Povežite se sa nama

Arhiva

Sudanija s morem

Objavljeno prije

na

Za našu najtežu željezničku nesreću prvostepeno je osuđen mašinovođa, dok odgovornost direktora sudski nije utvrđena, iako su se vještaci povukli nakon prvih netačnih svjedočenja protiv mašinovođe. Za najneprincipijelniju novčanu pronevjeru u administraciji vrhovne sudske institucije osuđena je blagajnica, dok su lideri sa obrazom zaobilazili odgovornosti struke, skrivajući se iza kovanice ,,šefovi ne mogu biti odgovorni, jer su samo šefovi”; vještak je dokazao procjenu da su neopravdani novčani odlivi vjerovatno mnogo veći od konstatovanih u procesu.Nastavak ovako uputno ustanovljene sudske prakse nalazimo u nedavnoj odluci osnovnog suda primorske opštine, koja precizira da se usljed nedostataka dokaza briše odgovornost prvog čovjeka značajne crnogorske kompanije, ovaj put uz pomoć vještaka, a da ono malo odgovornosti što je moglo ostati nakon sakaćenja konkretnih optužbi, pridruženo je potpisima članova uprave i mišljenjima famoznih ,,stručnih službi”. U zvanični sudski dokument se vratio termin koji je relikvija prevaziđenog komunizma, dok u današnjem poslovnom okruženju nema baš nikakvo značenje, čak ni kao neodrživi argument. Upotrebom ovog termina postalo je ,,kristalno” jasno:

• koliko sudija uopšte razumije i zna šta su poslovni aranžmani, odnosno koliko je ,,slovo” zakona idealan, formalni prostor da se sakrije neznanje;
• koliko su vještaci realno službenici suda;
• koliko su svjedoci neodrživa kategorija struke u zemlji koja ne vjeruje, niti razvija znanje i kvalitet;
• koliko je konzistentna i znalačka sudanija za poslovne pronevjere još uvijek daleka budućnost kod nas.

Najjači sportski dojam ostavlja činjenica da se predmetnom presudom o oslobađanju za zloupotrebu službenog položaja svih odgovornosti oslobađa prvi čovjek tima koji je realno ovlašćen i odgovoran da rukovodi ukupnim aktivnostima tima. Reklo bi se, nesrećan čovjek koji se našao na čelu značajne kompanije CG u pogrešno vrijeme kada se policajci i tužioci bave slučajevima privrednog kriminala zbog tamo neke Evrope. To što ponekad ovi zadnji nisu u stanju da korektno saberu iznose zloupotreba i pronevjera koji su predmet pokretanja tužbi, je samo još jedan neobičan kuriozitet mnogih operativaca u CG koji tvrde da danonoćno rade posao po savjesti i struci, a potvrđuju svojim nepreciznim činjenjem suprotno. Zato je posao ,,svemogućih” advokata olakšan, pošto je njima, naravno, interes klijenata na prvom mjestu. A, ko su klijenti i odakle im pare, oni ne moraju sistemski da pitaju ili znaju.

Primorci jednostavno kažu: ,,što baciš srcem u more, vrati ti se uvećano, oplemenjeno”. Ako mi bez razloga kao zajednica, u more stalno bacamo smeće, u svim oblicima i u svim stanjima, od onog čojskog do ovog nestručnog, onda je aktuelno oslobađanje od odgovornosti izvršnog direktora zaslužena smijurija od sudanije, organizovana od strane udarnog sistema zaštite i sprovođenja uspješnih reformi u poslovnom ambijentu. Kako je presuđeno, posao advokata je da nađu nekog u sistemu koji je na nižoj ljestvici organizacione hijerarhije i tamo adresiraju odgovornost, ili pak da u eventualnom potpisu upravnog odbora nađu razloge za oslobađanje svojih klijenata. Šta je uloga sudija, onda? Kako je presuđeno, izvršni direktori kompanija takođe postaju nepotrebnima, pošto je dovoljno da članovi upravnog odbora proslijede potpise ,,stručnim službama” o tome sa čim su saglasani, a kompanija bi trebalo da može bez problema nastaviti s radom.

Mila KASALICA

Komentari

Arhiva

Giljotina za ekonomiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gušenjem slobode guši se ekonomija.To ne zna crnogorski premijer, a ni njegovi ministri. Njihovu ekonomsku politiku dugo trpimo. Odakle dolaze ljudi koji vladaju? Sa brda i dolova naše male Crne Gore. To su potomci predaka koji su vitlali sa jataganima. To su djeca roditelja koji su nedavno udahnuli industrijski dim i povjerovali u san o jednakosti među ljudima. To su akteri ratova devedesetih. To su nazovi komunisti, kontrolori državnih resursa, kojima je neko na uho šapnuo: „Vrijeme je. Bogati se”. Uporedo sa procesom bogaćenja zadržana je i državna uprava. Stari čuvari novog sistema. Tržište za gladne rođake, kumove i prijatelje. Mješoviti javno – privatni sektor na crnogorski način. Način, koji guši slobodne i progresivne. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

A poslije krize?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Finansijska kriza, koja evo već više od godinu dana udara po svjetskoj privredi pokazuje znake popuštanja, pa nam omogućava da procijenimo štetu koju je iza sebe ostavila. Privrede su oslabljene, loše unutrašnje veze izašle su na vidjelo, a preduzeća u škripcu zbog manje tražnje i nedostatka kredita. Ali najgore je možda prošlo. Sa stanovišta političara, sada je ključno izvući prave pouke iz duboke recesije kako bi potezi nakon krize obezbjedili jače osnove i strukture otporne na neke buduće ekonomske šokove. To posebno važi za male privrede, koje nijesu raznolike. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

Kafana u defanzivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok je godinu dana unazad globalni ekonomski i finansijski svijet proživljavao najdramatičnije dane stoljeća, pokušavajući da pojmi šta se desilo, u Crnoj Gori smo se još koji mjesec bavili kafanskim biznis pričicama da će nas ukupna kriza struke mimoići, jer – koga sljeduje da izmisli toplu vodu u ovakvo vrijeme ako ne nas. Međutim, život se uobičajeno odvija van skučenih kafanskih zidova i(li) suženih poslovnih projekcija onih kojima je bastalo. Na prve naznake krize tipična agresivnost, definisana neoliberalno, nestručno kao najvažnija tržišna komponenta, je bila usmjerena ka državi. U odsustvu strategija razvoja i poslovnih planova za podignute kompanije s ciljem umanjenja negativnih efekata krize, država je izabrana kao prirodna adresa za žalopojke i samoupravnu kuknjavu, pa se prevaziđenim modelom traži(o) oprost svakojakih poreza i prebacivanje odgovornosti u vezi zaposlenih na budžetske troškove. Drugi talas javnog napada naših privrednika/poslodavaca/biznismena targetira bankare, pošto su ove godine bankari odlučili da malo uvedu red u interno upravljanje rizicima, odnosno da dokažu/izmole svoje poslovne klijente, dužnike, da je u njihovom interesu da im knjige i izvještaji budu transparentni i kvalitetni, puni suštinskih, a ne friziranih podataka. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo