv Petra Lazovića. Viši sud je ranije donio rješenje da su neosnovani djelovi optužnice, u vezi sa planiranjem ubistva šefa takozvanog „škaljarskog“ klana u Kotoru. Viši sud je u aprilu potvrdio 14 od 17 tačaka optužnice protiv desetočlane grupe odbjeglog šefa takozvanog „kavačkog“ klana Radoja Zvicera. Među  njima su i policajci Petar Lazović i Ljubo Milović za krivična djela – stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, krijumčarenje cigareta…

Njegova advokatica Maja Zeković smatra da ne postoje pravno valjani dokazi ni za jednu od tačaka optužnice protiv Petra Lazovića. Smatra da je ovakva odluka Apelacionog suda „u najmanju ruku zabrinjavajuća“.

” Ovakvi iskoraci iz zakonskih regula, kao i višedecenijske stabilno utvrđene sudske prakse kako domaće tako i regiona, kad je u pitanju krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja, upućuju nažalost na pogodovanje pritiscima različitih krugova i odlučivanje na osnovu imena, prije nego na osnovu dokaza. Dakle, ovako postavljeni standardi, u sudskoj grani vlasti, predstavljaju poraz za pravni poredak zemlje, koja nikako da dovrši upravo Poglavlje 23 Pravosuđe i temeljna prava, kao uslov za ulazak u EU“, saopštila je Zeković u reagovanju na odluku suda.

Hapšenje i procesuiranje Petra Lazovića bila je prekretnica u obračunu sa narko klanovima. Ranije su hapšeni samo pripadnici kriminalnih grupa, dok su iz tema procesuirani niži policijski službenici. Prema navodima optužnice, Lazović je bio operativno umiješan i u međuklanovska ubistva na teritoriji Crne Gore i Srbije. Većina ovih ubistava ni danas nije do kraja rasvijetljena.

Jedno od tih je i ubistvo Novljanina Šćepana Roganovića, zbog kojeg je prije nekoliko dana SDT uhapsilo još četiri osobe. On je ubijen 2020. godine u Herceg Novom. Treća je žrtva iz porodice Roganović od početka sukoba crnogorskih kriminalnih klanova. Njegov otac Niko (66) ubijen je u noći 26. jula 2017.  Policija nije otkrila dvojicu napadača koji su ga sačekali stotinjak metara od kuće u kojoj je živio i u njega ispalili više projektila. Tri mjeseca prije tog ubistva, teško je ranjen njegov mlađi sin,  brat ubijenog Šćepana – Duško...

Policija je zbog umiješanosti u ubistvo uhapsila Novljanina Marka Radovića, Slavka Radulovića i Miloša Gvozdenovića, a kao petog osumnjičenog označila Cetinjanina Iliju Milanovića (37), koji je od ranije u zatvoru. Kao naredbodavac označen je odbjegli šef „škaljaraca“ Igor Vukotić, brat ubijenog Jovana Vukotića. Zbog ubistva Roganovića pred podgoričkim Višim sudom  odgovaraju Dino Ibrahimović, Krsto Vujić, Mili Bajramović, Miloš Komar i Igor Glavaš. U tom predmetu specijalno tužilaštvo ima svjedoka saradnika – M. Đ. kojem je krajem marta, zbog bezbjednosti, promijenjen fizički izgled. Nedugo nakon likvidacije Šćepana Roganovića, koji nije pripadao organizovanim kriminalnim grupama, Novljanin Krsto Vujić označen je kao organizator i naručilac te likvidacije.

Advokat Željko Đukanović, potvrdio je da su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja nedavno u Herceg Novom pretresli stan njegovog branjenika Marka Radovića i njegove majke. “Nije pronađen bilo koji nedozvoljeni ili kompromitujući predmet koji bi njega, eventualno, doveo u vezu sa izvršenjem bilo kog krivičnog djela. Kako se nezvanično pominje da je razlog njegovog privođenja ubistvo Šćepana Roganovića, smatram da Marko Radović ne može imati dodirne tačke sa izvršenjem tog krivičnog djela, jer je u vrijeme izvršenja tog ubistva nalazio u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija zbog drugog krivičnog djela”, pojasnio je Đukanović.

Većina dokaza koja inkriminiše pripadnike kriminalnih klanova, prikupljena je nakon razbijanja SKY kriptovane aplikacije, posredstvom koje su kriminalci širom svijeta, pa i Balkana, nesmetano i bez filtera komunicirali. Advokati u Crnoj Gori tvrde da ova komunikacija ne može biti dokaz na sudu i da je to jedino na čemu tužilaštvo tereti optužbe protiv njihovih klijenata. Međutim, na suđenju Stefanu Kovaču zbog pokušaja ubistva Dejana Kašćelana u Beču, sudija Nenad Vujanović konstatovao je da SKY komunikacija predstavlja pravno valjani dokaz jer je dobijen putem međunarodne pravne pomoći od Francuske, a što je potvrdio tamošnji Kasacioni sud.

Na sudu je pročitan dio SKY komunikacije koji je pokazao brutalno ponašanje policajaca i pripadnika kriminalnih klanova. Sudija je rekao da su one važne radi identifikacije.

Saopšteno je da postoji sumnja da je odbjegli policajac  Ljubo Milović komentarisao fotografiju Miloša Markovića: “Eto ga kao prase rokće”.

“Pevaj Kovač, mamicu ti”, jedna je od prijetećih poruka. Sudija je naveo da postoji sumnja da je Radoje Zvicer napisao poruku: “Zamalo da stradamo od Alana Taipovog”. (Alan Kožar). U audio-poruci čuje se pjesma praćena zvucima harmonike, a u sudu tvrde da se slavilo ubistvo Kožara, jednog od visokopozicioniranih članova njima suprotstavljenog škaljarskog kriminalnog klana.

“’Idemo da koljemo Turke, ekstreme, iz Bijelog Polja, Rožaja, Bara…’” ‘Idemo Lazovići, Milovići, Zviceri, deri bre po Crnoj Gori’”. A potom se čuje se glas Ljuba Milovića: “Da se legitimišem Ljubo Milović, pa neka hapse, neka otvaraju telefon”.

Advokat Damir Lekić kazao je da taj dokaz govori sam za sebe, ali i da više niko ne može da kaže da se to ne dešava: “Postoji određena grupa policajaca koji nisu postupali po zakonu”.

Tužiteljka Jelena Protić objasnila je da je kompletna dokumentacija predmet analize, da je zbog mučenja formiran predmet u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i da je, prema njenim saznanjima, još u fazi izviđaja. Sudija je rekao da se ti dokazi moraju provesti kako bi se prikazale metode policijskog mučenja.

“Prikupljaju se svi podaci, identitet i okolnosti koje su značajne za taj postupak”, navela je tužiteljka.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MJESEC DO POPISA: Priprema, pozor, prebrojavanje

Objavljeno prije

6 sati

na

29 Septembra, 2023

Objavio:

Više od 80 pitanja neći će se u upitnicima skoro 4.000 popisivača kada krenu na svoj posao. Sve je izvjesnije da će to biti 1. novembra. Kao i da će ih mnogi dočekati kao nezvane goste. Uz malo truda i dobre volje koja nije pokazana, sve je moglo biti mnogo bolje. Umjesto vjerskog i nacionalnog prebrojavanja mogli smo imati pravi popis

 

Kako se približava termin održavanje Popisa stanovništva, domaćinstava  i stanova, sve JE više onih koji smatraju da ga treba – odložiti. Jedni predlažu na mjesec, drugi kažu do daljnjeg. Odnosno, dok se ne steknu uslovi, tenhički ali i politički, za njegovo nesmetano održavanje.

Iz Vlade insistiraju da se popis održi u terminu koji su oni zimus zacrtali svojom Uredbom. Dakle, od 1. do 15 novembra.

“Mislim da smo dovoljno uradili da ne postoji ni teoretska šansa da bilo kome na pamet padne da pokuša da omete ovaj proces”, rekao je ministar finansija Aleksandar Damjanović na sjednici Vlade sredinom septembra, priznajući da u Monstatu (državna statistika radi pod ingerencijom Ministarstva finasija) još nijesu završene sve pripremne radnje neophodne za nesmetano i tačno sprovođenje popisa.

Potom je i premijer Dritan Abazović, pritvrdio da do odlaganja popisa neće doći. “To se neće desiti. Ne pravimo od toga bauk. Od 1. do 15. novembra je popis i to je to.” Konačno i iz Monstata je saopšteno da trenutno nema zakonskih mogućnosti za odlaganje popisa.

Za neupućene, državni statističari su samo konstatovali da Crna Gora trenutno nema funkcionalnu zakonodavnu vlast (parlament) koja bi mogla da stavi van snage ili izmijeni prošle godine osvojeni Zakon o popisu. Istovremeno su potvrdili  sumnje da oni za popis još nijesu spremni. Na zvaničnom sajtu Monstata, u dijelu koji se odnosi na predstojeći popis i danas (četvrtak 28. septembar), stoji informacija:  “Završena je priprema upitnika, dok je u finalnoj fazi priprema metodoloških i organizacionih uputstava za realizaciju popisa”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

6 sati

na

29 Septembra, 2023

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

POSLIJE NAPADA NA POLICIJU I KRVOPROLIĆA NA KOSOVU: Teški  izazovi za Beograd i Prištinu

Objavljeno prije

6 sati

na

29 Septembra, 2023

Objavio:

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u kosovskom selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave i krvoprolića  Nakon uspostavljanja kontole, kosovska policija je u manastiru Svetog Arhiđakona Stefana  pronašla  ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Predsjednik Srbije  Vučić je odbacio „insinuacije da iza incidenta stoji Srbija“  i rekao  da se te uniforme i oružje „mogu svuda nabaviti“

 

U ranim jutarnjim satima u nedjelju 24. septembra u kosovskom selu Banjska,  dobro naoružana paramilitarna jedinica je blokirala most sa dvoje oklopljenih vozila. Kada je stigla patrola kosovske policije da izvidi situaciju otvorena je vatra na njih. Policija je uzvratila vatru i pozvala pojačanje. Kasnije su paramilitarci upali u obližnji manastir Svetog Arhiđakona Stefana iz 14. vijeka odakle su nastavili sukob sa policijom do kasnijeg izvlačenja preko obližnjeg brda i šume i povukli se u Srbiju. Nakon što je policija ušla u manastir pronašla je ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Među zaplijenjenim oružjem su i ručni raketni bacači, granate, eksploziv i ostala oprema koja je dovoljna, prema riječima kosovske policije, za jedinicu od 100 ljudi.

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave  i krvoprolića.

Prva reakcija srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prošle nedjelje, nakon informacija o pogibiji jednog i ranjavanju dvojice kosovskih policajaca je za mnoge upućene bila u najmanju ruku čudnovata. Vučićev nastup nije pratila uobičajena teatralnost i samouvjerenost priznavši da je njegovoj administraciji trebalo „mnogo vremena da ispitamo šta se dogodilo, šta se zbivalo jutros, tokom popodneva“. Štaviše, predsjednik je odavao dojam da i dalje nema sve informacije na raspolaganju što je odmah protumačeno kao previd, slučajni ili namjerni, srbijanskih službi. Ipak u svom prvom obraćanju naciji Vučić je zadržao političku prisebnost i osudio ubistvo policajca uz standardnu generičnu konstataciju da je kosovski premijer Albin Kurti „glavni organizator haosa na Kosovu i Metohiji… koji želi rat i skukobe“ navevši broj od 62 akcije policije na pretežno srpskom sjeveru zemlje. Od toga su navodno 56 bile „etnički motivisane“. Međutim, indikativno je da Vučić nije optužio Kurtija za izazivanje krvoprolića na noć između subote i njedjelje. Vučić je dodao i da su „trojica Srba stradala  sa KiM, dvojica od snajperske vatre sa velike udaljenosti, nepotrebno, dvojica su teško ranjena i pretpostavlja se da je četvrto lice stradalo“. Da je i četvrti napadač na policiju preminuo je bila novost je su do tada kosovske službe raspolagale informacijama da su trojica napadača likvidirani u razmjeni vatre. Četvrti je bio zapravo ranjen i kasnije izdahnuo u bolnici u Novom Pazaru u koju je, prema informacijama nezavisnih medija, dopremljeno 6 ranjenih iz istog sukoba. Vučić je opravdao i upad u manastir rekavši da je „naoružana grupa Srba došla do manastira Banjska jer su imali dvojicu povređenih mladića i da su želeli da im pruže pomoć“. Istakao je da crkva „ni na koji način nije bila umešana u incident“. Ubrzo nakon toga Vučićevi mediji u zemlji i regionu su počeli pričati o Srbima koji su se morali organizovati da bi se odupreli „teroru takozvane policije Kosova“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo